Brže od pregledniku!
40 odnosi: Antun Mihalović, Austrougarska vojska, Ban, Baranjska županija, Budimpešta, Cislajtanija, Hrvatska, Hrvatski sabor, Hrvatsko-slavonsko-dalmatinski ministar bez lisnice, Hrvatsko-srpska koalicija, Hrvatsko-ugarska nagodba, István Tisza, Izbori za Hrvatsko-slavonsko-dalmatinski sabor 1913., Kaloča, Kraljevina Ugarska, Mađarska, Mađarski jezik, Mark Aurel Fodroczy, Pečuh, Političar, Pravo, Prvi svjetski rat, Raslovo, Slavko Cuvaj, Teodor Pejačević, Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija, Zagreb, Zemaljska vlada Hrvatske, Slavonije i Dalmacije, 12. siječnja, 16. prosinca, 17. lipnja, 1873., 1885., 1911., 1914., 1917., 1951., 20. srpnja, 29. lipnja, 6. prosinca.
Antun Mihalović
Antun pl.
Novi!!: Ivan Skerlecz i Antun Mihalović · Vidi više »
Austrougarska vojska
Austrougarska vojska bila je kopnena sastavnica oružanih snaga Austro-Ugarske od 1867.
Novi!!: Ivan Skerlecz i Austrougarska vojska · Vidi više »
Ban
Oznaka hrvatskog bana od 1848. godine Ban je naslov visokog državnog dostojanstvenika u Hrvatskoj koji se javlja još od ranog srednjeg vijeka.
Novi!!: Ivan Skerlecz i Ban · Vidi više »
Baranjska županija
Baranjska županija Baranjska županija (mađ. Baranya megye, nje. Branau) je županija u Mađarskoj.
Novi!!: Ivan Skerlecz i Baranjska županija · Vidi više »
Budimpešta
Budimpešta, glavni grad Mađarske i glavni političko, industrijsko, trgovačko i prometno središte zemlje.
Novi!!: Ivan Skerlecz i Budimpešta · Vidi više »
Cislajtanija
Cislajtanija (arh. Cislitvanija, njem. Cisleithanien) bio je neslužbeni naziv za austrijske zemlje u Austro-Ugarskoj (do 1915. Die im Reichsrat vertretenen Königreiche und Länder – Zemlje i kraljevine zastupane u Carevinskom vijeću, 1915. – 1918. Österreichische Länder – Austrijske zemlje). Nakon Austro-ugarske nagodbe 1867. zemlje s austrijske (lijeve) strane rijeke Litave (njem. Leitha), pogranične desne pritoke Dunava, neslužbeno se nazivaju Cislajtanija (zemlja s ove strane Lajte), a ugarske zemlje preko rijeke se nazivaju ''Translajtanija'' (zemlja preko Lajte).
Novi!!: Ivan Skerlecz i Cislajtanija · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Ivan Skerlecz i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatski sabor
Hrvatski sabor Hrvatski sabor jednodomno je zastupničko tijelo građana, te nositelj zakonodavne vlasti u Republici Hrvatskoj.
Novi!!: Ivan Skerlecz i Hrvatski sabor · Vidi više »
Hrvatsko-slavonsko-dalmatinski ministar bez lisnice
Hrvatsko-slavonsko-dalmatinski ministar bez lisnice (ministar za Hrvatsku i Slavoniju) bio je član Ugarske vlade (odnosno zajedničke Ugarsko-hrvatske vlade).
Novi!!: Ivan Skerlecz i Hrvatsko-slavonsko-dalmatinski ministar bez lisnice · Vidi više »
Hrvatsko-srpska koalicija
Hrvatska trobojnica Hrvatsko-srpska koalicija je bio vodeći politički savez u Hrvatskoj od 1906.
Novi!!: Ivan Skerlecz i Hrvatsko-srpska koalicija · Vidi više »
Hrvatsko-ugarska nagodba
Hrvatsko-ugarska nagodba te članak 66., tzv. riječka krpica Hrvatsko-ugarska nagodba je sporazum izaslanstva Hrvatskog sabora i Ugarskog sabora, sklopljen 1868. godine, kojim je uređen položaj Kraljevine Dalmacije, Hrvatske i Slavonije i Kraljevine Ugarske unutar ugarskog dijela Austro-Ugarske Monarhije i ustroj središnje vlasti u Hrvatskoj temeljem kojega su Ugarski i Hrvatski sabor donijeli odgovarajuće zakone.
Novi!!: Ivan Skerlecz i Hrvatsko-ugarska nagodba · Vidi više »
István Tisza
István Tisza Grof István Tisza od Borosjenőa i Szegeda (Pešta, 22. travnja 1861. – Budimpešta, 31. listopada 1918.), ugarski političar, ministar-predsjednik Ugarske vlade od 1903. do 1905. godine, te od 1913. do 1917. godine.
Novi!!: Ivan Skerlecz i István Tisza · Vidi više »
Izbori za Hrvatsko-slavonsko-dalmatinski sabor 1913.
Izbori za Hrvatsko-slavonsko-dalmatinski sabor 1913. održani su 16.
Novi!!: Ivan Skerlecz i Izbori za Hrvatsko-slavonsko-dalmatinski sabor 1913. · Vidi više »
Kaloča
Nadbiskupska palača u Kalači KalačaŽivko Mandić:, Folia onomastica croatica, 14/2005.
Novi!!: Ivan Skerlecz i Kaloča · Vidi više »
Kraljevina Ugarska
Ugarska je naziv u hrvatskoj historiografiji za višenarodnu državu Mađara, Slovaka, Hrvata, Srba, Rumunja i Ukrajinaca u Panonskoj nizini.
Novi!!: Ivan Skerlecz i Kraljevina Ugarska · Vidi više »
Mađarska
Mađarska (ponekad zvana i Madžarska) država je u Srednjoj Europi. Na mađarskom jeziku zove se Magyarország. Graniči s Austrijom na zapadu, Slovačkom na sjeveru, Ukrajinom na sjeveroistoku, Rumunjskom na istoku, Hrvatskom i Srbijom na jugu, te Slovenijom na jugozapadu. Članica je Europske unije od 1. svibnja 2004. godine, te Schengenskog prostora od 21. prosinca 2007. godine. Zajedno s Poljskom, Slovačkom i Češkom čini Višegradsku skupinu ili "Višegradsku četvorku" (V4).
Novi!!: Ivan Skerlecz i Mađarska · Vidi više »
Mađarski jezik
mađarski dijalekti Mađarski jezik odnosno madžarski jezik (ISO 639-3: hun), kojim govore Mađari, narod u Srednjoj Europi, je jezik koji pripada ugro-finskoj jezičnoj skupini, uralskoj porodici.
Novi!!: Ivan Skerlecz i Mađarski jezik · Vidi više »
Mark Aurel Fodroczy
Mark Aurel pl.
Novi!!: Ivan Skerlecz i Mark Aurel Fodroczy · Vidi više »
Pečuh
Pečuh (mađarski: Pécs, latinski: Quinque Ecclesiae, njemački: Fünfkirchen, srpski: Pečuj ili Печуј, slovački: Päťkostolie, turski: Peçuy) je grad u južnoj Mađarskoj; peti po veličini.
Novi!!: Ivan Skerlecz i Pečuh · Vidi više »
Političar
G-20 Političar je naziv osobu kojoj je glavna životna djelatnost bavljenje politikom, bilo kao pripadnik institucija državne vlasti, kroz aktivnosti koje mogu biti mandat, izbori, prosvjedne akcije, pučevi ili revolucije.
Novi!!: Ivan Skerlecz i Političar · Vidi više »
Pravo
180px Pravo je ukupnost pravnih pravila, načela i instituta kojima se uređuju odnosi u određenoj društvenoj zajednici (pravo u objektivnom smislu).
Novi!!: Ivan Skerlecz i Pravo · Vidi više »
Prvi svjetski rat
Prvi svjetski rat bio je globalni oružani sukob između dva saveza država (Antanta i Centralne sile) koji se odvijao na više kontinenata od 28. srpnja 1914. do 11. studenoga 1918. Posljedice rata bile su, između ostalih, i više od 40.000.000 žrtava, uključujući približno 20.000.000 mrtvih vojnika i civila (zbog čega je to jedan od najsmrtonosnijih sukoba u modernoj ljudskoj povijesti), pandemija španjolske gripe koje je uzrokovalo oko 50.000.000 – 100.000.000 žrtava i značajna razaranja država i gospodarstava, kao što se većina zemalja našlo u velikim gospodarskim krizama, a SAD je postala vodeća svjetska gospodarska sila.
Novi!!: Ivan Skerlecz i Prvi svjetski rat · Vidi više »
Raslovo
Raslovo(mađ. Oroszló) je selo u središnjoj južnoj Mađarskoj.
Novi!!: Ivan Skerlecz i Raslovo · Vidi više »
Slavko Cuvaj
Slavko pl.
Novi!!: Ivan Skerlecz i Slavko Cuvaj · Vidi više »
Teodor Pejačević
Dr.
Novi!!: Ivan Skerlecz i Teodor Pejačević · Vidi više »
Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija
Kraljevina Hrvatska i Slavonija (mađ. Horvát-Szlavónorság, njem. Königreich Kroatien und Slawonien) bila je samosvojna kraljevina unutar ugarskog dijela Austro-Ugarske Monarhije.
Novi!!: Ivan Skerlecz i Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija · Vidi više »
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Novi!!: Ivan Skerlecz i Zagreb · Vidi više »
Zemaljska vlada Hrvatske, Slavonije i Dalmacije
Zemaljska vlada Hrvatske, Slavonije i Dalmacije bila je središnje izvršno tijelo u Hrvatskoj i Slavoniji u razdoblju od 1869. do 1918. godine.
Novi!!: Ivan Skerlecz i Zemaljska vlada Hrvatske, Slavonije i Dalmacije · Vidi više »
12. siječnja
12.
Novi!!: Ivan Skerlecz i 12. siječnja · Vidi više »
16. prosinca
16.
Novi!!: Ivan Skerlecz i 16. prosinca · Vidi više »
17. lipnja
17.
Novi!!: Ivan Skerlecz i 17. lipnja · Vidi više »
1873.
Bez opisa.
Novi!!: Ivan Skerlecz i 1873. · Vidi više »
1885.
Bez opisa.
Novi!!: Ivan Skerlecz i 1885. · Vidi više »
1911.
Bez opisa.
Novi!!: Ivan Skerlecz i 1911. · Vidi više »
1914.
Hrvatska domoljubna humanitarna značka iz 1914. godine.
Novi!!: Ivan Skerlecz i 1914. · Vidi više »
1917.
Bez opisa.
Novi!!: Ivan Skerlecz i 1917. · Vidi više »
1951.
Bez opisa.
Novi!!: Ivan Skerlecz i 1951. · Vidi više »
20. srpnja
20.
Novi!!: Ivan Skerlecz i 20. srpnja · Vidi više »
29. lipnja
29.
Novi!!: Ivan Skerlecz i 29. lipnja · Vidi više »
6. prosinca
6.
Novi!!: Ivan Skerlecz i 6. prosinca · Vidi više »
