Brže od pregledniku!
85 odnosi: Austrija, Španjolska, Šport u 2022., Švedska, Švicarska, Češka, Bence Bánhidi, Bjarki Már Elísson, Boris Milošević (rukometni sudac), Bratislava, Budimpešta, Crna Gora, Danska, Debrecin, Dominik Máthé, Eduardo Gurbindo, Europska prvenstva u rukometu, Europsko prvenstvo u rukometu – Austrija 2010., Europsko prvenstvo u rukometu – Austrija, Norveška i Švedska 2020., Europsko prvenstvo u rukometu – Španjolska 1996., Europsko prvenstvo u rukometu – Švedska 2002., Europsko prvenstvo u rukometu – Švicarska 2006., Europsko prvenstvo u rukometu – Danska 2014., Europsko prvenstvo u rukometu – Hrvatska 2000., Europsko prvenstvo u rukometu – Hrvatska 2018., Europsko prvenstvo u rukometu – Italija 1998., Europsko prvenstvo u rukometu – Njemačka 2024., Europsko prvenstvo u rukometu – Norveška 2008., Europsko prvenstvo u rukometu – Poljska 2016., Europsko prvenstvo u rukometu – Portugal 1994., Europsko prvenstvo u rukometu – Slovenija 2004., Europsko prvenstvo u rukometu – Srbija 2012., Francuska, Hrvatska, Island, Ivan Čupić, Ivan Martinović, Jim Gottfridsson, Jorge Maqueda Peño, Košice, Litva, Mađarska, Marin Šipić, Marino Marić, Matija Gubica, Mikkel Hansen, Niclas Ekberg, Niclas Kirkeløkke, Njemačka, Norveška, ..., Portugal, Rukomet, Rumunjska, Sander Sagosen, Segedin, Sjeverna Makedonija, Slovačka, Slovenija, Srbija, Svjetsko prvenstvo u rukometu – Poljska i Švedska 2023., 10. siječnja, 13. siječnja, 14. siječnja, 15. siječnja, 16. siječnja, 17. siječnja, 18. siječnja, 2. svibnja, 20. lipnja, 20. siječnja, 2018., 2020., 2021., 2022., 21. siječnja, 22. siječnja, 23. siječnja, 24. siječnja, 25. siječnja, 26. siječnja, 28. siječnja, 28. travnja, 29. travnja, 30. siječnja, 8. veljače. Proširite indeks (35 više) »
Austrija
Austrija (njemački: Österreich, bavarski: Östareich ili Estareich, alemanski: Öschtriich, slovenski: Avstrija, mađarski: Ausztria), službeno Republika Austrija (njem. Republik Österreich), država u Srednjoj Europi. Austrija graniči s Lihtenštajnom i Švicarskom na zapadu, Italijom i Slovenijom na jugu, Mađarskom i Slovačkom na istoku, s Njemačkom na sjeverozapadu i Češkom na sjeveru. Austrija se proteže u smjeru zapad-istok 575 km, a u sjeverno-južnom pravcu 294 km. Oko 60% površine Austrije je brdovito i dio je planinskog vijenca Alpa. Na istočnoj granici prema Češkoj, nalaze se obronci Karpata. Nizine se nalaze istočno i uzduž toka Dunava, te u južnoj Štajerskoj i Gradišće je na rubu Panonske nizine. Ukupno 43% Austrije je pošumljeno. Najniža točka Austrije je Hedwighof u Gradišću s 114 m, a najviši vrh je Grossglockner s 3.798 m Austrija je parlamentarna demokracija. Sastoji od devet saveznih država, i jedna je od 2 europskih država koje su proglasile stalnu neutralnost (druga je Švicarska). Austrija je članica Ujedinjenih naroda od 1955., a članica Europske unije od 1995. godine. Od 2009. do 2010. godine, bila je nestalna članica Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda.
Novi!!: Europsko prvenstvo u rukometu – Mađarska i Slovačka 2022. i Austrija · Vidi više »
Španjolska
Španjolska (špa. España), službeno Kraljevina Španjolska (špa. Reino de España, kat. Regne d'Espanya, bas. Espainiako Erresuma, okc. Reialme d'Espanha), suverena je europska država, po ustavnom uređenju parlamentarna monarhija. Od 1986. godine članica je Europske unije. Smještena na jugozapadu Europe, Španjolska zauzima veći dio Pirenejskog poluotoka. Dio su njenog teritorija i dva arhipelaga, smještena u Sredozemnom moru (Balearski otoci) i Atlantskom oceanu (Kanarski otoci), sjevernoafrički primorski gradovi Ceuta i Melilla, koji su pod španjolskom upravom te enklava Llívia u francuskim Pirenejima. Španjolska na sjeveru graniči s Francuskom i Andorom, na zapadu s Portugalom te s britanskim posjedom Gibraltarom na jugu. Sjevernoafrički teritoriji pod španjolskom upravom graniče s Marokom. Ukupna dužina španjolske kopnene granice je 1918 km. Glavni grad Kraljevine Španjolske je Madrid. Grad s 3.155.359 stanovnika (Zajednica Madrida 5.964.143) smješten je u središtu Pirenejskog poluotoka. Drugi veći gradovi su Barcelona, Valencia, Sevilla, Zaragoza i Málaga. Članica je Ujedinjenih naroda, Europske unije, OECD-a i NATO-saveza.
Novi!!: Europsko prvenstvo u rukometu – Mađarska i Slovačka 2022. i Španjolska · Vidi više »
Šport u 2022.
Bez opisa.
Novi!!: Europsko prvenstvo u rukometu – Mađarska i Slovačka 2022. i Šport u 2022. · Vidi više »
Švedska
Švedska (šved.), službeno Kraljevina Švedska (šved.), država je na sjeveru Europe, na obali Baltičkog mora. Na kopnu graniči s Norveškom na zapadu te s Finskom na sjeveroistoku, dok je s Danskom na jugozapadu spojena Oresundskim mostom. Švedska ima i isključivo morsku granicu s Estonijom, Latvijom, Litvom, Poljskom, Njemačkom i Rusijom. Četvrta je zemlja po veličini u Europi i zauzima jugoistočni dio Skandinavskoga poluotoka. Glavni grad je Stockholm. Članica je Europske unije od 1. siječnja 1995.
Novi!!: Europsko prvenstvo u rukometu – Mađarska i Slovačka 2022. i Švedska · Vidi više »
Švicarska
Švicarska Konfederacija ili Švicarska (lat. Confœderatio Helvetica, njem. Schweizerische Eidgenossenschaft, fra. Confédération suisse, tal. Confederazione Svizzera, retoromanski Confederaziun Svizerra) je savezna država 26 kantona u središnjoj Europi. Graniči s Lihtenštajnom i Austrijom na istoku, Francuskom na zapadu, Italijom na jugu i jugoistoku, te Njemačkom na sjeveru. Švicarska ima dugu tradiciju neutralnosti, ali i međunarodne suradnje i sjedište je brojnih međunarodnih organizacija.
Novi!!: Europsko prvenstvo u rukometu – Mađarska i Slovačka 2022. i Švicarska · Vidi više »
Češka
Češka, službeno Češka Republika je država u Srednjoj Europi koja na sjeveroistoku graniči s Poljskom, na jugoistoku sa Slovačkom, na jugu s Austrijom i na zapadu i sjeverozapadu s Njemačkom. Češka država nastala je krajem 9. stoljeće kao Vojvodstvo Češka u sklopu povijesne Velikomoravske Kneževine. Nakon pada kneževine 907. godine, centar moći se iz Moravske preselio u Bohemiju (Češku) pod vladavinom Přemyslovića. Godine 1004., Vojvodstvo je formalno priznato kao dio Svetog Rimskog Carstva. Godine 1212. službeno je priznato kao Kraljevina Bohemija, a svoj najveći teritorijalni doseg imala je tijekom 14. stoljeća. Češki kralj nije vladao samo tadašnjom Češkom već i svim drugim zemljama koje su tvorile tzv. Krunu sv. Vaclava, a imao je i pravo glasa pri izboru rimsko-njemačkog cara. Tijekom Husitskih ratova u 15. stoljeću, potaknutih češkom reformacijom, Kraljevina Bohemija se suočila s nizom embarga i odbila je čak pet križarskih ratova koje su proglasili vođe Katoličke Crkve, a mahom vodili njemački carevi. Nakon Mohačke bitke 1526. godine, zemlje Krune sv. Vaclava su pripojene Habsburškoj Monarhiji, zajedno s Austrijskim Nadvojvodstvom i Kraljevinom Ugarskom. Protestanska češka buna (1618. – 1620.) protiv katoličkih Habsburgovaca dovela je do Tridesetogodišnjeg rata, nakon kojega je Monarhija konsolidirala svoju vlast, nanovo nametnula katolicizam i započela s provedbom postepene germanizacije. Nakon pada Svetog Rimskog Carstva 1806. godine, Kraljevina Bohemija je pripojena Austrijskom Carstvu, a češki jezik je doživio obnovu u jeku jačanja romantičarskog nacionalizma. U 19. stoljeću, češke zemlje su predstavljale industrijsko središte Austro-Ugarske monarhije, zbog čega će kasnije postati središte Čehoslovačke, formirane 1918. godine nakon raspada Austro-Ugarske monarhije, nakon Prvog svjetskog rata. U međuratnom razdoblju je Čehoslovačka, preostala jedina demokracija u tom dijelu Europe. Tijekom Drugog svjetskog rata, Češka je bila pod njemačkom okupacijom, a oslobođena je 1945. godine od strane Sovjeta i Amerikanaca. Većina stanovništva koje je govorilo njemačkim je protjerano nakon rata, čime je Češka izgubila velik dio svojih manjina i svoj raniji dvojezični karakter. Na izborima 1946. pobjedu je odnijela Komunistička partija Čehoslovačke. Nakon državnog udara 1948., Čehoslovačka je postala jednostranačka komunistička država pod sovjetskim utjecajem. Godine 1968., rastuće nezadovoljstvo režimom kulminiralo je reformskim pokretom znanim kao Praško proljeće, koji je završio sovjetskom invazijom. Čehoslovačka je do 1989. godine bila pod okupacijom, kada je Baršunasta revolucija dovela do raspada komunističkog sustava i reuspostave višestranačke republike. Dana 1. siječnja 1993. godine, Čehoslovačka se mirno raspala, a njezine bivše članice postale su nezavisne republike Češka i Slovačka. Češka je visoko razvijena država s naprednim gospodarstvom i visokim životnim standardom. UNDP je rangirala Češku na 15. mjesto HDI-ju prilagođenom nejednakostima. Češka je također 6. najmiroljubivija zdržava svijeta, a uz to ostvaruje visoki stupanj demokratske vlasti. Grad Prag ima najnižu stopu nezaposlenosti u cijeloj Europskoj uniji. Češka je uz to i članica Ujedinjenih naroda, Europske unije, NATO-a, OECD-a, OSCE-a i Vijeća Europe.
Novi!!: Europsko prvenstvo u rukometu – Mađarska i Slovačka 2022. i Češka · Vidi više »
Bence Bánhidi
Bence Bánhidi (9. veljače 1995.), mađarski je rukometaš SC Pick Szegeda i mađarske reprezentacije.
Novi!!: Europsko prvenstvo u rukometu – Mađarska i Slovačka 2022. i Bence Bánhidi · Vidi više »
Bjarki Már Elísson
Bjarki Már Elísson (16. svibnja 1990.), islandski rukometni reprezentativac.
Novi!!: Europsko prvenstvo u rukometu – Mađarska i Slovačka 2022. i Bjarki Már Elísson · Vidi više »
Boris Milošević (rukometni sudac)
Boris Milošević, hrvatski međunarodni rukometni sudac.
Novi!!: Europsko prvenstvo u rukometu – Mađarska i Slovačka 2022. i Boris Milošević (rukometni sudac) · Vidi više »
Bratislava
Bratislava je glavni i, s otprilike 460.000 stanovnika, najveći grad Slovačke te sjedište Bratislavske pokrajine.
Novi!!: Europsko prvenstvo u rukometu – Mađarska i Slovačka 2022. i Bratislava · Vidi više »
Budimpešta
Budimpešta, glavni grad Mađarske i glavni političko, industrijsko, trgovačko i prometno središte zemlje.
Novi!!: Europsko prvenstvo u rukometu – Mađarska i Slovačka 2022. i Budimpešta · Vidi više »
Crna Gora
Crna Gora (cnr. lat. Crna Gora, cnr. ćir. Црна Гора) sredozemna je i jugoistočnoeuropska parlamentarna republika. Na sjeveroistoku graniči sa Srbijom (duljina granice 124 km), na istoku s Kosovom (79 km), na jugu s Albanijom (172 km), Hrvatskom na jugozapadu (22,6 km), Bosnom i Hercegovinom na zapadu (245 km), dok priobalni dio mora, uz međunarodne vode, čini granicu s Italijom. Kopnena površina iznosi 13 812 km² dok površina obalnog mora iznosi 2440 km². Obala je duga 293,5 km (90 km zračne linije) i osrednje razvedena (koeficijent razvedenosti iznosi 3,0). Glavni grad je Podgorica, gospodarsko i političko središte Republike Crne Gore u kojoj su Vlada i parlament, dok prijestolnica Cetinje ima kako kulturni i znanstveni tako i politički značaj jer se u prijestolnici nalaze rezidencija predsjednika crnogorske države i diplomatsko sjedište zemlje. Nositelj suverenosti je građanin koji ima crnogorsko državljanstvo. Službeni jezik u Crnoj Gori je crnogorski jezik, ćirilično i latinično pismo su ravnopravni, a u službenoj uporabi su i srpski, bošnjački, albanski i hrvatski jezik. Valuta koja se koristi u državi je euro iako Crna Gora službeno nije članica Europske unije niti Eurozone. Na snazi je Ustav koji je donesen 19. listopada 2007. godine, a proglašen 22. listopada 2007. godine. Crna Gora zauzima uglavnom planinsko područje, a sastoji se iz pet prirodnih regionalnih cjelina: Stare Crne Gore, Brda, Sjeveroistočnoga škriljavoga gorja, Središnjega nizinskog prostora i Primorja. Temelji crnogorske države su kneževine Duklja i Zeta. Crna Gora je tijekom turske vladavine imala autonomiju, a neovisnost od Osmanskog Carstva joj je potvrđena na Berlinskom kongresu 1878. godine. Od 1918. bila je dio sve tri Jugoslavije. Na referendumu održanom 21. svibnja 2006. godine građani Crne Gore su izglasali nezavisnost i razdruženje sa Srbijom s ukupno 55,54 % glasova. Neovisnost Crne Gore je proglašena 3. lipnja 2006. godine. Dana 28. lipnja 2006. Crna Gora je postala 192. članica Ujedinjenih naroda, a 11. svibnja 2007. 47. članica Vijeća Europe. Crna Gora je članica Ujedinjenih naroda, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Vijeća Europe i sredozemne unije. Također je kandidat za članstvo u Europskoj uniji od 2010. godine. Crna Gora je 5. lipnja 2017. godine postala 29. članica NATO-a.
Novi!!: Europsko prvenstvo u rukometu – Mađarska i Slovačka 2022. i Crna Gora · Vidi više »
Danska
Danska (dan. Danmark) je zemlja u sjevernoj Europi. Ona je najmnogoljudniji i najpoznatiji dio države po imenu Kraljevina Danska,dan.:Kongeriget Danmark koja još obuhvaća autonomne teritorije Farskih otoka i Grenlanda u sjevernome Atlantskom oceanu.. Society for Threatened Peoples. Archived from on 9 March 2008. Retrieved 8 June 2012. Denmark has established very specific territorial autonomies with its two island territories Europska zemlja Danska najjužnija je i najmanja od skandinavskih zemalja, leži jugozapadno od Švedske, južno od NorveškeOtok Bornholm je najistočniji dio Danske u Baltičkome moru. i sjeverno od Njemačke. Prostire se na ukupnoj površini od 42 933 km² i čini je poluotok Jutland te otočje od 443 imenovana otoka od kojih su najveći Zealand, Funen i Sjeverni jutlandski otok. Geografiju Danske karakterizira ravna obradiva zemlja, pješčane obale, niska nadmorska visina i hladnija umjerena klima. Godine 2022. država je imala 5,91 milijuna stanovnika (1. kolovoza 2022.), a od njih 800 000 živi u glavnome i najvećem gradu Kopenhagenu. Europska Danska ima hegemonistički utjecaj u Danskoj kraljevini, kontrolira naime vanjsku, gospodarsku i monetarnu politiku, a ovlasti vođenja unutarnjih poslova prenijela je na parlamente prekomorskih teritorija. Autonomija u samoupravi uspostavljena je na Farskim otocima 1948. i na Grenlandu 1979., ali potonji je nakon referenduma dobio dodatnu autonomiju 2009. godine. Ujedinjeno kraljevstvo Danske pojavilo se u 8. stoljeću kao moćna pomorska sila tijekom borbe za kontrolu nad Baltičkim morem. Godine 1397. zajedno s Norveškom i Švedskom formirala je Kalmarsku uniju koja je trajala do švedskoga odcjepljenja 1523. godine. Preostala Kraljevina Danska-Norveška vodila je niz ratova u 17. stoljeću koji su rezultirali daljnjim teritorijalnim ustupcima Švedskome Carstvu. Nakon Napoleonskih ratova Norveška je pripojena Švedskoj, a Danskoj je preostala kontrola nad Farskim otocima, Grenlandom i Islandom. Na valu nacionalističkih pokreta 19. stoljeća izbio je rat između danske krune i Pruske, takozvani Prvi Schleswiški rat 1848. u kojem je Danska postupno bila prisiljena priznati autonomiju svojim južnim pokrajinama Schleswigu, Holsteinu i Lauenburgu, da bi u Drugome Schleswiškom ratu 1864. u potpunosti izgubila ove teritorije koji su pripojeni Pruskoj. U istome je razdoblju 5. lipnja 1849. izglasan Ustav Danske čime je uveden sadašnji parlamentarni sustav i okončana apsolutna monarhija na snazi od 1660. godine. Danska je bila značajan izvoznik poljoprivrednih proizvoda u drugoj polovici 19. stoljeća, ali početkom 20. stoljeća provela je društvene reforme i reformu tržišta rada koje su činile osnovu sadašnjega modela države blagostanja i razvoja naprednoga mješovitog gospodarstva. Danska je ostala neutralna tijekom Prvoga svjetskog rata, ali je krajem rata povratila sjevernu polovicu Schleswiga 1920. U Drugome svjetskom ratu Treći Reich u travnju 1940. izvršio je invaziju na Dansku. Tijekom 1943. na danskome se ozemlju pojavio pokret otpora, a Island je proglasio neovisnost 1944. Danska je u svibnju 1945. oslobođena od nacističke okupacije. Godine 1973. Danska je, zajedno s Grenlandom, ali ne i Farskim otocima, postala članicom zajednice koja je kasnije izrasla u Europsku uniju, ali je u pregovorima izborila određena izuzeća kao što je zadržavanje vlastite valute: krune. Danska je visoko razvijena zemlja s visokim životnim standardom: zemlja je na ili pri vrhu u mjerilima obrazovanja, zdravstvene zaštite, građanskih sloboda, demokratskoga upravljanja i jednakosti LGBT osoba. Danska je članica utemeljiteljica NATO-a, Nordijskoga vijeća, OECD-a, OESS-a i Ujedinjenih naroda, također je dio schengenskoga prostora. Danska održava bliske političke, kulturne i jezične veze sa svojim skandinavskim susjedima što je olakšano činjenicom da je danski jezik djelomično razumljiv i govornicima norveškoga i švedskoga jezika.
Novi!!: Europsko prvenstvo u rukometu – Mađarska i Slovačka 2022. i Danska · Vidi više »
Debrecin
Debrecin, Debrcin (na mađarskom: Debrecen, njemački: Debreczin) je grad na istoku Mađarske, po broju stanovnika drugi najveći grad te zemlje (nakon glavnog grada Budimpešte).
Novi!!: Europsko prvenstvo u rukometu – Mađarska i Slovačka 2022. i Debrecin · Vidi više »
Dominik Máthé
Dominik Máthé (1. travnja 1999.), mađarski rukometaš koji igra za Elverum Håndball i mađarsku reprezentaciju.
Novi!!: Europsko prvenstvo u rukometu – Mađarska i Slovačka 2022. i Dominik Máthé · Vidi više »
Eduardo Gurbindo
Eduardo Gurbindo Martínez (Pamplona (Iruña), 8. studenoga 1987.) je španjolski rukometaš.
Novi!!: Europsko prvenstvo u rukometu – Mađarska i Slovačka 2022. i Eduardo Gurbindo · Vidi više »
Europska prvenstva u rukometu
Europska rukometna prvenstva za muškarce održavaju se svake druge godine od 1994. godine, a organizira ih EHF (Europska rukometna federacija).
Novi!!: Europsko prvenstvo u rukometu – Mađarska i Slovačka 2022. i Europska prvenstva u rukometu · Vidi više »
Europsko prvenstvo u rukometu – Austrija 2010.
Deveto Europsko prvenstvo u rukometu održavalo se od 19. do 31. siječnja 2010. u Austriji, u pet gradova: Wiener Neustadtu, Grazu, Linzu, Innsbrucku i Beču.
Novi!!: Europsko prvenstvo u rukometu – Mađarska i Slovačka 2022. i Europsko prvenstvo u rukometu – Austrija 2010. · Vidi više »
Europsko prvenstvo u rukometu – Austrija, Norveška i Švedska 2020.
Četrnaesto europsko prvenstvo u rukometu održavalo se u Švedskoj, Austriji i Norveškoj i to je prvi put da prvenstvo organizira više od jedne države.
Novi!!: Europsko prvenstvo u rukometu – Mađarska i Slovačka 2022. i Europsko prvenstvo u rukometu – Austrija, Norveška i Švedska 2020. · Vidi više »
Europsko prvenstvo u rukometu – Španjolska 1996.
Europsko prvenstvo za rukometaše 1996. održavalo se od 24. svibnja do 2. lipnja 1996. u Španjolskoj.
Novi!!: Europsko prvenstvo u rukometu – Mađarska i Slovačka 2022. i Europsko prvenstvo u rukometu – Španjolska 1996. · Vidi više »
Europsko prvenstvo u rukometu – Švedska 2002.
Europsko prvenstvo za rukometaše 2002. održalo se od 25. siječnja do 3. veljače 2002. u Švedskoj.
Novi!!: Europsko prvenstvo u rukometu – Mađarska i Slovačka 2022. i Europsko prvenstvo u rukometu – Švedska 2002. · Vidi više »
Europsko prvenstvo u rukometu – Švicarska 2006.
Europsko rukometno prvenstvo 2006. održavalo se od 26. siječnja do 5. veljače 2006. u Švicarskoj i bilo sedmo po redu Europsko rukometno prvenstvo za muškarce.
Novi!!: Europsko prvenstvo u rukometu – Mađarska i Slovačka 2022. i Europsko prvenstvo u rukometu – Švicarska 2006. · Vidi više »
Europsko prvenstvo u rukometu – Danska 2014.
Jedanaesto europsko prvenstvo u rukometu održalo se u Danskoj od 12. do 26. siječnja 2014. godine.
Novi!!: Europsko prvenstvo u rukometu – Mađarska i Slovačka 2022. i Europsko prvenstvo u rukometu – Danska 2014. · Vidi više »
Europsko prvenstvo u rukometu – Hrvatska 2000.
Europsko prvenstvo za rukometaše 2000. održavalo se od 21. siječnja do 30. siječnja 2000. u Hrvatskoj.
Novi!!: Europsko prvenstvo u rukometu – Mađarska i Slovačka 2022. i Europsko prvenstvo u rukometu – Hrvatska 2000. · Vidi više »
Europsko prvenstvo u rukometu – Hrvatska 2018.
Trinaesto europsko prvenstvo u rukometu održalo se od 12.
Novi!!: Europsko prvenstvo u rukometu – Mađarska i Slovačka 2022. i Europsko prvenstvo u rukometu – Hrvatska 2018. · Vidi više »
Europsko prvenstvo u rukometu – Italija 1998.
Europsko prvenstvo za rukometaše 1998. održavalo se od 29. svibnja do 7. lipnja 1998. u Italiji.
Novi!!: Europsko prvenstvo u rukometu – Mađarska i Slovačka 2022. i Europsko prvenstvo u rukometu – Italija 1998. · Vidi više »
Europsko prvenstvo u rukometu – Njemačka 2024.
Europsko prvenstvo u rukometu 2024. je šesnaesto europsko prvenstvo u rukometu a održava se u Njemačkoj.
Novi!!: Europsko prvenstvo u rukometu – Mađarska i Slovačka 2022. i Europsko prvenstvo u rukometu – Njemačka 2024. · Vidi više »
Europsko prvenstvo u rukometu – Norveška 2008.
Europsko prvenstvo za rukometaše 2008. održavalo se od 17.
Novi!!: Europsko prvenstvo u rukometu – Mađarska i Slovačka 2022. i Europsko prvenstvo u rukometu – Norveška 2008. · Vidi više »
Europsko prvenstvo u rukometu – Poljska 2016.
Dvanaesto europsko prvenstvo u rukometu održalo se od 15. do 31. siječnja 2016. godine u Poljskoj.
Novi!!: Europsko prvenstvo u rukometu – Mađarska i Slovačka 2022. i Europsko prvenstvo u rukometu – Poljska 2016. · Vidi više »
Europsko prvenstvo u rukometu – Portugal 1994.
Europsko prvenstvo za rukometaše 1994. održavalo se od 3. lipnja do 12. lipnja 1994. u Portugalu.
Novi!!: Europsko prvenstvo u rukometu – Mađarska i Slovačka 2022. i Europsko prvenstvo u rukometu – Portugal 1994. · Vidi više »
Europsko prvenstvo u rukometu – Slovenija 2004.
Europsko prvenstvo za rukometaše 2004. održavalo se od 22. siječnja do 2. veljače 2004. u Sloveniji.
Novi!!: Europsko prvenstvo u rukometu – Mađarska i Slovačka 2022. i Europsko prvenstvo u rukometu – Slovenija 2004. · Vidi više »
Europsko prvenstvo u rukometu – Srbija 2012.
Deseto Europsko prvenstvo u rukometu održavalo se u Srbiji.
Novi!!: Europsko prvenstvo u rukometu – Mađarska i Slovačka 2022. i Europsko prvenstvo u rukometu – Srbija 2012. · Vidi više »
Francuska
Francuska Republika (fra. République Française) je država u zapadnoj Europi, s nekoliko prekomorskih teritorija i otoka. Kontinentalna Francuska (France métropolitaine) graniči s Belgijom, Luksemburgom, Njemačkom, Švicarskom, Italijom, Monakom, Andorom i Španjolskom. Prekomorski posjedi uključuju Francusku Gvajanu u Južnoj Americi, te otoke poput Martinika, Réuniona i Nove Kaledonije u Atlantskom, Indijskom i Tihom oceanu. Francuska je jedna od zemalja osnivačica Europske unije, i njena teritorijem najveća članica. Također je zemlja osnivačica Ujedinjenih naroda, i jedna od pet stalnih članica Vijeća sigurnosti; pored toga je i članica grupa G7 i G-20, NATO-a, OECD-a, Frankofonije i niza drugih međunarodnih organizacija. Glavni ideali Francuske izraženi su u Deklaraciji o pravima čovjeka i građanina. Ustavom je definirana kao nedjeljiva, sekularna, demokratska i socijalna država. Jedna je od najrazvijenijih, najbogatijih i najprepoznatljivijih država svijeta, a s 82 milijuna turista godišnje i najposjećenija.
Novi!!: Europsko prvenstvo u rukometu – Mađarska i Slovačka 2022. i Francuska · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Europsko prvenstvo u rukometu – Mađarska i Slovačka 2022. i Hrvatska · Vidi više »
Island
Island (islandski: Ísland) je otočna zemlja u sjevernom Atlantiku između Grenlanda, Norveške i Britanskih otoka.
Novi!!: Europsko prvenstvo u rukometu – Mađarska i Slovačka 2022. i Island · Vidi više »
Ivan Čupić
Ivan Čupić (Metković, 27. ožujka 1986.) je hrvatski rukometaš.
Novi!!: Europsko prvenstvo u rukometu – Mađarska i Slovačka 2022. i Ivan Čupić · Vidi više »
Ivan Martinović
Ivan Martinović, hrvatski pedagog, metodičar, učitelj i povjesničar školstva Ivan Martinović (Štitar, 30. siječnja 1848. – Zagreb, 1928.), hrvatski pedagog, metodičar, učitelj i povjesničar školstva.
Novi!!: Europsko prvenstvo u rukometu – Mađarska i Slovačka 2022. i Ivan Martinović · Vidi više »
Jim Gottfridsson
Jim Gottfridsson (Ystad, 2. rujna 1992.) švedski je rukometaš koji igra za SG Flensburg-Handewitt i reprezentaciju Švedske.
Novi!!: Europsko prvenstvo u rukometu – Mađarska i Slovačka 2022. i Jim Gottfridsson · Vidi više »
Jorge Maqueda Peño
Jorge Maqueda Peño (Palencia, Španjolska, 6. veljače 1988.) je španjolski rukometaš.
Novi!!: Europsko prvenstvo u rukometu – Mađarska i Slovačka 2022. i Jorge Maqueda Peño · Vidi više »
Košice
Košice (njemački: Kaschau, mađarski: Kassa, latinski: Cassovia) je drugi najveći grad Slovačke.
Novi!!: Europsko prvenstvo u rukometu – Mađarska i Slovačka 2022. i Košice · Vidi više »
Litva
Litva (lit. Lietuva) je država na sjeveroistoku Europe, na obali Baltičkog mora. Graniči na sjeveru s Latvijom, na jugoistoku s Bjelorusijom, na jugu s Poljskom te na jugozapadu s Rusijom (tj. ruskim teritorijem (eksklavom) Kalinjingradska oblast). Litva je najveća baltička država. U srednjem vijeku bila je jedna od najmoćnijih država istočne Europe. Tijekom 15. stoljeća bila je u savezu s Poljskom što se danas vidi po vjerskom sastavu – Litva je jedina baltička država u kojoj su stanovnici najvećim dijelom rimokatolici. Za razliku od ostalih baltičkih država bila je usmjerena prema svojoj unutrašnjosti, a ne prema obali. Kako je imala dosta poljoprivrednoga tla Litavci su se najviše bavili poljoprivredom. Preko litavskoga teritorija vodi i kopneni put iz Rusije u eksklavu Kalinjingrad što Litvi daje geoprometnu važnost. Od 1. svibnja 2004. Litva je članica Europske unije. Osim toga, članica je Europskog vijeća, NATO-a i Ujedinjenih naroda.
Novi!!: Europsko prvenstvo u rukometu – Mađarska i Slovačka 2022. i Litva · Vidi više »
Mađarska
Mađarska (ponekad zvana i Madžarska) država je u Srednjoj Europi. Na mađarskom jeziku zove se Magyarország. Graniči s Austrijom na zapadu, Slovačkom na sjeveru, Ukrajinom na sjeveroistoku, Rumunjskom na istoku, Hrvatskom i Srbijom na jugu, te Slovenijom na jugozapadu. Članica je Europske unije od 1. svibnja 2004. godine, te Schengenskog prostora od 21. prosinca 2007. godine. Zajedno s Poljskom, Slovačkom i Češkom čini Višegradsku skupinu ili "Višegradsku četvorku" (V4).
Novi!!: Europsko prvenstvo u rukometu – Mađarska i Slovačka 2022. i Mađarska · Vidi više »
Marin Šipić
Marin Šipić (Bad Soden am Taunus, 29. travnja 1996.) hrvatski je reprezentativni rukometaš.
Novi!!: Europsko prvenstvo u rukometu – Mađarska i Slovačka 2022. i Marin Šipić · Vidi više »
Marino Marić
Marino Marić (Mostar, 1. lipnja 1990.) hrvatski je rukometaš.
Novi!!: Europsko prvenstvo u rukometu – Mađarska i Slovačka 2022. i Marino Marić · Vidi više »
Matija Gubica
Matija Gubica, hrvatski međunarodni rukometni sudac.
Novi!!: Europsko prvenstvo u rukometu – Mađarska i Slovačka 2022. i Matija Gubica · Vidi više »
Mikkel Hansen
Mikkel Hansen (Helsingør, 22. listopada 1987.), rukometaš danske reprezentacije i rukometnog kluba PSG.
Novi!!: Europsko prvenstvo u rukometu – Mađarska i Slovačka 2022. i Mikkel Hansen · Vidi više »
Niclas Ekberg
Niclas Ekberg, (Ystad 23. prosinca 1988.), švedski rukometaš koji je još kao junior počeo igrati za IFK Ystad HK.
Novi!!: Europsko prvenstvo u rukometu – Mađarska i Slovačka 2022. i Niclas Ekberg · Vidi više »
Niclas Kirkeløkke
Niclas Kirkeløkke (26. ožujka 1994.), danski rukometni reprezentativac.
Novi!!: Europsko prvenstvo u rukometu – Mađarska i Slovačka 2022. i Niclas Kirkeløkke · Vidi više »
Njemačka
Njemačka (njem. Deutschland), službeno: Savezna Republika Njemačka (njem. Bundesrepublik Deutschland) je država u srednjoj Europi. Na sjeveru graniči sa Sjevernim morem, Danskom i Baltičkim morem, na istoku s Poljskom i Češkom, na jugu s Austrijom i Švicarskom, a na zapadu s Francuskom, Luksemburgom, Belgijom i Nizozemskom. Njemačka je demokratska parlamentarna savezna država, koja se sastoji od 16 saveznih zemalja (njem. Bundesländer) od kojih su tri samostalni gradovi. Glavni grad je Berlin i u njemu su smješteni parlament (Bundestag) i vlada (Regierung). Ujedinjena je kao država za vrijeme Francusko-pruskog rata 1870./'71. Njemačka je jedna od najrazvijenijih država svijeta i jedna od osnivačkih članica Europske unije. Članica je i Ujedinjenih naroda, NATO-a, skupine G4, G7 i G8. S približno 82 milijuna stanovnika, druga je europska zemlja po broju stanovnika, a najveća u EU-u, te ima najsnažnije europsko gospodarstvo. Nakon SAD-a, Njemačka je druga najpopularnija migracijska destinacija u svijetu.
Novi!!: Europsko prvenstvo u rukometu – Mađarska i Slovačka 2022. i Njemačka · Vidi više »
Norveška
Norveška (službeni naziv: Kraljevina Norveška) država je Nordijske regije Sjeverne Europe koja obuhvaća zapadni dio Skandinavskog poluotoka, kao i otok Jan Mayen te arktičko otočje Svalbard.
Novi!!: Europsko prvenstvo u rukometu – Mađarska i Slovačka 2022. i Norveška · Vidi više »
Portugal
Portugal je država na zapadu Europe, na istoku i sjeveru graniči sa Španjolskom, a na zapadu i jugu izlazi na Atlantski ocean.
Novi!!: Europsko prvenstvo u rukometu – Mađarska i Slovačka 2022. i Portugal · Vidi više »
Rukomet
Rukomet je ekipni sport s loptom, u kojem se natječu dvije momčadi sa 7 igrača na svakoj strani.
Novi!!: Europsko prvenstvo u rukometu – Mađarska i Slovačka 2022. i Rukomet · Vidi više »
Rumunjska
Rumunjska je država u jugoistočnoj, djelomično u srednjoj Europi.
Novi!!: Europsko prvenstvo u rukometu – Mađarska i Slovačka 2022. i Rumunjska · Vidi više »
Sander Sagosen
Sander Sagosen (14. rujna 1995.), norveški rukometni reprezentativac.
Novi!!: Europsko prvenstvo u rukometu – Mađarska i Slovačka 2022. i Sander Sagosen · Vidi više »
Segedin
Segedin (mađ.: Szeged, srp.:Сегедин, nje.: Szegedin/Segedin, polj.:Segedyn, rum.:Seghedin, slovački:Segedín, tur.:Segedin, tal.:Seghedino, lat.:Partiscum) je nakon Budimpešte i Debrecina, po broju je stanovnika treći grad u Mađarskoj.
Novi!!: Europsko prvenstvo u rukometu – Mađarska i Slovačka 2022. i Segedin · Vidi više »
Sjeverna Makedonija
Sjeverna Makedonija (mak. Северна Македонија, alb. Maqedonia e Veriut), službeno Republika Sjeverna Makedonija (mak. Република Северна Македонија, alb. Republika e Maqedonisë së Veriut), država je u jugoistočnoj Europi s glavnim gradom Skopljem.
Novi!!: Europsko prvenstvo u rukometu – Mađarska i Slovačka 2022. i Sjeverna Makedonija · Vidi više »
Slovačka
Slovačka (slov. Slovensko), službeno Slovačka Republika (slov. Slovenská republika), država je u Srednjoj Europi. Na sjeveru graniči s Poljskom, na istoku s Ukrajinom, na jugu s Mađarskom, na jugozapadu s Austrijom i na sjeverozapadu Češkom. Teritorij Slovačke većinom je planinski i prostire se na oko 49 000 km² na kojemu živi preko 5,4 milijuna stanovnika. Glavni i najveći grad je Bratislava, a drugi najveći grad su Košice. Slaveni su na područje današnje Slovačke stigli u petome i šestome stoljeću. U sedmome stoljeću imali s značajnu ulogu u stvaranju unije zapadnoslavenskih plemena poznatom kao Samovo Carstvo. U devetome stoljeću osnovali su Nitransku Kneževinu, koju je kasnije osvojila Velikomoravska Kneževina. U desetomu stoljeću, nakon raspada Velike Moravske, prostor je pripojen Ugarskoj Kneževini, koja će zatim 1000. godine postati Ugarsko Kraljevstvo. Godine 1241. i 1242., tijekom mongolske provale u Europu uništen je velik dio naselja na širemu području Ugarskoga Kraljevstva. Područje je zatim obnovio mađarski kralj Bela IV. i omogućio masovno naseljavanje Nijemaca, čime su oni postali važna etnička skupina u tome području, osobito u dijelovima suvremene središnje i istočne Slovačke. Nakon Prvoga svjetskog rata i raspada Austro-Ugarske, osnovana je Čehoslovačka. Bila je to jedina zemlja u Srednjoj i Istočnoj Europi koja je zadržala demokratski sustav vlasti tijekom cijeloga međuratnoga razdoblja. Ipak, mjesne fašističke stranke postupno su dolazile na vlast u slovačkim zemljama, a tijekom Drugoga svjetskog rata prva Slovačka Republika nastavila je postojati kao djelomično priznata marionetska država Trećega Reicha. Na kraju Drugoga svjetskog rata Čehoslovačka je ponovno uspostavljena kao neovisna država. Nakon državnoga udara 1948. godine, Čehoslovačka je došla pod komunističku upravu i postala dio Varšavskoga ugovora predvođena Sovjetskim Savezom. Pokušaji liberalizacije komunizma u Čehoslovačkoj kulminirali su Praškim proljećem, no pokret je slomljen invazijom Varšavskoga pakta na Čehoslovačku u kolovozu 1968. Godine 1989. Baršunasta revolucija mirno je okončala komunističku vladavinu u Čehoslovačkoj. Slovačka je postala neovisna država 1. siječnja 1993. nakon mirnoga raspada Čehoslovačke, ponekad poznatoga kao Baršunasti razvod. Slovačka je razvijena zemlja s naprednim gospodarstvom i visokim dohotkom, vrlo visoko rangirana u Indeksu ljudskoga razvoja. Država nastoji uskladiti načela tržišnoga gospodarstva sa sveobuhvatnim sustavom socijalne sigurnosti, pružajući građanima univerzalnu zdravstvenu zaštitu, besplatno obrazovanje, a odlikuje se jednim od najdužih plaćenih roditeljskih dopusta u OECD-u. Slovačka je članica Europske unije, Eurozone, Schengenskoga prostora, Ujedinjenih naroda, NATO-a, CERN-a, OECD-a, WTO-a, Vijeća Europe, Višegradske skupine i OESS-a. Slovačka je također država u kojoj se nalazi osam UNESCO-vih mjesta svjetske baštine. Najveći je svjetski proizvođač automobila po glavi stanovnika, s ukupnom proizvodnjom od 1,1 milijun automobila u 2019., što predstavlja 43% ukupne industrijske proizvodnje države.
Novi!!: Europsko prvenstvo u rukometu – Mađarska i Slovačka 2022. i Slovačka · Vidi više »
Slovenija
Slovenija (slo. Slovenija), službeno: Republika Slovenija je podalpska, a vrlo malim dijelom i sredozemna i panonska država na jugu Srednje Europe, koja na zapadu graniči s Italijom, na sjeveru s Austrijom, na sjeveroistoku s Mađarskom, na istoku i jugu s Hrvatskom, a na jugozapadu ima izlaz na Jadransko more. Područje moderne Slovenije je bilo dio Rimskog carstva, Karantanije (sjeverna Slovenija), Svetog Rimskog Carstva, Austro-Ugarske, Države Slovenaca, Hrvata i Srba, Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, Kraljevine Jugoslavije između dva svjetska rata, i SFR Jugoslavije od 1945. do nezavisnosti u 1991. godini. Slovenija je članica Ujedinjenih naroda, a od 1. svibnja 2004. i Europske unije i saveza NATO.
Novi!!: Europsko prvenstvo u rukometu – Mađarska i Slovačka 2022. i Slovenija · Vidi više »
Srbija
Srbija (srp. Србија), službeni naziv: Republika Srbija (srp. Република Србија), europska je kontinentalna država smještena u jugoistočnoj Europi. Teritorijem obuhvaća dio Panonske nizine na sjeveru, te je djelomice srednjoeuropska država. Duljina granica Srbije je 2.114,2 km. Na sjeveru graniči s Mađarskom, na zapadu s Hrvatskom i Bosnom i Hercegovinom, na jugozapadu s Crnom Gorom, na istoku s Rumunjskom i Bugarskom te na jugu sa Sjevernom Makedonijom i s Kosovom. Zemlja ima 6.690.887 stanovnika. Površina zemlje iznosi 77.474 km2 (bez Kosova) što Srbiju svrstava u države srednje veličine. Preko teritorija Srbije prelaze sve važnije kopnene prometnice. Kako cestovni tako i željeznički promet iz sjeverne, zapadne i centralne Europe prolazi kroz Srbiju na putu do jugoistoka Europe i jugozapada Azije. Moravsko-vardarska i Moravsko-nišavska dolina imaju najveći značaj u kopnenom prometu. Glavni je grad Beograd koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Srbije. Slijedeći slavenske migracije na jugoistok Europe Srbi nastanjuju ova područja s drugim narodima poslije 6. stoljeća, uspostavili su nekoliko država u ranom srednjem vijeku. Prvotnom srpskom državom vladaju Vlastimirovići prva poznata vladajuća dinastija srednjovjekovne srpske države. Srbi su, pored Hrvata, jedini donijeli svoje ime iz prapostojbine, dok su ostali južni Slaveni svoja imena dobivali po zemljopisnim nazivima regija koje su naseljavali. Na početku 7. stoljeća na teritoriju Bizantskog Carstva Srbi osnivaju Rašku. Raška je postala kraljevina 1216. godine, kada je srpski kralj Stefan Prvovjenčani, sin velikog župana Stefana Nemanje, okrunjen krunom koju mu je poslao rimski papa. Već 1219. godine i Srpska pravoslavna crkva je dobila neovisnost od strane Vaseljenskog patrijarha. Najveću moć srpska država imala je u vrijeme Stefana Uroša IV. Dušana koji granice Srbije širi na jug nekadašnjeg Bizantskog područja te se proglašava carstvom "Srba i Grka". Nakon Dušanove smrti osvojeni krajevi se osamostaljuju pod vodstvom lokalnih velikaša, no u to vrijeme započinju i provale Turaka na balkanski poluotok koji ubrzo pobjeđuju Bugare na rijeci Marici, a potom i Srbe u bitki na Kosovu. Do sredine 16. stoljeća, cijela suvremena Srbija pada pod vlast Osmanlija, s vremena na vrijeme prekinute od strane Habsburške Monarhije koja se širi prema centralnoj Srbiji s kraja 17. stoljeća, zadržavajući uporište u suvremenoj Vojvodini. Početkom 19. stoljeća, srpska revolucija utemeljila je nacionalnu državu kao prvu ustavnu monarhiju regije koja je kasnije proširila svoj teritorij. Nakon katastrofalnih žrtava u Prvom svjetskom ratu i kasnije ujedinjenja bivše Habsburške krune Vojvodine i drugih regija sa Srbijom, zemlja je utemeljila Jugoslaviju s drugim južnoslavenskim narodima. Tijekom raspada Jugoslavije, Srbija je formirala zajednicu s Crnom Gorom koja je mirno riješena 2006. godine, kada je Srbija ponovno uspostavila svoju neovisnost. Prema Ustavu Republike Srbije, u sastavu Srbije nalaze se autonomne pokrajine Vojvodina i Kosovo i Metohija (koja ima višu autonomiju). Kosovo je 2008. godine proglasilo neovisnost od UNMIK-a, što je priznalo 85 zemalja članica OUN, čemu se službeni Beograd protivi. U Srbiji je službeni jezik srpski. Prema političkom ustroju Srbija je parlamentarna Republika. Srbija je članica Ujedinjenih naroda, Vijeća Europe, Partnerstva za mir te Organizacije za europsku sigurnost i suradnju. Srbija je i službeni kandidat za članstvo u Europskoj uniji.
Novi!!: Europsko prvenstvo u rukometu – Mađarska i Slovačka 2022. i Srbija · Vidi više »
Svjetsko prvenstvo u rukometu – Poljska i Švedska 2023.
28.
Novi!!: Europsko prvenstvo u rukometu – Mađarska i Slovačka 2022. i Svjetsko prvenstvo u rukometu – Poljska i Švedska 2023. · Vidi više »
10. siječnja
10.
Novi!!: Europsko prvenstvo u rukometu – Mađarska i Slovačka 2022. i 10. siječnja · Vidi više »
13. siječnja
13.
Novi!!: Europsko prvenstvo u rukometu – Mađarska i Slovačka 2022. i 13. siječnja · Vidi više »
14. siječnja
14.
Novi!!: Europsko prvenstvo u rukometu – Mađarska i Slovačka 2022. i 14. siječnja · Vidi više »
15. siječnja
15.
Novi!!: Europsko prvenstvo u rukometu – Mađarska i Slovačka 2022. i 15. siječnja · Vidi više »
16. siječnja
16.
Novi!!: Europsko prvenstvo u rukometu – Mađarska i Slovačka 2022. i 16. siječnja · Vidi više »
17. siječnja
17.
Novi!!: Europsko prvenstvo u rukometu – Mađarska i Slovačka 2022. i 17. siječnja · Vidi više »
18. siječnja
18.
Novi!!: Europsko prvenstvo u rukometu – Mađarska i Slovačka 2022. i 18. siječnja · Vidi više »
2. svibnja
2.
Novi!!: Europsko prvenstvo u rukometu – Mađarska i Slovačka 2022. i 2. svibnja · Vidi više »
20. lipnja
20.
Novi!!: Europsko prvenstvo u rukometu – Mađarska i Slovačka 2022. i 20. lipnja · Vidi više »
20. siječnja
20.
Novi!!: Europsko prvenstvo u rukometu – Mađarska i Slovačka 2022. i 20. siječnja · Vidi više »
2018.
Grafički prikaz 2018. s novogodišnjim motivom. 2018. (MMXVIII), osma je godina drugog desetljeća 21. stoljeća.
Novi!!: Europsko prvenstvo u rukometu – Mađarska i Slovačka 2022. i 2018. · Vidi više »
2020.
2020. godina je prva godina desetljeća 2020-ih, dvadeseta godina trećeg tisućljeća i ona je prijestupna godina po Gregorijanskom kalendaru.
Novi!!: Europsko prvenstvo u rukometu – Mađarska i Slovačka 2022. i 2020. · Vidi više »
2021.
2021. (MMXXI) je druga godina desetljeća 2020-ih i dvadeset prva godina trećega tisućuljeća.
Novi!!: Europsko prvenstvo u rukometu – Mađarska i Slovačka 2022. i 2021. · Vidi više »
2022.
200px 2022. (rimski: MMXXII), dvadeset i prva je godina 21. stoljeća.
Novi!!: Europsko prvenstvo u rukometu – Mađarska i Slovačka 2022. i 2022. · Vidi više »
21. siječnja
21.
Novi!!: Europsko prvenstvo u rukometu – Mađarska i Slovačka 2022. i 21. siječnja · Vidi više »
22. siječnja
22.
Novi!!: Europsko prvenstvo u rukometu – Mađarska i Slovačka 2022. i 22. siječnja · Vidi više »
23. siječnja
23.
Novi!!: Europsko prvenstvo u rukometu – Mađarska i Slovačka 2022. i 23. siječnja · Vidi više »
24. siječnja
24.
Novi!!: Europsko prvenstvo u rukometu – Mađarska i Slovačka 2022. i 24. siječnja · Vidi više »
25. siječnja
25.
Novi!!: Europsko prvenstvo u rukometu – Mađarska i Slovačka 2022. i 25. siječnja · Vidi više »
26. siječnja
26.
Novi!!: Europsko prvenstvo u rukometu – Mađarska i Slovačka 2022. i 26. siječnja · Vidi više »
28. siječnja
28.
Novi!!: Europsko prvenstvo u rukometu – Mađarska i Slovačka 2022. i 28. siječnja · Vidi više »
28. travnja
28.
Novi!!: Europsko prvenstvo u rukometu – Mađarska i Slovačka 2022. i 28. travnja · Vidi više »
29. travnja
29.
Novi!!: Europsko prvenstvo u rukometu – Mađarska i Slovačka 2022. i 29. travnja · Vidi više »
30. siječnja
30.
Novi!!: Europsko prvenstvo u rukometu – Mađarska i Slovačka 2022. i 30. siječnja · Vidi više »
8. veljače
8.
Novi!!: Europsko prvenstvo u rukometu – Mađarska i Slovačka 2022. i 8. veljače · Vidi više »
