Sadržaj
33 odnosi: Alfa-čestica, Atom, Atomska jezgra, Brzina, Eksponencijalna funkcija, Elektron, Emanacija, Era (geologija), Geološko razdoblje, Godina, Ivan Supek, Izotop, Jod, Kobalt, Litij, Logaritam, Minerali, Mjerna veličina, Natrij, Olovo (element), Postotak, Radij, Radioaktivnost, Radionuklid, Radon, Sekunda, Subatomska čestica, Torij, Ugljik, Uranij, Vjerojatnost, Vrijeme (fizika), Vrijeme poluraspada.
Alfa-čestica
Alfa-čestice su ustvari ioni helija ili samo atomska jezgra helija. Alfa-zračenje. Znak za opasnost od radioaktivnosti. Alfa-zračenje može zaustaviti papir; beta-zračenje može zaustaviti aluminijski lim debeo nekoliko milimetara; a većinu gama-zračenja može zaustaviti desetak centimetara debela olovna ploča.
Pogledaj Konstanta raspada i Alfa-čestica
Atom
Stilizirani prikaz atoma litija. nm. atomske orbitale na različitim energetskim razinama. Svjetlija područja pokazuju mjesta gdje se elektron najvjerojatnije može naći. Crookesova cijev (2 pogleda): na svjetlu i u tami. Elektroni putuju ravno s lijeve strane gdje je katoda, na desnu stranu gdje je anoda (žica na dnu cijevi desno).
Pogledaj Konstanta raspada i Atom
Atomska jezgra
Prikaz atoma helija s oblakom elektrona u nijansama sive. U jezgri su dva protona i dva neutrona prikazana crveno i plavo. 1/12 mase atoma ugljika 12C je danas atomska jedinica mase. nuklearnih fisijskih lančanih reakcija: 1.) atom uranija-235 hvata spori neutron i raspada se na dva nova atoma (fisioni fragmenti – barij-141 i kripton-92), oslobađajući 3 nova neutrona i ogromnu količinu energije vezanja (200 MeV), što predstavlja u ovom slučaju defekt mase.
Pogledaj Konstanta raspada i Atomska jezgra
Brzina
fizike, gdje brzina ima značajnu ulogu. Brzina je vektorska fizikalna veličina koja opisuje kako se brzo i u kojemu smjeru neka točka (ili tijelo) giba, tj.
Pogledaj Konstanta raspada i Brzina
Eksponencijalna funkcija
Eksponencijalna funkcija f(x).
Pogledaj Konstanta raspada i Eksponencijalna funkcija
Elektron
dualizam). električnog polja koje okružuje pozitivni (crveno) i negativni (plavo) električni naboj. elektrostatičke sile odbijaju, a naboji suprotnog predznaka privlače. nm. valne duljine \lambda koji dolazi s lijeve strane, sudara se sa slobodnim elektronom, pa se zatim stvara novi foton valne duljine \lambda' koji se raspršuje pod kutem \theta.
Pogledaj Konstanta raspada i Elektron
Emanacija
Emanacija (lat. emanare, istjecati), u filozofiji proistjecanje nečega nižega iz nečega višega.
Pogledaj Konstanta raspada i Emanacija
Era (geologija)
Geološka era je jedinica geološkog vremena na temelju koje se fanerozojski eon dijeli na tri manja perioda.
Pogledaj Konstanta raspada i Era (geologija)
Geološko razdoblje
Geološko razdoblje je određeni vremenski interval u geološkoj prošlosti Zemlje.
Pogledaj Konstanta raspada i Geološko razdoblje
Godina
Sunca za 4 godišnja doba. kulminaciju (podne) u odnosu na Sunce (1→3.
Pogledaj Konstanta raspada i Godina
Ivan Supek
Ivan Supek (Zagreb, 8. travnja 1915. – Zagreb, 5. ožujka 2007.), hrvatski fizičar, filozof, književnik i aktivist protiv nuklearnog naoružanja.
Pogledaj Konstanta raspada i Ivan Supek
Izotop
atomskoj jezgri. S lijeva na desno: procijum 1H je bez neutrona, deuterij 2H s jednim neutronom i tricij 3H s dva neutrona. atomskih jezgri. Fotografska ploča koju je snimio Joseph John Thomson, a u desnom donjem kutu pokazuje oznake udaraca izotopa neona: 20Ne i 22Ne. Dempsterov maseni spektrometar iz 1918.
Pogledaj Konstanta raspada i Izotop
Jod
Kristali joda Kao plin jod je ljubičaste boje Angiografski snimak Štitna žlijezda Računalna tomografija Jod je kemijski element koji se prvenstveno koristi u prehrani.
Pogledaj Konstanta raspada i Jod
Kobalt
Kobalt je čeličnosive boje, vrlo tvrd, žilav, feromagnetičan i otrovan metal.
Pogledaj Konstanta raspada i Kobalt
Litij
kamen) otkrio je Johan Arfwedson 1817. godine, a prvi ga je u elementarnom stanju izolirao William Thomas Brande, elektrolizirajući talinu litijevog oksida 1821. godine.
Pogledaj Konstanta raspada i Litij
Logaritam
e, plavo po bazi 2 Logaritam nekog pozitivnog realnog broja x u nekoj bazi b je broj y kojim se treba potencirati bazu da bi dobili zadanu vrijednost x. Što pišemo na sljedeći način: Primjeri logaritama brojeva po bazi 10: Negativni logaritam se piše kao n.
Pogledaj Konstanta raspada i Logaritam
Minerali
Minerali Mineral je produkt prirodnih procesa koji se odlikuje određenim, no ne nužno i fiksnim kemijskim sastavom, stabilnošću u određenim fizikalnim uvjetima te pravilnom unutrašnjom strukturom.
Pogledaj Konstanta raspada i Minerali
Mjerna veličina
platine. tropske godine. pramjere ili etalona u odnosu na koji je definiran kilogram. stupnjevima Celzija (lijevo) i kelvina (desno). Mol je ona množina tvari u sustavu koji sadrži toliko elementarnih jedinki tvari koliko ima atoma u 0,012 kg izotopa ugljika 12 (12C). U jednom molu (0,012 kg) izotopa ugljika 12 ima Avogadrov broj jedinki, to jest 6,02214129 × 1023 atoma.
Pogledaj Konstanta raspada i Mjerna veličina
Natrij
Sodik je stari hrvatski naziv za natrij.
Pogledaj Konstanta raspada i Natrij
Olovo (element)
Olovo je srebrnoplav do modrikastosiv sjajan metal, na svježem prerezu vrlo sjajan, stajanjem na zraku potamni zbog stvaranja zaštitonoga sloja oksida i karbonata.
Pogledaj Konstanta raspada i Olovo (element)
Postotak
U matematici, postotak je način izražavanja broja kao razmjernog dijela na 100.
Pogledaj Konstanta raspada i Postotak
Radij
Radioaktivni je alkalni metal, a nalazi se u sastavu ruda uranija u malim količinama.
Pogledaj Konstanta raspada i Radij
Radioaktivnost
Znak za opasnost od radioaktivnosti. beta-čestice). Elektronski uhvat. Malteškog križa koji je bio smješten između uranijeve soli i fotografske ploče se jasno vidi. olovna ploča. Geigerov brojač ili Geiger-Müllerovo brojilo. Pokus s alfa-česticama i zlatnim listićem. električnog polja (žuto).
Pogledaj Konstanta raspada i Radioaktivnost
Radionuklid
Znak za opasnost od radioaktivnosti oksid U3O8 (70% do 90%). Americij-241 koji se stavlja u detektore dima. ugljika-14 da otkrije starost materijala koji sadrži ugljikove spojeve, starosti do 60 000 godina. Ionizacijska komora djeluje na Geigerov brojač, koji radi kao proporcionalni brojač Ubrizgavanje tehnecija-99m.
Pogledaj Konstanta raspada i Radionuklid
Radon
Radon je 1900. godine otkrio Friedrich Ernst Dorn (Njemačka).
Pogledaj Konstanta raspada i Radon
Sekunda
Pulsiranje u trajanju od jedne sekunde. Sat s njihalom (mehanički sat) s nemirnicom koja se zanjiše za jednu sekundu. Sekunda (prema lat. secunda: druga; oznaka: s) je mjerna jedinica za vrijeme, jedna od sedam osnovnih jedinica Međunarodnog sustava (SI).
Pogledaj Konstanta raspada i Sekunda
Subatomska čestica
Crookesova cijev (2 pogleda): na svjetlu i u tami. Elektroni putuju ravno s lijeve strane gdje je katoda, na desnu stranu gdje je anoda (žica na dnu cijevi desno). Kao dokaz struje elektrona postavljen je Malteški križ koji baca sjenu na desnu stranu cijevi. beta-čestice). Prva ikad napravljena slika pozitrona.
Pogledaj Konstanta raspada i Subatomska čestica
Torij
Torij je radioaktivan kemijski element iz skupine aktinoida, a u prirodi se torij nalazi kao smjesa 12 radioaktivnih izotopa, od kojih je najstabilniji torij-232, s vremenom poluraspada od 1,4 x 1010 godina, dva su srednje dugog vremena poluraspada (torij-229 - 7900 godina i torij-230 - 75400 godina), a svi ostali su kratkoživući izotopi (uključujući i trinaest umjetno dobivenih izotopa).
Pogledaj Konstanta raspada i Torij
Ugljik
Od ukupne količine ugljika na Zemlji, 99,8% je vezano u mineralima, uglavnom karbonatima, što i nije čudno ako znamo da su cijeli gorski lanci građeni od vapnenca i dolomita.
Pogledaj Konstanta raspada i Ugljik
Uranij
Uranij (jednakovrijedan naziv uranStjepan Babić, Sanda Ham, Milan Moguš, Hrvatski školski pravopis: usklađen sa zaključcima Vijeća za normu hrvatskoga standardnog jezika, 4. izd., Školska knjiga, Zagreb, mjeseca siječnja 2012., CIP 790248,, str. 153. navodi: "uran i uranij (U)", te str.
Pogledaj Konstanta raspada i Uranij
Vjerojatnost
Vjerojatnost je pojam povezan s predviđanjem i analizom slučajnih pojava.
Pogledaj Konstanta raspada i Vjerojatnost
Vrijeme (fizika)
Sat mjeri vrijeme. Sat s klatnom (njihalom) ili ura njihalica. vodenog sata kojeg je napravio Ktesibije Aleksandrijski u 3. stoljeću pr. Kr. Vrijeme, u fizici, je temeljna fizikalna veličina koja obilježava trajanje zbivanja ili razmak između dvaju događaja.
Pogledaj Konstanta raspada i Vrijeme (fizika)
Vrijeme poluraspada
vremena; vrijeme poluraspada ''T½.
Pogledaj Konstanta raspada i Vrijeme poluraspada