Brže od pregledniku!
62 odnosi: Ante Starčević, Austrija, Austrijanci, Austro-ugarska nagodba, Ban, Barun, Beč, Bečko Novo Mjesto, Carevinsko vijeće, Eugen Kvaternik, Franjo Josip I., General bojnik, Gimnazija, Graz, Habsburg, Hrvatska, Hrvatska pravoslavna Crkva, Hrvatski jezik, Hrvatski sabor, Hrvatsko slovo, Ivan Coronini, Josip Jelačić, Josip Juraj Strossmayer, Karlovac, Lavov, Levin Rauch, Listopadska diploma, Mađari, Mate Kovačević, Njemački jezik, Osijek, Podmaršal, Pruska, Prva dalmatinsko-hrvatska-slavonska gospodarska izložba, Pukovnija, Rijeka, Slavonija, Srpsko vojvodstvo i Tamiški banat, Talijani, Temišvar, Ujedinjenje Italije, Veljački patent, Venecija, Vinkovci, Vojna akademija, Vukovar, Zagreb, Zemun, 16. studenoga, 1811., ..., 1823., 1830., 1848., 1858., 1860., 1861., 1864., 1865., 1866., 1867., 1896., 7. ožujka. Proširite indeks (12 više) »
Ante Starčević
Ante Starčević (Veliki Žitnik kod Gospića, 23. svibnja 1823. – Zagreb, 28. veljače 1896.) bio je hrvatski političar, publicist i književnik.
Novi!!: Josip Šokčević i Ante Starčević · Vidi više »
Austrija
Austrija (njemački: Österreich, bavarski: Östareich ili Estareich, alemanski: Öschtriich, slovenski: Avstrija, mađarski: Ausztria), službeno Republika Austrija (njem. Republik Österreich), država u Srednjoj Europi. Austrija graniči s Lihtenštajnom i Švicarskom na zapadu, Italijom i Slovenijom na jugu, Mađarskom i Slovačkom na istoku, s Njemačkom na sjeverozapadu i Češkom na sjeveru. Austrija se proteže u smjeru zapad-istok 575 km, a u sjeverno-južnom pravcu 294 km. Oko 60% površine Austrije je brdovito i dio je planinskog vijenca Alpa. Na istočnoj granici prema Češkoj, nalaze se obronci Karpata. Nizine se nalaze istočno i uzduž toka Dunava, te u južnoj Štajerskoj i Gradišće je na rubu Panonske nizine. Ukupno 43% Austrije je pošumljeno. Najniža točka Austrije je Hedwighof u Gradišću s 114 m, a najviši vrh je Grossglockner s 3.798 m Austrija je parlamentarna demokracija. Sastoji od devet saveznih država, i jedna je od 2 europskih država koje su proglasile stalnu neutralnost (druga je Švicarska). Austrija je članica Ujedinjenih naroda od 1955., a članica Europske unije od 1995. godine. Od 2009. do 2010. godine, bila je nestalna članica Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda.
Novi!!: Josip Šokčević i Austrija · Vidi više »
Austrijanci
Austrijanci su germanski narod bavarskog ili markomanskog porijekla, nastanjen na području današnje Austrije i susjednim područjima Njemačke, Italije, Švicarske, Slovenije te u prekomorskim zemljama.
Novi!!: Josip Šokčević i Austrijanci · Vidi više »
Austro-ugarska nagodba
Zastava Austro-Ugarske Monarhije (1869. – 1918.) Austro-ugarska nagodba (njemački: Ausgleich, mađarski: kiegyezés) odnosi se na dogovor iz 1867. godine, kojim je utemeljena Dvojna ili Austro-Ugarska Monarhija.
Novi!!: Josip Šokčević i Austro-ugarska nagodba · Vidi više »
Ban
Oznaka hrvatskog bana od 1848. godine Ban je naslov visokog državnog dostojanstvenika u Hrvatskoj koji se javlja još od ranog srednjeg vijeka.
Novi!!: Josip Šokčević i Ban · Vidi više »
Barun
Barunska kruna Barun ili baron je niža plemićka titula koja se pojavljuje već u ranom srednjem vijeku.
Novi!!: Josip Šokčević i Barun · Vidi više »
Beč
Beč (Savezni glavni grad Beč, standardni njemački: Bundeshauptstadt Wien, bečki njemački: Bundeshauptstod Wean, mađarski: Bécs, slovački: Viedeň, slovenski: Dunaj), glavni grad Austrije, i jedna od devet austrijskih saveznih država.
Novi!!: Josip Šokčević i Beč · Vidi više »
Bečko Novo Mjesto
Katedrala Vojna akademija Bečko Novo Mjesto ili Bečki Novigrad (njemački Wiener Neustadt, mađarski Bécsújhely) austrijski je grad smješten oko 50 kilometara južno od Beča, u saveznoj zemlji Donja Austrija.
Novi!!: Josip Šokčević i Bečko Novo Mjesto · Vidi više »
Carevinsko vijeće
Carevinsko vijeće (njem.: Reichsrat, slo.: Državni zbor, češ.: Říšská rada, polj.: Rada Państwa, ukr.: Райхсрат, Державна рада) je bio parlament austrijskog dijela Austro-Ugarske (Cislajtanije) od 1861. do 1918. Bio je dvodomnim parlamentom.
Novi!!: Josip Šokčević i Carevinsko vijeće · Vidi više »
Eugen Kvaternik
Eugen Kvaternik (Zagreb, 31. listopada 1825. – klanac Ljupča kraj Plaškoga, 11. listopada 1871.), bio je hrvatski političar, pravnik, pisac i revolucionar.
Novi!!: Josip Šokčević i Eugen Kvaternik · Vidi više »
Franjo Josip I.
Franjo Josip I. (Schönbrunn, Beč, 18. kolovoza 1830. – Schönbrunn, Beč, 21. studenoga 1916.), austrijski car i ugarsko-hrvatski i češki kralj (1848. – 1916.).Francis Joseph.
Novi!!: Josip Šokčević i Franjo Josip I. · Vidi više »
General bojnik
Oznaka čina u OSRH Oznaka čina u JNA.General bojnik (general bojnica) je generalski čin u mnogim vojskama.
Novi!!: Josip Šokčević i General bojnik · Vidi više »
Gimnazija
Gimnazija Bjelovar Gimnazija je općeobrazovna srednja škola koja traje četiri godine, u koju se može upisati nakon završetka osnovne škole.
Novi!!: Josip Šokčević i Gimnazija · Vidi više »
Graz
Graz (hrvatski: Gradac, Štajerski Gradac,Joško Kovačić:, Prilozi povijesti otoka Hvara, Vol.XII br.1. studenoga 2014.., str. 238. slovenski: Gradec), statutarni i drugi grad po stanovništvu i veličini u Austriji.
Novi!!: Josip Šokčević i Graz · Vidi više »
Habsburg
Habsburg (množina: Habsburzi; pridjev: habsburški; za pripadnike te loze koristi se izraz "Habsburgovac"), bila je njemačka dinastija te jedna od glavnih vladarskih obitelji u Europi u razdoblju od 15. do 20. stoljeća.
Novi!!: Josip Šokčević i Habsburg · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Josip Šokčević i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatska pravoslavna Crkva
Grb Hrvatske pravoslavne Crkve. Hrvatska pravoslavna Crkva bila je pravoslavna Crkva u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj, ograničene autokefalnosti.
Novi!!: Josip Šokčević i Hrvatska pravoslavna Crkva · Vidi više »
Hrvatski jezik
Hrvatski jezik (ISO 639-3: hrv) obuhvaća govoreni i pisani hrvatski standardni jezik i sve narodne govore kojima govore i pišu Hrvati.
Novi!!: Josip Šokčević i Hrvatski jezik · Vidi više »
Hrvatski sabor
Hrvatski sabor Hrvatski sabor jednodomno je zastupničko tijelo građana, te nositelj zakonodavne vlasti u Republici Hrvatskoj.
Novi!!: Josip Šokčević i Hrvatski sabor · Vidi više »
Hrvatsko slovo
Hrvatsko slovo bio je hrvatski tjednik za kulturu sa sjedištem u Zagrebu.
Novi!!: Josip Šokčević i Hrvatsko slovo · Vidi više »
Ivan Coronini
Ivan grof Coronini-Cronberg (16. studenog 1794. – 26. srpnja 1880.), general, hrvatski ban od 1859. do 1860. godine.
Novi!!: Josip Šokčević i Ivan Coronini · Vidi više »
Josip Jelačić
Josip Jelačić Bužimski (Petrovaradin, 16. listopada 1801. – Zagreb, 20. svibnja 1859.), bio je general i ban hrvatski, dalmatinski i slavonski od 1848. do 1859. godine, član plemićke obitelji Jelačić, te jedan od najznačajnijih hrvatskih političara, kako u 19.
Novi!!: Josip Šokčević i Josip Jelačić · Vidi više »
Josip Juraj Strossmayer
Josip Juraj Strossmayer (Osijek, 4. veljače 1815. – Đakovo, 8. travnja 1905.), bio je hrvatski biskup, teolog, političar, utemeljitelj središnjih hrvatskih znanstvenih i kulturnih institucija te pisac i mecena.
Novi!!: Josip Šokčević i Josip Juraj Strossmayer · Vidi više »
Karlovac
Karlovac je grad u Hrvatskoj, upravno središte Karlovačke županije.
Novi!!: Josip Šokčević i Karlovac · Vidi više »
Lavov
LavovŠkolski atlas, Alpha, Zagreb, 2007.,, str.
Novi!!: Josip Šokčević i Lavov · Vidi više »
Levin Rauch
Levin barun Rauch de Nyek (Lužnica, 6. listopada 1819. – Lužnica, 25. kolovoza 1890.) bio je obnašatelj banske časti za sklapanja hrvatsko-ugarske nagodbe i prvi hrvatski ban nakon 1868.
Novi!!: Josip Šokčević i Levin Rauch · Vidi više »
Listopadska diploma
Listopadska diploma (Carska povelja o uredjenju nutrnjega državno-pravnoga odnošenja monarkije) bila je ustavni dokument cara Franje Josipa I., donijet 20. listopada 1860. Ovom diplomom vratio je vladar svojim narodima ustav, te ukinuo Bachov apsolutizam.
Novi!!: Josip Šokčević i Listopadska diploma · Vidi više »
Mađari
Mađari (Madžari), narod ugarske grane ugro-finskih naroda, podrijetlom između Volge i Urala, srodan Vogulima ili Mansima i Ostjacima ili Hantima, danas naseljen u Mađarskoj i u još ukupno 29 država od čega najviše u SAD-u, Rumunjskoj, Slovačkoj i Srbiji.
Novi!!: Josip Šokčević i Mađari · Vidi više »
Mate Kovačević
* Mate Kovačević (novinar).
Novi!!: Josip Šokčević i Mate Kovačević · Vidi više »
Njemački jezik
Njemački jezik (njem. Die deutsche Sprache, skr. Deutsch) pripada skupini zapadnogermanskih jezika i ubraja se među svjetske jezike.
Novi!!: Josip Šokčević i Njemački jezik · Vidi više »
Osijek
Osijek je grad u istočnoj Hrvatskoj.
Novi!!: Josip Šokčević i Osijek · Vidi više »
Podmaršal
Austrougarskoj vojsci Anton Lipošćak Stjepan Sarkotić Podmaršal (njem. Feldmarschalleutnant, skraćenica FML; podvojvoda, zamjenik vojskovođe) je bio generalski čin u nekim vojskama.
Novi!!: Josip Šokčević i Podmaršal · Vidi više »
Pruska
Pruska ili Prusija (njem. Preußen, lat. Borussia) je prvobitno bilo područje naseljeno od baltičkog plemena Prusa, kasnije zemlja Njemačkog viteškog reda, a od 16.
Novi!!: Josip Šokčević i Pruska · Vidi više »
Prva dalmatinsko-hrvatska-slavonska gospodarska izložba
HNK nije smetala izložbi jer je sagrađena 30 godina kasnije (1894. – 1895.) Prva dalmatinsko-hrvatska-slavonska gospodarska izložba održana je u Zagrebu od kolovoza do listopada 1864. godine.
Novi!!: Josip Šokčević i Prva dalmatinsko-hrvatska-slavonska gospodarska izložba · Vidi više »
Pukovnija
Pukovnija, također arhaično regimenta ili puk (lat. regimen; njem. Regiment; engl. regiment) je združena taktička vojna postrojba rodova kopnene vojske.
Novi!!: Josip Šokčević i Pukovnija · Vidi više »
Rijeka
Rijeka (talijanski i mađarski Fiume, autohtono čakavski: Rekà ili Rika, stari njemački: Sankt Veit am Flaum, slovenski: Reka), najveća je hrvatska luka, treći po veličini grad u Republici Hrvatskoj te administrativno središte Primorsko-goranske županije.
Novi!!: Josip Šokčević i Rijeka · Vidi više »
Slavonija
grba Republike Hrvatske Slavonija je povijesna regija u istočnoj Hrvatskoj.
Novi!!: Josip Šokčević i Slavonija · Vidi više »
Srpsko vojvodstvo i Tamiški banat
Zemljovid Srpskoga vojvodstva i Tamiškoga banata Srpsko vojvodstvo i Tamiški banat, pokrajina (vojvodina) Austrijskoga Carstva koja je postojala od 1849. do 1860. godine.
Novi!!: Josip Šokčević i Srpsko vojvodstvo i Tamiški banat · Vidi više »
Talijani
Talijani su jedan od najznačajnijih romanskih naroda nastanjen danas u Italiji i susjednim europskim i prekomorskim zemljama, osobito u Francuskoj, SAD-u i Argentini.
Novi!!: Josip Šokčević i Talijani · Vidi više »
Temišvar
Temišvar (rumunjski: Timișoara, mađarski: Temesvár, banatskobugarski: Timišvar, njemački: Temeswar) ima preko 331.927 st.
Novi!!: Josip Šokčević i Temišvar · Vidi više »
Ujedinjenje Italije
Risorgimento (talijanski) je bio pokret za ujedinjenjem Italije revolucionarnim putem u 19.
Novi!!: Josip Šokčević i Ujedinjenje Italije · Vidi više »
Veljački patent
Veljački patent je zakon koji je donio 28. veljače 1861. car Franjo Josip kao dopunu Listopadskoj diplomi iz 1860. Zakon je značio vraćanje na apsolutizam s pravom vladara na zakonodavnu sankciju i raspuštanje zakonodavnih tijela.
Novi!!: Josip Šokčević i Veljački patent · Vidi više »
Venecija
Venecija (tal. Venezia, mlet. Venexia, lat. Venetiae), tradicionalno hrvatski Mleci, glavni je grad istoimene talijanske pokrajine Venecije u talijanskoj regiji Venetu s 271,367 stanovnika (1. siječnja 2004).
Novi!!: Josip Šokčević i Venecija · Vidi više »
Vinkovci
Vinkovci su grad u sjeveroistočnoj Hrvatskoj.
Novi!!: Josip Šokčević i Vinkovci · Vidi više »
Vojna akademija
Vojna akademija je obrazovno-znanstvena visokoškolska ustanova namijenjena školovanju časnika, dočasnika, vojnika i ostalih pripadnika u sustavu obrane za službu u vojsci, koji na vojnoj akademiji stječu visoko obrazovanje.
Novi!!: Josip Šokčević i Vojna akademija · Vidi više »
Vukovar
Vukovar je grad u Hrvatskoj, na istoku Slavonije.
Novi!!: Josip Šokčević i Vukovar · Vidi više »
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Novi!!: Josip Šokčević i Zagreb · Vidi više »
Zemun
Zemun (srpski: Земун, mađarski: Zimony, njemački: Semlin, latinski: Taurunum) je beogradska općina koja zauzima površinu od 15.356 ha, na kojoj živi 168.170 stanovnika.
Novi!!: Josip Šokčević i Zemun · Vidi više »
16. studenoga
16.
Novi!!: Josip Šokčević i 16. studenoga · Vidi više »
1811.
Bez opisa.
Novi!!: Josip Šokčević i 1811. · Vidi više »
1823.
Bez opisa.
Novi!!: Josip Šokčević i 1823. · Vidi više »
1830.
Bez opisa.
Novi!!: Josip Šokčević i 1830. · Vidi više »
1848.
Bez opisa.
Novi!!: Josip Šokčević i 1848. · Vidi više »
1858.
Bez opisa.
Novi!!: Josip Šokčević i 1858. · Vidi više »
1860.
Bez opisa.
Novi!!: Josip Šokčević i 1860. · Vidi više »
1861.
Bez opisa.
Novi!!: Josip Šokčević i 1861. · Vidi više »
1864.
Bez opisa.
Novi!!: Josip Šokčević i 1864. · Vidi više »
1865.
Bez opisa.
Novi!!: Josip Šokčević i 1865. · Vidi više »
1866.
Bez opisa.
Novi!!: Josip Šokčević i 1866. · Vidi više »
1867.
Bez opisa.
Novi!!: Josip Šokčević i 1867. · Vidi više »
1896.
Bez opisa.
Novi!!: Josip Šokčević i 1896. · Vidi više »
7. ožujka
7.
Novi!!: Josip Šokčević i 7. ožujka · Vidi više »
