Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Preuzimanje
Brže od pregledniku!
 

Josip

Indeks Josip

Josip/a, uključujući razne inačice, drugo je najčešće osobno ime na svijetu (poslije Ivan/a).

67 odnosi: Albanski jezik, Arapski jezik, Armenski jezik, Baskijski jezik, Benedikt XVI., Bog, Bugarski jezik, Donjonjemački jezici, Engleski jezik, Esperanto, Estonski jezik, Finski jezik, Francuski jezik, Grčki jezik, Gruzijski jezik, Haićanski kreolski jezik, Hebrejski jezik, Hrvatska, Hrvatski jezik, Irski jezik, Islandski jezik, Ivan, Josef Mengele, Joseph Bonaparte, Joseph Goebbels, Joseph Haydn, Josif Staljin, Josip (pleme), Josip (praotac), Josip Šokčević, Josip Brekalo, Josip Broz Tito, Josip Flavije, Josip Generalić, Josip I., car Svetog Rimskog Carstva, Josip II., car Svetog Rimskog Carstva, Josip Jelačić, Josip Juraj Strossmayer, Josip Kosor, Josip Kozarac, Josip Marohnić, Josip Pupačić, Josip Račić, Josip Runjanin, Katalonski jezik, Knjiga Postanka, Latinski jezik, Litavski jezik, Mađarski jezik, Malteški jezik, ..., Maorski jezik, Nizozemski jezik, Novogrčki jezik, Osobno ime, Poljski jezik, Portugalski jezik, Retoromanski jezici, Rumunjski jezik, Ruski jezik, Slovački jezik, Slovenski jezik, Srpski jezik, Stari zavjet, Sveti Josip, Talijanski jezik, Ukrajinski jezik, Vijetnamski jezik. Proširite indeks (17 više) »

Albanski jezik

Albanski jezik (ISO 639-3), makrojezik i od 1952.

Novi!!: Josip i Albanski jezik · Vidi više »

Arapski jezik

Arapski jezik (ISO 639-3: ara) makrojezik (30 jezika), pripada južnom ogranku semitskih jezika pa time i afroazijskoj jezičnoj porodici.

Novi!!: Josip i Arapski jezik · Vidi više »

Armenski jezik

Armenski jezik (armenski: Հայերէն (Hayeren), Հայերեն լեզու (Hayeren lezou); ISO 639-3: hye) jest jezik Armenaca, član armenske skupine indoeuropske porodice jezika.

Novi!!: Josip i Armenski jezik · Vidi više »

Baskijski jezik

Baskijski jezik (ISO 639-3: eus; baskijski: euskara, katkad i euskerahttp://servicios.elcorreo.com/euskera/ ili eskuara) je izolirani jezik kojim govore Baski, narod nastanjen u Pirenejima u sjevernoj Španjolskoj i jugozapadnoj Francuskoj te neutvrđen broj u dijaspori.

Novi!!: Josip i Baskijski jezik · Vidi više »

Benedikt XVI.

Benedikt XVI. (lat. Benedictus PP. XVI.; Marktl, Bavarska, 16. travnja 1927. – Vatikan, 31. prosinca 2022.), rođen kao Joseph Alois Ratzinger, bio je 265.

Novi!!: Josip i Benedikt XVI. · Vidi više »

Bog

ateizmu u svrhu aludiranja na Boga ili ismijavanja njegova postojanja. Bertel Thorvaldsen: Statua Isusa Krista Bog je natprirodno biće koje vjernici smatraju božanskim ili svetim.

Novi!!: Josip i Bog · Vidi više »

Bugarski jezik

Bugarski jezik (ISO 639-3: bul), narodni i književni jezik Bugara kojim govori preko 9 milijuna ljudi.

Novi!!: Josip i Bugarski jezik · Vidi više »

Donjonjemački jezici

Područje gdje se govori donjonjemački Donjonjemački jezici su dio zapadnogermanskih jezika koji nisu sudjelovali u drugoj glasovnoj promjeni sa srednjo- i gornjonjemačkim narječjima i time su se od njih odvojili.

Novi!!: Josip i Donjonjemački jezici · Vidi više »

Engleski jezik

skyblue Države u kojima je engleski jezik samo službeni Engleski jezik (ISO 639-3: eng) jedan je od dvaju jezika engleske podskupine zapadnogermanskih jezika kojim govori više od 328 008 000 ljudi, a poznaje ga 508 milijuna diljem svijeta od čega većina živi na području Ujedinjenoga Kraljevstva (55 000 000; 1984.), Sjedinjenih Američkih Država (210 000 000; 1984.), Australije (15 682 000; 1987), Novog Zelanda (3 213 000; 1987.), Irskoj (2 600 000; 1983.), Zimbabveu (375 490; 1969.), Singapuru (227 000; 1985.), Liberiji (69 000; 1993.), Izraelu (100 000; 1993.) i drugdje.

Novi!!: Josip i Engleski jezik · Vidi više »

Esperanto

Rijeci na Korzu u kojoj se nalazilo sjedište "Adriatika ligo esperantista", prve esperantske udruge u Rijeci i Hrvatskoj od njezina osnutka 28. rujna 1907. godine Esperanto (ISO 639-3: epo), međunarodni je umjetni jezik nastao u drugoj polovici 19.

Novi!!: Josip i Esperanto · Vidi više »

Estonski jezik

Estonski jezik (est. eesti keel) službeni je jezik Republike Estonije s oko 1,1 milijun izvornih govornika, uglavnom u toj državi te u susjednoj Finskoj (s oko 6000 govornika prema podacima iz u 1993.). Estonski jezik pripada finskoj grani ugro-finskih jezika.

Novi!!: Josip i Estonski jezik · Vidi više »

Finski jezik

Finski jezik (fin. suomi ili suomen kieli) uralski je jezik finske skupine kojim govori većina stanovništva Finske te etnički Finci van države.

Novi!!: Josip i Finski jezik · Vidi više »

Francuski jezik

Francuski jezik u svijetu:-tamno plavo: materinski jezik-plavo: administrativni jezik-svijetloplavo: jezik kulture-zeleno: frankofone manjine. Francuski jezik (ISO 639-3: fra) je jedan od romanskih jezika koji se prvenstveno koristi u Francuskoj i njenim prekomorskim departmanima i teritorijima, u Belgiji (uz flamanski i njemački), Luksemburgu (uz luksemburški i njemački), Monaku i Švicarskoj (uz njemački, talijanski i retoromanski), u Kanadi (poglavito u pokrajini Québec) te u bivšim francuskim i belgijskim kolonijama.

Novi!!: Josip i Francuski jezik · Vidi više »

Grčki jezik

Ilijade Grčki jezik jest jezik koji pripada helenskoj grani indoeuropske jezične porodice; uz hetitski najranije je zabilježeni indoeuropski jezik.

Novi!!: Josip i Grčki jezik · Vidi više »

Gruzijski jezik

Gruzijski jezik (ქართული ენა, kartuli ena; ISO 639-3: kat) je službeni jezik Gruzije, republike na Kavkazu.

Novi!!: Josip i Gruzijski jezik · Vidi više »

Haićanski kreolski jezik

Haićanski kreolski jezik (kreyòl, aiysyen, haićanski, haićanski kreolski francuski; ISO 639-3: hat), često nazivan jednostavno kreolka ili Kreyòl (izgovara se), jezik je koji se govori u Haitiju.

Novi!!: Josip i Haićanski kreolski jezik · Vidi više »

Hebrejski jezik

Hebrejski jezik (heb. עברית; ISO 639-3: heb) semitski je jezik afro-azijske skupine jezika koji materinski govori 5 300 000 ljudi, uglavnom u Izraelu, dijelovima palestinskih područja, SAD-u i u židovskim zajednicama širom svijeta.

Novi!!: Josip i Hebrejski jezik · Vidi više »

Hrvatska

Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.

Novi!!: Josip i Hrvatska · Vidi više »

Hrvatski jezik

Hrvatski jezik (ISO 639-3: hrv) obuhvaća govoreni i pisani hrvatski standardni jezik i sve narodne govore kojima govore i pišu Hrvati.

Novi!!: Josip i Hrvatski jezik · Vidi više »

Irski jezik

Irski ili irski gaelski jezik (ir. Gaeilge) jedan je od dva službena jezika u Republici Irskoj.

Novi!!: Josip i Irski jezik · Vidi više »

Islandski jezik

Islandski jezik (isl. íslenska) jezik je zapadnoskandinavske podskupine sjevernogermanskih jezika kojim govori oko 320 000 ljudi na otoku Islanda i manje skupine islandskih iseljenika.

Novi!!: Josip i Islandski jezik · Vidi više »

Ivan

* Ivan (ime), muško ime Vladari.

Novi!!: Josip i Ivan · Vidi više »

Josef Mengele

Josef Mengele (Günzburg, 16. ožujka 1911. – Bertioga, 7. veljače 1979.), njemački nacistički liječnik koji je stekao nadimak Anđeo Smrti zbog svojeg rada u Auschwitzu i drugim koncentracijskom logorima.

Novi!!: Josip i Josef Mengele · Vidi više »

Joseph Bonaparte

Joseph Bonaparte (španjolski José I., puno ime Joseph Napoleon Bonaparte) (Corte, Korzika, 7. siječnja 1768. – Firenca, Toskana, 28. srpnja 1844.), kralj Napulja i kralj Španjolske.

Novi!!: Josip i Joseph Bonaparte · Vidi više »

Joseph Goebbels

Paul Joseph Goebbels (Rheydt, kod Düsseldorfa, 29. listopada 1897. – Berlin, 1. svibnja 1945.), njemački političar i kancelar, gaulajter Berlina te Reichov ministar narodnog prosvjećenja i propagande od 13. ožujka 1933. do 30. travnja 1945. Bio je jedan od najbližih suradnika i najvećih obožavatelja Adolfa Hitlera.

Novi!!: Josip i Joseph Goebbels · Vidi više »

Joseph Haydn

Joseph Haydn (Rohrau, 31. ožujka 1732. – Beč, 31. svibnja 1809.), austrijski skladatelj i dirigent.

Novi!!: Josip i Joseph Haydn · Vidi više »

Josif Staljin

Josif Visarionovič Staljin, ili Iosif Besarion (Soso) Džugašvili (gruzijski: Iosseb (Soso) Besarionis dze Džugašvilii, იოსებ (სოსო) ბესარიონის ძე ჯუღაშვილი, ruski: Иосиф Виссарионович Сталин) (Gori, Gruzija, 18. prosinca 1878. – Moskva, 5. ožujka 1953.), bio je sovjetski političar, državnik te komunistički diktator.

Novi!!: Josip i Josif Staljin · Vidi više »

Josip (pleme)

Josip (heb. יוֹסֵף; grč. Ἰωσήφ ili Ἰωσήπος) je naziv izraelskog plemena koje će vrlo rano doživjeti podjelu.

Novi!!: Josip i Josip (pleme) · Vidi više »

Josip (praotac)

Philipp Veit: Josip i Potifarova žena Josip (hebrejski: יוֹסֵף, Yosef; arapski: يوسف, Yusuf) je bio jedanaesto dijete njegova oca Jakova, a prvo od dvoje koje je imao sa svojom voljenom ženom, Rahelom.

Novi!!: Josip i Josip (praotac) · Vidi više »

Josip Šokčević

Josip Šokčević (Vinkovci, 7. ožujka 1811. – Beč 16. studenog 1896.), bio je hrvatski ban, podmaršal, barun kao i treći guverner Srpskog vojvodstva i Temiškog Banata.

Novi!!: Josip i Josip Šokčević · Vidi više »

Josip Brekalo

Josip Brekalo (Zagreb, 23. lipnja 1998.) hrvatski je nogometaš i nogometni reprezentativac koji igra na poziciji lijevog krila.

Novi!!: Josip i Josip Brekalo · Vidi više »

Josip Broz Tito

Josip Broz (Kumrovec, 7. svibnja 1892. – Ljubljana, 4. svibnja 1980.), poznat pod nadimkom Tito, bio je jugoslavenski komunistički revolucionar, političar i državnik, prvi glavni tajnik Pokreta nesvrstanih, predsjednik predsjedništva Saveza komunista Jugoslavije i autokratski, doživotni predsjednik Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije u kontinuitetu od 14. siječnja 1953. do svoje smrti 4. svibnja 1980. Iako je bio čelnik totalitarne države i unatoč činjenici da je njegova vladavina zbog političke represije,, Opća i nacionalna enciklopedija, proleksis.lzmk.hr, pristupljeno 30.

Novi!!: Josip i Josip Broz Tito · Vidi više »

Josip Flavije

Josip Flavije Josip Flavije (37. – oko 100.), nekad i Josip Flavij, bio je židovski vojskovođa i povjesničar.

Novi!!: Josip i Josip Flavije · Vidi više »

Josip Generalić

Josip Generalić (Hlebine, 19. veljače 1935. – Koprivnica, 22. prosinca 2004.), hrvatski slikar.

Novi!!: Josip i Josip Generalić · Vidi više »

Josip I., car Svetog Rimskog Carstva

Josip I. (Beč, 26. srpnja, 1678. – Beč, 17. travnja 1711.), rimsko-njemački car, ugarsko-hrvatski, češki kralj i nadvojvoda Austrije iz dinastije Habsburg, bio je sin cara Leopolda i njegove treće žene Eleonore von Pfalz-Neuburg.

Novi!!: Josip i Josip I., car Svetog Rimskog Carstva · Vidi više »

Josip II., car Svetog Rimskog Carstva

Josef Benedikt August Johann Anton Michael Adam (Schönbrunn, Beč, 13. ožujka 1741. - Beč, 20. veljače 1790.), rimsko-njemački car, ugarsko-hrvatski i češki kralj od 1780. do 1790. Josip II.

Novi!!: Josip i Josip II., car Svetog Rimskog Carstva · Vidi više »

Josip Jelačić

Josip Jelačić Bužimski (Petrovaradin, 16. listopada 1801. – Zagreb, 20. svibnja 1859.), bio je general i ban hrvatski, dalmatinski i slavonski od 1848. do 1859. godine, član plemićke obitelji Jelačić, te jedan od najznačajnijih hrvatskih političara, kako u 19.

Novi!!: Josip i Josip Jelačić · Vidi više »

Josip Juraj Strossmayer

Josip Juraj Strossmayer (Osijek, 4. veljače 1815. – Đakovo, 8. travnja 1905.), bio je hrvatski biskup, teolog, političar, utemeljitelj središnjih hrvatskih znanstvenih i kulturnih institucija te pisac i mecena.

Novi!!: Josip i Josip Juraj Strossmayer · Vidi više »

Josip Kosor

Josip Kosor (Tribounj, kraj Drniša, danas Trbounje, 27. siječnja 1879. – Dubrovnik, 23. siječnja 1961.), hrvatski je dramatičar, novelist i romanopisac.

Novi!!: Josip i Josip Kosor · Vidi više »

Josip Kozarac

Josip Kozarac (Vinkovci, 18. ožujka 1858. – Koprivnica, 21. kolovoza 1906.), hrvatski je prozaist – novelist, romanopisac, pjesnik, pisac pripovijetki i polemičar, diplomirani inženjer šumarstva, jedan od najpoznatijih hrvatskih šumara.

Novi!!: Josip i Josip Kozarac · Vidi više »

Josip Marohnić

Josip Marohnić (Hreljin, 12. studenog 1866. – Pittsburgh, 23. siječnja 1921.) do današnjih dana ostao je jedan od najistaknutijih Hrvata Sjeverne Amerike.

Novi!!: Josip i Josip Marohnić · Vidi više »

Josip Pupačić

Josip Pupačić (Slime kraj Omiša, 19. rujna 1928. – Krk, 23. svibnja 1971.), bio je hrvatski književnik, književni kritičar i povjesničar književnosti.

Novi!!: Josip i Josip Pupačić · Vidi više »

Josip Račić

Josip Račić (Horvati pokraj Zagreba, 22. ožujka 1885. – Pariz, 19. lipnja 1908.), hrvatski slikar.

Novi!!: Josip i Josip Račić · Vidi više »

Josip Runjanin

Josip Runjanin (Vinkovci, 8. prosinca 1821. – Novi Sad, 2. veljače 1878.), bio je hrvatski skladatelj i časnik u austrougarskoj vojsci, uglazbio pjesmu Antuna Mihanovića Horvatska domovina, koja je 1891. godine proglašena hrvatskom himnom pod naslovom Lijepa naša domovino.

Novi!!: Josip i Josip Runjanin · Vidi više »

Katalonski jezik

Govorno područje katalonskog jezika Katalonski jezik (katalonsko-valencijsko-balearski; ISO 639-3: cat) spada u grupu romanskih jezika.

Novi!!: Josip i Katalonski jezik · Vidi više »

Knjiga Postanka

Knjiga Postanka (heb. בראשׁית Berešit; grč. Γένεσις; lat. Genesis) prva je knjiga Staroga zavjeta i Petoknjižja, to jest židovske Tore.

Novi!!: Josip i Knjiga Postanka · Vidi više »

Latinski jezik

Biblija iz 1407. godine pisana na latinskom jeziku Latinski jezik (ISO 639-3: lat) jest izumrli jezik koji pripada skupini italskih jezika i predak svih današnjih romanskih jezika.

Novi!!: Josip i Latinski jezik · Vidi više »

Litavski jezik

Litavski jezik (ISO 639-3: lit) zajedno s latvijskim i izumrlim staropruskim pripada u baltički ogranak indoeuropske jezične skupine.

Novi!!: Josip i Litavski jezik · Vidi više »

Mađarski jezik

mađarski dijalekti Mađarski jezik odnosno madžarski jezik (ISO 639-3: hun), kojim govore Mađari, narod u Srednjoj Europi, je jezik koji pripada ugro-finskoj jezičnoj skupini, uralskoj porodici.

Novi!!: Josip i Mađarski jezik · Vidi više »

Malteški jezik

Malteški jezik (malteški: Lingwa Maltija; ISO 639-3: mlt) je semitski jezik iz afrazijske porodice jezika (uže arapske skupine).

Novi!!: Josip i Malteški jezik · Vidi više »

Maorski jezik

Maorski jezik (ISO 639-3: mri; te reo Māori (te reo.

Novi!!: Josip i Maorski jezik · Vidi više »

Nizozemski jezik

Nizozemski jezik (ISO 639-3: nld; Nederlandse taal) (izvorno: duits der nederen landen, odnosno de duitse taal der nederen landen/njemački jezik niskih zemalja, također: Nederduits/ donjonjemački jezik), pogrešno zvan i holandski, prema nizozemskoj regiji Holandiji, iz čijih se narječja nizozemski književni jezik (donjonjemački standardni jezik) prvenstveno razvio, ubraja se kao i njemački jezik u germansku granu indoeuropskih jezika.

Novi!!: Josip i Nizozemski jezik · Vidi više »

Novogrčki jezik

Novogrčki (moderni grčki; ISO 639-3:; helenski, grčki: Ελληνική γλώσσα) službeni je jezik Grčke i grčkog dijela Cipra, a od 1981. jedan je od službenih jezika EU.

Novi!!: Josip i Novogrčki jezik · Vidi više »

Osobno ime

Osobno ime u pravu, označava ono ime koje se koristi za označavanje i razlikovanje osoba, a sastoji se, prema sadašnjem hrvatskom zakonu od imena (prvog ili vlastitog) i prezimena (drugog ili obiteljskog imena).

Novi!!: Josip i Osobno ime · Vidi više »

Poljski jezik

Klasifikacija narječja poljskog jezikaPoljski jezik (polj. język polski; ISO 639-3: pol) je službeni jezik Republike Poljske.

Novi!!: Josip i Poljski jezik · Vidi više »

Portugalski jezik

thumb Portugalski jezik (ISO 639-3: por; a língua portuguesa) je romanski jezik kojim se služi oko 200 milijuna ljudi.

Novi!!: Josip i Portugalski jezik · Vidi više »

Retoromanski jezici

Retoromanski jezici (retijski jezici), jezici kojima se danas služe potomci romaniziranih Retijaca, poznatih sada kao Retoromani.

Novi!!: Josip i Retoromanski jezici · Vidi više »

Rumunjski jezik

Rumunjski jezik (ISO 639-3: ron; točnije, dačkorumunjski) najrašireniji je i, po broju govornika, najveći jezik grane istočnoromanskih jezika.

Novi!!: Josip i Rumunjski jezik · Vidi više »

Ruski jezik

Ruski jezik (ISO 639-3: rus) je slavenski jezik s najvećim brojem govornika.

Novi!!: Josip i Ruski jezik · Vidi više »

Slovački jezik

Slovački jezik (sl. slovenský jazyk ili slovenčina; ISO 639-3: slk) službeni je jezik Slovačke Republike, koji ima oko 5.019.950 govornika, poglavito u Slovačkoj (4.610.000; popis 2001.); 193.000 u Češkoj (popis 2001.); 11.800 u Mađarskoj (popis 2001.); 80.000 u Srbiji (Vojvodina; W. Brown, 1996.). Slovački se, kao skupina dijalekata, izdvojio iz kasnoga praslavenskoga još u 10. stoljeće.

Novi!!: Josip i Slovački jezik · Vidi više »

Slovenski jezik

Slovenski jezik (ISO 639-3: slv) je materinski jezik oko 2 milijuna ljudi: 1 730 000 u Sloveniji (popis 1991.), gdje je službeni jezik, te u Austriji (oko 18 000 u Koruškoj i Štajerskoj; popis), Italiji (oko 100 000 u Trstu, Gorici, Beneškoj Sloveniji, Reziji i Kanalskoj dolini), Mađarskoj (3190; popis iz 2001.) i Hrvatskoj (11 800 – 13 100).

Novi!!: Josip i Slovenski jezik · Vidi više »

Srpski jezik

Srpski jezik (ISO 639-3: srp) je materinski jezik za najmanje 7 020 550 ljudi poglavito u Srbiji, 6 200 000 (2006.), zatim 297 000 u Albaniji (2007.); 1 300 000 u Bosni i Hercegovini (2004.); 265 895 u Crnoj Gori (2011.); 45 004 u Hrvatskoj (2021.); 33 300 u Makedoniji (2001.); 27 000 u Rumunjskoj (popis 2002.); 4 160 u Rusiji (popis 2002.); 20 000 u Turskoj (1980.). Prema srpskom jezikoslovcu Ranku Bugarskom ukupni broj govornika srpskoga jezika je oko 12 milijuna ljudi.

Novi!!: Josip i Srpski jezik · Vidi više »

Stari zavjet

Stari zavjet - je dio Biblije kojim se podjednako služe Židovi i kršćani.

Novi!!: Josip i Stari zavjet · Vidi više »

Sveti Josip

Sveti Josip, tesar iz Galileje, zaručnik Marijin i Isusov poočim i hranitelj, glava Svete obitelji.

Novi!!: Josip i Sveti Josip · Vidi više »

Talijanski jezik

Talijanski jezik (ISO 639-3: ita; talijanski: italiano ili lingua italiana) romanski je jezik, uže italo-dalmatske skupine.

Novi!!: Josip i Talijanski jezik · Vidi više »

Ukrajinski jezik

Ukrajinski jezik (ukr. украї́нська мо́ва, ukrayins'ka mova; ISO 639-3: ukr) je po broju govornika drugi slavenski jezik i pripada skupini istočnoslavenskih jezika.

Novi!!: Josip i Ukrajinski jezik · Vidi više »

Vijetnamski jezik

Vijetnamski jezik, (ISO 639-3: vie; tiếng Việt, ili manje često Việt ngữ, anamitski) je jezik formalno znan prije Francuske kolonizacije kao anamski (po francuskom protektoratu Annamu, vijetnamski An Nam), sa službenim i nacionalnim statusom u Vijetnamu. Materinski je jezik Vijetnamcima (người Việt ili người Kinh), koji čine oko 86% populacije u Vijetnamu, te oko tri milijuna Vijetnamaca, koji žive u Sjedinjenim Američkim Državama. Govori se i kao drugi jezik kod nekih vijetnamskih etničkih grupa. Svrstava se u Austroazijsku grupu jezika, s mnogo govornika. Mnoštvo riječi iz jezika pripada kineskom jeziku, a neke su riječi čak uzete iz jezika kakvi se govore u Europi, najviše iz latinskog i grčkog, a izvorno se pišu pomoću kineskih znakova i pisma. Jezik se također rabi u Kambodži, Francuskoj, Australiji i Kanadi. 70-73 milijuna ljudi vijetnamski govori kao materinski, a kao strani ukupno 80 milijuna. Vijetnamski jezik danas koristi latinično pismo, s aditivnim dijakriticima i 5 tonova (bez nemarkiranog tona, vidi dolje), koji se dodatno koriste, i, osim toga, vijetnamski jezik trenutno nema službenog regulatora. Quốc Ngữ ("nacionalno pismo") je naziv za službeno pismo vijetnamskog jezika. Ukupno 68 634 000 Vijetnamskom govornom jeziku quoc-ngu latinicu su u 17. stoljeću prilagodili portugalski misionari, kako bi lakše mogli tiskati vijetnamska izdanja Biblije u svojim tiskarama u Makaou. Vijetnamski literati, pismeni ljudi, školovani na konfucijanskim klasicima, nisu se kanili odreći kineskih hijeroglifa ni starokineskog jezika, koji se poput latinskog u Europi dulje održao u uporabi u Vijetnamu nego u svojoj domovini. Službeno je quoc-ngu postao državnim jezikom, a latinica pismom Vijetnama tek u posljednjim danima japanske uprave, kad su Japanci ožujačkim udarom 1945. godine uklonili ostatke francuskoga činovništva i formalno proglasili neovisnost svojih tadašnjih vijetnamskih marioneta. Kao i ostali nacionalni jezici etničkih grupa, vijetnamski jezik govori se službeno u Vijetnamu, ali i kod etničkih manjina. Govori se i izvan Vijetnama, najviše u SAD-u, gdje se nalazi više od milijuna govornika, ponajviše u Teksasu, Arkansasu, Louisiani i Kaliforniji. U Australiji se nalazi nešto preko 600 000 govornika. Prema Ethnologueu, vijetnamski se također govori u Kini, Obali Bjelokosti, Finskoj, Njemačkoj, Laosu, Martiniku, u Nizozemskoj, Novoj Kaledoniji, Norveškoj, u Filipinima, Poljskoj, Rusiji, Danskoj, Švedskoj, Senegalu, Tajlandu, Ujedinjenom Kraljevstvu, Japanu, Koreji i Vanuatuu. Glasovi vijetnamskog jezika su: a ă â b c ch d, đ e ê g (gh) h i k kh l m n ng (ngh) nh o ô ơ p ph qu r, s, t th tr, u ư v, x y Osim ovih glasova vijetnamske abecede, postoje još i tonovi (plus nemarkirani ton), kojih ima 6 (s nemarkiranim tonom), a to su á, à, ã, ả i ạ.

Novi!!: Josip i Vijetnamski jezik · Vidi više »

Preusmjerava ovdje:

Josipa.

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »