Brže od pregledniku!
44 odnosi: Časlav Klonimirović, Bizant, Boris I., Bosna, Bosna (rijeka), Bosna i Hercegovina, Bugari, Car, Drina, Franačka, Gojslav I., Hrvatska povijest, Hrvatsko Kraljevstvo, Hrvatsko-bugarska bitka 927. godine, Humska zemlja, Ivan Vladislav, Ivan X., Konstantin VII. Porfirogenet, Kralj Tomislav, Krešimir III., Ludvig Njemački, Mihajlo Višević, O upravljanju Carstvom, Opsada Zadra (998.), Petar I. Bugarski, Povijest Bugarske, Primorska Hrvatska (kneževina), Prvo Bugarsko Carstvo, Raška, Samuilo, Simeon, Srbi, Srbija, Stjepan Držislav, Svetoslav Suronja, Trpimir I., Vazal, Veliki Preslav, Velikomoravska Kneževina, 1000., 1018., 854., 925., 997..
Časlav Klonimirović
location.
Novi!!: Hrvatsko-bugarski ratovi i Časlav Klonimirović · Vidi više »
Bizant
Bizantsko Carstvo ili jednostavno Bizant – povijesno nazivano Carstvo Rimljana – naziv je za Istočno Rimsko Carstvo koje službeno nastaje 330. godine kada rimski car Konstantin I. Veliki prebacuje prijestolnicu Rimskog Carstva u Novi Rim – Konstantinopol (današnji Istanbul u Turskoj) – koji je postao poznat pod nazivom Carigrad.
Novi!!: Hrvatsko-bugarski ratovi i Bizant · Vidi više »
Boris I.
Boris I., poznat i kao Mihael Boris I. (?, oko 830. – Preslav, 2. svibnja 907.), bugarski knez (852. – 889.) iz klana Dulo.
Novi!!: Hrvatsko-bugarski ratovi i Boris I. · Vidi više »
Bosna
Hercegovine Bosna je povijesna i zemljopisna regija koja čini sjeverni dio države ''Bosna i Hercegovina''.
Novi!!: Hrvatsko-bugarski ratovi i Bosna · Vidi više »
Bosna (rijeka)
Bosna je rijeka u Bosni i Hercegovini.
Novi!!: Hrvatsko-bugarski ratovi i Bosna (rijeka) · Vidi više »
Bosna i Hercegovina
Bosna i Hercegovina (skraćeno: BiH; srp. Босна и Херцеговина, БиХ) je država u Jugoistočnoj Europi.
Novi!!: Hrvatsko-bugarski ratovi i Bosna i Hercegovina · Vidi više »
Bugari
Bugari (Българи) su južnoslavenski narod, poglavito naseljen u Bugarskoj.
Novi!!: Hrvatsko-bugarski ratovi i Bugari · Vidi više »
Car
Austrijska carska kruna Car (od lat. caesar) je vladar, odnosno državni poglavar u državi koja je po državnom uređenju carstvo.
Novi!!: Hrvatsko-bugarski ratovi i Car · Vidi više »
Drina
Drina je rijeka u istočnoj Bosni i Hercegovini koja svojim donjim tokom čini prirodnu granicu između BiH i Srbije, a činila je i granicu između istočnog i zapadnog dijela Rimskog Carstva.
Novi!!: Hrvatsko-bugarski ratovi i Drina · Vidi više »
Franačka
Franačka (lat. Francia), također zvana Kraljevstvo Franaka i Franačko Kraljevstvo (lat. Regnum Francorum) ili Franačko Carstvo (lat. Imperium Francorum) bilo je najveće barbarsko kraljevstvo u zapadnoj Europi i tadašnja velesila uz Bizantsko Carstvo.
Novi!!: Hrvatsko-bugarski ratovi i Franačka · Vidi više »
Gojslav I.
Gojslav I. (Goislav, Gojislav, Goyslauus), hrvatski kralj (druga polovica 10. stoljeća – nakon 1019.). Sin je kralja Stjepana Držislava iz narodne dinastije Trpimirovića i brat Svetoslava Suronje i Krešimira III. Jedini dokument u kojem se Gojslav imenom spominje, a koji se ujedno drži temeljnim dokumentom za kronologiju hrvatskih vladara druge polovice X. stoljeća i prve polovice XI.
Novi!!: Hrvatsko-bugarski ratovi i Gojslav I. · Vidi više »
Hrvatska povijest
Hrvatski je narod oko 626.
Novi!!: Hrvatsko-bugarski ratovi i Hrvatska povijest · Vidi više »
Hrvatsko Kraljevstvo
Hrvatsko Kraljevstvo (lat. Regnum Croatiae) – ili Kraljevstvo Hrvatske i Dalmacije (lat. Regnum Croatiae et Dalmatiae) – nastalo je krunidbom prvog hrvatskog kralja Tomislava (vladao otprilike od 910. do 928. godine) koji se prema legendi okrunio na Duvanjskom polju, a spominje se kao kralj 925. godine.
Novi!!: Hrvatsko-bugarski ratovi i Hrvatsko Kraljevstvo · Vidi više »
Hrvatsko-bugarska bitka 927. godine
Hrvatsko-bugarska bitka (27. svibnja 927. ili 926. godine) dogodila se u neimenovanom neprohodnom prodručju u kojoj je Hrvatsko Kraljevstvo porazila Prvo Bugarsko Carstvo pod vodstvom kneza Alogobotura.
Novi!!: Hrvatsko-bugarski ratovi i Hrvatsko-bugarska bitka 927. godine · Vidi više »
Humska zemlja
Humska zemlja (Hum, Zahumlje) srednjovjekovno područje smješteno u slijevu Neretve u današnjoj zapadnoj Hercegovini i dijelu istočne Hercegovine.
Novi!!: Hrvatsko-bugarski ratovi i Humska zemlja · Vidi više »
Ivan Vladislav
Ivan Vladislav (bug. Иван Владислав) bio je car Bugarske iz dinastije Kometopuli, koji je vladao od kolovoza ili rujna 1015. do svoje smrti u veljači 1018. Godina njegovog rođenja je nepoznata.
Novi!!: Hrvatsko-bugarski ratovi i Ivan Vladislav · Vidi više »
Ivan X.
Ivan X., papa od ožujka 914. do svibnja 928. godine.
Novi!!: Hrvatsko-bugarski ratovi i Ivan X. · Vidi više »
Konstantin VII. Porfirogenet
Konstantin VII.
Novi!!: Hrvatsko-bugarski ratovi i Konstantin VII. Porfirogenet · Vidi više »
Kralj Tomislav
Tomislav je bio knez Primorske Hrvatske od oko 910. godine; tradicionalno se smatra da je proglašen kraljem 925. godine, a vladao je bar do 928. godine.
Novi!!: Hrvatsko-bugarski ratovi i Kralj Tomislav · Vidi više »
Krešimir III.
Krešimir III. (lat. Cresimirus) († oko 1030.), hrvatski kralj iz dinastije Trpimirovića i osnivač poddinastije Krešimirovića.
Novi!!: Hrvatsko-bugarski ratovi i Krešimir III. · Vidi više »
Ludvig Njemački
Pečat Ludviga Njemačkog Ludvig Njemački (Ludovik, Ljudevit) (njemački Ludwig der Deutsche) (* oko 806.; † 28. kolovoza 876. u Frankfurtu na Majni) bio je prvi istočnofranački (njemački) kralj (843. – 876.), treći sin cara Ludviga Pobožnog i Ermengarde te tako unuk Karla Velikog.
Novi!!: Hrvatsko-bugarski ratovi i Ludvig Njemački · Vidi više »
Mihajlo Višević
Mihajlo Višević je bio neovisni vladar Zahumlja, u današnjoj zapadnoj Hercegovini i južnoj Dalmaciji, koji je živio u prvoj polovici 10.
Novi!!: Hrvatsko-bugarski ratovi i Mihajlo Višević · Vidi više »
O upravljanju Carstvom
O upravljanju carstvom (skraćeno DAI) djelo je bizantskog cara Konstantina VII. Porfirogeneta iz 10. stoljeća pisano na grčkom jeziku.
Novi!!: Hrvatsko-bugarski ratovi i O upravljanju Carstvom · Vidi više »
Opsada Zadra (998.)
Opsada Zadra bila je oružani sukob između postrojbi grada Zadra i vojske pod zapovjedništvom cara Samuila, koji se zbio 998. godine.
Novi!!: Hrvatsko-bugarski ratovi i Opsada Zadra (998.) · Vidi više »
Petar I. Bugarski
Petar I., pečat Petar I. (bug. Петър I) (? – 30. siječnja 970.) bio je car Bugarske, koji je vladao od 27. svibnja 927. do svoje abdikacije, 969. te je i danas slavljen kao svetac u Bugarskoj pravoslavnoj crkvi.
Novi!!: Hrvatsko-bugarski ratovi i Petar I. Bugarski · Vidi više »
Povijest Bugarske
Povijest Bugarske je povijest prostora današnje Republike Bugarske i naroda Bugara od prapovijesti do danas.
Novi!!: Hrvatsko-bugarski ratovi i Povijest Bugarske · Vidi više »
Primorska Hrvatska (kneževina)
Primorska Hrvatska, Kneževina Hrvatska ili Dalmatinska Hrvatska naziv je za kneževinu koja se, počevši od 9. stoljeća, nalazila na području nekadašnje rimske pokrajine Dalmacije, a izvorno je obuhvaćala prostor od Velebita do Cetine, kao i u unutrašnjosti do Neretve (župe Imota i Livno), preko Vrbasa i Vlašića (župa Pliva) do porječja rijeke Bosne, te dobar dio gornjeg Pounja (župa Pset).
Novi!!: Hrvatsko-bugarski ratovi i Primorska Hrvatska (kneževina) · Vidi više »
Prvo Bugarsko Carstvo
Prvo Bugarsko Carstvo (starobugarski: ц︢рьство бл︢гарское, ts'rstvo bl'garskoe) je bila srednovjekovna bugarska država u Jugoistočnoj Europi koja je postojala između 7. i 11. stoljeća.
Novi!!: Hrvatsko-bugarski ratovi i Prvo Bugarsko Carstvo · Vidi više »
Raška
* Raška (država), srednjovjekovna srpska država.
Novi!!: Hrvatsko-bugarski ratovi i Raška · Vidi više »
Samuilo
Samuilova država Samuilova tvrđava u Ohridu Samuilo (bugarski: Самуил, crkvenoslavenski: Самоилъ) bio je car Prvog Bugarskog Carstva od 997.
Novi!!: Hrvatsko-bugarski ratovi i Samuilo · Vidi više »
Simeon
Simeon I. Veliki Bugarska za Simeona Simeon I., poznat i kao Simeon I. Veliki (Pliska, oko 864. – Preslav, 27. svibnja 927.), bugarski knez i car (893. – 927.Lalkov, Rulers of Bulgaria, str. 23-25.) iz klana Dulo.
Novi!!: Hrvatsko-bugarski ratovi i Simeon · Vidi više »
Srbi
Srbi (srp. Srbi/Срби) su narod iz grupe Južnih Slavena nastanjen u Srbiji, Bosni i Hercegovini (većinom u Republici Srpskoj), Hrvatskoj, Crnoj Gori te dijelovima Kosova.
Novi!!: Hrvatsko-bugarski ratovi i Srbi · Vidi više »
Srbija
Srbija (srp. Србија), službeni naziv: Republika Srbija (srp. Република Србија), europska je kontinentalna država smještena u jugoistočnoj Europi. Teritorijem obuhvaća dio Panonske nizine na sjeveru, te je djelomice srednjoeuropska država. Duljina granica Srbije je 2.114,2 km. Na sjeveru graniči s Mađarskom, na zapadu s Hrvatskom i Bosnom i Hercegovinom, na jugozapadu s Crnom Gorom, na istoku s Rumunjskom i Bugarskom te na jugu sa Sjevernom Makedonijom i s Kosovom. Zemlja ima 6.690.887 stanovnika. Površina zemlje iznosi 77.474 km2 (bez Kosova) što Srbiju svrstava u države srednje veličine. Preko teritorija Srbije prelaze sve važnije kopnene prometnice. Kako cestovni tako i željeznički promet iz sjeverne, zapadne i centralne Europe prolazi kroz Srbiju na putu do jugoistoka Europe i jugozapada Azije. Moravsko-vardarska i Moravsko-nišavska dolina imaju najveći značaj u kopnenom prometu. Glavni je grad Beograd koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Srbije. Slijedeći slavenske migracije na jugoistok Europe Srbi nastanjuju ova područja s drugim narodima poslije 6. stoljeća, uspostavili su nekoliko država u ranom srednjem vijeku. Prvotnom srpskom državom vladaju Vlastimirovići prva poznata vladajuća dinastija srednjovjekovne srpske države. Srbi su, pored Hrvata, jedini donijeli svoje ime iz prapostojbine, dok su ostali južni Slaveni svoja imena dobivali po zemljopisnim nazivima regija koje su naseljavali. Na početku 7. stoljeća na teritoriju Bizantskog Carstva Srbi osnivaju Rašku. Raška je postala kraljevina 1216. godine, kada je srpski kralj Stefan Prvovjenčani, sin velikog župana Stefana Nemanje, okrunjen krunom koju mu je poslao rimski papa. Već 1219. godine i Srpska pravoslavna crkva je dobila neovisnost od strane Vaseljenskog patrijarha. Najveću moć srpska država imala je u vrijeme Stefana Uroša IV. Dušana koji granice Srbije širi na jug nekadašnjeg Bizantskog područja te se proglašava carstvom "Srba i Grka". Nakon Dušanove smrti osvojeni krajevi se osamostaljuju pod vodstvom lokalnih velikaša, no u to vrijeme započinju i provale Turaka na balkanski poluotok koji ubrzo pobjeđuju Bugare na rijeci Marici, a potom i Srbe u bitki na Kosovu. Do sredine 16. stoljeća, cijela suvremena Srbija pada pod vlast Osmanlija, s vremena na vrijeme prekinute od strane Habsburške Monarhije koja se širi prema centralnoj Srbiji s kraja 17. stoljeća, zadržavajući uporište u suvremenoj Vojvodini. Početkom 19. stoljeća, srpska revolucija utemeljila je nacionalnu državu kao prvu ustavnu monarhiju regije koja je kasnije proširila svoj teritorij. Nakon katastrofalnih žrtava u Prvom svjetskom ratu i kasnije ujedinjenja bivše Habsburške krune Vojvodine i drugih regija sa Srbijom, zemlja je utemeljila Jugoslaviju s drugim južnoslavenskim narodima. Tijekom raspada Jugoslavije, Srbija je formirala zajednicu s Crnom Gorom koja je mirno riješena 2006. godine, kada je Srbija ponovno uspostavila svoju neovisnost. Prema Ustavu Republike Srbije, u sastavu Srbije nalaze se autonomne pokrajine Vojvodina i Kosovo i Metohija (koja ima višu autonomiju). Kosovo je 2008. godine proglasilo neovisnost od UNMIK-a, što je priznalo 85 zemalja članica OUN, čemu se službeni Beograd protivi. U Srbiji je službeni jezik srpski. Prema političkom ustroju Srbija je parlamentarna Republika. Srbija je članica Ujedinjenih naroda, Vijeća Europe, Partnerstva za mir te Organizacije za europsku sigurnost i suradnju. Srbija je i službeni kandidat za članstvo u Europskoj uniji.
Novi!!: Hrvatsko-bugarski ratovi i Srbija · Vidi više »
Stjepan Držislav
Stjepan Držislav, hrvatski kralj iz dinastije Trpimirovića, sin kralja Mihajla Krešimira II. i kraljice Jelene.
Novi!!: Hrvatsko-bugarski ratovi i Stjepan Držislav · Vidi više »
Svetoslav Suronja
Svetoslav Suronja (lat. Suetosclav Surigna), hrvatski kralj iz vladarske dinastije Trpimirovića i začetnik poddinastije Svetoslavića.
Novi!!: Hrvatsko-bugarski ratovi i Svetoslav Suronja · Vidi više »
Trpimir I.
Fragment grede s natpisom kneza Trpimira iz 9. stoljeća, pronađen u Rižinicama kraj Solina Trpimir (lat. Tirpimiro, Tibimir, Trapimir) je bio knez Primorske Hrvatske od oko 845. do 864. godine, te utemeljitelj vladarske dinastije Trpimirovića.
Novi!!: Hrvatsko-bugarski ratovi i Trpimir I. · Vidi više »
Vazal
'''Vazal priseže na odanost svom gospodaru''' Vazal ili lenski gospodar bio je srednjovjekovni plemić i feudalac koji se nalazio u dvostrano obvezujućem odnosu sa svojim nadređenim lenskim gospodarem i feudalcem.
Novi!!: Hrvatsko-bugarski ratovi i Vazal · Vidi više »
Veliki Preslav
Veliki Preslav (bugarska ćirilica: Велики Преслав), do 1993. godine Preslav (bugarska ćirilica: Преслав) gradić je u istočnoj Bugarskoj.
Novi!!: Hrvatsko-bugarski ratovi i Veliki Preslav · Vidi više »
Velikomoravska Kneževina
Velikomoravska Kneževina bila je najsnažnija država Zapadnih Slavena.
Novi!!: Hrvatsko-bugarski ratovi i Velikomoravska Kneževina · Vidi više »
1000.
Bez opisa.
Novi!!: Hrvatsko-bugarski ratovi i 1000. · Vidi više »
1018.
Bez opisa.
Novi!!: Hrvatsko-bugarski ratovi i 1018. · Vidi više »
854.
Bez opisa.
Novi!!: Hrvatsko-bugarski ratovi i 854. · Vidi više »
925.
Bez opisa.
Novi!!: Hrvatsko-bugarski ratovi i 925. · Vidi više »
997.
Bez opisa.
Novi!!: Hrvatsko-bugarski ratovi i 997. · Vidi više »
