Brže od pregledniku!
67 odnosi: Alfons II. Aragonski, Andrija II., Arpadovići, Austrija, Četvrti križarski rat, Bela III., Bernard iz Perugie, Biograd na Moru, Biskup, Bosna, Bugari, Bugarska, Dalmacija, Domald, Dužd, Egipat, Emerik, Henrik Dandolo, Hrvatska, Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom, Hrvatski herceg, Hrvatski vladari, Inocent III., Katoličanstvo, Konstanca Aragonska, Kralj, Kraljevina Ugarska, Križari, Križarski ratovi, Krivovjerje, Kulin (ban), Kumani, Ladislav III., hrvatsko-ugarski kralj, Mađarski jezik, Mainz, Nin, Njemačka, Oton IV., car Svetog Rimskog Carstva, Papa, Piran, Prijestolonasljednik, Primogenitura, Saladin, Srbija, Stefan Nemanja, Stefan Prvovenčani, Stjepan III., hrvatsko-ugarski kralj, Sultan, Trst, Vukan Nemanjić, ..., Zadar, Zagrebačka biskupija, Zeta, 1174., 1182., 1194., 1196., 1198., 1199., 1200., 1201., 1202., 1203., 1204., 1918., 30. rujna, 30. studenoga. Proširite indeks (17 više) »
Alfons II. Aragonski
Prikaz kralja Alfonsa (Alfonsova grobnica) Alfons II., obiteljsko stablo Alfons II.
Novi!!: Emerik, hrvatsko-ugarski kralj i Alfons II. Aragonski · Vidi više »
Andrija II.
Andrija II. (mađarski: II. András ili Endre, slovački: Ondrej) (Ostrogon, 1177. - Eger, 21. rujna 1235.), hrvatsko-ugarski kralj (1205. – 1235.) iz dinastije Arpadovića.
Novi!!: Emerik, hrvatsko-ugarski kralj i Andrija II. · Vidi više »
Arpadovići
Statua Árpáda u Nemzeti Történeti Emlékparku u Ópusztaszeru, Mađarska Arpadovići (mađarski: Árpádok, slovački: Arpádovci) su ugarska dinastija koja je dobila ime prema vojvodi Arpadu (o.890. – 907.) pod čijim su vodstvom Mađari došli i naselili se u Panonsku nizinu.
Novi!!: Emerik, hrvatsko-ugarski kralj i Arpadovići · Vidi više »
Austrija
Austrija (njemački: Österreich, bavarski: Östareich ili Estareich, alemanski: Öschtriich, slovenski: Avstrija, mađarski: Ausztria), službeno Republika Austrija (njem. Republik Österreich), država u Srednjoj Europi. Austrija graniči s Lihtenštajnom i Švicarskom na zapadu, Italijom i Slovenijom na jugu, Mađarskom i Slovačkom na istoku, s Njemačkom na sjeverozapadu i Češkom na sjeveru. Austrija se proteže u smjeru zapad-istok 575 km, a u sjeverno-južnom pravcu 294 km. Oko 60% površine Austrije je brdovito i dio je planinskog vijenca Alpa. Na istočnoj granici prema Češkoj, nalaze se obronci Karpata. Nizine se nalaze istočno i uzduž toka Dunava, te u južnoj Štajerskoj i Gradišće je na rubu Panonske nizine. Ukupno 43% Austrije je pošumljeno. Najniža točka Austrije je Hedwighof u Gradišću s 114 m, a najviši vrh je Grossglockner s 3.798 m Austrija je parlamentarna demokracija. Sastoji od devet saveznih država, i jedna je od 2 europskih država koje su proglasile stalnu neutralnost (druga je Švicarska). Austrija je članica Ujedinjenih naroda od 1955., a članica Europske unije od 1995. godine. Od 2009. do 2010. godine, bila je nestalna članica Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda.
Novi!!: Emerik, hrvatsko-ugarski kralj i Austrija · Vidi više »
Četvrti križarski rat
Četvrti križarski rat (1202. – 1204.), pohod križara na Carigrad.
Novi!!: Emerik, hrvatsko-ugarski kralj i Četvrti križarski rat · Vidi više »
Bela III.
Bela III. (o. 1148. – Gran, 23. travnja 1196.), hrvatsko-ugarski kralj (1172. – 1196.) iz dinastije Arpadović.
Novi!!: Emerik, hrvatsko-ugarski kralj i Bela III. · Vidi više »
Bernard iz Perugie
Bernard I. iz Perugie (Perugia, o. 1140. - Split, 1217.), talijanski benediktinac, splitski nadbiskup i metropolit.
Novi!!: Emerik, hrvatsko-ugarski kralj i Bernard iz Perugie · Vidi više »
Biograd na Moru
Biograd na Moru je grad u Zadarskoj Županiji.
Novi!!: Emerik, hrvatsko-ugarski kralj i Biograd na Moru · Vidi više »
Biskup
Sveti Ambrozije, milanski biskup Biskup (grč. epískopos: nadzornik, pazitelj).
Novi!!: Emerik, hrvatsko-ugarski kralj i Biskup · Vidi više »
Bosna
Hercegovine Bosna je povijesna i zemljopisna regija koja čini sjeverni dio države ''Bosna i Hercegovina''.
Novi!!: Emerik, hrvatsko-ugarski kralj i Bosna · Vidi više »
Bugari
Bugari (Българи) su južnoslavenski narod, poglavito naseljen u Bugarskoj.
Novi!!: Emerik, hrvatsko-ugarski kralj i Bugari · Vidi više »
Bugarska
Bugarska (bug. България, latinizirano: Bǎlgarija), službeno Republika Bugarska, država je u Jugoistočnoj Europi.
Novi!!: Emerik, hrvatsko-ugarski kralj i Bugarska · Vidi više »
Dalmacija
grba Republike Hrvatske #f70000 Dalmacija (crveno) na karti Hrvatske Dalmacija (tal. la Dalmazia, lat. Dalmatia, čakavski: Dalmacija, Dalmoacija) jedan je od najstarijih regionalnih pojmova u Hrvatskoj.
Novi!!: Emerik, hrvatsko-ugarski kralj i Dalmacija · Vidi više »
Domald
Domald (o. 1160. – o. 1243.), knez, najmoćniji hrvatski velikaš prve trećine 13. stoljeća, podrijetlom od roda Snačića.
Novi!!: Emerik, hrvatsko-ugarski kralj i Domald · Vidi više »
Dužd
Venecijski dužd, 16. stoljeće Riječ dužd (dijalektalni talijanski: doge, standardni talijanski: duce) označava vođu, a dolazi od latinskog dux.
Novi!!: Emerik, hrvatsko-ugarski kralj i Dužd · Vidi više »
Egipat
Arapska Republika Egipat je država u sjeveroistočnoj Africi.
Novi!!: Emerik, hrvatsko-ugarski kralj i Egipat · Vidi više »
Emerik
* Sveti Emerik (od o. 1000. do o. 1007. – 1031.), sin mađarskoga kralja Stjepana Svetoga.
Novi!!: Emerik, hrvatsko-ugarski kralj i Emerik · Vidi više »
Henrik Dandolo
Enrico Dandolo Henrik Dandolo (Enrico Dandolo; 1107. – 21. srpnja 1205.), mletački dužd.
Novi!!: Emerik, hrvatsko-ugarski kralj i Henrik Dandolo · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Emerik, hrvatsko-ugarski kralj i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom
Hrvatska je bila u personalnoj uniji s Ugarskom od 1102. do 1527. godine.
Novi!!: Emerik, hrvatsko-ugarski kralj i Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom · Vidi više »
Hrvatski herceg
Huma (1197. – 1205.) Hrvatski herceg (lat. dux Dalmatiae et Croatiae, dux totius Sclavoniae), uvriježen prijevod latinskog naslova dux kojom se od vremena dinastije Arpadovića označavao kraljev namjesnik u hrvatskim zemljama.
Novi!!: Emerik, hrvatsko-ugarski kralj i Hrvatski herceg · Vidi više »
Hrvatski vladari
Ovdje su navedeni vladari koji su imali vlast nad područjem današnje Republike Hrvatske i susjednih država s autohtonim hrvatskim stanovništvom, počevši od doseljenja Hrvata na današnje prostore do danas.
Novi!!: Emerik, hrvatsko-ugarski kralj i Hrvatski vladari · Vidi više »
Inocent III.
Inocent III. (22. veljače 1161. – 16. srpnja 1216.), papa od 8. siječnja 1198. do smrti.
Novi!!: Emerik, hrvatsko-ugarski kralj i Inocent III. · Vidi više »
Katoličanstvo
Kršćanski predmeti: Raspelo, Biblija i krunica. svete mise Slovenije. Giuseppe Molteni: Ispovijed Papa Franjo Szymon Czechowicz: Isusovo uskrsnuće. Djevicu Mariju, muzej Condé, Chantilly. Katoličanstvo ili katolicizam (latinski catholicismus, od grčkog καθολικός, sveopći, univerzalni), kršćanski ogranak čiji je nauk definiran na dvadeset i jednom ekumenskom koncilu; vjeroispovijedni sustav Katoličke Crkve.
Novi!!: Emerik, hrvatsko-ugarski kralj i Katoličanstvo · Vidi više »
Konstanca Aragonska
Konstanca Aragonska (španjolski Constanza de Aragón y Castilla; 1179. – 23. lipnja 1222.) bila je isprva kraljica Ugarske i Hrvatske, a poslije i Njemačke i Sicilije te također carica.
Novi!!: Emerik, hrvatsko-ugarski kralj i Konstanca Aragonska · Vidi više »
Kralj
Kralj Tomislav Kralj je vladar u državnom uređenju koje se zove kraljevstvo ili kraljevina.
Novi!!: Emerik, hrvatsko-ugarski kralj i Kralj · Vidi više »
Kraljevina Ugarska
Ugarska je naziv u hrvatskoj historiografiji za višenarodnu državu Mađara, Slovaka, Hrvata, Srba, Rumunja i Ukrajinaca u Panonskoj nizini.
Novi!!: Emerik, hrvatsko-ugarski kralj i Kraljevina Ugarska · Vidi više »
Križari
Gustave Doré'''''Križari''''' Križari je naziv prvenstveno srednjovjekovnih kršćanskih vojnika koji su sudjelovali u križarskim ratovima od 11. do 13. stoljeća.
Novi!!: Emerik, hrvatsko-ugarski kralj i Križari · Vidi više »
Križarski ratovi
Prvoga križarskoga rata (srednjovjekovna slika) Križarski ratovi bili su srednjovjekovni sveti ratovi u kojima su pretežito sudjelovali kršćanski vitezovi iz Francuske i Svetoga Rimskog Carstva.
Novi!!: Emerik, hrvatsko-ugarski kralj i Križarski ratovi · Vidi više »
Krivovjerje
Krivovjerje ili hereza (grč. αἵρεσις hairesis "izbor") je vjerovanje koje su crkveni autoriteti ocijenili iskrivljavanjem kršćanske vjere.
Novi!!: Emerik, hrvatsko-ugarski kralj i Krivovjerje · Vidi više »
Kulin (ban)
Kulin (1163. – studeni 1204.), bosanski ban od 1180.
Novi!!: Emerik, hrvatsko-ugarski kralj i Kulin (ban) · Vidi više »
Kumani
Dnjipro Kumani ili prema istočnoeuropskom izvorniku Polovci (grčki: Κο(υ)μάνοι, Ko(u)manoi; mađarski: kun / plural kunok; turski: kuman / plural kumanlar) su turkijski nomadski narod s prostora središnje Azije, koji je sredinom 11.
Novi!!: Emerik, hrvatsko-ugarski kralj i Kumani · Vidi više »
Ladislav III., hrvatsko-ugarski kralj
Kralj Ladislav III. (1204. – 1205.) Ladislav III. (mađ. III. László) (1199. – 7. svibnja 1205.), hrvatsko-ugarski kralj (1204. – 1205.) iz dinastije Arpadovića.
Novi!!: Emerik, hrvatsko-ugarski kralj i Ladislav III., hrvatsko-ugarski kralj · Vidi više »
Mađarski jezik
mađarski dijalekti Mađarski jezik odnosno madžarski jezik (ISO 639-3: hun), kojim govore Mađari, narod u Srednjoj Europi, je jezik koji pripada ugro-finskoj jezičnoj skupini, uralskoj porodici.
Novi!!: Emerik, hrvatsko-ugarski kralj i Mađarski jezik · Vidi više »
Mainz
Mainz je grad u Njemačkoj, središte njemačke savezne pokrajine Porajnje i Falačka.
Novi!!: Emerik, hrvatsko-ugarski kralj i Mainz · Vidi više »
Nin
kneza Branimira Nin je grad u Hrvatskoj, smješten na obali Jadranskog mora.
Novi!!: Emerik, hrvatsko-ugarski kralj i Nin · Vidi više »
Njemačka
Njemačka (njem. Deutschland), službeno: Savezna Republika Njemačka (njem. Bundesrepublik Deutschland) je država u srednjoj Europi. Na sjeveru graniči sa Sjevernim morem, Danskom i Baltičkim morem, na istoku s Poljskom i Češkom, na jugu s Austrijom i Švicarskom, a na zapadu s Francuskom, Luksemburgom, Belgijom i Nizozemskom. Njemačka je demokratska parlamentarna savezna država, koja se sastoji od 16 saveznih zemalja (njem. Bundesländer) od kojih su tri samostalni gradovi. Glavni grad je Berlin i u njemu su smješteni parlament (Bundestag) i vlada (Regierung). Ujedinjena je kao država za vrijeme Francusko-pruskog rata 1870./'71. Njemačka je jedna od najrazvijenijih država svijeta i jedna od osnivačkih članica Europske unije. Članica je i Ujedinjenih naroda, NATO-a, skupine G4, G7 i G8. S približno 82 milijuna stanovnika, druga je europska zemlja po broju stanovnika, a najveća u EU-u, te ima najsnažnije europsko gospodarstvo. Nakon SAD-a, Njemačka je druga najpopularnija migracijska destinacija u svijetu.
Novi!!: Emerik, hrvatsko-ugarski kralj i Njemačka · Vidi više »
Oton IV., car Svetog Rimskog Carstva
Oton IV. i papa Inocent III. pružaju si ruke (iz Heidelberga, Cod. Pal. germ. 19-23, oko godine 1450.) Grb Otona IV. Nadgrobni spomenik roditelja Otona IV. u katedrali u Braunschweigu: Henrik Lav (lijevo), Matilda Plantagenet (desno), do njihovih nogu Otonov grob Oton IV.
Novi!!: Emerik, hrvatsko-ugarski kralj i Oton IV., car Svetog Rimskog Carstva · Vidi više »
Papa
Papa Franjo Papa (lat. otac, tata) naziv je za poglavara Katoličke Crkve (također: Sveti Otac), kao i službeni naziv oba aleksadrijska patrijarha (poglavara Koptske Crkve i Koptske katoličke Crkve).
Novi!!: Emerik, hrvatsko-ugarski kralj i Papa · Vidi više »
Piran
Piran (tal. Pirano) je grad i središte istoimene općine u jugozapadnoj Sloveniji na Jadranskoj obali Piranskog zaljeva.
Novi!!: Emerik, hrvatsko-ugarski kralj i Piran · Vidi više »
Prijestolonasljednik
Prijestolonasljednik (mocijski parnjak ženskoga roda je prijestolonasljednica), u državama s monarhijskom tradicijom, osoba koja je prva sljedeća u nasljednom pravu na nasljeđivanje vladarskog prijestolja.
Novi!!: Emerik, hrvatsko-ugarski kralj i Prijestolonasljednik · Vidi više »
Primogenitura
Primogenitura ili prvorodstvo je ustaljena tradicija nasljedstva gdje prvorođenče ima prednost.
Novi!!: Emerik, hrvatsko-ugarski kralj i Primogenitura · Vidi više »
Saladin
Saladin Saladin (arapski: صلاح الدين الأيوبي, Salah-ad-Din.
Novi!!: Emerik, hrvatsko-ugarski kralj i Saladin · Vidi više »
Srbija
Srbija (srp. Србија), službeni naziv: Republika Srbija (srp. Република Србија), europska je kontinentalna država smještena u jugoistočnoj Europi. Teritorijem obuhvaća dio Panonske nizine na sjeveru, te je djelomice srednjoeuropska država. Duljina granica Srbije je 2.114,2 km. Na sjeveru graniči s Mađarskom, na zapadu s Hrvatskom i Bosnom i Hercegovinom, na jugozapadu s Crnom Gorom, na istoku s Rumunjskom i Bugarskom te na jugu sa Sjevernom Makedonijom i s Kosovom. Zemlja ima 6.690.887 stanovnika. Površina zemlje iznosi 77.474 km2 (bez Kosova) što Srbiju svrstava u države srednje veličine. Preko teritorija Srbije prelaze sve važnije kopnene prometnice. Kako cestovni tako i željeznički promet iz sjeverne, zapadne i centralne Europe prolazi kroz Srbiju na putu do jugoistoka Europe i jugozapada Azije. Moravsko-vardarska i Moravsko-nišavska dolina imaju najveći značaj u kopnenom prometu. Glavni je grad Beograd koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Srbije. Slijedeći slavenske migracije na jugoistok Europe Srbi nastanjuju ova područja s drugim narodima poslije 6. stoljeća, uspostavili su nekoliko država u ranom srednjem vijeku. Prvotnom srpskom državom vladaju Vlastimirovići prva poznata vladajuća dinastija srednjovjekovne srpske države. Srbi su, pored Hrvata, jedini donijeli svoje ime iz prapostojbine, dok su ostali južni Slaveni svoja imena dobivali po zemljopisnim nazivima regija koje su naseljavali. Na početku 7. stoljeća na teritoriju Bizantskog Carstva Srbi osnivaju Rašku. Raška je postala kraljevina 1216. godine, kada je srpski kralj Stefan Prvovjenčani, sin velikog župana Stefana Nemanje, okrunjen krunom koju mu je poslao rimski papa. Već 1219. godine i Srpska pravoslavna crkva je dobila neovisnost od strane Vaseljenskog patrijarha. Najveću moć srpska država imala je u vrijeme Stefana Uroša IV. Dušana koji granice Srbije širi na jug nekadašnjeg Bizantskog područja te se proglašava carstvom "Srba i Grka". Nakon Dušanove smrti osvojeni krajevi se osamostaljuju pod vodstvom lokalnih velikaša, no u to vrijeme započinju i provale Turaka na balkanski poluotok koji ubrzo pobjeđuju Bugare na rijeci Marici, a potom i Srbe u bitki na Kosovu. Do sredine 16. stoljeća, cijela suvremena Srbija pada pod vlast Osmanlija, s vremena na vrijeme prekinute od strane Habsburške Monarhije koja se širi prema centralnoj Srbiji s kraja 17. stoljeća, zadržavajući uporište u suvremenoj Vojvodini. Početkom 19. stoljeća, srpska revolucija utemeljila je nacionalnu državu kao prvu ustavnu monarhiju regije koja je kasnije proširila svoj teritorij. Nakon katastrofalnih žrtava u Prvom svjetskom ratu i kasnije ujedinjenja bivše Habsburške krune Vojvodine i drugih regija sa Srbijom, zemlja je utemeljila Jugoslaviju s drugim južnoslavenskim narodima. Tijekom raspada Jugoslavije, Srbija je formirala zajednicu s Crnom Gorom koja je mirno riješena 2006. godine, kada je Srbija ponovno uspostavila svoju neovisnost. Prema Ustavu Republike Srbije, u sastavu Srbije nalaze se autonomne pokrajine Vojvodina i Kosovo i Metohija (koja ima višu autonomiju). Kosovo je 2008. godine proglasilo neovisnost od UNMIK-a, što je priznalo 85 zemalja članica OUN, čemu se službeni Beograd protivi. U Srbiji je službeni jezik srpski. Prema političkom ustroju Srbija je parlamentarna Republika. Srbija je članica Ujedinjenih naroda, Vijeća Europe, Partnerstva za mir te Organizacije za europsku sigurnost i suradnju. Srbija je i službeni kandidat za članstvo u Europskoj uniji.
Novi!!: Emerik, hrvatsko-ugarski kralj i Srbija · Vidi više »
Stefan Nemanja
Stefan Nemanja (crkvenoslavenski: Стѣфань, srpski: Стефан Немања), crkveno ime sveti Simeon, Ribnica (Podgorica), današnja Crna Gora, 1113. - Hilandar, današnja Grčka, 13. veljače 1199.), bio je veliki župan raški 1166. – 1196., rodonačelnik srpske kraljevske loze Nemanjića.
Novi!!: Emerik, hrvatsko-ugarski kralj i Stefan Nemanja · Vidi više »
Stefan Prvovenčani
Stefan Nemanjić (Стефан Немањић), poznat i kao Stefan Prvov(j)enčani (oko 1165. – 24. rujna 1228.), bio je raški veliki župan od 1196.
Novi!!: Emerik, hrvatsko-ugarski kralj i Stefan Prvovenčani · Vidi više »
Stjepan III., hrvatsko-ugarski kralj
Stjepan III., hrvatsko-ugarski kralj Stjepan III. (mađ. III. Istvan) (1147. – 4. ožujka 1172.), hrvatsko-ugarski kralj (1162. i 1163. – 1172.) iz dinastije Arpadovića.
Novi!!: Emerik, hrvatsko-ugarski kralj i Stjepan III., hrvatsko-ugarski kralj · Vidi više »
Sultan
Portreti osmanskih sultana Sultan (arap. سلطان moćan čovjek, gospodar), naslov nekih islamskih vladara.
Novi!!: Emerik, hrvatsko-ugarski kralj i Sultan · Vidi više »
Trst
Trst (tal. Trieste, njem. Triest) je grad i luka u Italiji, u Tršćanskom zaljevu, na sjeveroistočnoj obali Jadranskog mora.
Novi!!: Emerik, hrvatsko-ugarski kralj i Trst · Vidi više »
Vukan Nemanjić
Vukan Nemanjić, freska u Visokim Dečanima Vukan Nemanjić, kralj Duklje (1195. – 1207.) i veliki župan Raške (1202. – 1205./1207.), katoličke vjeroispovijesti.
Novi!!: Emerik, hrvatsko-ugarski kralj i Vukan Nemanjić · Vidi više »
Zadar
Zadar je grad te političko, kulturno, trgovačko, industrijsko, obrazovno i prometno središte Zadarske županije.
Novi!!: Emerik, hrvatsko-ugarski kralj i Zadar · Vidi više »
Zagrebačka biskupija
Zagrebačka biskupija je bila uspostavljena oko 1094., točnije - po povijesnim vrelima - između druge polovice 1093. i prve polovice 1095. godine da bi bila glavni oslonac ugarske vlasti na području od Drave do Gvozda, a da bi tu zadaću mogla što bolje obavljati, potpala je pod ugarskog nadbiskupa, po svemu se čini kaločkoga.
Novi!!: Emerik, hrvatsko-ugarski kralj i Zagrebačka biskupija · Vidi više »
Zeta
* Zeta (slovo), slovo grčkog alfabeta.
Novi!!: Emerik, hrvatsko-ugarski kralj i Zeta · Vidi više »
1174.
Bez opisa.
Novi!!: Emerik, hrvatsko-ugarski kralj i 1174. · Vidi više »
1182.
Bez opisa.
Novi!!: Emerik, hrvatsko-ugarski kralj i 1182. · Vidi više »
1194.
Bez opisa.
Novi!!: Emerik, hrvatsko-ugarski kralj i 1194. · Vidi više »
1196.
Bez opisa.
Novi!!: Emerik, hrvatsko-ugarski kralj i 1196. · Vidi više »
1198.
Bez opisa.
Novi!!: Emerik, hrvatsko-ugarski kralj i 1198. · Vidi više »
1199.
Bez opisa.
Novi!!: Emerik, hrvatsko-ugarski kralj i 1199. · Vidi više »
1200.
Bez opisa.
Novi!!: Emerik, hrvatsko-ugarski kralj i 1200. · Vidi više »
1201.
Bez opisa.
Novi!!: Emerik, hrvatsko-ugarski kralj i 1201. · Vidi više »
1202.
Bez opisa.
Novi!!: Emerik, hrvatsko-ugarski kralj i 1202. · Vidi više »
1203.
Bez opisa.
Novi!!: Emerik, hrvatsko-ugarski kralj i 1203. · Vidi više »
1204.
Bez opisa.
Novi!!: Emerik, hrvatsko-ugarski kralj i 1204. · Vidi više »
1918.
Bez opisa.
Novi!!: Emerik, hrvatsko-ugarski kralj i 1918. · Vidi više »
30. rujna
30.
Novi!!: Emerik, hrvatsko-ugarski kralj i 30. rujna · Vidi više »
30. studenoga
30.
Novi!!: Emerik, hrvatsko-ugarski kralj i 30. studenoga · Vidi više »
