Sadržaj
32 odnosi: Alojzije Stepinac, Židovi Bosne i Hercegovine, Drugi svjetski rat, Filozofski fakultet u Splitu, Holokaust, Hrvatska, Hrvatska radiotelevizija, Ivan Šaško, Izrael, Josip Bozanić, Jugoslavija (razdvojba), Kanada, Katolički bogoslovni fakultet u Splitu, Kazneno pravo, Kolinda Grabar-Kitarović, Nezavisna Država Hrvatska, Ottawa (Kanada), Počasni doktorat, Red kneza Branimira s ogrlicom, Sarajevo, Sjedinjene Američke Države, Slobodna Dalmacija, Sveučilište u Splitu, Večernji list, Zagreb, 1999., 20. rujna, 2002., 2008., 2015., 2017., 2019..
- Preživjele žrtve Holokausta
Alojzije Stepinac
Alojzije Stepinac (Brezarić pokraj Krašića, 8. svibnja 1898. – Krašić, 10. veljače 1960.) bio je zagrebački nadbiskup i kardinal.
Pogledaj Esther Gitman i Alojzije Stepinac
Židovi Bosne i Hercegovine
Židovi su se kao etnička i vjerska zajednica u Bosni i Hercegovini pojavili nakon progona iz Španjolske krajem 15.
Pogledaj Esther Gitman i Židovi Bosne i Hercegovine
Drugi svjetski rat
Drugi svjetski rat (1. rujna 1939. – 2. rujna 1945.), međunarodni je oružani sukob koji je izbio 21 godinu nakon Prvoga svjetskog rata.
Pogledaj Esther Gitman i Drugi svjetski rat
Filozofski fakultet u Splitu
Filozofski fakultet u Splitu sastavni je dio Sveučilišta u Splitu.
Pogledaj Esther Gitman i Filozofski fakultet u Splitu
Holokaust
Trećem Reichu Holokaust ili šoa (heb. הַשׁוֹאָה, HaShoah – u prijevodu: »katastrofa«), nazivi su za sistematski državni progon i genocid nad različitim etničkim, vjerskim i političkim skupinama ljudi tijekom Drugog svjetskog rata od strane Velikonjemačkog Reicha i njezinih suradnika.
Pogledaj Esther Gitman i Holokaust
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje.
Pogledaj Esther Gitman i Hrvatska
Hrvatska radiotelevizija
Zgrada HRT-a na Prisavlju, čija je izgradnja počela 1975. Hrvatska radiotelevizija (skraćeno HRT) hrvatska je javna radijska i televizijska ustanova, kojoj je taj status dodijeljen 2001. Zakonom o Hrvatskoj radioteleviziji: tim Zakonom i propisima donesenim na temelju toga Zakona uređeni su djelatnost, funkcija i sadržaj javnih usluga, financiranje, upravljanje, nadzor i način rada Hrvatske radiotelevizije.
Pogledaj Esther Gitman i Hrvatska radiotelevizija
Ivan Šaško
Msgr.
Pogledaj Esther Gitman i Ivan Šaško
Izrael
Izrael (heb. יִשְׂרָאֵל, Medinat Jisra'el; arap. إسرائيل, Dawlât Isrā'īl), službeno Država Izrael, bliskoistočna je država smještena na jugoistočnoj obali Sredozemnog mora i sjevernoj obali Crvenog mora.
Pogledaj Esther Gitman i Izrael
Josip Bozanić
Josip Bozanić (Rijeka, 20. ožujka 1949.), hrvatski kardinal i nadbiskup zagrebački u miru.
Pogledaj Esther Gitman i Josip Bozanić
Jugoslavija (razdvojba)
Jugoslavija kroz povijest Države.
Pogledaj Esther Gitman i Jugoslavija (razdvojba)
Kanada
Kanada je, s površinom od 9.984.670 km², druga najveća država na svijetu po površini.
Pogledaj Esther Gitman i Kanada
Katolički bogoslovni fakultet u Splitu
Katolički bogoslovni fakultet u Splitu (lat. Facultas Theologiae Catholicae), visoko teološko učilište u sastavu Sveučilišta u Splitu koije obrazuje svećeničke i bogoslovne kadrove.
Pogledaj Esther Gitman i Katolički bogoslovni fakultet u Splitu
Kazneno pravo
Kazneno pravo (u širem smislu) je grana prava koja se odnosi na državnu vlast kažnjavanja (jus puniendi), a u širem smislu obuhvaća: 1) materijalno kazneno pravo, 2) kazneno procesno pravo (formalno, postupovno), 3) izvršno kazneno pravo (penitencijalno). Kazneno pravo kao grana prava ima zaštitnu ulogu, odnosno zaštićuje određene odnose i vrijednosti.
Pogledaj Esther Gitman i Kazneno pravo
Kolinda Grabar-Kitarović
Kolinda Grabar-Kitarović (Rijeka, 29. travnja 1968.) hrvatska je političarka i diplomatkinja, predsjednica Republike Hrvatske od 2015.
Pogledaj Esther Gitman i Kolinda Grabar-Kitarović
Nezavisna Država Hrvatska
Nezavisna Država Hrvatska (skr. NDH, ND Hrvatska ili N. D. Hrvatska), bila je djelomično priznata marionetska država stvorena za vrijeme Drugoga svjetskog rata u okviru poretka Sila Osovine, pod utjecajem nacističke Njemačke i fašističke Italije.
Pogledaj Esther Gitman i Nezavisna Država Hrvatska
Ottawa (Kanada)
Ottawa (engleski izgovor:, francuski izgovor) je glavni grad Kanade.
Pogledaj Esther Gitman i Ottawa (Kanada)
Počasni doktorat
Počasni doktorat. Počasni doktorat (lat. gradus doctoris honoris causa) dodjeljuje se uglednim osobama koje su svojim radom pridonijele napretku određenog sveučilišta, znanosti i kulturi pojedine države ili za značajni doprinos pojedinoj znanstvenoj ili kulturnoj grani.
Pogledaj Esther Gitman i Počasni doktorat
Red kneza Branimira s ogrlicom
Red kneza Branimira s ogrlicom je odlikovanje Republike Hrvatske koje zauzima sedmo mjesto u važnosnom slijedu hrvatskih odlikovanja.
Pogledaj Esther Gitman i Red kneza Branimira s ogrlicom
Sarajevo
Sarajevo (stari hrvatski naziv: Vrhbosna) glavni je i najveći grad Bosne i Hercegovine.
Pogledaj Esther Gitman i Sarajevo
Sjedinjene Američke Države
Sjedinjene Američke Države, također se često koristi kratica SAD (eng. United States of America, USA), savezna je republika u središnjoj Sjevernoj Americi, koja se prostire od Atlantika na istoku do Tihog oceana na zapadu.
Pogledaj Esther Gitman i Sjedinjene Američke Države
Slobodna Dalmacija
Slobodna Dalmacija je hrvatski dnevnik i najtiražnije novine u Dalmaciji.
Pogledaj Esther Gitman i Slobodna Dalmacija
Sveučilište u Splitu
Sveučilište u Splitu (lat. Universitas studiorum Spalatensis), hrvatska visokoobrazovna ustanova sa sjedištem u Splitu, utemeljena 15. lipnja 1974. godine.
Pogledaj Esther Gitman i Sveučilište u Splitu
Večernji list
Večernji list (poznat i pod nadimkom Večernjak) hrvatske su dnevne novine sa sjedištem u Zagrebu.
Pogledaj Esther Gitman i Večernji list
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Pogledaj Esther Gitman i Zagreb
1999.
1999. (rimski MCMXCIX), bila je godina devedeset i osma godina 20. stoljeća te devedsto devedeset i osma godina 2. tisućljeća.
Pogledaj Esther Gitman i 1999.
20. rujna
20.
Pogledaj Esther Gitman i 20. rujna
2002.
2002. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u utorak.
Pogledaj Esther Gitman i 2002.
2008.
2008. je prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u utorak.
Pogledaj Esther Gitman i 2008.
2015.
desno 2015. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna.
Pogledaj Esther Gitman i 2015.
2017.
Ukrašena brojčana oznaka 2017. godine. Godina 2017. ('''MMXVII''') započela je u nedjelju 1. siječnja prema Gregorijanskom kalendaru.
Pogledaj Esther Gitman i 2017.
2019.
2019. (MMXIX.), deveta je godina drugog desetljeća 21. stoljeća.
Pogledaj Esther Gitman i 2019.
Vidi također
Preživjele žrtve Holokausta
- Akiba Rubinstein
- Branko Lustig
- Ephraim Kishon
- Esther Gitman
- François Englert
- Mica Todorović
- Michel Thomas
- Miloš Forman
- Roman Polański
- Tea Altaras
- Wanda Półtawska