Radimo na vraćanju aplikacije Unionpedia u Google Play trgovini
OdlazniDolazni
🌟Pojednostavili smo naš dizajn za lakšu navigaciju!
Instagram Facebook X LinkedIn

Atomska jezgra

Indeks Atomska jezgra

Prikaz atoma helija s oblakom elektrona u nijansama sive. U jezgri su dva protona i dva neutrona prikazana crveno i plavo. 1/12 mase atoma ugljika 12C je danas atomska jedinica mase. nuklearnih fisijskih lančanih reakcija: 1.) atom uranija-235 hvata spori neutron i raspada se na dva nova atoma (fisioni fragmenti – barij-141 i kripton-92), oslobađajući 3 nova neutrona i ogromnu količinu energije vezanja (200 MeV), što predstavlja u ovom slučaju defekt mase.

Sadržaj

  1. 113 odnosi: Aage Niels Bohr, Alfa-čestica, Atom, Atomska jedinica mase, Atomski broj, Barij, Ben Roy Mottelson, Berilij, Bljeskalica, Brzina, Brzina svjetlosti, Carl Friedrich von Weizsäcker, Coulombov zakon, Džul, Defekt mase, Deformacija, Deuterij, Dinamika, Dmitrij Ivanovič Mendeljejev, Dušik, Električni naboj, Elektromagnetsko zračenje, Elektron, Elektronvolt, Energija, Ernest Rutherford, Fluid, Fotoaparat, Frédéric Joliot-Curie, Fundamentalne interakcije, Gaja Alaga, Gama-čestica, George Gamow, Gibanje, Gustoća, Hans Albrecht Bethe, Helij, Impuls sile, Ionizirajuće zračenje, Irène Joliot-Curie, Ivan Supek, Izotop, Jaka nuklearna sila, James Chadwick, James Rainwater, Kalcij, Kemijski element, Kilogram, Kinetička energija, Kisik, ... Proširite indeks (63 više) »

  2. Nuklearna fizika
  3. Nuklearna kemija
  4. Subatomske čestice

Aage Niels Bohr

Aage Niels Bohr (Kopenhagen, 19. lipnja 1922. – Kopenhagen, 9. rujna 2009.), danski fizičar.

Pogledaj Atomska jezgra i Aage Niels Bohr

Alfa-čestica

Alfa-čestice su ustvari ioni helija ili samo atomska jezgra helija. Alfa-zračenje. Znak za opasnost od radioaktivnosti. Alfa-zračenje može zaustaviti papir; beta-zračenje može zaustaviti aluminijski lim debeo nekoliko milimetara; a većinu gama-zračenja može zaustaviti desetak centimetara debela olovna ploča.

Pogledaj Atomska jezgra i Alfa-čestica

Atom

Stilizirani prikaz atoma litija. nm. atomske orbitale na različitim energetskim razinama. Svjetlija područja pokazuju mjesta gdje se elektron najvjerojatnije može naći. Crookesova cijev (2 pogleda): na svjetlu i u tami. Elektroni putuju ravno s lijeve strane gdje je katoda, na desnu stranu gdje je anoda (žica na dnu cijevi desno).

Pogledaj Atomska jezgra i Atom

Atomska jedinica mase

Atom vodika je dugo bio atomska jedinica mase. 1/12 mase atoma ugljika 12C je danas atomska jedinica mase. Atomska jedinica mase (oznaka u) je iznimno dopuštena mjerna jedinica mase za primjenu u fizici i kemiji, određena kao 1/12 mase nuklida (atoma izotopa) ugljika 12C, približne vrijednosti u.

Pogledaj Atomska jezgra i Atomska jedinica mase

Atomski broj

''Z'' - atomski broj. Periodni sustav elemenata. Atomski broj, protonski broj, redni broj elementa (oznaka Z) je broj protona u atomskoj jezgri.

Pogledaj Atomska jezgra i Atomski broj

Barij

Barij (od grčke riječi baris, što znači težak) je srebrnasti, mekani zemnoalkalijski metal kemijski sličan kalciju, ali od njega reaktivniji.

Pogledaj Atomska jezgra i Barij

Ben Roy Mottelson

Ben Roy Mottelson (Chicago, 9. srpnja 1926.), danski fizičar američkoga podrijetla.

Pogledaj Atomska jezgra i Ben Roy Mottelson

Berilij

Berilij je dvovalentan, u prirodi se može naći samo u spoju s drugim elementima, u mineralima.

Pogledaj Atomska jezgra i Berilij

Bljeskalica

Bljeskalica koja radi na osnovu magnezijevog praha iz 1909. Novija izvedba bljeskalice. Bljeskalica (eng. flash) je uređaj za odašiljanje svjetlosnih impulsa ili bljeska, pri čemu trajanje impulsa i stanke može biti različito.

Pogledaj Atomska jezgra i Bljeskalica

Brzina

fizike, gdje brzina ima značajnu ulogu. Brzina je vektorska fizikalna veličina koja opisuje kako se brzo i u kojemu smjeru neka točka (ili tijelo) giba, tj.

Pogledaj Atomska jezgra i Brzina

Brzina svjetlosti

Zemlje (udaljenost od 150 milijuna kilometara) Brzina svjetlosti je brzina širenja elektromagnetskih valova.

Pogledaj Atomska jezgra i Brzina svjetlosti

Carl Friedrich von Weizsäcker

Sunca ili manjih. Znanstvenike je oduvijek zanimalo odakle silna Sunčeva energija. komore na mjehuriće prvi puta je otkriven neutrino 13. prosinca 1970. Neutrino je udario proton u vodikovom atomu. Sraz se vidi na desnoj strani, gdje se sijeku 3 linije. Nuklearna energija vezanja po nukleonu za neke izotope.

Pogledaj Atomska jezgra i Carl Friedrich von Weizsäcker

Coulombov zakon

Coulombov zakon je jedan od osnovnih zakona elektrostatike koji je 1785.

Pogledaj Atomska jezgra i Coulombov zakon

Džul

Džul (znak J) je mjerna jedinica SI za rad (W), energiju (E) i toplinu (Q).

Pogledaj Atomska jezgra i Džul

Defekt mase

nuklearnih fisijskih lančanih reakcija: 1. atom uranija-235 hvata spori neutron i raspada se na dva nova atoma (fisioni fragmenti – barij-141 i kripton-92), oslobađajući 3 nova neutrona i ogromnu količinu energije vezanja (200 MeV), što predstavlja u ovom slučaju '''defekt mase'''.

Pogledaj Atomska jezgra i Defekt mase

Deformacija

Tlačne sile stvaraju deformaciju na tijelo koje ga skraćuju, ali istovremeno ga i šire. Dijagram naprezanja (''σ'' - vlačnog naprezanja i ''ε'' - linijske vlačne deformacije) za tipični neželjezni materijal: 1: Stvarna granica elastičnosti 2: Granica proporcionalnosti 3: Granica elastičnosti 4: Granica razvlačenja ili σ0,2 (naprezanje pri kojem nastaje trajno produljenje od 0,2% prvobitne dužine šipke ili štapa) Deformacija (lat.

Pogledaj Atomska jezgra i Deformacija

Deuterij

Deuterij (od grč. deúteros, drugi; kemijski simbol D ili 2H), poznat i kao teški vodik, je stabilni izotop vodika s masenim brojem 2 i s relativnom atomskom masom 2,014.

Pogledaj Atomska jezgra i Deuterij

Dinamika

centripetalno ubrzanje ''a''. trenja. ubrzanje bilo kojega padajućeg tijela na površini Zemlje konstantno i da je jednako za sva tijela. pravcu dok ga neka vanjska sila ne prisili da to stanje promijeni. Dinamika (prema grč. δυναμıϰός: snažan, jak; pokretljiv, od δύναμıς: sila, snaga) je grana klasične mehanike koja povezuje gibanje tijela sa silama koje djeluju na tijelo.

Pogledaj Atomska jezgra i Dinamika

Dmitrij Ivanovič Mendeljejev

Periodni sustav elemenata. 1/12 mase atoma ugljika 12C je danas atomska jedinica mase. Originalni periodni sustav elemenata. Mendeljejev kako piše u svojoj sobi. Dmitrij Ivanovič Mendeljejev (rus. Дми́трий Ива́нович Менделе́ев, Tobolsk, 8. veljače 1834. – Sankt Peterburg 2.

Pogledaj Atomska jezgra i Dmitrij Ivanovič Mendeljejev

Dušik

Dušik (N2) je kemijski inertan plin bez boje, mirisa i okusa.

Pogledaj Atomska jezgra i Dušik

Električni naboj

električnog polja koje okružuje pozitivni (crveno) i negativni (plavo) električni naboj. katodu i putuje nadesno gdje je anoda (žica na dnu cijevi). Elektroni bivaju toliko ubrzani da se nastavljaju gibati i nakon anode dok ne udare u fluorescentni zaslon. Kao dokaz struje elektrona postavljen je Malteški križ koji na zaslonu stvara sjenu.

Pogledaj Atomska jezgra i Električni naboj

Elektromagnetsko zračenje

Spektar elektromagnetskih valova s istaknutim dijelom vidljive svjetlosti. Svjetlost je elektromagnetski val. brzini svjetlosti. Rendgenska snimka ruke. Elektromagnetsko zračenje predstavlja elektromagnetske valove svih valnih duljina: infracrveno, ultraljubičasto, rendgensko i gama-zračenje.

Pogledaj Atomska jezgra i Elektromagnetsko zračenje

Elektron

dualizam). električnog polja koje okružuje pozitivni (crveno) i negativni (plavo) električni naboj. elektrostatičke sile odbijaju, a naboji suprotnog predznaka privlače. nm. valne duljine \lambda koji dolazi s lijeve strane, sudara se sa slobodnim elektronom, pa se zatim stvara novi foton valne duljine \lambda' koji se raspršuje pod kutem \theta.

Pogledaj Atomska jezgra i Elektron

Elektronvolt

Elektronvolt (eV) mjerna je jedinica za energiju, korištena u atomskoj i molekularnoj fizici.

Pogledaj Atomska jezgra i Elektronvolt

Energija

toplinsku energiju. Nacionalnog parka Krka). Energija vjetra: Vjetroelektrana Vrataruša kod Senja, se nalazi na obroncima Velebita i bila je najveća vjetroelektrana u Hrvatskoj, s instaliranom snagom od 42 MW. gibanju. Potencijalna energija je energija koju posjeduje neko tijelo zbog svojega položaja u prostoru.

Pogledaj Atomska jezgra i Energija

Ernest Rutherford

beta-čestice. alfa-čestice (protoni su prestavljeni crvenim kuglicama, a neutroni plavim kuglicama). Pokus s alfa-česticama i zlatnim listićem. ''Gornja slika'': Očekivani rezultati: alfa-čestice prolaze kroz Thomsonov model atoma. ''Donja slika'': Dobiveni rezultati: samo mali dio alfa-čestice skreće, pokazujući da postoji pozitivan naboj u atomskoj jezgri (treba napomenuti da mjere nisu stvarne, atomska jezgra je još puno manja).

Pogledaj Atomska jezgra i Ernest Rutherford

Fluid

površinske napetosti tekućina. Hidrostatički tlak povećava se s dubinom. Zbog razlike tlaka na gornjoj i donjoj plohi, na donjem dijelu kocke nastaje uzgon. Fluid (lat. fluidum: tekućina) je tekućina ili plin, tekuća ili plinovita kemijska tvar kojoj molekule lako mijenjaju svoj relativan položaj (voda, zrak i drugo).

Pogledaj Atomska jezgra i Fluid

Fotoaparat

Fotoaparat ''Leica I'' iz 1927. Osnovni dijelovi digitalnog fotoparata Fotoaparat, fotografski aparat ili fotografska kamera uređaj je za snimanje fotografija kojim se pod kontroliranim uvjetima slika predmeta projicira na fotoosjetljivu podlogu.

Pogledaj Atomska jezgra i Fotoaparat

Frédéric Joliot-Curie

Frédéric Joliot-Curie, ili punim imenom Jean Frédéric Joliot-Curie (Pariz, 19. ožujka 1900. – Pariz, 14. kolovoza 1958.), francuski fizičar.

Pogledaj Atomska jezgra i Frédéric Joliot-Curie

Fundamentalne interakcije

Higgsovim bozonom. rezidualne jake nuklearne sile). Mali obojeni dvostruki diskovi su gluoni. atomskih jezgri u jezgru helija. Prikaz atoma helija s oblakom elektrona u nijansama sive. U jezgri su dva protona i dva neutrona prikazana crveno i plavo. Fundamentalne interakcije, osnovne sile ili temeljno međudjelovanje je međudjelovanje elementarnih čestica: gravitacijsko, elektromagnetsko, jako i slabo.

Pogledaj Atomska jezgra i Fundamentalne interakcije

Gaja Alaga

atomske jezgre. Gaja Alaga (Lemeš, Sombor, Srbija, 3. srpnja 1924. – Zagreb, Hrvatska, 7. rujna 1988.), hrvatski fizičar.

Pogledaj Atomska jezgra i Gaja Alaga

Gama-čestica

atomskoj jezgri. nuklearnim eksplozijama. Znak za opasnost od radioaktivnosti. Alfa-zračenje može zaustaviti papir; beta-zračenje može zaustaviti aluminijski lim debeo nekoliko milimetara; a većinu gama-zračenja može zaustaviti desetak centimetara debela olovna ploča. Linearni koeficijent za slabljenje mlaza gama zraka (''μ'') zbog prolaza kroz aluminij (atomski broj Z.

Pogledaj Atomska jezgra i Gama-čestica

George Gamow

atomske jezgre. tuneliranja ili tunelskog učinka. velikog praska, svemir se širi iz točke beskonačnog pritiska i gustoće (singularnosti). George Gamow (Odesa, Ukrajina, 4. ožujka 1904. – Boulder, Colorado, SAD, 19. kolovoza 1968.), američki fizičar ukrajinskog podrijetla.

Pogledaj Atomska jezgra i George Gamow

Gibanje

centripetalno ubrzanje ''a''. Radijvektor točke P. Gibanje je osnovni pojam u klasičnoj mehanici, određen (definiran) kao promjena položaja tijela u odnosu na neki sustav (referentni sustav) tijekom vremena.

Pogledaj Atomska jezgra i Gibanje

Gustoća

Menzura u kojoj se nalaze obojene tekućine različite gustoće. Gustoća (oznaka: ρ – grčki: ro) je fizikalna veličina određena kao količnik mase m i obujma (volumena) V nekog tijela ili kemijske tvari: Ista jednakost vrijedi za prosječnu gustoću bilo kojeg materijala u volumenu V koji sadrži masu m, to jest opisuje kolika je masa neke tvari prosječno sadržana u jedinici volumena: što je ta masa veća, kaže se da je tijelo gušće.

Pogledaj Atomska jezgra i Gustoća

Hans Albrecht Bethe

Hans Albrecht Bethe (Strasbourg, 2. srpnja 1906. – Ithaca (New York), 6. ožujka 2005.), njemačko-američki fizičar.

Pogledaj Atomska jezgra i Hans Albrecht Bethe

Helij

Sunce), otkrio je Pierre Janssen 1868. godine, kada je tijekom potpune pomrčine Sunca spektografskim isptivanjem kromosfere, gdje ga ima u velikim količinama, otkrio posebnu emisijsku liniju.

Pogledaj Atomska jezgra i Helij

Impuls sile

elastičan sraz ostaje sačuvan. puščanoga zrna. Impuls sile (lat. impulsus: udarac, poticaj), u mehanici (oznaka I), je vektorska fizikalna veličina određena (definirana) kao umnožak sile i vremena tijekom kojeg je ta sila djelovala.

Pogledaj Atomska jezgra i Impuls sile

Ionizirajuće zračenje

Znak za opasnost od radioaktivnosti Ionizirajuće zračenje je pojava prijenosa energije u obliku fotona (kvanti elektromagnetskog zračenja) ili masenih čestica, a koje ima dovoljno energije da u međudjelovanju s kemijskom tvari ionizira tu tvar.

Pogledaj Atomska jezgra i Ionizirajuće zračenje

Irène Joliot-Curie

Irène Joliot-Curie (Pariz, 12. rujna 1897. – Pariz, 17. ožujka 1956.), francuska kemičarka i fizičarka.

Pogledaj Atomska jezgra i Irène Joliot-Curie

Ivan Supek

Ivan Supek (Zagreb, 8. travnja 1915. – Zagreb, 5. ožujka 2007.), hrvatski fizičar, filozof, književnik i aktivist protiv nuklearnog naoružanja.

Pogledaj Atomska jezgra i Ivan Supek

Izotop

atomskoj jezgri. S lijeva na desno: procijum 1H je bez neutrona, deuterij 2H s jednim neutronom i tricij 3H s dva neutrona. atomskih jezgri. Fotografska ploča koju je snimio Joseph John Thomson, a u desnom donjem kutu pokazuje oznake udaraca izotopa neona: 20Ne i 22Ne. Dempsterov maseni spektrometar iz 1918.

Pogledaj Atomska jezgra i Izotop

Jaka nuklearna sila

atomskoj jezgri su dva protona i dva neutrona prikazana crveno i plavo. Higgsovim bozonom. rezidualne jake nuklearne sile). Mali obojeni dvostruki diskovi su gluoni. donjih (d) kvarkova. Jaku nuklearnu silu posreduju gluoni (valovi). Jaka nuklearna sila ima tri vrste naboja, crveno, zeleno i plavo. Imajte na umu da je izbor plave boje za gornji kvark proizvoljan; pretpostavlja se da "naboj u boji" kruži između 3 kvarka.

Pogledaj Atomska jezgra i Jaka nuklearna sila

James Chadwick

energije vezanja (200 MeV). 2. Jedan od tih neutrona bude uhvaćen od atoma uranija-238 i ne nastavlja reakciju. Drugi neutron napušta sustav bez da bude uhvaćen. Ipak, jedan od neutrona se sudara s novim atomom uranija-235, koji se raspada na dva nova atoma (fisioni fragmenti), oslobađajući 3 nova neutrona i ogromnu količinu energije vezanja (200 MeV).

Pogledaj Atomska jezgra i James Chadwick

James Rainwater

James Rainwater (Council, Idaho, SAD, 9. prosinca 1917. – Yonkers, New York, SAD, 31. svibnja 1986.), američki fizičar.

Pogledaj Atomska jezgra i James Rainwater

Kalcij

Vapnik stari hrvatski naziv za kalcij.

Pogledaj Atomska jezgra i Kalcij

Kemijski element

Kemijski element je skup svih istovrsnih atoma u prirodi (svemiru), koji u jezgri imaju isti broj protona, Kemijski elementi mogu imati više izotopa, dakle kemijski element je skup atoma jednog ili više izotopa.

Pogledaj Atomska jezgra i Kemijski element

Kilogram

pramjere (etalona) u odnosu na koji je određen kilogram. Međunarodnog ureda za mjere i utege u Sèvresu kraj Pariza. Kilogram (oznaka: kg) je mjerna jedinica za masu te jedna od osnovnih jedinica u Međunarodnom sustavu jedinica (SI).

Pogledaj Atomska jezgra i Kilogram

Kinetička energija

gibanju. Kada tijelo pada, njegova se potencijalna energija smanjuje i pretvara u kinetičku energiju. četverotaktnog motora. Kinetička energija (prema grč. ϰıνητıϰός: koji se giba, koji pokreće; oznaka Ek) je energija tijela u gibanju.

Pogledaj Atomska jezgra i Kinetička energija

Kisik

Na sobnoj temperaturi kisik je bezbojan plin, bez okusa i mirisa, teži od zraka.

Pogledaj Atomska jezgra i Kisik

Klip stroja

Klip s osnovnim dijelovima, van cilindra Osnovne dimenzije klipa Klip (stap), mehanička naprava valjkastog oblika, smješten u otvor cilindra, s kojim čini jednu cjelinu.

Pogledaj Atomska jezgra i Klip stroja

Klor

Hrvatski naziv za klor je solik, a skovao ga je Bogoslav Šulek.

Pogledaj Atomska jezgra i Klor

Kondenzacijske jezgre

Indije i Bangladeša (zahvalom NASA-e). temperaturi. Ponašanje vodene pare ne ovisi o prisutnosti drugih molekula u zraku. zalaska Sunca. Mikrofotografije kristala iz pahuljica snijega. moru. Kondenzacijske jezgre su sićušne čestice različita podrijetla na kojima se u atmosferi kondenzira vodena para (aerosoli).

Pogledaj Atomska jezgra i Kondenzacijske jezgre

Kripton

Kripton se, kao i ostali plemeniti plinovi (izuzevši radon), može dobiti ukapljivanjem i frakcijskom destilacijom zraka ili selektivnom adsorpcijom na aktivnom ugljenu.

Pogledaj Atomska jezgra i Kripton

Kugla

Kugla je skup svih točaka prostora čija je udaljenost od neke čvrste točke (središta) S manja ili jednaka polumjeru r. Omeđena je sferom polumjera r, tj.

Pogledaj Atomska jezgra i Kugla

Kvant

valne duljine. fotoelektričnog učinka. nm. Kvant (od lat. quantum: koliko) je najmanja količina energije koju neki sustav može dobiti ili izgubiti.

Pogledaj Atomska jezgra i Kvant

Kvantna kromodinamika

Higgsovim bozonom. rezidualne jake nuklearne sile). Mali obojeni dvostruki diskovi su gluoni. Jake nuklearne sile između kvarkova posredovane su gluonima. Kvantna kromodinamika (ili kraće QCD od) je fizikalna teorija koja opisuje djelovanje jake nuklearne sile unutar složenih subatomskih čestica, između kvarkova i gluona s pomoću triju svojstava nazvanih naboji boje: crveno, plavo i zeleno.

Pogledaj Atomska jezgra i Kvantna kromodinamika

Kvark

Higgsovim bozonom. standardnim modelom. Jaku nuklearnu silu posreduju gluoni (valovi). Jaka nuklearna sila ima tri vrste naboja, crveno, zeleno i plavo. Imajte na umu da je izbor plave boje za gornji kvark proizvoljan; pretpostavlja se da "naboj u boji" kruži između 3 kvarka. Električna struja je usmjereno gibanje slobodnih elektrona.

Pogledaj Atomska jezgra i Kvark

Latinski jezik

Biblija iz 1407. godine pisana na latinskom jeziku Latinski jezik (ISO 639-3: lat) jest izumrli jezik koji pripada skupini italskih jezika i predak svih današnjih romanskih jezika.

Pogledaj Atomska jezgra i Latinski jezik

Leća (optika)

Bikonveksna optička leća. sabirnih leća: a) bikonveksna b) plankonveksna c) konkavkonveksna. Rastresne leće mogu biti: d) konvekskonkavne, e) plankonkavne i f) bikonkavne. žarištu, pa se tu može na primjer zapaliti šibica. Ispupčena, konveksna, sabirna ili konvergentna optička leća.

Pogledaj Atomska jezgra i Leća (optika)

Litij

kamen) otkrio je Johan Arfwedson 1817. godine, a prvi ga je u elementarnom stanju izolirao William Thomas Brande, elektrolizirajući talinu litijevog oksida 1821. godine.

Pogledaj Atomska jezgra i Litij

Lopta

Lopta, predmet zastupljen u mnogim športovima.

Pogledaj Atomska jezgra i Lopta

Magični broj

Graf stabilnosti izotopa. Rutherfordov model atoma. Magični broj je broj nukleona (protona i neutrona) u atomskoj jezgri koji atomsku jezgru čini vrlo stabilnom: 2, 8, 20, 28, 50, 82 i 126.

Pogledaj Atomska jezgra i Magični broj

Maglena komora

klipa prema dolje, nezasićena vodena para u komori postaje zasićenom, jer dolazi do naglog hlađenja pare, a kondenzacija se u obliku niza malih kapljica događa oko iona koje je načinio prolaz nabijene čestice. klip. beta-čestice). Maglena komora ili Wilsonova komora je mjerni instrument kojim se prate tragovi ionizirajućeg zračenja (alfa-čestice, beta-čestice, gama zrake, rendgenske zrake i tako dalje), a sastoji se od komore u kojoj je prezasićena vodena para, kojoj da bi se kondenzirala nedostaju centri kondenzacije, te je za oko i kameru nevidljiva.

Pogledaj Atomska jezgra i Maglena komora

Maria Goeppert-Mayer

Graf stabilnosti izotopa. Maria Goeppert-Mayer (Katowice, Poljska, 28. lipnja 1906. – San Diego, Kalifornija, SAD, 20. veljače 1972.), američka fizičarka njemačkoga podrijetla.

Pogledaj Atomska jezgra i Maria Goeppert-Mayer

Masa

pravcu dok ga neka vanjska sila ne prisili da to stanje promijeni. kvadratu njihove međusobne udaljenosti. ubrzanje bilo kojega padajućeg tijela na površini Zemlje konstantno i da je jednako za sva tijela. Masa (lat. massa: tijesto  masa, "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.

Pogledaj Atomska jezgra i Masa

Maseni broj

Stilizirani prikaz atoma litija. 1/12 mase atoma ugljika 12C je danas atomska jedinica mase. Atom vodika je dugo bio atomska jedinica mase. Maseni broj ili nukleonski broj (oznaka A) je ukupan broj nukleona u atomskoj jezgri, koji je jednak zbroju broja protona P i broja neutrona N, to jest: Maseni broj je približno jednak relativnoj atomskoj masi.

Pogledaj Atomska jezgra i Maseni broj

Materija

Higgsovim bozonom Materija (eng. matter) je u fizikalnom smislu svaka pojavnost u svemiru koja čini njegove dijelove, te se očituje kroz tvar, valove, energiju i informaciju.

Pogledaj Atomska jezgra i Materija

Mehanika

oslonca ili zgloba i vrijedi: '''F1D1.

Pogledaj Atomska jezgra i Mehanika

Membrana

Membrana (lat. membrana: opna) ili opna se susreće u biologiji i raznim područjima tehnike.

Pogledaj Atomska jezgra i Membrana

Metar

platine. Međunarodnog ureda za mjere i utege u Sèvresu kraj Pariza. Izrada međunarodnog prametra 1874. Metar (prema grč. μέτρον: mjera; oznaka: m) mjerna je jedinica za duljinu i jedna je od osnovnih jedinica u Međunarodnom sustavu.

Pogledaj Atomska jezgra i Metar

Molekula

Dio molekule DNK. vode, molekulske formule H2O. bibcode.

Pogledaj Atomska jezgra i Molekula

Neutron

nuklearnih fisijskih lančanih reakcija: 1. Atom uranija-235 hvata spori neutron i raspada se na dva nova atoma (fisioni fragmenti – barij-141 i kripton-92), oslobađajući 3 nova neutrona i ogromnu količinu energije vezanja (200 MeV). 2. Jedan od tih neutrona bude uhvaćen od atoma uranija-238 i ne nastavlja reakciju.

Pogledaj Atomska jezgra i Neutron

Neutronski broj

atomskih jezgri. alfa-čestice (protoni su prestavljeni crvenim kuglicama, a neutroni plavim kuglicama). Neutronski broj ili broj neutrona (oznaka N) je broj neutrona u atomskoj jezgri.

Pogledaj Atomska jezgra i Neutronski broj

Niels Bohr

Niels Bohr (Kopenhagen, 7. listopada 1885. – Kopenhagen, 18. studenog 1962.), danski fizičar.

Pogledaj Atomska jezgra i Niels Bohr

Nuklearna energija

Nuklearna energija je energija čestica pohranjena u jezgri atoma.

Pogledaj Atomska jezgra i Nuklearna energija

Nuklearna fisija

Jedna od mogućih reakcija nuklearne fisije: atom uranija-235 hvata spori neutron i raspada se na dva nova atoma (fisijski produkti – barij-141 i kripton-92), oslobađajući 3 nova neutrona i ogromnu količinu energije vezanja (200 MeV). atomske jezgre. Nuklearna fisija (lat. fissio, razdvajanje, dijeljenje) je ona vrsta nuklearne reakcije, koja nastaje kad se jezgra atoma nekog kemijskog elementa cijepa na dva fisijska produkta ili fisiona fragmenta sličnih masa, uz emisiju jednog ili više neutrona, te velike količine energije.

Pogledaj Atomska jezgra i Nuklearna fisija

Nuklearna fizika

Eksplozija atomske bombe Nuklearna fizika grana je fizike koja proučava strukturu atomske jezgre, procese u atomskoj jezgri (npr. radioaktivnost) i međudjelovanje atomskih jezgri (npr. nuklearnu fuziju i fisiju).

Pogledaj Atomska jezgra i Nuklearna fizika

Nuklearna fuzija

Fuzijska reakcija deuterij-tricij (D-T) smatra se najboljom reakcijom za dobivanje energije fuzije. Nuklearna energija vezanja po nukleonu za neke izotope. Suncu. Njegova energija nije ništa drugo nego nuklearna energija koja nastaje sjedinjavanjem dvaju protona (dva iona vodika) u helij. Nuklearna fuzija je proces spajanja lakih atomskih jezgri u teže (sve do željeza 56Fe), pri kojem se zbog gubitka mase (defekta mase) oslobađa golema količina energije.

Pogledaj Atomska jezgra i Nuklearna fuzija

Nukleon

Atomska jezgra sastavljena je od nukleona: protona (crveno) i neutrona (plavo) U kemiji i fizici, nukleoni su čestice koje tvore atomsku jezgru.

Pogledaj Atomska jezgra i Nukleon

Obujam

Menzura kojom se mjeri volumen tekućina. Volumen, obujam ili zapremina (lat. volumen: zavoj, svitak), oznaka V, veličina definirana kao broj jedinica prostora što ga obuhvaća neko tijelo.

Pogledaj Atomska jezgra i Obujam

Periodni sustav elemenata

1/12 mase atoma ugljika 12C je danas atomska jedinica mase. Atom vodika je dugo bio atomska jedinica mase. Periodni sustav elemenata je sustavni tablični poredak kemijskih elemenata koji odražava njihovu atomsku građu i sličnost njihovih fizikalnih i kemijskih svojstava.

Pogledaj Atomska jezgra i Periodni sustav elemenata

Plin

kinetičke energije molekula. Dim omogućuje kretanje okolnih čestica plina. čelične cijevi. Plin je agregatno stanje u kojemu tvar nema stalni oblik ni obujam.

Pogledaj Atomska jezgra i Plin

Površinska napetost

Uzrok je površinske napetosti asimetrični raspored međumolekularnih sila na granici faza. vode omogućava da se kukac gazivoda kreće po njezinoj površini. rezultanta sila površinske napetosti. Površinska napetost (znak σ) je fizikalna veličina koja opisuje svojstvo površine tekućine zbog kojega se ploština (površina) slobodne površine tekućine smanjuje.

Pogledaj Atomska jezgra i Površinska napetost

Promjer

Promjer (dijametar) je pojam u geometriji koji označava duljinu dužine koja prolazi kroz središte kružnice i čiji krajevi se nalaze na kružnici.

Pogledaj Atomska jezgra i Promjer

Proton

atomskoj jezgri. S lijeva na desno: procijum 1H je bez neutrona, deuterij 2H s jednim neutronom i tricij 3H s dva neutrona. Prikaz atoma helija s oblakom elektrona u nijansama sive. U jezgri su dva protona i dva neutrona prikazana crveno i plavo. 1/12 mase atoma ugljika 12C je danas atomska jedinica mase.

Pogledaj Atomska jezgra i Proton

Radioaktivnost

Znak za opasnost od radioaktivnosti. beta-čestice). Elektronski uhvat. Malteškog križa koji je bio smješten između uranijeve soli i fotografske ploče se jasno vidi. olovna ploča. Geigerov brojač ili Geiger-Müllerovo brojilo. Pokus s alfa-česticama i zlatnim listićem. električnog polja (žuto).

Pogledaj Atomska jezgra i Radioaktivnost

Radionuklid

Znak za opasnost od radioaktivnosti oksid U3O8 (70% do 90%). Americij-241 koji se stavlja u detektore dima. ugljika-14 da otkrije starost materijala koji sadrži ugljikove spojeve, starosti do 60 000 godina. Ionizacijska komora djeluje na Geigerov brojač, koji radi kao proporcionalni brojač Ubrizgavanje tehnecija-99m.

Pogledaj Atomska jezgra i Radionuklid

Relativna atomska masa

1/12 mase atoma ugljika 12C je danas atomska jedinica mase. Relativna atomska masa (oznaka Ar) je svojstvena veličina svakog kemijskog elementa (stariji naziv: atomska težina).

Pogledaj Atomska jezgra i Relativna atomska masa

Rutherfordovo raspršenje

Parametar sudara ''b'' i kut skretanja ''θ''. Pokus s alfa-česticama i zlatnim listićem ''Gornja slika'': Očekivani rezultati: alfa-čestice prolaze kroz Thompsonovog modela atoma. ''Donja slika'': Dobiveni rezultati: samo mali dio alfa-čestice skreće, pokazujući da postoji pozitivan naboj u atomskoj jezgri (treba napomenuti da mjere nisu stvarne, atomska jezgra je još puno manja).

Pogledaj Atomska jezgra i Rutherfordovo raspršenje

Sekunda

Pulsiranje u trajanju od jedne sekunde. Sat s njihalom (mehanički sat) s nemirnicom koja se zanjiše za jednu sekundu. Sekunda (prema lat. secunda: druga; oznaka: s) je mjerna jedinica za vrijeme, jedna od sedam osnovnih jedinica Međunarodnog sustava (SI).

Pogledaj Atomska jezgra i Sekunda

Silicij

Silicij (lat. silex.

Pogledaj Atomska jezgra i Silicij

Sraz

Elastični sraz ili sudar u dvije dimenzije. kinetičke energije molekula. Kinetička teorija plinova se zasniva na pretpostavci da su srazovi ili sudari čestica i stijenki spremnika savršeno elastični. Sraz ili sudar, u fizici, je uzajamno djelovanje dviju čestica ili tijela pri kojem dolazi do izmjene dijela impulsa sile i energije, na primjer sraz molekula zraka ili sraz biljarskih kugli.

Pogledaj Atomska jezgra i Sraz

Staklo

StakloStaklo je uglavnom amorfni silicijev dioksid.

Pogledaj Atomska jezgra i Staklo

Statika

Statika (prema grčkom στατιϰὴ: znanost o ravnoteži, od στατιϰός: koji zaustavlja) je grana mehanike koja proučava skupove sila i ravnotežu tijela na koja te sile djeluju.

Pogledaj Atomska jezgra i Statika

Subatomska čestica

Crookesova cijev (2 pogleda): na svjetlu i u tami. Elektroni putuju ravno s lijeve strane gdje je katoda, na desnu stranu gdje je anoda (žica na dnu cijevi desno). Kao dokaz struje elektrona postavljen je Malteški križ koji baca sjenu na desnu stranu cijevi. beta-čestice). Prva ikad napravljena slika pozitrona.

Pogledaj Atomska jezgra i Subatomska čestica

Sumpor

Sumpor je na sobnoj temperaturi krutina u finom prahu bez mirisa svijetložute boje.

Pogledaj Atomska jezgra i Sumpor

Sunčevo zračenje

Zemlji. valnim duljinama), koje pada na neku vodoravnu plohu. Sunčevo zračenje je osnovni energetski izvor za sve procese u Zemljinoj atmosferi.

Pogledaj Atomska jezgra i Sunčevo zračenje

Tekućine

gibati. dubinom. Zbog razlike tlaka na donjem dijelu kocke nastaje uzgon. Cijevna libela. vode jasno se vidi u svemiru. gustoće. kukcu gazivoda kretanje po njezinoj površini. Tekućine ili kapljevine su tvari u agregacijskom stanju koje se odlikuje lakom promjenom oblika uz istodobnu, gotovo potpunu, nestlačivost.

Pogledaj Atomska jezgra i Tekućine

Tenis

Tenisač kod servisa Tenis je sportska igra u kojoj se pomoću reketa i loptice dva ili četiri igrača nadmeću na označenom terenu.

Pogledaj Atomska jezgra i Tenis

Tricij

Tricij (simbol T ili 3H) je radioaktivni izotop vodika.

Pogledaj Atomska jezgra i Tricij

Tuneliranje

tuneliranja ili tunelskog učinka. Tuneliranjem postoji vjerojatnost da elementarna čestica svlada prepreku (potencijalnu barijeru) zahvaljujući valnim svojstvima koja kvantna mehanika pridjeljuje elementarnim česticama, valna funkcija čestice ne iščezava ni u samoj barijeri, ni iza nje. kvantno-mehanički izračunanoj vjerojatnosti.

Pogledaj Atomska jezgra i Tuneliranje

Ugljik

Od ukupne količine ugljika na Zemlji, 99,8% je vezano u mineralima, uglavnom karbonatima, što i nije čudno ako znamo da su cijeli gorski lanci građeni od vapnenca i dolomita.

Pogledaj Atomska jezgra i Ugljik

Uranij

Uranij (jednakovrijedan naziv uranStjepan Babić, Sanda Ham, Milan Moguš, Hrvatski školski pravopis: usklađen sa zaključcima Vijeća za normu hrvatskoga standardnog jezika, 4. izd., Školska knjiga, Zagreb, mjeseca siječnja 2012., CIP 790248,, str. 153. navodi: "uran i uranij (U)", te str.

Pogledaj Atomska jezgra i Uranij

Valencija (kemija)

Kod metana (CH4), vodik je jednovalentan a ugljik četverovalentan. Valencija (kasnolat. valentia – snaga, sposobnost), u kemiji, je svojstvo atoma pojedinog kemijskog elementa da se spaja s određenim brojem atoma nekoga drugog elementa u kemijski spoj ili formulsku jedinku.

Pogledaj Atomska jezgra i Valencija (kemija)

Vibracije

konzole. konzole koja je opterećena na uvijanje ili torziju. Molekularne vibracije kod klorovodika HCl. Vibracije (kasnolat. vibratio: drhtanje, treperenje) je periodično ili ciklično gibanje mehaničkih sustava (strojevi, građevine i drugo) oko ravnotežnog položaja prouzročeno vanjskom periodičnom silom ili otklonom iz ravnotežnoga položaja.

Pogledaj Atomska jezgra i Vibracije

Vodik

Vodik nema određen položaj u periodnom sustavu.

Pogledaj Atomska jezgra i Vodik

Vrijeme (fizika)

Sat mjeri vrijeme. Sat s klatnom (njihalom) ili ura njihalica. vodenog sata kojeg je napravio Ktesibije Aleksandrijski u 3. stoljeću pr. Kr. Vrijeme, u fizici, je temeljna fizikalna veličina koja obilježava trajanje zbivanja ili razmak između dvaju događaja.

Pogledaj Atomska jezgra i Vrijeme (fizika)

Vrtnja

kugle oko svoje osi. Vrtnja ili rotacija (lat. rotatio: okretanje, obrtanje), u fizici, je okretanje krutoga tijela oko osi.

Pogledaj Atomska jezgra i Vrtnja

Walther Bothe

spalacije. nuklearnih fisijskih lančanih reakcija: 1. Atom uranija-235 hvata spori neutron i raspada se na dva nova atoma (fisioni fragmenti – barij-141 i kripton-92), oslobađajući 3 nova neutrona i ogromnu količinu energije vezanja (200 MeV). 2. Jedan od tih neutrona bude uhvaćen od atoma uranija-238 i ne nastavlja reakciju.

Pogledaj Atomska jezgra i Walther Bothe

Werner Heisenberg

dualizam). Fotoelektrični učinak: fotoni slijeva padaju na metalnu ploču i iz nje izbijaju elektrone. valnoj duljini vala. valne duljine vala. 3-507-86205-0. valne duljine \lambda koji dolazi s lijeve strane, sudara se sa slobodnim elektronom, pa se zatim stvara novi foton valne duljine \lambda' koji se raspršuje pod kutem \theta.

Pogledaj Atomska jezgra i Werner Heisenberg

Zakon očuvanja energije

klatna. kemijsku energiju u mehanički rad. Zakon očuvanja energije je fizikalni zakon prema kojemu je u zatvorenom sustavu zbroj svih oblika energije (mehaničke, toplinske, električne, magneske i tako dalje) konstantan.

Pogledaj Atomska jezgra i Zakon očuvanja energije

Zvijezda

svemirskim teleskopom Hubble Zvijezda je nebesko tijelo koji se sastoji od velike količine plina, većinom vodika.

Pogledaj Atomska jezgra i Zvijezda

Vidi također

Nuklearna fizika

Nuklearna kemija

Subatomske čestice

Također poznat kao Atomsko jezgro, Jezgra atoma.

, Klip stroja, Klor, Kondenzacijske jezgre, Kripton, Kugla, Kvant, Kvantna kromodinamika, Kvark, Latinski jezik, Leća (optika), Litij, Lopta, Magični broj, Maglena komora, Maria Goeppert-Mayer, Masa, Maseni broj, Materija, Mehanika, Membrana, Metar, Molekula, Neutron, Neutronski broj, Niels Bohr, Nuklearna energija, Nuklearna fisija, Nuklearna fizika, Nuklearna fuzija, Nukleon, Obujam, Periodni sustav elemenata, Plin, Površinska napetost, Promjer, Proton, Radioaktivnost, Radionuklid, Relativna atomska masa, Rutherfordovo raspršenje, Sekunda, Silicij, Sraz, Staklo, Statika, Subatomska čestica, Sumpor, Sunčevo zračenje, Tekućine, Tenis, Tricij, Tuneliranje, Ugljik, Uranij, Valencija (kemija), Vibracije, Vodik, Vrijeme (fizika), Vrtnja, Walther Bothe, Werner Heisenberg, Zakon očuvanja energije, Zvijezda.