Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Besplatno
Brže od pregledniku!
 

Mjerna veličina

Indeks Mjerna veličina

platine. tropske godine. pramjere ili etalona u odnosu na koji je definiran kilogram. stupnjevima Celzija (lijevo) i kelvina (desno). Mol je ona množina tvari u sustavu koji sadrži toliko elementarnih jedinki tvari koliko ima atoma u 0,012 kg izotopa ugljika 12 (12C). U jednom molu (0,012 kg) izotopa ugljika 12 ima Avogadrov broj jedinki, to jest 6,02214129 × 1023 atoma. duljine. teraherca kad mu jakost zračenja u tom smjeru iznosi 1/683 W/sr (vata po steradijanu). luk duljine jednake polumjeru (''b.

100 odnosi: Amper, Anglosaksonske mjere, Atom, Avogadrov broj, Broj, Brzina, Celzij, Dokument, Duljina, Električna struja, Električni vodič, Energija, Europska unija, Frekvencija, Geometrija, Grčki alfabet, Herc, Hrvatska, Hvat, Iridij, Izotop, Jednadžba, Kandela, Kelvin, Kilogram, Kilometar na sat, Kilopond, Konjska snaga, Kubni metar u sekundi, Kut, Kutna brzina, Kvaliteta, Lakat, Latinica, Legura, Litra, Logaritam, Luk (matematika), Luks, Masa, Materija, Međunarodna organizacija za standardizaciju, Međunarodni sustav mjernih jedinica, Metar, Metar u sekundi, Metarska konvencija, Mjerenje, Mjerna jedinica, Množenje, Množina tvari, ..., Mol (mjerna jedinica), Napon, Njutn, Palac (jedinica), Platina, Pojava, Površina, Pramjera, Pravokutnik, Predmetci (prefiksi) mjernih jedinica, Pritisak, Proizvod, Proizvodnja, Promjer, Prostorni kut, Radijan, Razina, Sat, Sekunda, SI izvedene jedinice, SI osnovne jedinice, Sila, Sinodički dan, Skalar, Snaga, Standard, Standardna atmosfera, Steradijan, Stupanj (kut), Svjetlosna jakost, Svjetlost, Temperatura, Tesla, Tijelo (fizika), Tlak, Toplinski kapacitet, Ugljik, Unca, Usluga, Vakuum, Vat, Vatsat, Veber, Vektor, Volt, Volumni protok, Vrijeme (fizika), Zakon, Znanstvenik, Zvuk. Proširite indeks (50 više) »

Amper

Amper (simbol: A) je osnovna jedinica SI sustava za jakost električne struje jednaka kulonu po sekundi.

Novi!!: Mjerna veličina i Amper · Vidi više »

Anglosaksonske mjere

Bez opisa.

Novi!!: Mjerna veličina i Anglosaksonske mjere · Vidi više »

Atom

Stilizirani prikaz atoma litija. nm. atomske orbitale na različitim energetskim razinama. Svjetlija područja pokazuju mjesta gdje se elektron najvjerojatnije može naći. Crookesova cijev (2 pogleda): na svjetlu i u tami. Elektroni putuju ravno s lijeve strane gdje je katoda, na desnu stranu gdje je anoda (žica na dnu cijevi desno). Kao dokaz struje elektrona postavljen je Malteški križ koji baca sjenu na desnu stranu cijevi. Vrijeme poluraspada radioaktivnih izotopa ili radionuklida. Treba zapaziti da se teoretska linija za stabilne isotope ''Z''.

Novi!!: Mjerna veličina i Atom · Vidi više »

Avogadrov broj

obujmu plina neovisno o vrsti plina. Avogadrov broj ili Avogadrova konstanta je prirodna konstanta koja određuje broj čestica (molekula, atoma ili iona) u jednom molu neke tvari.

Novi!!: Mjerna veličina i Avogadrov broj · Vidi više »

Broj

Broj je apstraktni pojam koji koristimo za opis količina.

Novi!!: Mjerna veličina i Broj · Vidi više »

Brzina

fizike, gdje brzina ima značajnu ulogu. Brzina je vektorska fizikalna veličina koja opisuje kako se brzo i u kojemu smjeru neka točka (ili tijelo) giba, tj.

Novi!!: Mjerna veličina i Brzina · Vidi više »

Celzij

Celzijev stupanj (°C, ili samo Celzij) je mjerna jedinica temperature u izvedenom SI sustavu.

Novi!!: Mjerna veličina i Celzij · Vidi više »

Dokument

Dokument sadrži informacije.

Novi!!: Mjerna veličina i Dokument · Vidi više »

Duljina

Dubina naftne bušotine ''a''. magenti. i pripadajući komadić prijeđenog puta \scriptstyle \Delta s postaju jednaki za dovoljno mali vremenski interval. Slobodni put je udaljenost koju pojedina čestica u sustavu čestica prevali između dvaju uzastopnih sudara (sraz) s okolnim česticama. Valna duljina ''λ'' je udaljenost nakon koje se oblik vala ponavlja. Visina. Razlika između pravog (astronomskog), prividnog (vidljivog) i prirodnog obzora (horizonta). leća. Dužina definirana kao presjek dvaju polupravaca. Duljina (oznaka l) je osnovna fizikalna veličina kojom se opisuje prostorna udaljenost dviju točaka.

Novi!!: Mjerna veličina i Duljina · Vidi više »

Električna struja

katodu i putuje nadesno gdje je anoda (žica na dnu cijevi). Elektroni bivaju toliko ubrzani da se nastavljaju gibati i nakon anode dok ne udare u fluorescentni zaslon. Kao dokaz struje elektrona postavljen je Malteški križ koji na zaslonu stvara sjenu. membranom. Električna struja je usmjereno gibanje nabijenih čestica.

Novi!!: Mjerna veličina i Električna struja · Vidi više »

Električni vodič

bakra danas se upotrebljavaju za vodiče samo u unutrašnjim instalacijama zgrada, jer se mogu lako savijati. Alučel (skraćeno od aluminij-čelik) ili alučel vodič je naziv za materijal od kojega se izrađuje jedna vrsta kombiniranih električnih vodiča za dalekovode. Električni vodič je električki vodljiva tvar, to jest tvar kroz koju električna struja može stalno (kontinuirano) teći.

Novi!!: Mjerna veličina i Električni vodič · Vidi više »

Energija

toplinsku energiju. Nacionalnog parka Krka). Energija vjetra: Vjetroelektrana Vrataruša kod Senja, se nalazi na obroncima Velebita i bila je najveća vjetroelektrana u Hrvatskoj, s instaliranom snagom od 42 MW. gibanju. Potencijalna energija je energija koju posjeduje neko tijelo zbog svojega položaja u prostoru. Energija (grč. ἐνέργεıα: rad, učinak) je djelotvorna sila, životna djelatnost, odlučnost, odrješitost.

Novi!!: Mjerna veličina i Energija · Vidi više »

Europska unija

Europska unija (kratica EU), ekonomska je i politička unija, jedinstvena međuvladina i nadnacionalna zajednica europskih država, nastala kao rezultat procesa suradnje i integracije koji je započeo 1951. godine između šest država (Belgije, Francuske, Njemačke, Italije, Luksemburga i Nizozemske).

Novi!!: Mjerna veličina i Europska unija · Vidi više »

Frekvencija

Primjer različitih frekvencija. Sinusoidni valovi različitih frekvencija; donji valovi imaju veću frekvenciju od onih iznad njih. Frekvencija (lat. frequentia: mnoštvo; oznaka f ili ν; učestalost, čestota) je fizikalna veličina koja iskazuje broj ponavljanja neke periodične pojave u jedinici vremena (periodično gibanje).

Novi!!: Mjerna veličina i Frekvencija · Vidi više »

Geometrija

Geometrija (grč. γεωμετρία; geo.

Novi!!: Mjerna veličina i Geometrija · Vidi više »

Grčki alfabet

Grčki alfabet najstarije je pismo koje se danas još upotrebljava.

Novi!!: Mjerna veličina i Grčki alfabet · Vidi više »

Herc

Tri svjetla s blijeskovima, od najniže frekvencije (gore) do najviše (dolje): f je frekvencija Hertza ("Hz"), tj. broj bljeskanja po sekundi. T je vremensko razdoblje u sekundama ("s"), tj. broj sekundi po bljeskanju. Herc (znak: Hz) mjerna je jedinica za frekvenciju u Međunarodnom sustavu (SI) i ubraja se u izvedene jedinice SI.

Novi!!: Mjerna veličina i Herc · Vidi više »

Hrvatska

Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.

Novi!!: Mjerna veličina i Hrvatska · Vidi više »

Hvat

Hvat, sežanj ili klafter (engl. fathom) je stara jedinica za mjerenje duljine u Imperijalnom sustavu mjera, a koristi se još jedino u pomorstvu, najčešće za mjerenje dubine.

Novi!!: Mjerna veličina i Hvat · Vidi više »

Iridij

Iridij je vrlo rijedak u Zemljinoj kori.

Novi!!: Mjerna veličina i Iridij · Vidi više »

Izotop

atomskoj jezgri. S lijeva na desno: procijum 1H je bez neutrona, deuterij 2H s jednim neutronom i tricij 3H s dva neutrona. atomskih jezgri. Fotografska ploča koju je snimio Joseph John Thomson, a u desnom donjem kutu pokazuje oznake udaraca izotopa neona: 20Ne i 22Ne. Dempsterov maseni spektrometar iz 1918. Rutherfordov model atoma. nm. Izotop (grč. isos: isti, topos: mjesto) je atom istoga kemijskog elementa (isti atomski broj Z) koji se međusobno razlikuje po broju neutrona u atomskoj jezgri, pa prema tome i po masenome broju, odnosno masi.

Novi!!: Mjerna veličina i Izotop · Vidi više »

Jednadžba

Jednadžba je matematički pojam koji izražava vezu između poznatih i nepoznatih veličina posredstvom znaka jednakosti koji izjednačava lijevu i desnu stranu jednadžbe.

Novi!!: Mjerna veličina i Jednadžba · Vidi više »

Kandela

Fotometar. nm za dnevnu osjetljivost (crno) i 507 nm za noćnu osjetljivost (zeleno). Njezina je vrijednost za valnu duljinu 600 nm 0,63, a za valne duljine 380 i 780 nm iznosi 0. svjetlosne snage 470 lumena. svjetlosne snage 325 lumena. Hefnerova svjetiljka. Kandela (lat. candela: svijeća; oznaka cd) je mjerna jedinica svjetlosne jakosti, osnovna jedinica SI (Međunarodni sustav mjernih jedinica).

Novi!!: Mjerna veličina i Kandela · Vidi više »

Kelvin

Kelvin (simbol K) je SI jedinica za temperaturu, a definira se kao 1/273,16 dio termodinamičke temperature trojne točke vode.

Novi!!: Mjerna veličina i Kelvin · Vidi više »

Kilogram

pramjere (etalona) u odnosu na koji je određen kilogram. Međunarodnog ureda za mjere i utege u Sèvresu kraj Pariza. Kilogram (oznaka: kg) je mjerna jedinica za masu te jedna od osnovnih jedinica u Međunarodnom sustavu jedinica (SI).

Novi!!: Mjerna veličina i Kilogram · Vidi više »

Kilometar na sat

Kilometar na sat (oznaka km/h, km h-1) je mjerna jedinica za brzinu.

Novi!!: Mjerna veličina i Kilometar na sat · Vidi više »

Kilopond

Kilopond (znak: kp) je mjerna jedinica za silu, a također uz metar i sekundu jedna od osnovnih jedinica u starom tehničkom sustavu jedinica (MKpS).

Novi!!: Mjerna veličina i Kilopond · Vidi više »

Konjska snaga

Konjska snaga je naziv za više starih mjernih jedinica za snagu izvan sustava SI.

Novi!!: Mjerna veličina i Konjska snaga · Vidi više »

Kubni metar u sekundi

Kubni metar u sekundi je mjerna jedinica za volumni protok.

Novi!!: Mjerna veličina i Kubni metar u sekundi · Vidi više »

Kut

Kut je dio ravnine omeđen dvama polupravcima koji se sijeku i imaju zajednički vrh.

Novi!!: Mjerna veličina i Kut · Vidi više »

Kutna brzina

Vektor kutne brzine '''''ω''''' i radijvektor '''''r''''' koji prati položaj čestice na obodu kružnice. Kutna brzina, brzina rotacije ili kružna frekvencija (oznaka ω) je brzina promjene kuta kojim se opisuje položaj tijela pri kružnom gibanju oko središta vrtnje.

Novi!!: Mjerna veličina i Kutna brzina · Vidi više »

Kvaliteta

Riječ kvaliteta ili kakvoća potječe od latinske riječi “qualitas”, a predstavlja svojstvo, odliku, značajku, sposobnost, vrijednost.

Novi!!: Mjerna veličina i Kvaliteta · Vidi više »

Lakat

Lakat Lakat (lat. articulatio cubiti) je složeni zglob na čovjekovom tijelu.

Novi!!: Mjerna veličina i Lakat · Vidi više »

Latinica

Latinica je naziv za pismo (latinično pismo) kojim su se služili stari Rimljani i pisma izvedena iz njega.

Novi!!: Mjerna veličina i Latinica · Vidi više »

Legura

Legura ili slitina je homogena smjesa (čvrsta otopina) dvaju ili više metala.

Novi!!: Mjerna veličina i Legura · Vidi više »

Litra

Jedna litra stane u kocku čije su stranice 10 centimetara Litra (oznaka l (ili L)) je mjerna jedinica za volumen, a koristi se samo kod fluida.

Novi!!: Mjerna veličina i Litra · Vidi više »

Logaritam

e, plavo po bazi 2 Logaritam nekog pozitivnog realnog broja x u nekoj bazi b je broj y kojim se treba potencirati bazu da bi dobili zadanu vrijednost x. Što pišemo na sljedeći način: Primjeri logaritama brojeva po bazi 10: Negativni logaritam se piše kao n.

Novi!!: Mjerna veličina i Logaritam · Vidi više »

Luk (matematika)

Luk Luk je u matematici dio kružnice omeđen dvjema točkama i određen pripadnim kutom.

Novi!!: Mjerna veličina i Luk (matematika) · Vidi više »

Luks

osvjetljenja (iluminacije) u radnim uvjetima. Fotometar. nm za dnevnu osjetljivost (crno) i 507 nm za noćnu osjetljivost (zeleno). Njezina je vrijednost za valnu duljinu 600 nm 0,63, a za valne duljine 380 i 780 nm iznosi 0. W i svjetlosne snage 470 lumena. W i svjetlosne snage 325 lumena. Luks (lat. lux: svjetlost; oznaka lx) je mjerna jedinica osvjetljenja, izvedena jedinica SI (Međunarodni sustav mjernih jedinica).

Novi!!: Mjerna veličina i Luks · Vidi više »

Masa

pravcu dok ga neka vanjska sila ne prisili da to stanje promijeni. kvadratu njihove međusobne udaljenosti. ubrzanje bilo kojega padajućeg tijela na površini Zemlje konstantno i da je jednako za sva tijela. Masa (lat. massa: tijesto  masa, "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015. Masa je mjera tromosti tijela. Tromost, ustrajnost ili inercija je svojstvo svakog tijela, po kojemu to tijelo ostaje u stanju mirovanja ako miruje, ili u stanju jednolikog gibanja po pravcu ako se giba, kao što je definirano u prvom Newtonovom zakonu gibanja. Osnovna mjerna jedinica mase je 1 kilogram. Masa tijela koje ima masu 1 kg jednaka je masi prautega, odnosno mjerna jedinica za masu - 1 kg izvedena je od mase pramjere (etalona) koji se čuva u Međunarodnom uredu za mjere i utege u Sevresu pokraj Pariza. Masu nekog tijela određuje se vaganjem - uspoređivanjem mase tijela s masom utega - tijela poznate mase. Ako vaga pokaže da su mase ovih tijela jednake (dođe do izjednačenja, kazaljka pokazuje na 0...) tada se zna da je masa tijela jednaka poznatoj masi utega. U svakodnevnom životu često se zamjenjuje s težinom, što je neispravno jer su to dvije različite fizikalne veličine. Masa je mjera tromosti tijela, dok je težina sila koja ovisi o gravitaciji; masa se mjeri vagom, a težina dinamometrom; masa se izražava u kilogramima, a težina u njutnima). Osim kao svojstvo tromosti (inercije), masa se pojavljuje u klasičnoj fizici kao izvor sile gravitacije, u skladu s Newtonovom zakonom gravitacije.

Novi!!: Mjerna veličina i Masa · Vidi više »

Materija

Higgsovim bozonom Materija (eng. matter) je u fizikalnom smislu svaka pojavnost u svemiru koja čini njegove dijelove, te se očituje kroz tvar, valove, energiju i informaciju.

Novi!!: Mjerna veličina i Materija · Vidi više »

Međunarodna organizacija za standardizaciju

Logo of the International Organization for Standardization Međunarodna organizacija za normizaciju (engleski International Organization for Standardization; kratica ISO) je međunarodno tijelo za donošenje norma koje je sastavljeno od predstavnika raznih nacionalnih normizacijskih tijela.

Novi!!: Mjerna veličina i Međunarodna organizacija za standardizaciju · Vidi više »

Međunarodni sustav mjernih jedinica

kilogram (prakilogram) platine tropske godine duljine kelvina (desno) ugljika (12C). ''(U jednom molu (0,012 kg) izotopa ugljika ima Avogadrov broj jedinki, to jest 6,02214129·1023 atoma.)'' sr; Sunčeva svjetlost obasijava Zemlju Međunarodni sustav mjernih jedinica ili Međunarodni sustav jedinica (skraćeno SI prema francuskom nazivu Système International) je sustav mjernih jedinica čija je uporaba zakonom propisana u svim državama svijeta (osim, Liberije i Mjanmara).

Novi!!: Mjerna veličina i Međunarodni sustav mjernih jedinica · Vidi više »

Metar

platine. Međunarodnog ureda za mjere i utege u Sèvresu kraj Pariza. Izrada međunarodnog prametra 1874. Metar (prema grč. μέτρον: mjera; oznaka: m) mjerna je jedinica za duljinu i jedna je od osnovnih jedinica u Međunarodnom sustavu.

Novi!!: Mjerna veličina i Metar · Vidi više »

Metar u sekundi

Metar u sekundi (oznaka m/s, m s-1) je SI izvedena jedinica za brzinu.

Novi!!: Mjerna veličina i Metar u sekundi · Vidi više »

Metarska konvencija

Izrada međunarodnog prametra 1874. Međunarodnog ureda za mjere i utege u Sèvresu kraj Pariza. platine. Konvencija o metru ili Dogovor o metru (francuski Convention du Mètre) je temeljni dokument svjetskoga mjernog jedinstva.

Novi!!: Mjerna veličina i Metarska konvencija · Vidi više »

Mjerenje

Pravokutnik širine ''a'' i duljine ''b'' ima površinu ''P.

Novi!!: Mjerna veličina i Mjerenje · Vidi više »

Mjerna jedinica

platine. pramjere ili etalona u odnosu na koji je definiran kilogram. stupnjevima Celzija (lijevo) i kelvina (desno). Mjerna jedinica je odabrana, dogovorena i objavljena poznata vrijednost mjerne (fizikalne) veličine s kojom se pri mjerenju uspoređuju sve druge istovrsne veličine.

Novi!!: Mjerna veličina i Mjerna jedinica · Vidi više »

Množenje

3 × 4.

Novi!!: Mjerna veličina i Množenje · Vidi više »

Množina tvari

Množina tvari je omjer brojnosti jedinki tvari (N) i Avogadrove konstante (NA).

Novi!!: Mjerna veličina i Množina tvari · Vidi više »

Mol (mjerna jedinica)

Mol je osnovna mjerna jedinica za množinu tvari (oznaka n).

Novi!!: Mjerna veličina i Mol (mjerna jedinica) · Vidi više »

Napon

elektrostatičke sile odbijaju, a naboji suprotnog predznaka privlače. naboja. voltmetra. Električni napon ili električna napetost (oznaka U) je razlika električnih potencijala dviju točaka električnoga polja ili strujnoga kruga.

Novi!!: Mjerna veličina i Napon · Vidi više »

Njutn

Njutn (znak N) je mjerna jedinica SI za silu.

Novi!!: Mjerna veličina i Njutn · Vidi više »

Palac (jedinica)

°C). Palac ili inč (engl. inch: palac, sitnica; oznake in ili podignuta dvocrtica uz brojku) je angloamerička mjerna jedinica za duljinu.

Novi!!: Mjerna veličina i Palac (jedinica) · Vidi više »

Platina

Plemenita kovina.

Novi!!: Mjerna veličina i Platina · Vidi više »

Pojava

Pojava ili fenomen (grč., mn.) je događaj koji se može promatrati, odnosno doslovno, nešto što je moguće vidjeti.

Novi!!: Mjerna veličina i Pojava · Vidi više »

Površina

Pravokutnik širine ''a'' i duljine ''b'' ima ploštinu ''P.

Novi!!: Mjerna veličina i Površina · Vidi više »

Pramjera

Računalno generirana slika pramjere ili etalona u odnosu na koji je definiran kilogram (prakilogram). platine. Pramjera ili etalon (franc. étalon  pramjera ili etalon, "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.

Novi!!: Mjerna veličina i Pramjera · Vidi više »

Pravokutnik

Pravokutnik širine ''a'' i duljine ''b'' Pravokutnik s označenim vrhovima, jednim od pravih kutova i dijagonalama Pravokutnik (pravokutna pačetvorina ili pačetvorinaDraško Koričančić, ur.; Ivan B. Zoch i Josip Mencin, gl. autori, Prva hrvatska enciklopedija, pretisak: izd. iz 1887. – 1890., Knj. 2.: C – Gzel: obradjuje Ivan Zoch uz sudjelovanje i pripomoć mnogih književnika, Gradska tiskara, Osijek, 1996., (Knj. 2.), (cjelina), str. 186.Stjepan Babić, Sanda Ham, Milan Moguš, Hrvatski školski pravopis, s predgovorom Radoslava Katičića, Školska knjiga, Zagreb, 2005.,, str. 128.), četverokut i geometrijski lik, vrsta paralelograma s četirima pravim kutovima.

Novi!!: Mjerna veličina i Pravokutnik · Vidi više »

Predmetci (prefiksi) mjernih jedinica

Predmetci (prefiksi) mjernih jedinica na snazi u RH definirani su Zakonom o mjernim jedinicama.

Novi!!: Mjerna veličina i Predmetci (prefiksi) mjernih jedinica · Vidi više »

Pritisak

plohu. Pritisak je sila koja djeluje na neku plohu.

Novi!!: Mjerna veličina i Pritisak · Vidi više »

Proizvod

Proizvod je konačni rezultat proizvodne djelatnosti koji, za razliku od usluge, postoji i nakon što je dovršen proces njegove proizvodnje.

Novi!!: Mjerna veličina i Proizvod · Vidi više »

Proizvodnja

Proizvodnja je stvaranje jednog proizvoda kroz jedan ili više procesa s ciljem da se proizvod proda.

Novi!!: Mjerna veličina i Proizvodnja · Vidi više »

Promjer

Promjer (dijametar) je pojam u geometriji koji označava duljinu dužine koja prolazi kroz središte kružnice i čiji krajevi se nalaze na kružnici.

Novi!!: Mjerna veličina i Promjer · Vidi više »

Prostorni kut

plohe kugle površine ''A.

Novi!!: Mjerna veličina i Prostorni kut · Vidi više »

Radijan

Radijan (znak: rad) mjerna je jedinica za kut.

Novi!!: Mjerna veličina i Radijan · Vidi više »

Razina

* razina, u matematici, je naziv za logaritam omjera dviju vrijednosti iste veličine, općenito izražen jednadžbom.

Novi!!: Mjerna veličina i Razina · Vidi više »

Sat

200x200px Sat (simbol: h) je mjerna jedinica za vrijeme.

Novi!!: Mjerna veličina i Sat · Vidi više »

Sekunda

Pulsiranje u trajanju od jedne sekunde. Sat s njihalom (mehanički sat) s nemirnicom koja se zanjiše za jednu sekundu. Sekunda (prema lat. secunda: druga; oznaka: s) je mjerna jedinica za vrijeme, jedna od sedam osnovnih jedinica Međunarodnog sustava (SI).

Novi!!: Mjerna veličina i Sekunda · Vidi više »

SI izvedene jedinice

Bez opisa.

Novi!!: Mjerna veličina i SI izvedene jedinice · Vidi više »

SI osnovne jedinice

SI osnovnih jedinica ima sedam: za duljinu, masu, vrijeme, jakost el.

Novi!!: Mjerna veličina i SI osnovne jedinice · Vidi više »

Sila

Čvrsta ili nepomična kolotura za promjenu smjera sile. Trenje i sile na vodoravnoj podlozi. kosinu. Sila je vektorska fizikalna veličina (oznaka F) kojom se opisuje svaki utjecaj na promjenu oblika i strukture tijela, promjenu brzine tijela ili čestice to jest međudjelovanje fizikalnih sustava ili međudjelovanje sustava i polja.

Novi!!: Mjerna veličina i Sila · Vidi više »

Sinodički dan

kulminaciju (podne) u odnosu na Sunce (1→3.

Novi!!: Mjerna veličina i Sinodički dan · Vidi više »

Skalar

Skalar je pojam iz matematike prisutan i u fizici (skalar (fizika)), koji je uveden u svrhu razlikovanja veličina koje se pojavljuju u prirodi.

Novi!!: Mjerna veličina i Skalar · Vidi više »

Snaga

rada. Rad izvršen u jedinici vremena zovemo snaga. Stara mjerna jedinica snage bila je konjska snaga (1 KS .

Novi!!: Mjerna veličina i Snaga · Vidi više »

Standard

pramjere ili etalona u odnosu na koji je definiran kilogram (prakilogram). platine. Međunarodne organizacije za standardizaciju (ISO). Standard (engl.: mjera; pravilo; norma) je mjerilo ili uzorak za usporedbu.

Novi!!: Mjerna veličina i Standard · Vidi više »

Standardna atmosfera

Standardna atmosfera (znak: atm) je stara mjerna jedinica za tlak.

Novi!!: Mjerna veličina i Standardna atmosfera · Vidi više »

Steradijan

Grafički prikaz 1 steradijana. Kugla ima polumjer ''r''; koji presjeca isječak plohe kugle površine ''A.

Novi!!: Mjerna veličina i Steradijan · Vidi više »

Stupanj (kut)

Stupanj (znak: &deg) je mjerna jedinica za mjernu veličinu ravninskog kuta i jednak je vrijednosti 1/360 punog kuta.

Novi!!: Mjerna veličina i Stupanj (kut) · Vidi više »

Svjetlosna jakost

Fotometar. nm za dnevnu osjetljivost (crno) i 507 nm za noćnu osjetljivost (zeleno). Njezina je vrijednost za valnu duljinu 600 nm 0,63, a za valne duljine 380 i 780 nm iznosi 0. svjetlosne snage 470 lumena. svjetlosne snage 325 lumena. Svjetlosna jakost ili luminacijski intenzitet (oznaka Is) je jedna od sedam osnovnih fizikalna veličina koja opisuje snagu elektromagnetskog zračenja točkastog izvora u području frekvencija vidljive svjetlosti.

Novi!!: Mjerna veličina i Svjetlosna jakost · Vidi više »

Svjetlost

Spektar elektromagnetskih valova s istaknutim dijelom vidljive svjetlosti. Boje vidljive ljudskom oku Boja raspon valnih duljina frekvencijski raspon crvena ~ 625 – 740 nm ~ 480 – 405 THz narančasta ~ 590 – 625 nm ~ 510 – 480 THz žuta ~ 565 – 590 nm ~ 530 – 510 THz zelena ~ 500 – 565 nm ~ 600 – 530 THz cijan ~ 485 – 500 nm ~ 620 – 600 THz plava ~ 440 – 485 nm ~ 680 – 620 THz ljubičasta ~ 380 – 440 nm ~ 790 – 680 THz Zemlje (udaljenost od 150 milijuna kilometara). Sunce je osnovni ili primarni izvor svjetlosti. Zemlje. Svjetlost je elektromagnetsko zračenje koje je vidljivo ljudskom oku.

Novi!!: Mjerna veličina i Svjetlost · Vidi više »

Temperatura

kinetičke energije molekula. Toplinske vibracije dijelova bjelančevine: amplituda vibracija raste s temperaturom. Zemlji. °C). °C). Galilejev termometar. Temperatura (lat.: zagrijanost, toplina; oznaka t, T, τ ili θ) je jedna od osnovnih fizikalnih veličina u Međunarodnom sustavu jedinica, koja opisuje toplinsko stanje i sposobnost tijela ili tvari da izmjenjuju toplinu s okolinom.

Novi!!: Mjerna veličina i Temperatura · Vidi više »

Tesla

tok prolazi. magnetskom polju. električne zavojnice. Tesla (oznaka T; po N. Tesli) je mjerna jedinica magnetske indukcije (gustoće magnetskoga toka), izvedena jedinica Međunarodnog sustava mjernih jedinica SI.

Novi!!: Mjerna veličina i Tesla · Vidi više »

Tijelo (fizika)

Oprugu smatramo elastičnim tijelom. Kovanjem nastaju plastična tijela. Crno tijelo. Sunce je nebesko tijelo. Tijelo (lat. corpus) ili fizikalno tijelo, u fizici, je skup čestica tvari koje su povezane tako da se zajedno gibaju.

Novi!!: Mjerna veličina i Tijelo (fizika) · Vidi više »

Tlak

ploštine ''A''. Tlak je fizikalna veličina (znak p) koja opisuje djelovanje sile na površinu (pritisak), određena omjerom sile F, koja djeluje okomito na površinu ploštine A, dakle: Mjerna jedinica tlaka je Paskal (znak Pa) ili njutn po metru kvadratnom (N/m2).

Novi!!: Mjerna veličina i Tlak · Vidi više »

Toplinski kapacitet

kinetičke energije molekula. toplinskim zračenjem (Sunčeva svjetlost). Sunčeva svjetlost svijetli kroz oblake. adijabatsko povećanje obujma (volumena) rezultira hlađenjem. temperaturom. °C. toplinskim zrakama. Jouleov uređaj iz 1845. Toplinski kapacitet (oznaka C) je fizikalna veličina jednaka količniku količine topline Q dovedene nekome tijelu i promjene temperature ΔT koju je dovedena toplina prouzročila: Mjerna jedinica je džul po kelvinu (J/K).

Novi!!: Mjerna veličina i Toplinski kapacitet · Vidi više »

Ugljik

Od ukupne količine ugljika na Zemlji, 99,8% je vezano u mineralima, uglavnom karbonatima, što i nije čudno ako znamo da su cijeli gorski lanci građeni od vapnenca i dolomita.

Novi!!: Mjerna veličina i Ugljik · Vidi više »

Unca

Unca (eng. avoirdupois, ounce; simbol: ℥) jedinica je za masu.

Novi!!: Mjerna veličina i Unca · Vidi više »

Usluga

Usluga je skup radnji pojedinca ili grupe usmjerene ka zadovoljenju nečijih potreba.

Novi!!: Mjerna veličina i Usluga · Vidi više »

Vakuum

U klasičnoj fizici vakuum je prazan prostor bez bilo kakve materije ili fizikalnih polja.

Novi!!: Mjerna veličina i Vakuum · Vidi više »

Vat

Vat (simbol: W) je izvedena jedinica SI sustava za snagu.

Novi!!: Mjerna veličina i Vat · Vidi više »

Vatsat

Vatsat (znak: Wh) mjerna je jedinica izvan SI čija je primjena dopuštena i uobičajena za iskazivanje vrijednosti električne energije u elektroenergetskom sustavu.

Novi!!: Mjerna veličina i Vatsat · Vidi više »

Veber

Veber, znak Wb, mjerna jedinica magnetskog toka.

Novi!!: Mjerna veličina i Veber · Vidi više »

Vektor

U elementarnoj matematici i fizici, a napose u tehničkim primjenama, vektor najčešće označava veličinu koja ima iznos, smjer i orijentaciju, te zadovoljava pravila vektorskog računa.

Novi!!: Mjerna veličina i Vektor · Vidi više »

Volt

Volt (simbol: V) je mjerna jedinica SI sustava za električku razliku potencijala.

Novi!!: Mjerna veličina i Volt · Vidi više »

Volumni protok

Mjerna prigušnica prema standardu ISO 5167. Volumni protok ili volumetrijski protok je fizikalna veličina koja određuje obujam (volumen) fluida koji prolazi neku točku u jedinici vremena (m3/s).

Novi!!: Mjerna veličina i Volumni protok · Vidi više »

Vrijeme (fizika)

Sat mjeri vrijeme. Sat s klatnom (njihalom) ili ura njihalica. vodenog sata kojeg je napravio Ktesibije Aleksandrijski u 3. stoljeću pr. Kr. Vrijeme, u fizici, je temeljna fizikalna veličina koja obilježava trajanje zbivanja ili razmak između dvaju događaja.

Novi!!: Mjerna veličina i Vrijeme (fizika) · Vidi više »

Zakon

Zakon je normativni akt države koji po točno određenom postupku donosi zakonodavni organ, najčešće skupština (parlament).

Novi!!: Mjerna veličina i Zakon · Vidi više »

Znanstvenik

Znanstveno istraživanje Znanstvenici u laboratoriju. Znanstvenik je netko tko sustavno prikuplja i koristi istraživanja i dokaze, postavlja hipotezu i testira je, kako bi stekao i podijelio razumijevanje i znanje.

Novi!!: Mjerna veličina i Znanstvenik · Vidi više »

Zvuk

longitudinalnih valova u zraku. longitudinalnog vala. transverzalnog vala. Valna duljina ''λ'' je udaljenosti između dvaju brjegova ili dolova sinusoidalnoga vala. Interferencija dvaju kružnih valova. Zvuk je mehanički val frekvencija od 16 Hz do 20 kHz, to jest u rasponu u kojem ga čuje ljudsko uho.

Novi!!: Mjerna veličina i Zvuk · Vidi više »

Preusmjerava ovdje:

Fizikalna veličina.

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »