Brže od pregledniku!
57 odnosi: Atentat, Đakovo, Ban, Banovac (dužnosnik), Barun, Beč, Bjelovar, Dragutin Unkelhäuser, Ferdo Šišić, Hrvatska, Hrvatsko-srpska koalicija, Ivan Skerlecz, Komesar, Kralj, Kraljevina Srbija, Levin Chavrak, Ličko-krbavska županija, Miroslav Krleža, Mirovina, Nikola Tomašić, Pavao Rauch, Pedagog, Petrinja, Požega, Političar, Pravo, Pristav, Prvi balkanski rat, Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija, Ustav, Vojna krajina, Zagreb, 1851., 1878., 1881., 1885., 1892., 1905., 1906., 1908., 1909., 1910., 1912., 1913., 1931., 20. siječnja, 22. prosinca, 23. srpnja, 26. veljače, 27. siječnja, ..., 31. listopada, 31. siječnja, 4. travnja, 5. srpnja, 5. travnja, 7. veljače, 8. lipnja. Proširite indeks (7 više) »
Atentat
Abrahama Lincolna 1865. Atentat (latinski attentare.
Novi!!: Slavko Cuvaj i Atentat · Vidi više »
Đakovo
Đakovo je grad u istočnoj Hrvatskoj, koji administrativno pripada Osječko-baranjskoj županiji.
Novi!!: Slavko Cuvaj i Đakovo · Vidi više »
Ban
Oznaka hrvatskog bana od 1848. godine Ban je naslov visokog državnog dostojanstvenika u Hrvatskoj koji se javlja još od ranog srednjeg vijeka.
Novi!!: Slavko Cuvaj i Ban · Vidi više »
Banovac (dužnosnik)
Banovac, podban, viceban (lat. vicebanus) bila je dužnost visokog državnog dužnosnika u Hrvatskoj, zamjenik bana u slučaju njegove odsutnosti ili spriječenosti.
Novi!!: Slavko Cuvaj i Banovac (dužnosnik) · Vidi više »
Barun
Barunska kruna Barun ili baron je niža plemićka titula koja se pojavljuje već u ranom srednjem vijeku.
Novi!!: Slavko Cuvaj i Barun · Vidi više »
Beč
Beč (Savezni glavni grad Beč, standardni njemački: Bundeshauptstadt Wien, bečki njemački: Bundeshauptstod Wean, mađarski: Bécs, slovački: Viedeň, slovenski: Dunaj), glavni grad Austrije, i jedna od devet austrijskih saveznih država.
Novi!!: Slavko Cuvaj i Beč · Vidi više »
Bjelovar
Bjelovar je grad u Hrvatskoj te je ujedno središte Bjelovarsko-bilogorske županije i Bjelovarsko-križevačke biskupije.
Novi!!: Slavko Cuvaj i Bjelovar · Vidi više »
Dragutin Unkelhäuser
Dragutin Unkelhäusser (Vukovar, 15. siječnja 1866. – Budimpešta, 20. veljače 1938.), političar i pravnik.
Novi!!: Slavko Cuvaj i Dragutin Unkelhäuser · Vidi više »
Ferdo Šišić
Ferdinand Maksimilijan pl.
Novi!!: Slavko Cuvaj i Ferdo Šišić · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Slavko Cuvaj i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatsko-srpska koalicija
Hrvatska trobojnica Hrvatsko-srpska koalicija je bio vodeći politički savez u Hrvatskoj od 1906.
Novi!!: Slavko Cuvaj i Hrvatsko-srpska koalicija · Vidi više »
Ivan Skerlecz
Barun Ivan Škrlec Lomnički (Raslovo, Mađarska, 20. srpnja 1873. – Budimpešta, 12. siječnja 1951.), hrvatski političar i pravnik.
Novi!!: Slavko Cuvaj i Ivan Skerlecz · Vidi više »
Komesar
K. S. Petrov-Vodkin ''Smrt komesara (1928.)'' Komesar (od latinski: commissarius.
Novi!!: Slavko Cuvaj i Komesar · Vidi više »
Kralj
Kralj Tomislav Kralj je vladar u državnom uređenju koje se zove kraljevstvo ili kraljevina.
Novi!!: Slavko Cuvaj i Kralj · Vidi više »
Kraljevina Srbija
Kraljevina Srbija obuhvaća povijesno razdoblje od 1882.
Novi!!: Slavko Cuvaj i Kraljevina Srbija · Vidi više »
Levin Chavrak
Nadgrobni spomenik Levina pl. Chavraka u arkadama na zagrebačkom groblju Mirogoj Levin pl.
Novi!!: Slavko Cuvaj i Levin Chavrak · Vidi više »
Ličko-krbavska županija
23px Ovo je članak o povijesnoj Ličko-krbavskoj županiji iz vremena Trojedne Kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije.
Novi!!: Slavko Cuvaj i Ličko-krbavska županija · Vidi više »
Miroslav Krleža
Miroslav Krleža (Zagreb, 7. srpnja 1893. – Zagreb, 29. prosinca 1981.), bio je hrvatski književnik i enciklopedist, po mnogima najveći hrvatski pisac 20. stoljeća.
Novi!!: Slavko Cuvaj i Miroslav Krleža · Vidi više »
Mirovina
Mirovina je mjesečna novčana naknada ili druga pogodnost stečena na osnovi osiguranja za slučaj starosti, invalidnosti ili smrti ili dodijeljena zbog zasluga.
Novi!!: Slavko Cuvaj i Mirovina · Vidi više »
Nikola Tomašić
Dr.
Novi!!: Slavko Cuvaj i Nikola Tomašić · Vidi više »
Pavao Rauch
Barun Pavao Rauch (Zagreb, 20. veljače 1865. – Martijanec, 29. studenog 1933.), hrvatski političar, pristaša unionista.
Novi!!: Slavko Cuvaj i Pavao Rauch · Vidi više »
Pedagog
Pedagog ili pedagoginja (grč. παιδαγωγός, doslovno: onaj koji vodi dijete; odgojitelj) naziv je za stručnjake koji se bave odgojem.
Novi!!: Slavko Cuvaj i Pedagog · Vidi više »
Petrinja
Grad Petrinja smješten je na desnoj obali Kupe, na ušću Petrinjčice.
Novi!!: Slavko Cuvaj i Petrinja · Vidi više »
Požega
Požega je grad u Hrvatskoj, središte Požeško-slavonske županije i Požeške biskupije.
Novi!!: Slavko Cuvaj i Požega · Vidi više »
Političar
G-20 Političar je naziv osobu kojoj je glavna životna djelatnost bavljenje politikom, bilo kao pripadnik institucija državne vlasti, kroz aktivnosti koje mogu biti mandat, izbori, prosvjedne akcije, pučevi ili revolucije.
Novi!!: Slavko Cuvaj i Političar · Vidi više »
Pravo
180px Pravo je ukupnost pravnih pravila, načela i instituta kojima se uređuju odnosi u određenoj društvenoj zajednici (pravo u objektivnom smislu).
Novi!!: Slavko Cuvaj i Pravo · Vidi više »
Pristav
Pristav (u lat. srednjovj. ispravama: pristaldus) pristav (pristupljeno 22. studenoga 2016.) je višeznačni starohrvatski naziv.
Novi!!: Slavko Cuvaj i Pristav · Vidi više »
Prvi balkanski rat
Prvi balkanski rat (listopad 1912. – svibanj 1913.) je vođen između Srbije, Bugarske, Grčke i Crne Gore na jednoj strani i Osmanskog carstva (Turske) na drugoj strani.
Novi!!: Slavko Cuvaj i Prvi balkanski rat · Vidi više »
Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija
Kraljevina Hrvatska i Slavonija (mađ. Horvát-Szlavónorság, njem. Königreich Kroatien und Slawonien) bila je samosvojna kraljevina unutar ugarskog dijela Austro-Ugarske Monarhije.
Novi!!: Slavko Cuvaj i Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija · Vidi više »
Ustav
Ustav je temeljni pravni akt neke države kojim se uspostavlja politički i pravni poredak.
Novi!!: Slavko Cuvaj i Ustav · Vidi više »
Vojna krajina
Zemljovid Vojne krajine Vojna krajina ili Vojna granica (njemački Militärgrenze), naziv za pogranično područje Habsburške Monarhije koje je na početku bilo organizirano kao obrambeni pojas protiv Osmanlija i koje je poslije preraslo u golemu habsburšku ratnu provinciju.
Novi!!: Slavko Cuvaj i Vojna krajina · Vidi više »
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Novi!!: Slavko Cuvaj i Zagreb · Vidi više »
1851.
Bez opisa.
Novi!!: Slavko Cuvaj i 1851. · Vidi više »
1878.
Bez opisa.
Novi!!: Slavko Cuvaj i 1878. · Vidi više »
1881.
Bez opisa.
Novi!!: Slavko Cuvaj i 1881. · Vidi više »
1885.
Bez opisa.
Novi!!: Slavko Cuvaj i 1885. · Vidi više »
1892.
Bez opisa.
Novi!!: Slavko Cuvaj i 1892. · Vidi više »
1905.
Bez opisa.
Novi!!: Slavko Cuvaj i 1905. · Vidi više »
1906.
Bez opisa.
Novi!!: Slavko Cuvaj i 1906. · Vidi više »
1908.
Bez opisa.
Novi!!: Slavko Cuvaj i 1908. · Vidi više »
1909.
Bez opisa.
Novi!!: Slavko Cuvaj i 1909. · Vidi više »
1910.
Bez opisa.
Novi!!: Slavko Cuvaj i 1910. · Vidi više »
1912.
Bez opisa.
Novi!!: Slavko Cuvaj i 1912. · Vidi više »
1913.
Bez opisa.
Novi!!: Slavko Cuvaj i 1913. · Vidi više »
1931.
Bez opisa.
Novi!!: Slavko Cuvaj i 1931. · Vidi više »
20. siječnja
20.
Novi!!: Slavko Cuvaj i 20. siječnja · Vidi više »
22. prosinca
22.
Novi!!: Slavko Cuvaj i 22. prosinca · Vidi više »
23. srpnja
23.
Novi!!: Slavko Cuvaj i 23. srpnja · Vidi više »
26. veljače
26.
Novi!!: Slavko Cuvaj i 26. veljače · Vidi više »
27. siječnja
27.
Novi!!: Slavko Cuvaj i 27. siječnja · Vidi više »
31. listopada
31.
Novi!!: Slavko Cuvaj i 31. listopada · Vidi više »
31. siječnja
31.
Novi!!: Slavko Cuvaj i 31. siječnja · Vidi više »
4. travnja
4.
Novi!!: Slavko Cuvaj i 4. travnja · Vidi više »
5. srpnja
5.
Novi!!: Slavko Cuvaj i 5. srpnja · Vidi više »
5. travnja
5.
Novi!!: Slavko Cuvaj i 5. travnja · Vidi više »
7. veljače
7.
Novi!!: Slavko Cuvaj i 7. veljače · Vidi više »
8. lipnja
8.
Novi!!: Slavko Cuvaj i 8. lipnja · Vidi više »
