Radimo na vraćanju aplikacije Unionpedia u Google Play trgovini
OdlazniDolazni
🌟Pojednostavili smo naš dizajn za lakšu navigaciju!
Instagram Facebook X LinkedIn

Livenza

Indeks Livenza

Livenza (venecijanski: Łivensa, standardni furlanski: Livence, zapadni furlansk Lighintha) je rijeka u regiji Furlanija-Julijska krajina na istoku Sjeverne Italije, duga 112 km, koja u utječe u Jadransko more kod mjesta Caorle.

Otvori u Google Mapama

Sadržaj

  1. 24 odnosi: Austrijsko Carstvo, Žigmund Luksemburški, Brenta, Ekologija, Eugène de Beauharnais, Fauna, Flora, Furlanija-Julijska krajina, Furlanski jezik, General, Italija, Jadransko more, Jegulja, Kraljevina Ugarska, Mađari, Meduna, Mletačka Republika, Napoleon Bonaparte, Patrijarh, Plinije Stariji, Sjeverna Italija, Tilment, Venecijanski jezik, Veneto.

  2. Rijeke u Italiji

Austrijsko Carstvo

Austrijsko Carstvo (njem. Kaiserthum Österreich) naziv je nasljednoga carstva nastalog na dijelu područja Svetog Rimskog Carstva i Habsburške Monarhije, a trajalo je od 1804. do 1867. godine.

Pogledaj Livenza i Austrijsko Carstvo

Žigmund Luksemburški

Žigmund poznat još i kao Sigismund Luksemburški (Nürnberg, 14. veljače 1368. – Znojmo, 9. prosinca 1437.) je bio rimsko-njemački car, hrvatsko-ugarski i češki kralj.

Pogledaj Livenza i Žigmund Luksemburški

Brenta

Rijeka Brenta je 174 km duga rijeka u sjevernoj Italiji, koja teče od svog izvora u Trentino-Alto Adige do svog ušća u Venetu.

Pogledaj Livenza i Brenta

Ekologija

Ekologija (grc. οἶκος.

Pogledaj Livenza i Ekologija

Eugène de Beauharnais

Eugène de Beauharnais (Pariz, 3. rujna 1781. – München, 21. veljače 1824.), fraancuski vojskovođa, carski knez (od 1805.), potkralj Italije (od 1805.) te grof Leuchtenberga i knez Eichstätta (od 1817.), pastorak francuskog cara Napoleona I.

Pogledaj Livenza i Eugène de Beauharnais

Fauna

Shematski primjer faune jednog otoka Fauna (latinski Fauna ili Bona Dea, božica plodnosti starih Rimljana), skupni naziv za sav životinjski svijet neke određene životne sredine, područja; nekog kontinenta, zemlje; kraja, lokaliteta; nekog perioda u prošlosti Zemlje (geološka fauna itd.).

Pogledaj Livenza i Fauna

Flora

Flora (latinski flos cvijet), ponekad i cvjetana, ime je za biljni svijet uopće, za razliku od faune – životinjskog svijeta.

Pogledaj Livenza i Flora

Furlanija-Julijska krajina

Furlanija-Julijska krajina (talijanski: Friuli-Venezia Giulia, furlanski: Friûl Vignesie Julie, slovenski: Furlanija-Julijska krajina, njemački: Friaul-Julisch Venetien) je autonomna regija u sjeveroistočnoj Italiji.

Pogledaj Livenza i Furlanija-Julijska krajina

Furlanski jezik

Furlanski jezik (friulski; furl. lenghe furlane; ISO 639-3: fur), jedan od retoromanskih jezika kojim govori oko 794 000 (2000.) Friuli ili Furlana u švicarskom kantonu Graubündenu i talijanskim provincijama Udinama, Pordenonu i Goriziji u talijanskoj autonomnoj regiji Furlaniji, Veneciji i Julijskoj krajini, u njihovu jeziku Friûl-Vignesie Julie.

Pogledaj Livenza i Furlanski jezik

General

General (od lat. generalis - opći) je osoba koja se nalazi u vrhu vojne ili, nešto rjeđe, policijske hijerarhije.

Pogledaj Livenza i General

Italija

Italija (tal. Italia), službeno Talijanska Republika (tal. Repubblica Italiana), država u južnoj Europi. Stari hrvatski izvori ju zovu i Talijanska. Sastoji se od Apeninskog poluotoka i dva velika otoka na Sredozemnom moru, Sicilije i Sardinije. Glavni grad je Rim. Jedina kopnena granica joj se nalazi na sjeveru, na Alpama, gdje graniči s Francuskom u zapadnom dijelu, Švicarskom na sjeverozapadnom dijelu, Austrijom na sjevernom dijelu, te Slovenijom na sjeveroistočnom dijelu.

Pogledaj Livenza i Italija

Jadransko more

Jadransko more ogranak je Sredozemnoga mora koji odvaja Apeninski poluotok od Jugoistočne Europe te Apeninsko od Dinarskoga gorja.

Pogledaj Livenza i Jadransko more

Jegulja

europski uzgajivači jegulja (crveno). Jegulja (narodni nazivi: jegulja, angula, bižot, uklica, pujoglavica; lat. Anguilla anguilla) riba je iz porodice riječnih jegulja (lat. Anguillidae).

Pogledaj Livenza i Jegulja

Kraljevina Ugarska

Ugarska je naziv u hrvatskoj historiografiji za višenarodnu državu Mađara, Slovaka, Hrvata, Srba, Rumunja i Ukrajinaca u Panonskoj nizini.

Pogledaj Livenza i Kraljevina Ugarska

Mađari

Mađari (Madžari), narod ugarske grane ugro-finskih naroda, podrijetlom između Volge i Urala, srodan Vogulima ili Mansima i Ostjacima ili Hantima, danas naseljen u Mađarskoj i u još ukupno 29 država od čega najviše u SAD-u, Rumunjskoj, Slovačkoj i Srbiji.

Pogledaj Livenza i Mađari

Meduna

Meduna je rijeka u pokrajini Furlanija-Julijska krajina na istoku Sjeverne Italije, duga 85 km, glavna pritoka rijeke Livenze koja u cijelosti teče kroz Pokrajinu Pordenone.

Pogledaj Livenza i Meduna

Mletačka Republika

Mletačka Republika ili Republika Venecija (tal. Repubblica di Venezia, kasnije Repubblica Veneta; ven. Repùblega de Venèsia, kasnije Repùblega Vèneta), tradicionalno Presvijetla Mletačka Republika (tal. Serenissima Repubblica di Venezia, ven. Serenìsima Repùblega Vèneta), bila je država koja se prostirala u dijelovima današnje Italije, Slovenije, Hrvatske, Crne Gore, Albanije, Grčke i Cipra, sa središtem u današnjem talijanskom gradu Veneciji.

Pogledaj Livenza i Mletačka Republika

Napoleon Bonaparte

Napoleon I. Bonaparte (Ajaccio, 15. kolovoza 1769. – Sveta Helena, 5. svibnja 1821.), bio je francuski vojskovođa, konzul, državnik i car.

Pogledaj Livenza i Napoleon Bonaparte

Patrijarh

* Patrijarhat, u antropologiji, je patrijarh naziv za onog koji drži vlast u patrijarhalnoj obitelji ili većoj društvenoj zajednici.

Pogledaj Livenza i Patrijarh

Plinije Stariji

Plinije Stariji. Gaj Plinije Sekund, poznatiji kao Plinije Stariji (latinski Gaius Plinius Secundus Maior; 23. – 79.), antički pisac i ugledan znanstvenik (zemljopisac i ino) koji je napisao djelo Zemljopis starog svijeta.

Pogledaj Livenza i Plinije Stariji

Sjeverna Italija

Sjeverna Italija (talijanski: Italia Settentrionale, Italia del Nord ili jednostavno il Nord) spaja dva područja koja pripadaju Italiji.

Pogledaj Livenza i Sjeverna Italija

Tilment

Tagliamento odnosno Tilment (furlanski: Tiliment, venecijanski: Tajamento) je alpska rijeka na istoku Sjeverne Italije duga 170 km.

Pogledaj Livenza i Tilment

Venecijanski jezik

Romanski jezici u Europi. Venecijanski je pod brojem 14. Venecijanski jezik (talian, venet, veneto, vèneto; ISO 639-3: vec), jezik Venecijanaca, jedan od pet galoitalskih jezika iz sjeveroistočne Italije (u regijama Veneto, Trident, Furlanija-Julijska krajina) i susjednim krajevima Slovenije i poluotoku Istri i u Rijeci u Hrvatskoj, i također u Brazilu.

Pogledaj Livenza i Venecijanski jezik

Veneto

Veneto (latinski: Venetia, venetski: Vèneto) je jedna od 20 talijanskih regija.

Pogledaj Livenza i Veneto

Vidi također

Rijeke u Italiji