Brže od pregledniku!
28 odnosi: Armando Černjul, Austro-Ugarska, Dražen Budiša, Europska unija, Federacija, Franjo Tuđman, Hrvati, Hrvatska, Hrvatska socijalno-liberalna stranka, Hrvatski jezik, Hrvatski narodni preporod u Istri, Hrvatski parlamentarni izbori 2000., Istarska županija, Istarski demokratski sabor, Istra, Ivan Jakovčić, Josip Bratulić, Klub mladih IDS-a, Ljubomir Antić, Matko Laginja, Regionalizam, Talijanizacija, Talijanizam, Talijanski iredentizam, Vlado Gotovac, Vukovar, Zvane Črnja, 1990..
Armando Černjul
Armando Černjul (1945.) je hrvatski novinar i publicist iz Pule, podrijetlom iz Labina.
Novi!!: Istrijanstvo i Armando Černjul · Vidi više »
Austro-Ugarska
Carska i kraljevska (k.u.k.) dvojna monarhija Austro-Ugarska (1867. – 1918.) bila je višenacionalna država u Srednjoj Europi s vladarima isključivo iz Habsburške dinastije.
Novi!!: Istrijanstvo i Austro-Ugarska · Vidi više »
Dražen Budiša
Dražen Budiša (Drniš, 25. srpnja 1948.), hrvatski je političar.
Novi!!: Istrijanstvo i Dražen Budiša · Vidi više »
Europska unija
Europska unija (kratica EU), ekonomska je i politička unija, jedinstvena međuvladina i nadnacionalna zajednica europskih država, nastala kao rezultat procesa suradnje i integracije koji je započeo 1951. godine između šest država (Belgije, Francuske, Njemačke, Italije, Luksemburga i Nizozemske).
Novi!!: Istrijanstvo i Europska unija · Vidi više »
Federacija
Federacija (od lat. foedus - savez) ili savezna (federativna) država je na ustavnopravnom temelju osnovana zajednica više jedinica, koje se nazivaju države, republike, provincije, zemlje, pokrajine (federalne jedinice).
Novi!!: Istrijanstvo i Federacija · Vidi više »
Franjo Tuđman
Dr.
Novi!!: Istrijanstvo i Franjo Tuđman · Vidi više »
Hrvati
Bez opisa.
Novi!!: Istrijanstvo i Hrvati · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Istrijanstvo i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatska socijalno-liberalna stranka
Hrvatska socijalno-liberalna stranka (kratica HSLS), liberalna parlamentarna politička stranka te najstarija stranka (osnivanje u svibnju 1989.) u Hrvatskoj.
Novi!!: Istrijanstvo i Hrvatska socijalno-liberalna stranka · Vidi više »
Hrvatski jezik
Hrvatski jezik (ISO 639-3: hrv) obuhvaća govoreni i pisani hrvatski standardni jezik i sve narodne govore kojima govore i pišu Hrvati.
Novi!!: Istrijanstvo i Hrvatski jezik · Vidi više »
Hrvatski narodni preporod u Istri
Matice hrvatske, tiskano 1880. u Trstu, Tiskarnica sinovah K. Amati. Hrvatski narodni preporod u Istri, nacionalni pokret istarskih Hrvata od 1860-ih do početka 20. stoljeća.
Novi!!: Istrijanstvo i Hrvatski narodni preporod u Istri · Vidi više »
Hrvatski parlamentarni izbori 2000.
Zakonu iz 1999. godine) Parlamentarni izbori 2000.
Novi!!: Istrijanstvo i Hrvatski parlamentarni izbori 2000. · Vidi više »
Istarska županija
Istarski poluotok Općine Istarske županije Istarska županija (talj. Regione Istriana), najzapadnija hrvatska županija koja uključuje najveći dio Istarskog poluotoka (2820 od 3120 četvornih kilometara hrvatskog dijela Istre).
Novi!!: Istrijanstvo i Istarska županija · Vidi više »
Istarski demokratski sabor
Istarski demokratski sabor (IDS, talj. Dieta democratica istriana) je politička stranka regionalistička i socijalno-liberalnog opredjeljenja te dugo vremena najveća regionalistička stranka u Republici Hrvatskoj.
Novi!!: Istrijanstvo i Istarski demokratski sabor · Vidi više »
Istra
grbu Istarske županije Istra Rt Kamenjak u Istri Istarska narodna nošnja Istra (lat. Histria, tal. Istria, čakavski Istrija, Jistra) je najveći hrvatski i jadranski poluotok.
Novi!!: Istrijanstvo i Istra · Vidi više »
Ivan Jakovčić
Ivan Jakovčić (Poreč, 15. studenog 1957.), bivši predsjednik IDS-a, od 2014.zastupnik u Europskom parlamentu.
Novi!!: Istrijanstvo i Ivan Jakovčić · Vidi više »
Josip Bratulić
Josip Bratulić (Sveti Petar u Šumi, 13. veljače 1939.), hrvatski filolog i povjesničar književnosti, akademik, predsjednik Matice hrvatske, dekan Filozofskog fakulteta u Zagrebu.
Novi!!: Istrijanstvo i Josip Bratulić · Vidi više »
Klub mladih IDS-a
Znak (logo) Klub mladih Istarskog demokratskog sabora (kratica: KM IDS-a i Klub mladih IDS-a) je politički podmladak Istarskog demokratskog sabora.
Novi!!: Istrijanstvo i Klub mladih IDS-a · Vidi više »
Ljubomir Antić
Ljubomir Antić (Šepurine, 6. studenoga 1946. – Zagreb, 14. ožujka 2015.), bio je hrvatski povjesničar, publicist i političar.
Novi!!: Istrijanstvo i Ljubomir Antić · Vidi više »
Matko Laginja
Matko Laginja (Klana, 10. kolovoza 1852. – Zagreb, 18. ožujka 1930.), hrvatski pravnik i političar.
Novi!!: Istrijanstvo i Matko Laginja · Vidi više »
Regionalizam
Regionalizam je vrsta političke ideologije koja se usredotočuje na interese neke regije ili skupina regija, koje mogu biti tradicionalne ili formalne i koje su dio nekakve administrativne podjele neke države ili druge upravne vlasti.
Novi!!: Istrijanstvo i Regionalizam · Vidi više »
Talijanizacija
fašističke partije (tal. P.N.F. - Partito Nazionale Fascista), gdje se pod prijetnjom "uvjerljivih metoda" zabranjuje uporaba "slavenskog" jezika na javnom mjestu. Kao "nositelj vlasti" koja proglašuje zabranu potpisani su "skvadristi", tj. lokalni fašistiTalijanizacija ili potalijančivanje označava proces kulturne asimilacije tijekom kojeg se netko ili nešto djelomično ili nimalo talijanski pretvara u nekog ili nešto potpuno talijansko.
Novi!!: Istrijanstvo i Talijanizacija · Vidi više »
Talijanizam
Talijanizam je posuđenica iz talijanskoga jezika.
Novi!!: Istrijanstvo i Talijanizam · Vidi više »
Talijanski iredentizam
Talijanske granice po zamislima iredentista. Ružičasto su granice italije nakon 1. svjetskog rata, a ljubičasto te točkasto-zeleno teritoriji na koje su polagali "pravo" Talijanski iredentizam ("Italia Irredenta") je naziv talijanskog nacionalnog pokreta iz 19.
Novi!!: Istrijanstvo i Talijanski iredentizam · Vidi više »
Vlado Gotovac
Vladimir "Vlado" Gotovac (Imotski, 18. rujna 1930. – Rim, 7. prosinca 2000.), hrvatski pjesnik, esejist, filozof, disident i političar.
Novi!!: Istrijanstvo i Vlado Gotovac · Vidi više »
Vukovar
Vukovar je grad u Hrvatskoj, na istoku Slavonije.
Novi!!: Istrijanstvo i Vukovar · Vidi više »
Zvane Črnja
'''Zvane Črnja''', 1989. Zvane (Ivan) Črnja (Črnjeni kraj Žminja, 8. listopada 1920. – Zagreb, 26. veljače 1991.), istaknuti hrvatski pjesnik, prozaik, esejist, kulturolog, scenarist, dramaturg i filmolog, novinar, publicist, polemičar i nakladnik.
Novi!!: Istrijanstvo i Zvane Črnja · Vidi više »
1990.
Bez opisa.
Novi!!: Istrijanstvo i 1990. · Vidi više »
