Sadržaj
35 odnosi: Austrija, Austrijsko-pruski rat, Austro-Ugarska, Austrougarska vojska, Češka, Barun, Beč, Bitka kod Solferina, Bosna, Bosna i Hercegovina, Engleska, Franjo Filipović (hrvatski general), General, General pukovnik, Gospić, Hrvatska, Hrvatska enciklopedija (LZMK), Hrvatsko-češko društvo, Italija, Kopnena vojska, Lika, Njemački jezik, Prag, Pruska, Rat, Revolucija 1848. – 1849., Sarajevo, Sava, Slavonski Brod, XIII. hrvatsko-slavonski korpus, Zagreb, Zaposjedanje Bosne i Hercegovine 1878., 19. kolovoza, 28. travnja, 6. kolovoza.
- Hrvatski baruni
- Hrvatsko plemstvo
- Povijest Gospića
- Životopisi, Gospić
Austrija
Austrija (njemački: Österreich, bavarski: Östareich ili Estareich, alemanski: Öschtriich, slovenski: Avstrija, mađarski: Ausztria), službeno Republika Austrija (njem. Republik Österreich), država u Srednjoj Europi. Austrija graniči s Lihtenštajnom i Švicarskom na zapadu, Italijom i Slovenijom na jugu, Mađarskom i Slovačkom na istoku, s Njemačkom na sjeverozapadu i Češkom na sjeveru.
Pogledaj Josip Filipović i Austrija
Austrijsko-pruski rat
Austrijsko-pruski rat (u Njemačkoj znan kao Njemački rat, Deutscher Krieg), Sedmotjedni rat, Njemački građanski rat, Rat za ujedinjenje i Rat braće (Bruderkrieg) je rat koji je vođen 1866. između Austrijskog Carstva i njegovih njemačkih saveznika s jedne strane te Pruske, njenih njemačkih saveznika i Italije s druge strane.
Pogledaj Josip Filipović i Austrijsko-pruski rat
Austro-Ugarska
Carska i kraljevska (k.u.k.) dvojna monarhija Austro-Ugarska (1867. – 1918.) bila je višenacionalna država u Srednjoj Europi s vladarima isključivo iz Habsburške dinastije.
Pogledaj Josip Filipović i Austro-Ugarska
Austrougarska vojska
Austrougarska vojska bila je kopnena sastavnica oružanih snaga Austro-Ugarske od 1867.
Pogledaj Josip Filipović i Austrougarska vojska
Češka
Češka, službeno Češka Republika je država u Srednjoj Europi koja na sjeveroistoku graniči s Poljskom, na jugoistoku sa Slovačkom, na jugu s Austrijom i na zapadu i sjeverozapadu s Njemačkom. Češka država nastala je krajem 9. stoljeće kao Vojvodstvo Češka u sklopu povijesne Velikomoravske Kneževine.
Pogledaj Josip Filipović i Češka
Barun
Barunska kruna Barun ili baron je niža plemićka titula koja se pojavljuje već u ranom srednjem vijeku.
Pogledaj Josip Filipović i Barun
Beč
Beč (Savezni glavni grad Beč, standardni njemački: Bundeshauptstadt Wien, bečki njemački: Bundeshauptstod Wean, mađarski: Bécs, slovački: Viedeň, slovenski: Dunaj), glavni grad Austrije, i jedna od devet austrijskih saveznih država.
Pogledaj Josip Filipović i Beč
Bitka kod Solferina
Karta bitke kod Solferina. Bitka kod Solferina se odigrala 24.
Pogledaj Josip Filipović i Bitka kod Solferina
Bosna
Hercegovine Bosna je povijesna i zemljopisna regija koja čini sjeverni dio države ''Bosna i Hercegovina''.
Pogledaj Josip Filipović i Bosna
Bosna i Hercegovina
Bosna i Hercegovina (skraćeno: BiH; srp. Босна и Херцеговина, БиХ) je država u Jugoistočnoj Europi.
Pogledaj Josip Filipović i Bosna i Hercegovina
Engleska
Karta Engleske s Ujedinjenim kraljevstvom 39 povijesnih grofovija Engleska (eng. England) je dio Ujedinjenog Kraljevstva Velike Britanije i Sjeverne Irske. Kopnene granice dijeli s Walesom na zapadu te sa Škotskom na sjeveru. Ima izlaz na Irsko more na sjeverozapadu zemlje, na jugozapadu na Keltsko more, na istoku na Sjeverno more, a na jugu izlazi na La Manche koji je dijeli od ostatka kontinentalne Europe.
Pogledaj Josip Filipović i Engleska
Franjo Filipović (hrvatski general)
Franjo Filipović (Lički Novi kraj Gospića, 12. listopada 1820. — Beč, 8. lipnja 1903.).,, Hrvatska enciklopedija, LZMK, pristupljeno 10.
Pogledaj Josip Filipović i Franjo Filipović (hrvatski general)
General
General (od lat. generalis - opći) je osoba koja se nalazi u vrhu vojne ili, nešto rjeđe, policijske hijerarhije.
Pogledaj Josip Filipović i General
General pukovnik
General pukovnik (general pukovnica) je generalski čin u mnogim vojskama.
Pogledaj Josip Filipović i General pukovnik
Gospić
Gospić je grad u Hrvatskoj.
Pogledaj Josip Filipović i Gospić
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje.
Pogledaj Josip Filipović i Hrvatska
Hrvatska enciklopedija (LZMK)
Hrvatska enciklopedija, na ovitcima potpisivana i kao Hrvatska opća enciklopedija, u izdanju Leksikografskoga zavoda Miroslava Krleže središnje je hrvatsko enciklopedičko i leksikografsko izdanje.
Pogledaj Josip Filipović i Hrvatska enciklopedija (LZMK)
Hrvatsko-češko društvo
Hrvatsko-češko društvo (HČD) utemeljeno je 1992. godine kao udruga građana s nakanom obnavljanja ranijih dobrih svekolikih veza između Hrvatske i Češke, te poticanja i razvijanja novih.
Pogledaj Josip Filipović i Hrvatsko-češko društvo
Italija
Italija (tal. Italia), službeno Talijanska Republika (tal. Repubblica Italiana), država u južnoj Europi. Stari hrvatski izvori ju zovu i Talijanska. Sastoji se od Apeninskog poluotoka i dva velika otoka na Sredozemnom moru, Sicilije i Sardinije. Glavni grad je Rim. Jedina kopnena granica joj se nalazi na sjeveru, na Alpama, gdje graniči s Francuskom u zapadnom dijelu, Švicarskom na sjeverozapadnom dijelu, Austrijom na sjevernom dijelu, te Slovenijom na sjeveroistočnom dijelu.
Pogledaj Josip Filipović i Italija
Kopnena vojska
Kopnena vojska je grana oružanih snaga kojoj je glavna zadaća djelovanje na kopnu, samostalno ili u suradnji s nekim drugim granama oružanih snaga.
Pogledaj Josip Filipović i Kopnena vojska
Lika
Lika (zeleno) i Ličko primorje (svijetlo zeleno) na karti Hrvatske Lika je povijesna regija na jugozapadu središnjeg dijela Hrvatske, površine od oko 5000 km2.
Pogledaj Josip Filipović i Lika
Njemački jezik
Njemački jezik (njem. Die deutsche Sprache, skr. Deutsch) pripada skupini zapadnogermanskih jezika i ubraja se među svjetske jezike.
Pogledaj Josip Filipović i Njemački jezik
Prag
Prag (češ. Praha), glavni je i s 1,3 milijuna stanovnika najveći grad Češke te njezino kulturno, gospodarsko i političko središte.
Pogledaj Josip Filipović i Prag
Pruska
Pruska ili Prusija (njem. Preußen, lat. Borussia) je prvobitno bilo područje naseljeno od baltičkog plemena Prusa, kasnije zemlja Njemačkog viteškog reda, a od 16.
Pogledaj Josip Filipović i Pruska
Rat
Klasična bitka Rat je organizirani sukob naoružanih ljudi, kao produženje politike država, nacija, klasa sredstvima oružanog nasilja u cilju ostvarivanja određene političke, gospodarske i druge dobiti.
Pogledaj Josip Filipović i Rat
Revolucija 1848. – 1849.
Revolucija 1848.
Pogledaj Josip Filipović i Revolucija 1848. – 1849.
Sarajevo
Sarajevo (stari hrvatski naziv: Vrhbosna) glavni je i najveći grad Bosne i Hercegovine.
Pogledaj Josip Filipović i Sarajevo
Sava
Sava je najdulja rijeka u Hrvatskoj.
Pogledaj Josip Filipović i Sava
Slavonski Brod
Slavonski Brod jest grad u istočnoj Hrvatskoj te industrijsko, kulturno, upravno, sudsko i financijsko središte Brodsko-posavske županije.
Pogledaj Josip Filipović i Slavonski Brod
XIII. hrvatsko-slavonski korpus
XIII hrvatsko-slavonski korpus (zbor) je bio korpus zajedničke vojske (gemeinsamarmee) austro-ugarske vojske.
Pogledaj Josip Filipović i XIII. hrvatsko-slavonski korpus
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Pogledaj Josip Filipović i Zagreb
Zaposjedanje Bosne i Hercegovine 1878.
Austro-ugarsko zaposjedanje Bosne i Hercegovine, dotad osmanskog Bosanskog pašaluka, bilo je rezultat dogovora na Berlinskom kongresu 1878.
Pogledaj Josip Filipović i Zaposjedanje Bosne i Hercegovine 1878.
19. kolovoza
19.
Pogledaj Josip Filipović i 19. kolovoza
28. travnja
28.
Pogledaj Josip Filipović i 28. travnja
6. kolovoza
6.
Pogledaj Josip Filipović i 6. kolovoza
Vidi također
Hrvatski baruni
- Antun Čorić de Monte Creto
- Arsen Sečujac
- Edmund Gutmann
- Franjo Jelačić
- Franjo Tomašić
- Franjo Vlašić
- Gabrijel Rodić
- Ivan II. Drašković
- Ivan Lenković
- Josip Filip Vukasović
- Josip Filipović
- Josip Maroičić
- Karlo Pavao Gvozdanović
- Marijan Varešanin
- Matija Rukavina
- Milan Turković
- Nikola Jurišić
- Petar Dragan Turković
- Petar Keglević (VII.)
- Petar Turković
- Petar Vid Gvozdanović
- Slavko Cuvaj
- Stjepan Sarkotić
- Svetozar Borojević
- Vinko Knežević
Hrvatsko plemstvo
- Šandor Aleksander
- Andrija Dudić
- Bernardin Frankopan
- Castropola
- Dora Pejačević
- Edmund Gutmann
- Eltz
- Erdődy
- Filip Deutsch Maceljski
- Fran Krsto Frankapan
- Franjo Jelačić
- Franjo Tahy
- Frankapani
- Hrvatski plemićki zbor
- Hrvatsko plemstvo
- Ivan II. Drašković
- Ivan III. Drašković
- Ivan Karlović
- Ivan Lenković
- Ivan Zakmardi
- Janko Drašković
- Janko Vranyczany-Dobrinović
- Jelena Zrinski
- Josip Filipović
- Josip Kazimir Drašković
- Julije Makanec
- Karlo Pavao Gvozdanović
- Knezovi Zrinski
- Krsto II. Oršić
- Lujo Tončić-Sorinj
- Matija Rukavina
- Pavao I. Šubić Bribirski
- Petar Kružić
- Stjepan Jovanović
- Vera Nikolić Podrinska
Povijest Gospića
- Ante Starčević
- Bitka za Gospić
- Josip Filipović
- Matija Rukavina
- Memorijalni centar Nikola Tesla
- Mile Starčević
- Pokolj u Gospiću
Životopisi, Gospić
- Šime Starčević
- Ante Pavelić (stariji)
- Ante Starčević
- Darko Milinović
- David Starčević
- Dušan Dragosavac
- Edo Kovačević
- Ferdinand Kovačević
- Franjo Šimić
- Jakov Blažević
- Josip Filipović
- Jovan Banjanin
- Kata Pejnović
- Marko Došen
- Marko Orešković
- Matija Rukavina
- Matija Čanić
- Milan Mandarić
- Mile Starčević
- Mile Starčević (1904. – 1953.)
- Milovan Gavazzi
- Miroslav Kraljević
- Nada Dimić
- Nikica Valentić
- Nikola Tesla
- Stjepan Jovanović