Brže od pregledniku!
58 odnosi: Američki dolar, Švedska, Švicarska, Croatia Open Umag, Davisov kup, Dvorana Čair, Francuska, Frederik Nielsen, Hrvatska, Indija, Janko Tipsarević, Jo-Wilfried Tsonga, Jonas Björkman, Juan Sebastián Cabal, Marcelo Melo, Mate Pavić, Michaël Llodra, Nenad Zimonjić, Nizozemska, Novi Zeland, Oliver Marach, Robin Söderling, Rumunjska, Sjedinjene Američke Države, Srbija, Tajland, Tenis, Tommy Robredo, 10. srpnja, 10. svibnja, 10. veljače, 12. listopada, 12. siječnja, 15. siječnja, 1980., 2. kolovoza, 20. lipnja, 2005., 2007., 2008., 2009., 2010., 2011., 2012., 2013., 2014., 22. ožujka, 22. rujna, 23. rujna, 24. listopada, ..., 24. rujna, 25. svibnja, 26. rujna, 29. rujna, 3. travnja, 5. siječnja, 7. srpnja, 9. veljače. Proširite indeks (8 više) »
Američki dolar
Dolar je sredstvo plaćanja, obračuna i razmjene u SAD-u. Odmah poslije rata za nezavisnost 1785. godine, prvi ministar financija nove vlade, Alexander Hamilton, je kao sredstvo plaćanja, obračuna i razmjene predložio dolar.
Novi!!: Johan Brunström i Američki dolar · Vidi više »
Švedska
Švedska (šved.), službeno Kraljevina Švedska (šved.), država je na sjeveru Europe, na obali Baltičkog mora. Na kopnu graniči s Norveškom na zapadu te s Finskom na sjeveroistoku, dok je s Danskom na jugozapadu spojena Oresundskim mostom. Švedska ima i isključivo morsku granicu s Estonijom, Latvijom, Litvom, Poljskom, Njemačkom i Rusijom. Četvrta je zemlja po veličini u Europi i zauzima jugoistočni dio Skandinavskoga poluotoka. Glavni grad je Stockholm. Članica je Europske unije od 1. siječnja 1995.
Novi!!: Johan Brunström i Švedska · Vidi više »
Švicarska
Švicarska Konfederacija ili Švicarska (lat. Confœderatio Helvetica, njem. Schweizerische Eidgenossenschaft, fra. Confédération suisse, tal. Confederazione Svizzera, retoromanski Confederaziun Svizerra) je savezna država 26 kantona u središnjoj Europi. Graniči s Lihtenštajnom i Austrijom na istoku, Francuskom na zapadu, Italijom na jugu i jugoistoku, te Njemačkom na sjeveru. Švicarska ima dugu tradiciju neutralnosti, ali i međunarodne suradnje i sjedište je brojnih međunarodnih organizacija.
Novi!!: Johan Brunström i Švicarska · Vidi više »
Croatia Open Umag
Središnji stadion u Umagu Naziv teniskog stadiona Carlos Moyá, peterostruki pobjednik Umaga Austrijanac Thomas Muster osvajao je Umag 1992., 1993. i 1995. Marin Čilić prvi je Hrvat nakon Gorana Prpića s naslovom Umaga Španjolci (na slici pobjednik iz 2013. Tommy Robredo) apsolutni su vladari umaškog turnira, s 10 naslova i još 8 nastupa u završnicama Croatia Open Umag teniski je turnir iz ATP World Tour 250 serije, koji se od 1990. godine održava u Umagu.
Novi!!: Johan Brunström i Croatia Open Umag · Vidi više »
Davisov kup
Davisov kup Davisov kup ime je svjetskog prvenstva u tenisu koje se održava svake godine od 1900. godine.
Novi!!: Johan Brunström i Davisov kup · Vidi više »
Dvorana Čair
Dvorana Čair (srpski: Хала Чаир) je višenamjenska dvorana u Nišu, u Srbiji.
Novi!!: Johan Brunström i Dvorana Čair · Vidi više »
Francuska
Francuska Republika (fra. République Française) je država u zapadnoj Europi, s nekoliko prekomorskih teritorija i otoka. Kontinentalna Francuska (France métropolitaine) graniči s Belgijom, Luksemburgom, Njemačkom, Švicarskom, Italijom, Monakom, Andorom i Španjolskom. Prekomorski posjedi uključuju Francusku Gvajanu u Južnoj Americi, te otoke poput Martinika, Réuniona i Nove Kaledonije u Atlantskom, Indijskom i Tihom oceanu. Francuska je jedna od zemalja osnivačica Europske unije, i njena teritorijem najveća članica. Također je zemlja osnivačica Ujedinjenih naroda, i jedna od pet stalnih članica Vijeća sigurnosti; pored toga je i članica grupa G7 i G-20, NATO-a, OECD-a, Frankofonije i niza drugih međunarodnih organizacija. Glavni ideali Francuske izraženi su u Deklaraciji o pravima čovjeka i građanina. Ustavom je definirana kao nedjeljiva, sekularna, demokratska i socijalna država. Jedna je od najrazvijenijih, najbogatijih i najprepoznatljivijih država svijeta, a s 82 milijuna turista godišnje i najposjećenija.
Novi!!: Johan Brunström i Francuska · Vidi više »
Frederik Nielsen
Frederik Løchte Nielsen (Lyngby, Danska, 27. kolovoza 1983.) je danski tenisač.
Novi!!: Johan Brunström i Frederik Nielsen · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Johan Brunström i Hrvatska · Vidi više »
Indija
Republika Indija smještena je u Južnoj Aziji, zauzima veći dio indijskog potkontinenta te je najmnogoljudnija država na svijetu od 2023., s više od milijardu stanovnika, koji govore više od stotinu različitih jezika.
Novi!!: Johan Brunström i Indija · Vidi više »
Janko Tipsarević
Janko Tipsarević (sr. Јанко Типсаревић, Beograd, 22. lipnja 1984.), umirovljeni je srbijanski profesionalni tenisač.
Novi!!: Johan Brunström i Janko Tipsarević · Vidi više »
Jo-Wilfried Tsonga
Jo-Wilfried Tsonga (Le Mans, 17. travnja 1985.) umirovljeni je francuski tenisač.
Novi!!: Johan Brunström i Jo-Wilfried Tsonga · Vidi više »
Jonas Björkman
Jonas Lars Björkman (Alvesta, 23. ožujka 1972.) je švedski profesionalni tenisač, bivši svjetski broj 4 u pojedinačnoj konkurenciji, te svjetski broj 1 u parovima.
Novi!!: Johan Brunström i Jonas Björkman · Vidi više »
Juan Sebastián Cabal
Juan Sebastián Cabal (Cali, 25. travnja 1986. -) je kolumbijski profesionalni tenisač.
Novi!!: Johan Brunström i Juan Sebastián Cabal · Vidi više »
Marcelo Melo
Marcelo Pinheiro Davi de Melo (Belo Horizonte, 23. rujna 1983.) je brazilski tenisač specijalist za igru parova.
Novi!!: Johan Brunström i Marcelo Melo · Vidi više »
Mate Pavić
Mate Pavić (Split, 4. srpnja 1993.), hrvatski je tenisač i trenutni broj 1 u igri parova u svijetu.
Novi!!: Johan Brunström i Mate Pavić · Vidi više »
Michaël Llodra
Michaël Llodra (Pariz, 18. svibnja 1980.) je francuski profesionalni tenisač.
Novi!!: Johan Brunström i Michaël Llodra · Vidi više »
Nenad Zimonjić
Nenad Zimonjić, srp.
Novi!!: Johan Brunström i Nenad Zimonjić · Vidi više »
Nizozemska
Nizozemska je zemlja koja čini dio Kraljevine Nizozemske. Nalazi se u Zapadnoj Europi, a graniči s Njemačkom na istoku i Belgijom na jugu. Glavni grad Nizozemske je Amsterdam, a sjedište vlade je u Haagu. Karipski otoci Bonaire, Sint Eustatius, te Saba također čine dio posebne općinske jedinice unutar zemlje. Nizozemska ima 16,669.112 stanovnika na površini od 41.526 km2 što je čini jednom od najgušće naseljenijih država (401 stanovnik po km2). Oko 18% površine sačinjava voda, a veliki dio zemlje se nalazi ispod razine mora. Zemlja je zaštićena od vode pomoću sustava nasipa te raznih odvoda. Melioracijom tla stvaraju se polderi. Upravno je zemlja podijeljena u dvanaest provincija. Nizozemska postaje neovisna država za vrijeme Osamdesetogodišnjeg rata (1568. – 1648.) ustankom sjevernih i južnih Niskih Zemalja protiv španjolske vlasti. 1579. dolazi do stvaranja Utrechtške unije na sjeveru čime nastaje novi politički entitet. Aktom od Verlatinghe 1581. godine članice unije formalno deklariraju neovisnost pod zajedničkim nazivom Republika Sedam Ujedinjenih Nizozemskih ili kraće Nizozemska Republika. Početkom Dvanaestgodišnjeg mira oko 1609. godine zemlja dobiva i međunarodno priznanje dok ju Španjolska priznaje krajem Osamdesetgodišnjeg rata 1648. godine nakon mira u Münsteru. Od 1795. godine se Nizozemska počinje razvijati u nacionalnu državu, isprva kao Ujedinjeno Kraljevstvo Niskih Zemalja 1815. koje se raspada Belgijskom revolucijom 1830. godine. Danas je Nizozemska jedna od najrazvijenijih zemalja i drži deveto mjesto u svijetu u BDP-u po stanovniku (2011.) te treće mjesto u ljudskom razvojnom indeksu (2011.). Nizozemska ekonomija se većim dijelom zasniva na uslužnome sektoru te međunarodnoj trgovini. Nizozemska je od 1848. godine parlamentarna demokracija i ustavna monarhija, društveni poredak kod kojeg moć dijele kralj(ica), ministri i parlament. Nizozemska je jedan od suosnivača Europske unije, NATO saveza te Svjetske trgovinske organizacije. Zajedno s Belgijom i Luksemburgom sačinjava Benelux. Haag igra veliku međunarodnu ulogu na polju pravosuđa kao lokacija četiriju međunarodnih tribunala i dom Europola.
Novi!!: Johan Brunström i Nizozemska · Vidi više »
Novi Zeland
Novi Zeland je otočna država u jugozapadnom Tihom oceanu, jugoistočno od Australije.
Novi!!: Johan Brunström i Novi Zeland · Vidi više »
Oliver Marach
Oliver Marach (Graz, 16. srpnja 1980.) austrijski je tenisač, natjecatelj u pojedinačnoj konkurenciji i igri parova.
Novi!!: Johan Brunström i Oliver Marach · Vidi više »
Robin Söderling
Robin Söderling (Tibro, 14. kolovoza 1984.) švedski je tenisač.
Novi!!: Johan Brunström i Robin Söderling · Vidi više »
Rumunjska
Rumunjska je država u jugoistočnoj, djelomično u srednjoj Europi.
Novi!!: Johan Brunström i Rumunjska · Vidi više »
Sjedinjene Američke Države
Sjedinjene Američke Države, također se često koristi kratica SAD (eng. United States of America, USA), savezna je republika u središnjoj Sjevernoj Americi, koja se prostire od Atlantika na istoku do Tihog oceana na zapadu.
Novi!!: Johan Brunström i Sjedinjene Američke Države · Vidi više »
Srbija
Srbija (srp. Србија), službeni naziv: Republika Srbija (srp. Република Србија), europska je kontinentalna država smještena u jugoistočnoj Europi. Teritorijem obuhvaća dio Panonske nizine na sjeveru, te je djelomice srednjoeuropska država. Duljina granica Srbije je 2.114,2 km. Na sjeveru graniči s Mađarskom, na zapadu s Hrvatskom i Bosnom i Hercegovinom, na jugozapadu s Crnom Gorom, na istoku s Rumunjskom i Bugarskom te na jugu sa Sjevernom Makedonijom i s Kosovom. Zemlja ima 6.690.887 stanovnika. Površina zemlje iznosi 77.474 km2 (bez Kosova) što Srbiju svrstava u države srednje veličine. Preko teritorija Srbije prelaze sve važnije kopnene prometnice. Kako cestovni tako i željeznički promet iz sjeverne, zapadne i centralne Europe prolazi kroz Srbiju na putu do jugoistoka Europe i jugozapada Azije. Moravsko-vardarska i Moravsko-nišavska dolina imaju najveći značaj u kopnenom prometu. Glavni je grad Beograd koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Srbije. Slijedeći slavenske migracije na jugoistok Europe Srbi nastanjuju ova područja s drugim narodima poslije 6. stoljeća, uspostavili su nekoliko država u ranom srednjem vijeku. Prvotnom srpskom državom vladaju Vlastimirovići prva poznata vladajuća dinastija srednjovjekovne srpske države. Srbi su, pored Hrvata, jedini donijeli svoje ime iz prapostojbine, dok su ostali južni Slaveni svoja imena dobivali po zemljopisnim nazivima regija koje su naseljavali. Na početku 7. stoljeća na teritoriju Bizantskog Carstva Srbi osnivaju Rašku. Raška je postala kraljevina 1216. godine, kada je srpski kralj Stefan Prvovjenčani, sin velikog župana Stefana Nemanje, okrunjen krunom koju mu je poslao rimski papa. Već 1219. godine i Srpska pravoslavna crkva je dobila neovisnost od strane Vaseljenskog patrijarha. Najveću moć srpska država imala je u vrijeme Stefana Uroša IV. Dušana koji granice Srbije širi na jug nekadašnjeg Bizantskog područja te se proglašava carstvom "Srba i Grka". Nakon Dušanove smrti osvojeni krajevi se osamostaljuju pod vodstvom lokalnih velikaša, no u to vrijeme započinju i provale Turaka na balkanski poluotok koji ubrzo pobjeđuju Bugare na rijeci Marici, a potom i Srbe u bitki na Kosovu. Do sredine 16. stoljeća, cijela suvremena Srbija pada pod vlast Osmanlija, s vremena na vrijeme prekinute od strane Habsburške Monarhije koja se širi prema centralnoj Srbiji s kraja 17. stoljeća, zadržavajući uporište u suvremenoj Vojvodini. Početkom 19. stoljeća, srpska revolucija utemeljila je nacionalnu državu kao prvu ustavnu monarhiju regije koja je kasnije proširila svoj teritorij. Nakon katastrofalnih žrtava u Prvom svjetskom ratu i kasnije ujedinjenja bivše Habsburške krune Vojvodine i drugih regija sa Srbijom, zemlja je utemeljila Jugoslaviju s drugim južnoslavenskim narodima. Tijekom raspada Jugoslavije, Srbija je formirala zajednicu s Crnom Gorom koja je mirno riješena 2006. godine, kada je Srbija ponovno uspostavila svoju neovisnost. Prema Ustavu Republike Srbije, u sastavu Srbije nalaze se autonomne pokrajine Vojvodina i Kosovo i Metohija (koja ima višu autonomiju). Kosovo je 2008. godine proglasilo neovisnost od UNMIK-a, što je priznalo 85 zemalja članica OUN, čemu se službeni Beograd protivi. U Srbiji je službeni jezik srpski. Prema političkom ustroju Srbija je parlamentarna Republika. Srbija je članica Ujedinjenih naroda, Vijeća Europe, Partnerstva za mir te Organizacije za europsku sigurnost i suradnju. Srbija je i službeni kandidat za članstvo u Europskoj uniji.
Novi!!: Johan Brunström i Srbija · Vidi više »
Tajland
Tajland ili Taj, rjeđe Tajska, službeno Kraljevina Tajland (staro ime ove države je bilo Sijam) je država u jugoistočnoj Aziji.
Novi!!: Johan Brunström i Tajland · Vidi više »
Tenis
Tenisač kod servisa Tenis je sportska igra u kojoj se pomoću reketa i loptice dva ili četiri igrača nadmeću na označenom terenu.
Novi!!: Johan Brunström i Tenis · Vidi više »
Tommy Robredo
Tommy Robredo Garcés (Hostalric, Španjolska, 1. svibnja 1982.) umirovljeni je španjolski tenisač.
Novi!!: Johan Brunström i Tommy Robredo · Vidi više »
10. srpnja
10.
Novi!!: Johan Brunström i 10. srpnja · Vidi više »
10. svibnja
10.
Novi!!: Johan Brunström i 10. svibnja · Vidi više »
10. veljače
10.
Novi!!: Johan Brunström i 10. veljače · Vidi više »
12. listopada
12.
Novi!!: Johan Brunström i 12. listopada · Vidi više »
12. siječnja
12.
Novi!!: Johan Brunström i 12. siječnja · Vidi više »
15. siječnja
15.
Novi!!: Johan Brunström i 15. siječnja · Vidi više »
1980.
Bez opisa.
Novi!!: Johan Brunström i 1980. · Vidi više »
2. kolovoza
2.
Novi!!: Johan Brunström i 2. kolovoza · Vidi više »
20. lipnja
20.
Novi!!: Johan Brunström i 20. lipnja · Vidi više »
2005.
2005. (rimski: MMIV), bila je četvrta godina 21. stoljeća.
Novi!!: Johan Brunström i 2005. · Vidi više »
2007.
2007. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u ponedjeljak.
Novi!!: Johan Brunström i 2007. · Vidi više »
2008.
2008. je prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u utorak.
Novi!!: Johan Brunström i 2008. · Vidi više »
2009.
2009. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u četvrtak.
Novi!!: Johan Brunström i 2009. · Vidi više »
2010.
2010. godina po gregorijanskom kalendaru započela je u petak; nije prijestupna; 10.
Novi!!: Johan Brunström i 2010. · Vidi više »
2011.
Bez opisa.
Novi!!: Johan Brunström i 2011. · Vidi više »
2012.
2012. (Rimski: MMXII), jedanaesta godina 21. stoljeća.
Novi!!: Johan Brunström i 2012. · Vidi više »
2013.
Bez opisa.
Novi!!: Johan Brunström i 2013. · Vidi više »
2014.
2014. (Rimski: MMXIV), trinaesta je godina 21. stoljeća i trećeg tisućljeća poslije Krista te prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru.
Novi!!: Johan Brunström i 2014. · Vidi više »
22. ožujka
22.
Novi!!: Johan Brunström i 22. ožujka · Vidi više »
22. rujna
22.
Novi!!: Johan Brunström i 22. rujna · Vidi više »
23. rujna
23.
Novi!!: Johan Brunström i 23. rujna · Vidi više »
24. listopada
24.
Novi!!: Johan Brunström i 24. listopada · Vidi više »
24. rujna
24.
Novi!!: Johan Brunström i 24. rujna · Vidi više »
25. svibnja
25.
Novi!!: Johan Brunström i 25. svibnja · Vidi više »
26. rujna
26.
Novi!!: Johan Brunström i 26. rujna · Vidi više »
29. rujna
29.
Novi!!: Johan Brunström i 29. rujna · Vidi više »
3. travnja
3.
Novi!!: Johan Brunström i 3. travnja · Vidi više »
5. siječnja
5.
Novi!!: Johan Brunström i 5. siječnja · Vidi više »
7. srpnja
7.
Novi!!: Johan Brunström i 7. srpnja · Vidi više »
9. veljače
9.
Novi!!: Johan Brunström i 9. veljače · Vidi više »
