Sadržaj
50 odnosi: Ante Starčević, Austrija, Austrijanci, Austro-ugarska nagodba, Ban, Barun, Beč, Bečko Novo Mjesto, Carevinsko vijeće, Eugen Kvaternik, Franjo Josip I., General bojnik, Gimnazija, Graz, Habsburg, Hrvatska, Hrvatska pravoslavna Crkva, Hrvatski jezik, Hrvatski sabor, Hrvatsko slovo, Ivan Coronini, Josip Jelačić, Josip Juraj Strossmayer, Karlovac, Lavov, Levin Rauch, Listopadska diploma, Mađari, Mate Kovačević, Njemački jezik, Osijek, Podmaršal, Pruska, Prva dalmatinsko-hrvatska-slavonska gospodarska izložba, Pukovnija, Rijeka, Slavonija, Srpsko vojvodstvo i Tamiški banat, Talijani, Temišvar, Ujedinjenje Italije, Veljački patent, Venecija, Vinkovci, Vojna akademija, Vukovar, Zagreb, Zemun, 16. studenoga, 7. ožujka.
- Životopisi, Vinkovci
Ante Starčević
Ante Starčević (Veliki Žitnik kod Gospića, 23. svibnja 1823. – Zagreb, 28. veljače 1896.) bio je hrvatski političar, publicist i književnik.
Pogledaj Josip Šokčević i Ante Starčević
Austrija
Austrija (njemački: Österreich, bavarski: Östareich ili Estareich, alemanski: Öschtriich, slovenski: Avstrija, mađarski: Ausztria), službeno Republika Austrija (njem. Republik Österreich), država u Srednjoj Europi. Austrija graniči s Lihtenštajnom i Švicarskom na zapadu, Italijom i Slovenijom na jugu, Mađarskom i Slovačkom na istoku, s Njemačkom na sjeverozapadu i Češkom na sjeveru.
Pogledaj Josip Šokčević i Austrija
Austrijanci
Austrijanci su germanski narod bavarskog ili markomanskog porijekla, nastanjen na području današnje Austrije i susjednim područjima Njemačke, Italije, Švicarske, Slovenije te u prekomorskim zemljama.
Pogledaj Josip Šokčević i Austrijanci
Austro-ugarska nagodba
Zastava Austro-Ugarske Monarhije (1869. – 1918.) Austro-ugarska nagodba (njemački: Ausgleich, mađarski: kiegyezés) odnosi se na dogovor iz 1867. godine, kojim je utemeljena Dvojna ili Austro-Ugarska Monarhija.
Pogledaj Josip Šokčević i Austro-ugarska nagodba
Ban
Oznaka hrvatskog bana od 1848. godine Ban je naslov visokog državnog dostojanstvenika u Hrvatskoj koji se javlja još od ranog srednjeg vijeka.
Pogledaj Josip Šokčević i Ban
Barun
Barunska kruna Barun ili baron je niža plemićka titula koja se pojavljuje već u ranom srednjem vijeku.
Pogledaj Josip Šokčević i Barun
Beč
Beč (Savezni glavni grad Beč, standardni njemački: Bundeshauptstadt Wien, bečki njemački: Bundeshauptstod Wean, mađarski: Bécs, slovački: Viedeň, slovenski: Dunaj), glavni grad Austrije, i jedna od devet austrijskih saveznih država.
Pogledaj Josip Šokčević i Beč
Bečko Novo Mjesto
Katedrala Vojna akademija Bečko Novo Mjesto ili Bečki Novigrad (njemački Wiener Neustadt, mađarski Bécsújhely) austrijski je grad smješten oko 50 kilometara južno od Beča, u saveznoj zemlji Donja Austrija.
Pogledaj Josip Šokčević i Bečko Novo Mjesto
Carevinsko vijeće
Carevinsko vijeće (njem.: Reichsrat, slo.: Državni zbor, češ.: Říšská rada, polj.: Rada Państwa, ukr.: Райхсрат, Державна рада) je bio parlament austrijskog dijela Austro-Ugarske (Cislajtanije) od 1861. do 1918. Bio je dvodomnim parlamentom.
Pogledaj Josip Šokčević i Carevinsko vijeće
Eugen Kvaternik
Eugen Kvaternik (Zagreb, 31. listopada 1825. – klanac Ljupča kraj Plaškoga, 11. listopada 1871.), bio je hrvatski političar, pravnik, pisac i revolucionar.
Pogledaj Josip Šokčević i Eugen Kvaternik
Franjo Josip I.
Franjo Josip I. (Schönbrunn, Beč, 18. kolovoza 1830. – Schönbrunn, Beč, 21. studenoga 1916.), austrijski car i ugarsko-hrvatski i češki kralj (1848. – 1916.).Francis Joseph.
Pogledaj Josip Šokčević i Franjo Josip I.
General bojnik
Oznaka čina u OSRH Oznaka čina u JNA.General bojnik (general bojnica) je generalski čin u mnogim vojskama.
Pogledaj Josip Šokčević i General bojnik
Gimnazija
Gimnazija Bjelovar Gimnazija je općeobrazovna srednja škola koja traje četiri godine, u koju se može upisati nakon završetka osnovne škole.
Pogledaj Josip Šokčević i Gimnazija
Graz
Graz (hrvatski: Gradac, Štajerski Gradac,Joško Kovačić:, Prilozi povijesti otoka Hvara, Vol.XII br.1. studenoga 2014.., str. 238. slovenski: Gradec), statutarni i drugi grad po stanovništvu i veličini u Austriji.
Pogledaj Josip Šokčević i Graz
Habsburg
Habsburg (množina: Habsburzi; pridjev: habsburški; za pripadnike te loze koristi se izraz "Habsburgovac"), bila je njemačka dinastija te jedna od glavnih vladarskih obitelji u Europi u razdoblju od 15. do 20. stoljeća.
Pogledaj Josip Šokčević i Habsburg
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje.
Pogledaj Josip Šokčević i Hrvatska
Hrvatska pravoslavna Crkva
Grb Hrvatske pravoslavne Crkve. Hrvatska pravoslavna Crkva bila je pravoslavna Crkva u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj, ograničene autokefalnosti.
Pogledaj Josip Šokčević i Hrvatska pravoslavna Crkva
Hrvatski jezik
Hrvatski jezik (ISO 639-3: hrv) obuhvaća govoreni i pisani hrvatski standardni jezik i sve narodne govore kojima govore i pišu Hrvati.
Pogledaj Josip Šokčević i Hrvatski jezik
Hrvatski sabor
Hrvatski sabor Hrvatski sabor jednodomno je zastupničko tijelo građana, te nositelj zakonodavne vlasti u Republici Hrvatskoj.
Pogledaj Josip Šokčević i Hrvatski sabor
Hrvatsko slovo
Hrvatsko slovo bio je hrvatski tjednik za kulturu sa sjedištem u Zagrebu.
Pogledaj Josip Šokčević i Hrvatsko slovo
Ivan Coronini
Ivan grof Coronini-Cronberg (16. studenog 1794. – 26. srpnja 1880.), general, hrvatski ban od 1859. do 1860. godine.
Pogledaj Josip Šokčević i Ivan Coronini
Josip Jelačić
Josip Jelačić Bužimski (Petrovaradin, 16. listopada 1801. – Zagreb, 20. svibnja 1859.), bio je general i ban hrvatski, dalmatinski i slavonski od 1848. do 1859. godine, član plemićke obitelji Jelačić, te jedan od najznačajnijih hrvatskih političara, kako u 19.
Pogledaj Josip Šokčević i Josip Jelačić
Josip Juraj Strossmayer
Josip Juraj Strossmayer (Osijek, 4. veljače 1815. – Đakovo, 8. travnja 1905.), bio je hrvatski biskup, teolog, političar, utemeljitelj središnjih hrvatskih znanstvenih i kulturnih institucija te pisac i mecena.
Pogledaj Josip Šokčević i Josip Juraj Strossmayer
Karlovac
Karlovac je grad u Hrvatskoj, upravno središte Karlovačke županije.
Pogledaj Josip Šokčević i Karlovac
Lavov
LavovŠkolski atlas, Alpha, Zagreb, 2007.,, str.
Pogledaj Josip Šokčević i Lavov
Levin Rauch
Levin barun Rauch de Nyek (Lužnica, 6. listopada 1819. – Lužnica, 25. kolovoza 1890.) bio je obnašatelj banske časti za sklapanja hrvatsko-ugarske nagodbe i prvi hrvatski ban nakon 1868.
Pogledaj Josip Šokčević i Levin Rauch
Listopadska diploma
Listopadska diploma (Carska povelja o uredjenju nutrnjega državno-pravnoga odnošenja monarkije) bila je ustavni dokument cara Franje Josipa I., donijet 20. listopada 1860. Ovom diplomom vratio je vladar svojim narodima ustav, te ukinuo Bachov apsolutizam.
Pogledaj Josip Šokčević i Listopadska diploma
Mađari
Mađari (Madžari), narod ugarske grane ugro-finskih naroda, podrijetlom između Volge i Urala, srodan Vogulima ili Mansima i Ostjacima ili Hantima, danas naseljen u Mađarskoj i u još ukupno 29 država od čega najviše u SAD-u, Rumunjskoj, Slovačkoj i Srbiji.
Pogledaj Josip Šokčević i Mađari
Mate Kovačević
* Mate Kovačević (novinar).
Pogledaj Josip Šokčević i Mate Kovačević
Njemački jezik
Njemački jezik (njem. Die deutsche Sprache, skr. Deutsch) pripada skupini zapadnogermanskih jezika i ubraja se među svjetske jezike.
Pogledaj Josip Šokčević i Njemački jezik
Osijek
Osijek je grad u istočnoj Hrvatskoj.
Pogledaj Josip Šokčević i Osijek
Podmaršal
Austrougarskoj vojsci Anton Lipošćak Stjepan Sarkotić Podmaršal (njem. Feldmarschalleutnant, skraćenica FML; podvojvoda, zamjenik vojskovođe) je bio generalski čin u nekim vojskama.
Pogledaj Josip Šokčević i Podmaršal
Pruska
Pruska ili Prusija (njem. Preußen, lat. Borussia) je prvobitno bilo područje naseljeno od baltičkog plemena Prusa, kasnije zemlja Njemačkog viteškog reda, a od 16.
Pogledaj Josip Šokčević i Pruska
Prva dalmatinsko-hrvatska-slavonska gospodarska izložba
HNK nije smetala izložbi jer je sagrađena 30 godina kasnije (1894. – 1895.) Prva dalmatinsko-hrvatska-slavonska gospodarska izložba održana je u Zagrebu od kolovoza do listopada 1864. godine.
Pogledaj Josip Šokčević i Prva dalmatinsko-hrvatska-slavonska gospodarska izložba
Pukovnija
Pukovnija, također arhaično regimenta ili puk (lat. regimen; njem. Regiment; engl. regiment) je združena taktička vojna postrojba rodova kopnene vojske.
Pogledaj Josip Šokčević i Pukovnija
Rijeka
Rijeka (talijanski i mađarski Fiume, autohtono čakavski: Rekà ili Rika, stari njemački: Sankt Veit am Flaum, slovenski: Reka), najveća je hrvatska luka, treći po veličini grad u Republici Hrvatskoj te administrativno središte Primorsko-goranske županije.
Pogledaj Josip Šokčević i Rijeka
Slavonija
grba Republike Hrvatske Slavonija je povijesna regija u istočnoj Hrvatskoj.
Pogledaj Josip Šokčević i Slavonija
Srpsko vojvodstvo i Tamiški banat
Zemljovid Srpskoga vojvodstva i Tamiškoga banata Srpsko vojvodstvo i Tamiški banat, pokrajina (vojvodina) Austrijskoga Carstva koja je postojala od 1849. do 1860. godine.
Pogledaj Josip Šokčević i Srpsko vojvodstvo i Tamiški banat
Talijani
Talijani su jedan od najznačajnijih romanskih naroda nastanjen danas u Italiji i susjednim europskim i prekomorskim zemljama, osobito u Francuskoj, SAD-u i Argentini.
Pogledaj Josip Šokčević i Talijani
Temišvar
Temišvar (rumunjski: Timișoara, mađarski: Temesvár, banatskobugarski: Timišvar, njemački: Temeswar) ima preko 331.927 st.
Pogledaj Josip Šokčević i Temišvar
Ujedinjenje Italije
Risorgimento (talijanski) je bio pokret za ujedinjenjem Italije revolucionarnim putem u 19.
Pogledaj Josip Šokčević i Ujedinjenje Italije
Veljački patent
Veljački patent je zakon koji je donio 28. veljače 1861. car Franjo Josip kao dopunu Listopadskoj diplomi iz 1860. Zakon je značio vraćanje na apsolutizam s pravom vladara na zakonodavnu sankciju i raspuštanje zakonodavnih tijela.
Pogledaj Josip Šokčević i Veljački patent
Venecija
Venecija (tal. Venezia, mlet. Venexia, lat. Venetiae), tradicionalno hrvatski Mleci, glavni je grad istoimene talijanske pokrajine Venecije u talijanskoj regiji Venetu s 271,367 stanovnika (1. siječnja 2004).
Pogledaj Josip Šokčević i Venecija
Vinkovci
Vinkovci su grad u sjeveroistočnoj Hrvatskoj.
Pogledaj Josip Šokčević i Vinkovci
Vojna akademija
Vojna akademija je obrazovno-znanstvena visokoškolska ustanova namijenjena školovanju časnika, dočasnika, vojnika i ostalih pripadnika u sustavu obrane za službu u vojsci, koji na vojnoj akademiji stječu visoko obrazovanje.
Pogledaj Josip Šokčević i Vojna akademija
Vukovar
Vukovar je grad u Hrvatskoj, na istoku Slavonije.
Pogledaj Josip Šokčević i Vukovar
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Pogledaj Josip Šokčević i Zagreb
Zemun
Zemun (srpski: Земун, mađarski: Zimony, njemački: Semlin, latinski: Taurunum) je beogradska općina koja zauzima površinu od 15.356 ha, na kojoj živi 168.170 stanovnika.
Pogledaj Josip Šokčević i Zemun
16. studenoga
16.
Pogledaj Josip Šokčević i 16. studenoga
7. ožujka
7.
Pogledaj Josip Šokčević i 7. ožujka
Vidi također
Životopisi, Vinkovci
- Albert Kinert
- Dubravko Mataković
- Ferdo Šišić
- Gabrijela Žalac
- Goran Hadžić
- Hrvoje Tkalčić
- Ivan Andres
- Ivan Kozarac
- Ivan Ladislav Galeta
- Josip Šokčević
- Josip Kozarac
- Josip Runjanin
- Mario Banožić
- Mavro Frankfurter
- Mladen Vulić
- Rikard Lang
- Rudolf Sremec
- Sava Šumanović
- Shorty
- Slavko Kopač
- Stjepan Šejić
- Tomislav Peternek
- Tomo Jančiković
- Valens
- Valentinijan I.
- Vanja Radauš
- Vesna Tominac Matačić
- Vinko Vrbanić