Otvori u Google MapamaSadržaj
29 odnosi: Antički Rim, Antika, Austrijsko primorje, Austro-Ugarska, Škocjanske jame, Devin-Nabrežina, Duino, Eneida, Furlanija-Julijska krajina, Furlanski jezik, Hrvatska, Jadransko more, Kranjska, Krš, Livije, Njemački jezik, Ponornica, Publije Vergilije Maron, Reka (rijeka), Sjeverna Italija, Slovenija, Slovenski jezik, Soča, Strabon, Talijanski jezik, Tršćanski zaljev, Tržić (Italija), Trst, Vipava (rijeka).
- Rijeke u Italiji
Antički Rim
Najčešća oznaka antičkog Rima Razvoj rimske civilizacije Antički Rim je uobičajeni naziv za civilizaciju koja je po Liviju 753.
Pogledaj Timava i Antički Rim
Antika
84-376-0194-0). Slično tomu došlo je do mistifikacije antičke arhitekture (Vitruvije) (Víctor Manuel Nieto Alcaide, Alfredo José Morales i Fernando Checa Cremades, ''El mito de lo antiguo y el valor de lo presente'', iz ''Arquitectura del Renacimiento en España, 1488-1599.'', str.
Pogledaj Timava i Antika
Austrijsko primorje
Austrijsko Primorje (njem. Österreichisches Küstenland, tal. Litorale Austriaco, slo. Avstrijsko primorje) ili Küstenland (Litorale, Primorska), krunska zemlja (Kronland) unutar Austrijskog Carstva (kasnije Austro-Ugarske) od 1813.
Pogledaj Timava i Austrijsko primorje
Austro-Ugarska
Carska i kraljevska (k.u.k.) dvojna monarhija Austro-Ugarska (1867. – 1918.) bila je višenacionalna država u Srednjoj Europi s vladarima isključivo iz Habsburške dinastije.
Pogledaj Timava i Austro-Ugarska
Škocjanske jame
Škocjanske jame su sustav krških špilja u Sloveniji koje su jedan od najvećih svjetskih prirodnih fenomena kao jedan od najvećih podzemnih kanjona u svijetu, iznimne ljepote s jedinstvenim ekosustavom, te velike povijesne vrijednosti jer su bile naseljene od prapovijesti.
Pogledaj Timava i Škocjanske jame
Devin-Nabrežina
Devin-Nabrežina (talijanski: Duino-Aurisina, njemački: Thübein-Nabreschin) je općina u Tršćanskoj pokrajini u Italiji.
Pogledaj Timava i Devin-Nabrežina
Duino
Duino (slo. Devin, njem. Thübein) je gradić na obali Jadranskog mora dio talijanske općine Duino-Aurisina u regiji Furlanija-Julijska krajina u Sjevernoj Italiji.
Pogledaj Timava i Duino
Eneida
Eneida je monumentalno djelo rimskog pjesnika Publija Vergilija Marona, koji je već za života stekao slavu kakvu malo koji pjesnik postiže i poslije smrti.
Pogledaj Timava i Eneida
Furlanija-Julijska krajina
Furlanija-Julijska krajina (talijanski: Friuli-Venezia Giulia, furlanski: Friûl Vignesie Julie, slovenski: Furlanija-Julijska krajina, njemački: Friaul-Julisch Venetien) je autonomna regija u sjeveroistočnoj Italiji.
Pogledaj Timava i Furlanija-Julijska krajina
Furlanski jezik
Furlanski jezik (friulski; furl. lenghe furlane; ISO 639-3: fur), jedan od retoromanskih jezika kojim govori oko 794 000 (2000.) Friuli ili Furlana u švicarskom kantonu Graubündenu i talijanskim provincijama Udinama, Pordenonu i Goriziji u talijanskoj autonomnoj regiji Furlaniji, Veneciji i Julijskoj krajini, u njihovu jeziku Friûl-Vignesie Julie.
Pogledaj Timava i Furlanski jezik
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje.
Pogledaj Timava i Hrvatska
Jadransko more
Jadransko more ogranak je Sredozemnoga mora koji odvaja Apeninski poluotok od Jugoistočne Europe te Apeninsko od Dinarskoga gorja.
Pogledaj Timava i Jadransko more
Kranjska
Grb Kranjskoga vojvodstva Sveučilišta u Ljubljani Slovenske povijesne zemlje: Kranjska s Gorenjskom (2a), Notranjskom (2b) i Dolenjskom (2c) Kranjska (lat. Carniola; njem. Krain) povijesna je slovenska pokrajina koja se prostirala od Karavanki na sjeveru do Kupe na jugu.
Pogledaj Timava i Kranjska
Krš
Nacionalnom parku Paklenica Suhozid u velebitskom kršu Krš ili kras (tal. carso, njem. karst) je tip reljefa koji se razvija na tlu sastavljenom od topljivih stijena (najčešće kalcijevog karbonata (CaCO3) ili magnezijevog karbonata (MgCO3)).
Pogledaj Timava i Krš
Livije
''Ab Urbe condita'', 1714. Tit Livije (59. pr. K. - 17.), rimski povjesničar čije je djelo Povijest Rima (Ab Urbe condita) glavni izvor za proučavanje najstarije rimske povijesti.
Pogledaj Timava i Livije
Njemački jezik
Njemački jezik (njem. Die deutsche Sprache, skr. Deutsch) pripada skupini zapadnogermanskih jezika i ubraja se među svjetske jezike.
Pogledaj Timava i Njemački jezik
Ponornica
Reka ponire u Škocjanske jame Đulinom ponoru kod Ogulina Ponornica je rijeka koja dijelom svoje dužine teče ispod zemlje ulazeći u krški sustav u ponorima, prirodnim otvorima na dnu ili rubu reljefnih depresija.
Pogledaj Timava i Ponornica
Publije Vergilije Maron
Publije Vergilije Maron (Publius Vergilius Maro, 15. listopada 70. pr. Kr. — 20. rujna 19. pr. Kr. Kalabrija) prvosvećenik je rimske poezije i Augustove restauracije.
Pogledaj Timava i Publije Vergilije Maron
Reka (rijeka)
Reka je najveća slovenska rijeka ponornica.
Pogledaj Timava i Reka (rijeka)
Sjeverna Italija
Sjeverna Italija (talijanski: Italia Settentrionale, Italia del Nord ili jednostavno il Nord) spaja dva područja koja pripadaju Italiji.
Pogledaj Timava i Sjeverna Italija
Slovenija
Slovenija (slo. Slovenija), službeno: Republika Slovenija je podalpska, a vrlo malim dijelom i sredozemna i panonska država na jugu Srednje Europe, koja na zapadu graniči s Italijom, na sjeveru s Austrijom, na sjeveroistoku s Mađarskom, na istoku i jugu s Hrvatskom, a na jugozapadu ima izlaz na Jadransko more.
Pogledaj Timava i Slovenija
Slovenski jezik
Slovenski jezik (ISO 639-3: slv) je materinski jezik oko 2 milijuna ljudi: 1 730 000 u Sloveniji (popis 1991.), gdje je službeni jezik, te u Austriji (oko 18 000 u Koruškoj i Štajerskoj; popis), Italiji (oko 100 000 u Trstu, Gorici, Beneškoj Sloveniji, Reziji i Kanalskoj dolini), Mađarskoj (3190; popis iz 2001.) i Hrvatskoj (11 800 – 13 100).
Pogledaj Timava i Slovenski jezik
Soča
Soča (talijanski: Isonzo, furlanski: Lusinç, njemački: Sontig) je 137 km dugačka rijeka u zapadnoj Sloveniji (95 km) i sjevernoj Italiji (42 km).
Pogledaj Timava i Soča
Strabon
"Strabo" ("razrok") je naziv kojim su Rimljani označavali osobu čije su oči bile iskrivljene ili izobličene.
Pogledaj Timava i Strabon
Talijanski jezik
Talijanski jezik (ISO 639-3: ita; talijanski: italiano ili lingua italiana) romanski je jezik, uže italo-dalmatske skupine.
Pogledaj Timava i Talijanski jezik
Tršćanski zaljev
Satelitska snimka tršćanskog zaljeva Tršćanski zaljev (tal. Golfo di Trieste, slov. Tržaški zaliv) je zaljev u krajnjem sjeveroistočnom dijelu Jadranskog mora koji je dobio ime po gradu Trstu koji se nalazi na njegovoj obali.
Pogledaj Timava i Tršćanski zaljev
Tržić (Italija)
Soče. TržićStjepan Babić, Božidar Finka, Milan Moguš, Hrvatski pravopis, 5.
Pogledaj Timava i Tržić (Italija)
Trst
Trst (tal. Trieste, njem. Triest) je grad i luka u Italiji, u Tršćanskom zaljevu, na sjeveroistočnoj obali Jadranskog mora.
Pogledaj Timava i Trst
Vipava (rijeka)
Vipava (talijanski: Vipacco) jest rijeka u Sloveniji i Italiji.
Pogledaj Timava i Vipava (rijeka)
Vidi također
Rijeke u Italiji
- Adda
- Adige
- Agri
- Arno
- Ausa (rijeka)
- Basentello
- Basento
- Biferno
- Bilioso
- Bradano
- Brembo
- Brenta
- Busento
- Crati
- Dora Baltea
- Drava
- Eisack
- Fiumicello (rijeka)
- Flumendosa
- Gravina
- Lambro
- Lao (rijeka)
- Livenza
- Marano (rijeka)
- Olona
- Pad
- Pellice
- Piave
- Rubikon
- San Marino (rijeka)
- Savio (rijeka)
- Sele
- Sesia
- Sile
- Sinni
- Soča
- Spöl
- Tanaro
- Tiber
- Ticino (rijeka)
- Tilment
- Timava
- Trigno
- Vipava (rijeka)