Brže od pregledniku!
57 odnosi: Antun Padovanski, Široka Kula, Šumarstvo, Željko Holjevac, Bilaj, Bilaj (tvrđava u Gospiću), Boričevac, Bužim, Divoselo, Domovinski rat, Franjo Filipović (hrvatski general), Gospić, Gračac, Hrvatska, Ivan Josip Herberstein, Ivan Karlović, Ivica Frković, Juraj Frković, Jure Turić, Karlobag, Karlovački generalat, Kliški sandžak, Kosinj, Kotar, Krčko-lički sandžak, Krznarić, Kurjakovići, Latinski jezik, Ledenice, Ličko-senjska županija, Liječnik, Lika, Marković (prezime), Mate Frković, Matija Korvin, Mirko Marković (kartograf), Mjesni odbor, Muzikologija, Nezavisna Država Hrvatska, Nikola IV. Frankapan, Nikola VII. Zrinski, Obrovac, Osmansko Carstvo, Ostrvica (Gospić), Perušić, Ribnik, Rudolf Horvat, Slunj, Smiljan, Stožerni general, ..., Udbina, Una, Velika župa Lika-Gacka, Violina, Vladimir Fajdetić, Vojna krajina, 2001.. Proširite indeks (7 više) »
Antun Padovanski
Sv.
Novi!!: Lički Novi i Antun Padovanski · Vidi više »
Široka Kula
Široka Kula je selo u Ličko-senjskoj županiji.
Novi!!: Lički Novi i Široka Kula · Vidi više »
Šumarstvo
Šumarstvo je znanost i umijeće gospodarenja šumskim bogatstvima.
Novi!!: Lički Novi i Šumarstvo · Vidi više »
Željko Holjevac
Željko Holjevac (Brinje, 15. prosinca 1973.), hrvatski je povjesničar.
Novi!!: Lički Novi i Željko Holjevac · Vidi više »
Bilaj
Bilaj je naselje u Hrvatskoj, u Ličko-senjskoj županiji.
Novi!!: Lički Novi i Bilaj · Vidi više »
Bilaj (tvrđava u Gospiću)
Bilaj, utvrda u selu Bilaju 6 km jugoistočno Gospića.
Novi!!: Lički Novi i Bilaj (tvrđava u Gospiću) · Vidi više »
Boričevac
Boričevac je naselje u Ličko–senjskoj županiji.
Novi!!: Lički Novi i Boričevac · Vidi više »
Bužim
*Bužim (Gospić), naselje u sastavu grada Gospića.
Novi!!: Lički Novi i Bužim · Vidi više »
Divoselo
Divoselo je naselje u Hrvatskoj, u Ličko-senjskoj županiji.
Novi!!: Lički Novi i Divoselo · Vidi više »
Domovinski rat
Domovinski rat bio je obrambeno-osloboditeljski rat za neovisnost i cjelovitost Republike Hrvatske protiv agresije udruženih velikosrpskih snaga – ekstremista iz Hrvatske, BiH (posebice Republike Srpske), te Srbije i Crne Gore. U početnim dijelovima rata važnu ulogu u napadima na Republiku Hrvatsku imala je Jugoslavenska narodna armija (JNA), u to vrijeme još uvijek barem nominalno zajednička vojna sila svih članica SFRJ; koja je međutim u tijeku nekoliko mjeseci reorganizirana u tri zajedničkim zapovijedanjem i opskrbom bitno povezane vojske - Srpsku vojsku Krajine u Hrvatskoj, Vojsku Republike Srpske u BiH, te Vojsku Jugoslavije na području Srbije i Crne Gore. Domovinskom je ratu prethodila pobuna dijela srpskoga pučanstva u Hrvatskoj – tzv. balvan revolucija – koja je izbila 17. kolovoza 1990. i zbog koje su se na više strana dogodili manji oružani incidenti. Na strategijskoj razini Domovinski rat sastojao se od tri etape. U prvoj etapi, do siječnja 1992., izvršena je "puzajuća" vojna agresija na Hrvatsku, koja je bila prisiljena na obranu. Makar se nadao razriješiti sukob političkim i diplomatskim sredstvima, hrvatski državni vrh je poduzeo neophodne korake da osigura opstanak hrvatske države, isprva jačanjem postrojbi policije. Vrh JNA, suočen s međunarodnom situacijom u kojoj se raspada komunistički blok, te gdje unutar same Jugoslavije sukobljeni interesi naroda koji su je sačinjavali vode prema njenoj potpunoj dezintegraciji, odlučio je već 1990. godine pristupiti reorganizaciji, u sklopu aktivnosti nazvanih Jedinstvo-3: tu se sustavno ojačavalo mirnodopske snage JNA raspoređene u dijelovima SFRJ na kojima je očekivala angažman, a smanjila ih na područjima gdje JNA nije očekivala probleme i onima koja su podržavala njezinu političku opciju. Potom JNA odlučuje - u posve ilegalnoj akciji masovnog dijeljenja vojnog naoružanja i opreme civilima provedenoj početkom 1991. godine - naoružati etničke Srbe u Hrvatskoj (te u BiH), te onemogućiti legalnim hrvatskim vlastima da kontroliraju područja na kojima bi srpski ekstremisti podizali barikade i organizirali paralelni sustav vlasti. Oružani sukobi počeli su u travnju 1991. uz postupno očitovanje naklonjenosti JNA srpskim pobunjenicima, koji su zauzimali selo po selo i gradić po gradić u područjima koja su bila u većoj ili manjoj mjeri nastanjena etničkim Srbima. Od kolovoza 1991. ti su sukobi prerasli u izravnu agresiju iz Srbije, kojom se nastojalo učvrstiti i proširiti područje koje su lokalne snage sastavljene od pobunjenih Srba potpomognutih od JNA uspjele osvojiti vojnim djelovanjima manjeg intenziteta. Naposljetku je Hrvatska pružila dovoljno snažan i uporan otpor agresiji te su uspostavljene čvrste linije bojišta. Na okupiranim područjima, djelovat će od toga vremena pa do kraja rata paradržava imenom Republika Srpska Krajina, koja neće dobiti nikakvo međunarodno priznanje, a čija sva tri uzastopna predsjednika - Milan Babić, Goran Hadžić i Milan Martić - su na Međunarodnom sudu za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije osuđeni na dugogodišnje zatvorske kazne, zbog teških i masovnih ratnih zločina protiv ratnih zarobljenika i civilnog stanovništva. U drugoj etapi, od siječnja 1992. do svibnja 1995., došlo je do zastoja u agresiji i do razmještaja mirovnih snaga UN-a duž crta prekida vatre. Za Hrvatsku je to bila etapa diplomatskih nastojanja i pregovora te strpljivog jačanja snaga, uz provedbu operacija taktičke razine u kojima su oslobođeni manji dijelovi teritorija; tu je vjerojatno najznatniji angažman u oslobođenju Dubrovačkog primorja. U ovoj je fazi započeo i Rat u Bosni i Hercegovini, koja vjerojatno ne bi opstala bez značajne potpore Hrvatske; tijekom tog rata je međutim nastao i Bošnjačko-hrvatski sukob. U trećoj etapi, u svibnju i kolovozu 1995., bile su izvedene navalne operacije u kojima je naposljetku u Operaciji Oluja oslobođen najveći dio okupiranoga područja u Posavini i zapadnoj Slavoniji te na Banovini, Kordunu, u Lici i u sjevernoj Dalmaciji. U mjesecima nakon Operacije Oluja uslijedile su vojne operacije na teritoriju Bosne i Hercegovine, gdje su uz suradnju Armije RBiH i snaga HVO postrojbe Hrvatske vojske u Operaciji Maestral došle nadomak Banja Luke i omogućile mirovne pregovore u Daytonu, koji su rezultirali trajnijim mirom. Naposljetku je - kao svojevrsna četvrta etapa - preostalo okupirano područje u hrvatskom Podunavlju reintegrirano bez korištenja vojne sile, uz pomoć prijelazne međunarodne uprave (1996. – 1998.). Sklapanje Erdutskog sporazuma u studenom 1995. godine učinilo je nepotrebnim provedbu planirane hrvatske Operacije Grom, te omogućilo okončanje neprijateljstava bez daljnjih žrtava i razaranja. Najveće ratne žrtva i razaranja pretrpjela je Hrvatska u prvoj etapi. Intenzitet sukoba je u prvoj etapi rata rastao, kako je radikalna srpska politika uspijevala ovladavati mogućnošću da oružanom silom djeluje protiv Hrvatske: u kolovozu 1990. godine nastaju neredi u kojima se blokiraju prometnice u blizini naselja sa srpskim stanovništvom ("balvan revolucija"); u ožujku 1991. godine počinju prvi oružani sukobi srpskih pobunjenika - kojima je do tada JNA ilegalno podijelila goleme količine naoružanja i organizirala ih u oveće postrojbe - s hrvatskom policijom; u kolovozu 1991. god. počinju napadi na Vukovar u koju se uključuju krupne oklopne jedinice s masivnom topničkom i zrakoplovnom podrškom; 7. listopada 1991. godine borbeni zrakoplovi JNA raketiraju banske dvore u Zagrebu, u pokušaju da se pobije vrh hrvatske vlasti, a širom Hrvatske pokreću se vrlo agresivne operacije u pokušaju da se posve slomi hrvatsku obranu: tek nakon toga je Hrvatska posve prekinula vezu s jugoslavenskom federacijom: jugoslavenski dinar se i poslije toga stanovito vrijeme koristio kao sredstvo plaćanja (i) u Hrvatskoj, dok nije 23. prosinca 1991. godine zamijenjen hrvatskim dinarom (ISO 4217: HRD; jugoslavenski dinar je razmijenjen u hrvatski dinar prema tečaju 1:1). U počecima rata iz mjeseca u mjesec postepeno raste spremnost profesionalnog sastava JNA i hrvatskih Srba da sudjeluju u protuhrvatskim oružanim akcijama, dostigavši vrhunac u vrijeme bitke za Vukovar od kolovoza do studenog 1991. god. i bitke za Dubrovnik u isto doba. Oružane snage srpske pobune su organizirane izravnim dodjeljivanjem elemenata JNA, uključujući tu čak i zrakoplovne postrojbe, da služe kao Srpska vojska Krajine, ne prekidajući ni u jednom razdoblju rata opskrbu i dotok zapovjednog kadra iz Srbije - ali i organiziranost Hrvatske da brani svoju suverenost i teritorijalnu cjelovitost: kraj rata 1995. godine nastupa u vrijeme kada se odnos snaga odlučno preokrenuo na hrvatsku stranu. U ratu je poginulo preko 21.000 ljudi: 13.583 na hrvatskoj strani (uključujući nestale) prema Ivi Goldsteinu ili 15.970 prema Draženu Živiću, znanstvenom suradniku Instituta društvenih znanosti "Ivo Pilar", te 8.039 na srpskoj strani, od toga 6.760 na područjem pod kontrolom pobunjenih Srba, a 1.279 vojnika JNA, prema beogradskim službenim podatcima. Ratom i ratnim razaranjem bilo je obuhvaćeno 54% hrvatskog teritorija, na kojem je živjelo 36% hrvatskog stanovništva. Pod okupacijom se našlo 14.760 km2 ili 26% hrvatskog teritorija. Nijedan hrvatski vojnik nije stupio na teritorij Srbije. U prosincu 1991. godine u Hrvatskoj je bilo oko 550.000 prognanika i izbjeglica, a k tome je 150.000 ljudi bilo u izbjeglištvu u inozemstvu. U obrani Hrvatske sudjelovalo je 5% žena, odnosno njih 23.080, od kojih je 127 poginulo, a 1.113 ostalo trajnim invalidima. Prema podatcima Državne revizije, izravna ratna šteta u Hrvatskoj u razdoblju 1990.–1999. godine iznosila je 236.431.568.000 kuna ili 65.350.635.000 DEM. Uništeno je 180.000 domova te 25% hrvatskog gospodarstva. Kako su se osiguravali uvjeti za život u gradovima i selima blizu bojišnice, broj prognanika i izbjeglica u samoj Hrvatskoj smanjio se s 550 tisuća krajem 1991. na 386.264 u 1995. godini Istodobno je broj izbjeglica u inozemstvu smanjen od 150 na 57 tisuća. Počevši od 1995. godine počinje masovan povratak prognanika i izbjeglica na područja koja su ponovo stavljena pod kontrolu hrvatskih vlasti. Bitna osobina hrvatskog obrambeno-oslobodilačkog rata jest, da napadač nije pokazivao tek namjeru samo fizički osvojiti ozemlje, nego i volju za potpunim uništenjem identiteta Hrvatske i Hrvata - čovjeka, kulture i povijesti. O tome svjedoče primjerica granatiranja šibenske katedrale i zadarske prvostolnice, dakle objekata goleme kulturalne važnosti, koji se nalaze daleko od bilo kakvih legitimnih vojnih ciljeva ili infrastrukture. Kratki video pregled u ratu preko zemljovida. Međunarodna zajednica je nastojala posredovati radi postizanja mira: prijedlozi su redom uključivali odricanje od dijelova hrvatskog teritorija, ili barem bitnog umanjenja hrvatskog suvereniteta na dijelovima svojeg teritorija; dogovor će biti postignut tek 1995. godine, nakon što je Hrvatska vojska odnijela prevagu na vojnom polju. te će uključivati tek amnestiju za one koji su sudjelovali u oružanoj pobuni i jamstvo građanskih i manjinskih prava za hrvatske građane srpske etničke pripadnosti Vremenski i u praktičnom smislu, domovinski rat se zapravo ne može sagledati posve odvojeno od rata u Bosni i Hercegovini koji se odvijao u isto vrijeme na obližnjem prostoru, s istim agresorom koji je imao jedinstveni cilj - stvaranje Velike Srbije; ta se dva susjedna prostora mora promatrati kao jedinstveno i neodvojivo ratište. Srbija je organizirala, naoružavala i zapovijedala srpskim snagama u RH i u susjednoj BiH, zbog čega je bila izvrgnuta međunarodnim gospodarskim sankcijama. Kako Hrvatska, kao a ni susjedna BiH, nije odustajala od obrane svojeg teritorijalnog integriteta, Srbija je s vremenom imala sve manje snage financirati ratovanje, a osobito Hrvatska vojska će biti sve organiziranija i bolje opremljena - te će se do 1995. godine odnos snaga dovoljno promijeniti, da se srpskoj strani nanese potpuni poraz, bez izrazito velikih ljudskih žrtava.
Novi!!: Lički Novi i Domovinski rat · Vidi više »
Franjo Filipović (hrvatski general)
Franjo Filipović (Lički Novi kraj Gospića, 12. listopada 1820. — Beč, 8. lipnja 1903.).,, Hrvatska enciklopedija, LZMK, pristupljeno 10.
Novi!!: Lički Novi i Franjo Filipović (hrvatski general) · Vidi više »
Gospić
Gospić je grad u Hrvatskoj.
Novi!!: Lički Novi i Gospić · Vidi više »
Gračac
Gračac je općina u Zadarskoj županiji.
Novi!!: Lički Novi i Gračac · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Lički Novi i Hrvatska · Vidi više »
Ivan Josip Herberstein
Grof Ivan Josip Herberstein (Johann Joseph Herberstein) (Štajerski Gradac, 28. veljače 1633. – Štajerski Gradac, 30. prosinca 1689.), austrijski i hrvatski general.
Novi!!: Lički Novi i Ivan Josip Herberstein · Vidi više »
Ivan Karlović
Ivan IV.
Novi!!: Lički Novi i Ivan Karlović · Vidi više »
Ivica Frković
Ivica Frković (Lički Novi, 3. veljače 1894. - Buenos Aires 21. veljače 1980.) bio je hrvatski ministar šuma i ruda za vrijeme Nezavisne Države Hrvatske.
Novi!!: Lički Novi i Ivica Frković · Vidi više »
Juraj Frković
Juraj (Jurica) Frković (Lički Novi, 28. kolovoza 1910. - Povlje blizu Jablanca 22. veljače 1944.) bio je veliki župan Velike župe Gacka i Lika stožernik za vrijeme Nezavisne Države Hrvatske.
Novi!!: Lički Novi i Juraj Frković · Vidi više »
Jure Turić
dr.
Novi!!: Lički Novi i Jure Turić · Vidi više »
Karlobag
Pogled na Dabrove. Karlobag je općina u Ličko-senjskoj županiji.
Novi!!: Lički Novi i Karlobag · Vidi više »
Karlovački generalat
Karlovački generalat, vojno-upravno područje u sastavu Vojne krajine koje se razvilo iz Hrvatske krajine krajem 16. stoljeća, kada je zbog obrambenog i upravnog značenja grada Karlovca ime Hrvatske krajine postupno zamijenjeno novim.
Novi!!: Lički Novi i Karlovački generalat · Vidi više »
Kliški sandžak
Kliški sandžak, odnosno sandžak kliški, hrvatski i primorski (kako je glasilo u pismu kliškog sandžak-bega Ferhada 1558.), bila je upravna jedinica u Turskom Carstvu, u sklopu Bosanskog pašaluka.
Novi!!: Lički Novi i Kliški sandžak · Vidi više »
Kosinj
Kosinjska dolina. Kosinjski most. Kosinj ili Kosinjska dolina je mikroregija i dolina u Hrvatskoj.
Novi!!: Lički Novi i Kosinj · Vidi više »
Kotar
Kotar (lat. processus) naziv je za teritorijalnu upravnu jedinicu manju od županije, a veću od općine.
Novi!!: Lički Novi i Kotar · Vidi više »
Krčko-lički sandžak
Krčki ili Lički sandžak bila je upravna jedinica Osmanskog Carstva nastala izdvajanjem iz Kliškog sandžaka, a o godini njegova osnivanja mišljenja se razilaze.
Novi!!: Lički Novi i Krčko-lički sandžak · Vidi više »
Krznarić
Krznarić (Krznaric, Kerznarich, Krznarich) je hrvatsko prezime nastalo pretvaranjem zanata krznar.
Novi!!: Lički Novi i Krznarić · Vidi više »
Kurjakovići
Kurjakovići Krbavski (de Coriach, de Curiaco, Curiacovich), hrvatska velikaška obitelj iz roda Gusića, koja je od početka 14. stoljeća držala Krbavsku župu i nosila titulu knezova Krbavskih (comes Corbavie).
Novi!!: Lički Novi i Kurjakovići · Vidi više »
Latinski jezik
Biblija iz 1407. godine pisana na latinskom jeziku Latinski jezik (ISO 639-3: lat) jest izumrli jezik koji pripada skupini italskih jezika i predak svih današnjih romanskih jezika.
Novi!!: Lički Novi i Latinski jezik · Vidi više »
Ledenice
Ledenice je naselje u gradu Novi Vinodolski u Primorsko-goranskoj županiji na ulazu u Vinodolsku dolinu, sa 172 stanovnika (2001.).
Novi!!: Lički Novi i Ledenice · Vidi više »
Ličko-senjska županija
Ličko-senjska županija najveća je hrvatska županija, koja se prostire na 5 350 50 km² i obuhvaća 9,46 % teritorija Republike Hrvatske.
Novi!!: Lički Novi i Ličko-senjska županija · Vidi više »
Liječnik
Liječnik pregledava pacijenticu. Liječnik je zdravstveni radnik koji je završio medicinski fakultet i stekao akademski naziv doktora medicine.
Novi!!: Lički Novi i Liječnik · Vidi više »
Lika
Lika (zeleno) i Ličko primorje (svijetlo zeleno) na karti Hrvatske Lika je povijesna regija na jugozapadu središnjeg dijela Hrvatske, površine od oko 5000 km2.
Novi!!: Lički Novi i Lika · Vidi više »
Marković (prezime)
Marković je često prezime u Hrvatskoj i Srbiji.
Novi!!: Lički Novi i Marković (prezime) · Vidi više »
Mate Frković
Mate Frković (Lički Novi, 31. prosinca 1901. – Buenos Aires 7. rujna 1987.) bio je hrvatski liječnik, stožernik i ministar u vladi Nezavisne Države Hrvatske i emigrantski politički aktivist, novinar i publicist.
Novi!!: Lički Novi i Mate Frković · Vidi više »
Matija Korvin
Grb Matije Korvina Matija Korvin, poznat i kao Matijaš (Kolozsvár, 23. veljače 1443. – Beč, 6. travnja 1490.), hrvatsko-ugarski kralj (1458. – 1490.), protukralj Češke (1469. – 1490.). Osvojio je dio habsburških nasljednih zemalja, kojima je vladao iz Beča s naslovom austrijskog vojvode (1485. – 1490.). Bio je jedan od najznačajnijih ugarskih i hrvatskih vladara te posljednji koji je uspješno oslabio moć velikaša i ojačao središnju kraljevsku vlast.
Novi!!: Lički Novi i Matija Korvin · Vidi više »
Mirko Marković (kartograf)
Kategorija:Hrvatski kartografi Mirko Marković, (Slavonski Brod, 22. lipnja 1929. – Zagreb, 13. travnja 2009.), hrvatski povjesničar, geograf i kartograf.
Novi!!: Lički Novi i Mirko Marković (kartograf) · Vidi više »
Mjesni odbor
Mjesni odbor u Republici Hrvatskoj je oblik mjesne samouprave koji se osniva statutom jedinice lokalne samouprave (grada ili općine) kao oblik neposrednog sudjelovanja građana u odlučivanju o lokalnim poslovima od neposrednog i svakodnevnog utjecaja na život i rad građana.
Novi!!: Lički Novi i Mjesni odbor · Vidi više »
Muzikologija
Muzikologija je znanost o glazbi.
Novi!!: Lički Novi i Muzikologija · Vidi više »
Nezavisna Država Hrvatska
Nezavisna Država Hrvatska (skr. NDH, ND Hrvatska ili N. D. Hrvatska), bila je djelomično priznata marionetska država stvorena za vrijeme Drugoga svjetskog rata u okviru poretka Sila Osovine, pod utjecajem nacističke Njemačke i fašističke Italije.
Novi!!: Lički Novi i Nezavisna Država Hrvatska · Vidi više »
Nikola IV. Frankapan
Nikola IV.
Novi!!: Lički Novi i Nikola IV. Frankapan · Vidi više »
Nikola VII. Zrinski
Nikola VII.
Novi!!: Lički Novi i Nikola VII. Zrinski · Vidi više »
Obrovac
Zrmanje u središtu mjesta. Kurjakovića na brdu iznad grada. Obrovac je grad u Hrvatskoj.
Novi!!: Lički Novi i Obrovac · Vidi više »
Osmansko Carstvo
Osmansko Carstvo (osm. دولتِ عَليه عُثمانيه, Devlet-i Aliye-i Osmaniye – "Osmanska Uzvišena Država"; tur. Osmanlı Devleti – "Osmanska država," ili Osmanlı Imparatorluğu – "Osmansko carstvo", a drugim nazivima i Osmanlijsko Carstvo, Otomansko Carstvo te Tursko Carstvo) bilo je carstvo koje je 1299. godine osnovao Osman I. na Bliskom istoku.
Novi!!: Lički Novi i Osmansko Carstvo · Vidi više »
Ostrvica (Gospić)
Ostrvica je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Grada Gospića, Ličko-senjska županija.
Novi!!: Lički Novi i Ostrvica (Gospić) · Vidi više »
Perušić
Perušić je općina u Ličko-senjskoj županiji.
Novi!!: Lički Novi i Perušić · Vidi više »
Ribnik
Ribnik je općina u Hrvatskoj, u Karlovačkoj županiji.
Novi!!: Lički Novi i Ribnik · Vidi više »
Rudolf Horvat
Rudolf Horvat (Koprivnica, 14. ožujka 1873. – Zagreb, 25. svibnja 1947.), bio je hrvatski povjesničar, književnik i političar.
Novi!!: Lički Novi i Rudolf Horvat · Vidi više »
Slunj
Slunj je grad u središnjoj Hrvatskoj.
Novi!!: Lički Novi i Slunj · Vidi više »
Smiljan
Smiljan je selo koje se nalazi sedam km sjeverozapadno od Gospića (Ličko-senjska županija) i petnaest km od ceste Split – Zagreb.
Novi!!: Lički Novi i Smiljan · Vidi više »
Stožerni general
Oznaka u OS RHStožerni general je najviši vojni čin u Hrvatskoj vojsci.
Novi!!: Lički Novi i Stožerni general · Vidi više »
Udbina
Udbina je općina u Hrvatskoj.
Novi!!: Lički Novi i Udbina · Vidi više »
Una
Una je rijeka u sjeverozapadnom dijelu Bosne i Hercegovine odnosno istočnom dijelu Like.
Novi!!: Lički Novi i Una · Vidi više »
Velika župa Lika-Gacka
Upravna podjela NDH Velika župa Lika-Gacka bila je jedna od 22 velike župe na prostoru NDH.
Novi!!: Lički Novi i Velika župa Lika-Gacka · Vidi više »
Violina
Violina je gudački instrument s četiri žice, i od svih gudačkih instrumenata proizvodi najviše tonove i najmanjih je dimenzija.
Novi!!: Lički Novi i Violina · Vidi više »
Vladimir Fajdetić
Vladimir Fajdetić (Lički Novi, 17. prosinca 1924. – Rijeka 10. srpnja 1981.) bio je hrvatski muzikolog, violinist i glazbeni kritičar.
Novi!!: Lički Novi i Vladimir Fajdetić · Vidi više »
Vojna krajina
Zemljovid Vojne krajine Vojna krajina ili Vojna granica (njemački Militärgrenze), naziv za pogranično područje Habsburške Monarhije koje je na početku bilo organizirano kao obrambeni pojas protiv Osmanlija i koje je poslije preraslo u golemu habsburšku ratnu provinciju.
Novi!!: Lički Novi i Vojna krajina · Vidi više »
2001.
2001. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u ponedjeljak.
Novi!!: Lički Novi i 2001. · Vidi više »
