Brže od pregledniku!
203 odnosi: Administrativna podjela Bosne i Hercegovine, Ardijejci, Austrija, Đuro Basler, Šipovača, Široki Brijeg, Živko Budimir, Životinje, Županija, Županija Zapadnohercegovačka, Čapljina, Čitluk, Banovina Hrvatska, Berlinski kongres, Bijača, Bijača (nekropola), Biljke, Bošnjačko-hrvatski sukob, Bosna i Hercegovina, Cerno (Ljubuški, BiH), Crnopod, Crveni Grm, Daorsi, David Mandić, Dayton, Ohio, Delmati, Denis Buntić, Dole (Ljubuški, BiH), Domovinski rat, Drinovci, Dubrovnik, Duhan, Federacija Bosne i Hercegovine, Franjevci, Glad, Glagoljica, Grab (Ljubuški, BiH), Grabovnik, Gradska, Gramatika, Greda (Ljubuški, BiH), Grljevići, Grude, Hajduci, Hardomilje, HŽRK Ljubuški, Hercegovački ustanak 1875., Hercegovina, HKK Ljubuški, Hrašljani, ..., Hrvatska, Hrvatska demokratska zajednica 1990, Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine, Hrvatska stranka prava Bosne i Hercegovine, Hrvatske obrambene snage, Humačka ploča, Humac (Ljubuški, BiH), Ilijada, Imotski, Ivan Musić, Jugoslavenska narodna armija, Juta, Kašče, Kadiluk, Kalcijev karbonat, Kamen, Kameno doba, Karlovačka županija, Keramika, Klobuk (Ljubuški, BiH), Koćuša (slap), Komunizam, Koncentracijski logor Jasenovac, Konstantin VII. Porfirogenet, Kost, Kovine, Kraljevina Jugoslavija, Kravica (slap), Krš, Krka, Krunoslav Jurčić, Legenda, Lipno, Lisice (Ljubuški, BiH), Ljubuški, Ljubuško polje, Lovro Šitović, Makarska, Maslina, Matica (rijeka kod Imotskog), Međimurska županija, Metković, Miletina, Mir, Mirko Alilović, Mlade, Mostar, Mostarska Vrata, Mostarski okrug, Mramorje (nekropola u Studencima kod Ljubuškog), Narodna stranka Radom za Boljitak, Neretva, Nezavisna Država Hrvatska, Njemačka, NK Ljubuški, NK Sloga Ljubuški, Opći izbori u Bosni i Hercegovini 1990., Orahovlje, Osmansko Carstvo, Otok (Ljubuški, BiH), Pašnjak, Pamuk, Peć Mlini, Pliva, Počitelj (Čapljina, BiH), Posušje, Prapovijest, Pregrađe, Primorska banovina, Proboj (Ljubuški, BiH), Prolog (Ljubuški, BiH), Radišići, Rastok, Ravno, Riža, Rimski vojni logor u Humcu, RK Izviđač Ljubuški, Sarajevo, Sedra, Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, Socijalizam, Solin, Split, Staklo, Stanko Primorac, Stari grad Ljubuški, Stećak, Stjepan Kosača, Stjepan Radić, Stjepan Vukčić Kosača, Stranka pravde i povjerenja, Stubica (Ljubuški, BiH), Studenačko polje, Studenčica (rijeka), Studenci (Ljubuški, BiH), Studeni, Teskera, Tiberije, Tihaljina (rijeka), Travanj, Trebižat (rijeka), Tribistovo, Troja, Turci, Vašarovići, Velika župa Hum, Veljačko polje, Veljaci, Vid, Vinarstvo, Vitina (Ljubuški, BiH), Vitinsko polje, Vjekoslav Luburić, Voda, Vojnići (Ljubuški, BiH), Vrgorac, Vrljika, Washington, Zvirići, 1. listopada, 10. stoljeće, 11. stoljeće, 12. stoljeće, 14. stoljeće, 1444., 1472., 15. stoljeće, 1558., 1718., 18. stoljeće, 1878., 1884., 19. stoljeće, 1905., 1906., 1941., 1945., 1946., 1960., 1971., 1981., 1990., 1991., 1992., 1994., 1995., 2. kolovoza, 2013., 2017., 24. studenoga, 3. stoljeće pr. Kr., 7. stoljeće, 9. stoljeće. Proširite indeks (153 više) »
Administrativna podjela Bosne i Hercegovine
Bosna i Hercegovina se sastoji od dva entiteta – Federacije Bosne i Hercegovine i Republike Srpske, te distrikta Brčko.
Novi!!: Ljubuški i Administrativna podjela Bosne i Hercegovine · Vidi više »
Ardijejci
Karta koja prikazuje približan razmještaj ilirskih plemena i njihove susjede. Ardijejci (Ardiaei, Vardaei), ilirsko pleme s južne obale Jadrana koje prvo među Ilirima osnivaju državu pod vodstvom kralja Agrona, na području od lijeve obale Neretve pa do Vojuše u Albaniji.
Novi!!: Ljubuški i Ardijejci · Vidi više »
Austrija
Austrija (njemački: Österreich, bavarski: Östareich ili Estareich, alemanski: Öschtriich, slovenski: Avstrija, mađarski: Ausztria), službeno Republika Austrija (njem. Republik Österreich), država u Srednjoj Europi. Austrija graniči s Lihtenštajnom i Švicarskom na zapadu, Italijom i Slovenijom na jugu, Mađarskom i Slovačkom na istoku, s Njemačkom na sjeverozapadu i Češkom na sjeveru. Austrija se proteže u smjeru zapad-istok 575 km, a u sjeverno-južnom pravcu 294 km. Oko 60% površine Austrije je brdovito i dio je planinskog vijenca Alpa. Na istočnoj granici prema Češkoj, nalaze se obronci Karpata. Nizine se nalaze istočno i uzduž toka Dunava, te u južnoj Štajerskoj i Gradišće je na rubu Panonske nizine. Ukupno 43% Austrije je pošumljeno. Najniža točka Austrije je Hedwighof u Gradišću s 114 m, a najviši vrh je Grossglockner s 3.798 m Austrija je parlamentarna demokracija. Sastoji od devet saveznih država, i jedna je od 2 europskih država koje su proglasile stalnu neutralnost (druga je Švicarska). Austrija je članica Ujedinjenih naroda od 1955., a članica Europske unije od 1995. godine. Od 2009. do 2010. godine, bila je nestalna članica Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda.
Novi!!: Ljubuški i Austrija · Vidi više »
Đuro Basler
Đuro Basler (Sijekovac, 6. ožujka 1917. – Sarajevo, 3. veljače 1990.),, Proleksis enciklopedija, preuzeto 3.
Novi!!: Ljubuški i Đuro Basler · Vidi više »
Šipovača
Šipovača je naseljeno mjesto u gradu Ljubuškom, Federacija BiH, BiH.
Novi!!: Ljubuški i Šipovača · Vidi više »
Široki Brijeg
Široki Brijeg je grad u Bosni i Hercegovini i sjedište Županije Zapadnohercegovačke.
Novi!!: Ljubuški i Široki Brijeg · Vidi više »
Živko Budimir
Živko Budimir (Vir, Posušje, 20. studenoga 1962.), hrvatski bosanskohercegovački političar, general i predsjednik entiteta Federacija Bosne i Hercegovine od 2011.
Novi!!: Ljubuški i Živko Budimir · Vidi više »
Životinje
Životinje (lat. Animalia) su jedno od carstava u domeni eukariota.
Novi!!: Ljubuški i Životinje · Vidi više »
Županija
Županija (lat. comitatus; mađ. megye) je oblik teritorijalno-političke izgradnje hrvatske države u razvijenom smislu pojavile su se u 10. stoljeću, potiskujući župe, najniže oblike udruživanja ljudi temeljenog na krvnom srodstvu.
Novi!!: Ljubuški i Županija · Vidi više »
Županija Zapadnohercegovačka
Županija Zapadnohercegovačka (boš.: Zapadnohercegovački kanton) osma je od ukupno deset županija u Federaciji Bosne i Hercegovine.
Novi!!: Ljubuški i Županija Zapadnohercegovačka · Vidi više »
Čapljina
Čapljina je grad u južnom dijelu Bosne i Hercegovine.
Novi!!: Ljubuški i Čapljina · Vidi više »
Čitluk
Čitluk je gradić i općina u Hercegovačko-neretvanskoj županiji, BiH.
Novi!!: Ljubuški i Čitluk · Vidi više »
Banovina Hrvatska
Banovina Hrvatska je bila autonomna teritorijalna jedinica unutar Kraljevine Jugoslavije.
Novi!!: Ljubuški i Banovina Hrvatska · Vidi više »
Berlinski kongres
Berlinski kongres je bio skup predstavnika tadašnjih velikih sila Njemačke, Austro-Ugarske, Francuske, Velike Britanije, Italije, Rusije i Osmanskog carstva, koji je pod predsjedanjem Otta von Bismarcka održan od 13. lipnja do 13. srpnja 1878. godine u Berlinu.
Novi!!: Ljubuški i Berlinski kongres · Vidi više »
Bijača
Bijača je naseljeno mjesto u sastavu grada Ljubuškoga, Federacija BiH.
Novi!!: Ljubuški i Bijača · Vidi više »
Bijača (nekropola)
Nekropola Bijača nalazi se neposredno uz cestu Ljubuški - Vid, pored mjesta Bijača, na lokalitetu Dilić.
Novi!!: Ljubuški i Bijača (nekropola) · Vidi više »
Biljke
Biljke (lat. Plantae) su glavna grupa koja sadrži 642 porodice i 17.020 rodova (genera) (bez algi), uključujući i organizme kao drveće, cvijeće, bilje i paprati.
Novi!!: Ljubuški i Biljke · Vidi više »
Bošnjačko-hrvatski sukob
Bošnjačko-hrvatski sukob bio je oružani sukob za vrijeme rata u Bosni i Hercegovini između snaga Republike Bosne i Hercegovine predvođenih Armijom Republike Bosne i Hercegovine i snaga Hrvatske Republike Herceg-Bosne predvođenih Hrvatskim vijećem obrane.
Novi!!: Ljubuški i Bošnjačko-hrvatski sukob · Vidi više »
Bosna i Hercegovina
Bosna i Hercegovina (skraćeno: BiH; srp. Босна и Херцеговина, БиХ) je država u Jugoistočnoj Europi.
Novi!!: Ljubuški i Bosna i Hercegovina · Vidi više »
Cerno (Ljubuški, BiH)
Cerno je naseljeno mjesto u gradu Ljubuškom, Federacija BiH, BiH.
Novi!!: Ljubuški i Cerno (Ljubuški, BiH) · Vidi više »
Crnopod
Crnopod je naseljeno mjesto u gradu Ljubuškom, Federacija BiH, BiH.
Novi!!: Ljubuški i Crnopod · Vidi više »
Crveni Grm
Crveni Grm je naseljeno mjesto u gradu Ljubuškom, Federacija BiH, BiH.
Novi!!: Ljubuški i Crveni Grm · Vidi više »
Daorsi
Karta koja prikazuje približan razmještaj ilirskih plemena i njihove susjede. Daorsi ili Daversi su ilirsko pleme koje je živjelo u istočnom donjem porječju Neretve, na području današnje Hercegovine od 300.
Novi!!: Ljubuški i Daorsi · Vidi više »
David Mandić
David Mandić (Ljubuški, 14. rujna 1997.) hrvatski reprezentativni rukometaš.
Novi!!: Ljubuški i David Mandić · Vidi više »
Dayton, Ohio
Dayton je grad u američkoj saveznoj državi Ohio.
Novi!!: Ljubuški i Dayton, Ohio · Vidi više »
Delmati
Karta koja prikazuje približan razmještaj ilirskih plemena i njihove susjede. Dalmatski konjanik iz helenizma (umjetnička rekonstrukcija). Delmati ili Dalmati bili su narod koji je u antičko doba nastavao područje srednje Dalmacije, na području između rijeka Krke i Cetine.
Novi!!: Ljubuški i Delmati · Vidi više »
Denis Buntić
Denis Buntić (Ljubuški, 13. listopada 1982.) hrvatski je rukometaš.
Novi!!: Ljubuški i Denis Buntić · Vidi više »
Dole (Ljubuški, BiH)
Dole je naseljeno mjesto u gradu Ljubuškom, Federacija BiH, BiH.
Novi!!: Ljubuški i Dole (Ljubuški, BiH) · Vidi više »
Domovinski rat
Domovinski rat bio je obrambeno-osloboditeljski rat za neovisnost i cjelovitost Republike Hrvatske protiv agresije udruženih velikosrpskih snaga – ekstremista iz Hrvatske, BiH (posebice Republike Srpske), te Srbije i Crne Gore. U početnim dijelovima rata važnu ulogu u napadima na Republiku Hrvatsku imala je Jugoslavenska narodna armija (JNA), u to vrijeme još uvijek barem nominalno zajednička vojna sila svih članica SFRJ; koja je međutim u tijeku nekoliko mjeseci reorganizirana u tri zajedničkim zapovijedanjem i opskrbom bitno povezane vojske - Srpsku vojsku Krajine u Hrvatskoj, Vojsku Republike Srpske u BiH, te Vojsku Jugoslavije na području Srbije i Crne Gore. Domovinskom je ratu prethodila pobuna dijela srpskoga pučanstva u Hrvatskoj – tzv. balvan revolucija – koja je izbila 17. kolovoza 1990. i zbog koje su se na više strana dogodili manji oružani incidenti. Na strategijskoj razini Domovinski rat sastojao se od tri etape. U prvoj etapi, do siječnja 1992., izvršena je "puzajuća" vojna agresija na Hrvatsku, koja je bila prisiljena na obranu. Makar se nadao razriješiti sukob političkim i diplomatskim sredstvima, hrvatski državni vrh je poduzeo neophodne korake da osigura opstanak hrvatske države, isprva jačanjem postrojbi policije. Vrh JNA, suočen s međunarodnom situacijom u kojoj se raspada komunistički blok, te gdje unutar same Jugoslavije sukobljeni interesi naroda koji su je sačinjavali vode prema njenoj potpunoj dezintegraciji, odlučio je već 1990. godine pristupiti reorganizaciji, u sklopu aktivnosti nazvanih Jedinstvo-3: tu se sustavno ojačavalo mirnodopske snage JNA raspoređene u dijelovima SFRJ na kojima je očekivala angažman, a smanjila ih na područjima gdje JNA nije očekivala probleme i onima koja su podržavala njezinu političku opciju. Potom JNA odlučuje - u posve ilegalnoj akciji masovnog dijeljenja vojnog naoružanja i opreme civilima provedenoj početkom 1991. godine - naoružati etničke Srbe u Hrvatskoj (te u BiH), te onemogućiti legalnim hrvatskim vlastima da kontroliraju područja na kojima bi srpski ekstremisti podizali barikade i organizirali paralelni sustav vlasti. Oružani sukobi počeli su u travnju 1991. uz postupno očitovanje naklonjenosti JNA srpskim pobunjenicima, koji su zauzimali selo po selo i gradić po gradić u područjima koja su bila u većoj ili manjoj mjeri nastanjena etničkim Srbima. Od kolovoza 1991. ti su sukobi prerasli u izravnu agresiju iz Srbije, kojom se nastojalo učvrstiti i proširiti područje koje su lokalne snage sastavljene od pobunjenih Srba potpomognutih od JNA uspjele osvojiti vojnim djelovanjima manjeg intenziteta. Naposljetku je Hrvatska pružila dovoljno snažan i uporan otpor agresiji te su uspostavljene čvrste linije bojišta. Na okupiranim područjima, djelovat će od toga vremena pa do kraja rata paradržava imenom Republika Srpska Krajina, koja neće dobiti nikakvo međunarodno priznanje, a čija sva tri uzastopna predsjednika - Milan Babić, Goran Hadžić i Milan Martić - su na Međunarodnom sudu za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije osuđeni na dugogodišnje zatvorske kazne, zbog teških i masovnih ratnih zločina protiv ratnih zarobljenika i civilnog stanovništva. U drugoj etapi, od siječnja 1992. do svibnja 1995., došlo je do zastoja u agresiji i do razmještaja mirovnih snaga UN-a duž crta prekida vatre. Za Hrvatsku je to bila etapa diplomatskih nastojanja i pregovora te strpljivog jačanja snaga, uz provedbu operacija taktičke razine u kojima su oslobođeni manji dijelovi teritorija; tu je vjerojatno najznatniji angažman u oslobođenju Dubrovačkog primorja. U ovoj je fazi započeo i Rat u Bosni i Hercegovini, koja vjerojatno ne bi opstala bez značajne potpore Hrvatske; tijekom tog rata je međutim nastao i Bošnjačko-hrvatski sukob. U trećoj etapi, u svibnju i kolovozu 1995., bile su izvedene navalne operacije u kojima je naposljetku u Operaciji Oluja oslobođen najveći dio okupiranoga područja u Posavini i zapadnoj Slavoniji te na Banovini, Kordunu, u Lici i u sjevernoj Dalmaciji. U mjesecima nakon Operacije Oluja uslijedile su vojne operacije na teritoriju Bosne i Hercegovine, gdje su uz suradnju Armije RBiH i snaga HVO postrojbe Hrvatske vojske u Operaciji Maestral došle nadomak Banja Luke i omogućile mirovne pregovore u Daytonu, koji su rezultirali trajnijim mirom. Naposljetku je - kao svojevrsna četvrta etapa - preostalo okupirano područje u hrvatskom Podunavlju reintegrirano bez korištenja vojne sile, uz pomoć prijelazne međunarodne uprave (1996. – 1998.). Sklapanje Erdutskog sporazuma u studenom 1995. godine učinilo je nepotrebnim provedbu planirane hrvatske Operacije Grom, te omogućilo okončanje neprijateljstava bez daljnjih žrtava i razaranja. Najveće ratne žrtva i razaranja pretrpjela je Hrvatska u prvoj etapi. Intenzitet sukoba je u prvoj etapi rata rastao, kako je radikalna srpska politika uspijevala ovladavati mogućnošću da oružanom silom djeluje protiv Hrvatske: u kolovozu 1990. godine nastaju neredi u kojima se blokiraju prometnice u blizini naselja sa srpskim stanovništvom ("balvan revolucija"); u ožujku 1991. godine počinju prvi oružani sukobi srpskih pobunjenika - kojima je do tada JNA ilegalno podijelila goleme količine naoružanja i organizirala ih u oveće postrojbe - s hrvatskom policijom; u kolovozu 1991. god. počinju napadi na Vukovar u koju se uključuju krupne oklopne jedinice s masivnom topničkom i zrakoplovnom podrškom; 7. listopada 1991. godine borbeni zrakoplovi JNA raketiraju banske dvore u Zagrebu, u pokušaju da se pobije vrh hrvatske vlasti, a širom Hrvatske pokreću se vrlo agresivne operacije u pokušaju da se posve slomi hrvatsku obranu: tek nakon toga je Hrvatska posve prekinula vezu s jugoslavenskom federacijom: jugoslavenski dinar se i poslije toga stanovito vrijeme koristio kao sredstvo plaćanja (i) u Hrvatskoj, dok nije 23. prosinca 1991. godine zamijenjen hrvatskim dinarom (ISO 4217: HRD; jugoslavenski dinar je razmijenjen u hrvatski dinar prema tečaju 1:1). U počecima rata iz mjeseca u mjesec postepeno raste spremnost profesionalnog sastava JNA i hrvatskih Srba da sudjeluju u protuhrvatskim oružanim akcijama, dostigavši vrhunac u vrijeme bitke za Vukovar od kolovoza do studenog 1991. god. i bitke za Dubrovnik u isto doba. Oružane snage srpske pobune su organizirane izravnim dodjeljivanjem elemenata JNA, uključujući tu čak i zrakoplovne postrojbe, da služe kao Srpska vojska Krajine, ne prekidajući ni u jednom razdoblju rata opskrbu i dotok zapovjednog kadra iz Srbije - ali i organiziranost Hrvatske da brani svoju suverenost i teritorijalnu cjelovitost: kraj rata 1995. godine nastupa u vrijeme kada se odnos snaga odlučno preokrenuo na hrvatsku stranu. U ratu je poginulo preko 21.000 ljudi: 13.583 na hrvatskoj strani (uključujući nestale) prema Ivi Goldsteinu ili 15.970 prema Draženu Živiću, znanstvenom suradniku Instituta društvenih znanosti "Ivo Pilar", te 8.039 na srpskoj strani, od toga 6.760 na područjem pod kontrolom pobunjenih Srba, a 1.279 vojnika JNA, prema beogradskim službenim podatcima. Ratom i ratnim razaranjem bilo je obuhvaćeno 54% hrvatskog teritorija, na kojem je živjelo 36% hrvatskog stanovništva. Pod okupacijom se našlo 14.760 km2 ili 26% hrvatskog teritorija. Nijedan hrvatski vojnik nije stupio na teritorij Srbije. U prosincu 1991. godine u Hrvatskoj je bilo oko 550.000 prognanika i izbjeglica, a k tome je 150.000 ljudi bilo u izbjeglištvu u inozemstvu. U obrani Hrvatske sudjelovalo je 5% žena, odnosno njih 23.080, od kojih je 127 poginulo, a 1.113 ostalo trajnim invalidima. Prema podatcima Državne revizije, izravna ratna šteta u Hrvatskoj u razdoblju 1990.–1999. godine iznosila je 236.431.568.000 kuna ili 65.350.635.000 DEM. Uništeno je 180.000 domova te 25% hrvatskog gospodarstva. Kako su se osiguravali uvjeti za život u gradovima i selima blizu bojišnice, broj prognanika i izbjeglica u samoj Hrvatskoj smanjio se s 550 tisuća krajem 1991. na 386.264 u 1995. godini Istodobno je broj izbjeglica u inozemstvu smanjen od 150 na 57 tisuća. Počevši od 1995. godine počinje masovan povratak prognanika i izbjeglica na područja koja su ponovo stavljena pod kontrolu hrvatskih vlasti. Bitna osobina hrvatskog obrambeno-oslobodilačkog rata jest, da napadač nije pokazivao tek namjeru samo fizički osvojiti ozemlje, nego i volju za potpunim uništenjem identiteta Hrvatske i Hrvata - čovjeka, kulture i povijesti. O tome svjedoče primjerica granatiranja šibenske katedrale i zadarske prvostolnice, dakle objekata goleme kulturalne važnosti, koji se nalaze daleko od bilo kakvih legitimnih vojnih ciljeva ili infrastrukture. Kratki video pregled u ratu preko zemljovida. Međunarodna zajednica je nastojala posredovati radi postizanja mira: prijedlozi su redom uključivali odricanje od dijelova hrvatskog teritorija, ili barem bitnog umanjenja hrvatskog suvereniteta na dijelovima svojeg teritorija; dogovor će biti postignut tek 1995. godine, nakon što je Hrvatska vojska odnijela prevagu na vojnom polju. te će uključivati tek amnestiju za one koji su sudjelovali u oružanoj pobuni i jamstvo građanskih i manjinskih prava za hrvatske građane srpske etničke pripadnosti Vremenski i u praktičnom smislu, domovinski rat se zapravo ne može sagledati posve odvojeno od rata u Bosni i Hercegovini koji se odvijao u isto vrijeme na obližnjem prostoru, s istim agresorom koji je imao jedinstveni cilj - stvaranje Velike Srbije; ta se dva susjedna prostora mora promatrati kao jedinstveno i neodvojivo ratište. Srbija je organizirala, naoružavala i zapovijedala srpskim snagama u RH i u susjednoj BiH, zbog čega je bila izvrgnuta međunarodnim gospodarskim sankcijama. Kako Hrvatska, kao a ni susjedna BiH, nije odustajala od obrane svojeg teritorijalnog integriteta, Srbija je s vremenom imala sve manje snage financirati ratovanje, a osobito Hrvatska vojska će biti sve organiziranija i bolje opremljena - te će se do 1995. godine odnos snaga dovoljno promijeniti, da se srpskoj strani nanese potpuni poraz, bez izrazito velikih ljudskih žrtava.
Novi!!: Ljubuški i Domovinski rat · Vidi više »
Drinovci
Drinovci su naseljeno mjesto u općini Grude, Federacija BiH, BiH, popis.gov.ba, preuzeto 29.
Novi!!: Ljubuški i Drinovci · Vidi više »
Dubrovnik
Dubrovnik (lat. Ragusium) je grad na krajnjem jugu Hrvatske.
Novi!!: Ljubuški i Dubrovnik · Vidi više »
Duhan
Duhan (lat. Nicotiana) rod je biljaka iz porodice Solanaceae kojoj, uz još neke, također pripadaju rajčica i krumpir.
Novi!!: Ljubuški i Duhan · Vidi više »
Federacija Bosne i Hercegovine
Federacija Bosne i Hercegovine (srp. Федерација Босне и Херцеговине), skraćeno FBiH (srp. ФБиХ), jedan je od dvaju entiteta Bosne i Hercegovine uz Republiku Srpsku.
Novi!!: Ljubuški i Federacija Bosne i Hercegovine · Vidi više »
Franjevci
Franjevci ili Red Manje braće (ili Red male braće) crkveni je red ustanovljen po nadahnuću sv.
Novi!!: Ljubuški i Franjevci · Vidi više »
Glad
* Glad (osjet), osjet izazvan nedostatkom hrane.
Novi!!: Ljubuški i Glad · Vidi više »
Glagoljica
Glagoljica u Zagrebačkoj katedrali Glagoljica je vrsta alfabetskoga pisma koje je osmišljeno, tj.
Novi!!: Ljubuški i Glagoljica · Vidi više »
Grab (Ljubuški, BiH)
Grab je naseljeno mjesto u gradu Ljubuškom, Federacija BiH, BiH.
Novi!!: Ljubuški i Grab (Ljubuški, BiH) · Vidi više »
Grabovnik
Grabovnik je naseljeno mjesto u gradu Ljubuškom, Federacija BiH, BiH.
Novi!!: Ljubuški i Grabovnik · Vidi više »
Gradska
Gradska je naseljeno mjesto u gradu Ljubuškom, Federacija BiH, BiH.
Novi!!: Ljubuški i Gradska · Vidi više »
Gramatika
Gramatika (slovnica) je proučavanje pravila koja upravljaju uporabom jezika.
Novi!!: Ljubuški i Gramatika · Vidi više »
Greda (Ljubuški, BiH)
Greda je naseljeno mjesto u gradu Ljubuškom, Federacija BiH, BiH.
Novi!!: Ljubuški i Greda (Ljubuški, BiH) · Vidi više »
Grljevići
Grljevići su naseljeno mjesto u gradu Ljubuškom, Federacija BiH, BiH.
Novi!!: Ljubuški i Grljevići · Vidi više »
Grude
Grude su općina i naseljeno mjesto u Bosni i Hercegovini.
Novi!!: Ljubuški i Grude · Vidi više »
Hajduci
Crtež hajduka iz 1703. Hajduci (od mađarskog hajdu za naoružanog vojnika-plaćenika bez zemlje) bili su odmetnici u zemljama Osmanskog Carstva.
Novi!!: Ljubuški i Hajduci · Vidi više »
Hardomilje
Hardomilje je naseljeno mjesto u gradu Ljubuškom, Federacija BiH, BiH.
Novi!!: Ljubuški i Hardomilje · Vidi više »
HŽRK Ljubuški
HŽRK Ljubuški je ženski rukometni klub iz Ljubuškog.
Novi!!: Ljubuški i HŽRK Ljubuški · Vidi više »
Hercegovački ustanak 1875.
Hercegovački ustanak je bio ustanak Hrvata protiv osmanske vladavine 1875. godine.
Novi!!: Ljubuški i Hercegovački ustanak 1875. · Vidi više »
Hercegovina
86-393-0255-3, zadnje korice Hercegovina je regija na jugu Bosne i Hercegovine.
Novi!!: Ljubuški i Hercegovina · Vidi više »
HKK Ljubuški
HKK Ljubuški je hrvatski košarkaški klub iz Ljubuškoga, Bosna i Hercegovina.
Novi!!: Ljubuški i HKK Ljubuški · Vidi više »
Hrašljani
Hrašljani su naseljeno mjesto u gradu Ljubuškom, Federacija BiH, BiH.
Novi!!: Ljubuški i Hrašljani · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Ljubuški i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatska demokratska zajednica 1990
Hrvatska demokratska zajednica 1990 (kratica: HDZ 1990, ili u žargonu Devedesetka), bosanskohercegovačka parlamentarna politička stranka federalističke i konzervativne orijentacije osnovana 2006.
Novi!!: Ljubuški i Hrvatska demokratska zajednica 1990 · Vidi više »
Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine
Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine (kratica: HDZ BiH) je parlamentarna politička stranka u Bosni i Hercegovini.
Novi!!: Ljubuški i Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine · Vidi više »
Hrvatska stranka prava Bosne i Hercegovine
Hrvatska stranka prava Bosne i Hercegovine (do 2010. Hrvatska stranka prava BiH Đapić – dr. Jurišić) je politička stranka u Bosni i Hercegovini.
Novi!!: Ljubuški i Hrvatska stranka prava Bosne i Hercegovine · Vidi više »
Hrvatske obrambene snage
Hrvatske obrambene snage (kratica HOS, ponekad zvane i Hrvatske oružane snage) bile su među prvim organiziranim vojnim postrojbama koje su djelovale u Domovinskom ratu, te su uz Hrvatsko vijeće obrane (HVO), i Teritorijalnu obranu BiH (TO BiH), činile okosnicu otpora velikosrpskim snagama u Bosni i Hercegovini.
Novi!!: Ljubuški i Hrvatske obrambene snage · Vidi više »
Humačka ploča
Humačka ploča Humačka ploča (XI. ili XII. stoljeće) spada među najstarije spomenike pismenosti u Bosni i Hercegovini, a pisana je na staroslavenskom jeziku, bosančicom, s uporabom pet slova na glagoljici.
Novi!!: Ljubuški i Humačka ploča · Vidi više »
Humac (Ljubuški, BiH)
Humac je naseljeno mjesto u gradu Ljubuškom, Federacija BiH, BiH.
Novi!!: Ljubuški i Humac (Ljubuški, BiH) · Vidi više »
Ilijada
5. st., Milano Ilijada (Ιλιάς) jedan je od dva Homerova epa.
Novi!!: Ljubuški i Ilijada · Vidi više »
Imotski
Imotski je grad u južnoj Hrvatskoj, nedaleko granice s Bosnom i Hercegovinom.
Novi!!: Ljubuški i Imotski · Vidi više »
Ivan Musić
don Ivan Musić Ivan Musić (Klobuk, Ljubuški, 24. prosinca 1848. – Beograd, 1888.) bio je hrvatski katolički svećenik, vojvoda, vođa ustanka protiv Osmanlija.
Novi!!: Ljubuški i Ivan Musić · Vidi više »
Jugoslavenska narodna armija
Vrhovni zapovjednik JNA Josip Broz Tito vrši pregled počasne garde Hrvatskom povijesnom muzeju Jugoslavenska narodna armija (skraćeno JNA; srp.: Jугословенска народна армиja/Jugoslovenska narodna armija, slo.: Jugoslovanska ljudska armada, mak.; Југословенска народна армија) (22. prosinca 1941. – 20. svibnja 1992.) bila je dio jedinstvenih oružanih snaga SFRJ do njezina raspada.
Novi!!: Ljubuški i Jugoslavenska narodna armija · Vidi više »
Juta
Juta Juta je vlakno koje se dobiva iz stabljika biljaka Corchorus capsularis i Corchorus olitorius Corchorus.
Novi!!: Ljubuški i Juta · Vidi više »
Kašče
Kašče je naseljeno mjesto u gradu Ljubuškom, Federacija BiH, BiH.
Novi!!: Ljubuški i Kašče · Vidi više »
Kadiluk
Kadiluk, također kaza (tur. kadılık od kadı: sudac, prema arap. qada: suditi), u Turskom Carstvu, sudsko i upravno područje, kotar.
Novi!!: Ljubuški i Kadiluk · Vidi više »
Kalcijev karbonat
Kalcit CaCO3 Kalcijev karbonat (CaCO3) kalcijeva je sol ugljične kiseline i u prirodi najrašireniji spoj kalcija jer se pojavljuje kao kalcit u različitim oblicima vapnenaca, mramora i kreda.
Novi!!: Ljubuški i Kalcijev karbonat · Vidi više »
Kamen
Kamen nastaje drobljenjem, kalanjem i rezanjem stijena.
Novi!!: Ljubuški i Kamen · Vidi više »
Kameno doba
Kameno doba je izraz kojim se označava najstarije razdoblje prapovijesti.
Novi!!: Ljubuški i Kameno doba · Vidi više »
Karlovačka županija
Karlovačka županija se nalazi u središnjoj Hrvatskoj.
Novi!!: Ljubuški i Karlovačka županija · Vidi više »
Keramika
Crijepovi iz Dubrovnika Keramika u stilu fajanse Tehnička keramika: klizni ležaj Keramika dolazi od starogrčke riječi keramikos (grčki: κεραμικός), a ona je označavala glinu za lončarske predmete.
Novi!!: Ljubuški i Keramika · Vidi više »
Klobuk (Ljubuški, BiH)
Klobuk je naseljeno mjesto u gradu Ljubuškom, Federacija BiH, BiH.
Novi!!: Ljubuški i Klobuk (Ljubuški, BiH) · Vidi više »
Koćuša (slap)
Slap Koćuša Slap Koćuša se nalazi na rijeci Mlade koja niže slapa mijenja ime u Trebižat.
Novi!!: Ljubuški i Koćuša (slap) · Vidi više »
Komunizam
Komunizam (iz franc. communisme, od lat. communis, zajednički, univerzalanBall, Terence i Richard Dagger. 2019. "" (revised ed.). Encyclopædia Britannica. Pristupljeno 10. lipnja 2020.), političko-filozofska, društveno-filozofska, politička i ekonomska ideologija i politički pokret čiji je krajnji cilj uspostava komunističkog društva - socioekonomskog poretka strukturiranog prema ideji društvenog vlasništva proizvodnih sredstava i nestanka društvenih slojeva, novca i države.
Novi!!: Ljubuški i Komunizam · Vidi više »
Koncentracijski logor Jasenovac
Ulaz u logor Jasenovac Koncentracijski logor Jasenovac ili Sabirni logor Jasenovac bio je najveći koncentracijski logor i logor za istrebljenje u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj (NDH) za vrijeme Drugog svjetskog rata.
Novi!!: Ljubuški i Koncentracijski logor Jasenovac · Vidi više »
Konstantin VII. Porfirogenet
Konstantin VII.
Novi!!: Ljubuški i Konstantin VII. Porfirogenet · Vidi više »
Kost
Ilustracija '''ljudske bedrene kosti''', najprepoznatljivije u ljudskom tijelu Kost (lat.: "Os"), ili koštano tkivo jest povezivno tkivo koje podupire tjelesnu strukturu, a nalazi se kod većine životinja.
Novi!!: Ljubuški i Kost · Vidi više »
Kovine
Užareni metal u kovačnici Kovine (latinizirano: metali) su kemijski elementi koji zbog načina kojim se njihovi atomi povezuju (metalna veza) dobro provode električnu struju.
Novi!!: Ljubuški i Kovine · Vidi više »
Kraljevina Jugoslavija
Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca (srp. Краљевина Срба, Хрвата и Словенаца), od 1929. godine Kraljevina Jugoslavija (srp. Краљевина Југославија), naziv je za monarhiju koja je obuhvaćala područja Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore i Makedonije, nastala je 1. prosinca 1918. godine,Matković, 1998., str.
Novi!!: Ljubuški i Kraljevina Jugoslavija · Vidi više »
Kravica (slap)
Slap Kravica Kravica je slap u Bosni i Hercegovini, a nalazi se 10 km od Međugorja, u mjestu Studenci kod Ljubuškog.
Novi!!: Ljubuški i Kravica (slap) · Vidi više »
Krš
Nacionalnom parku Paklenica Suhozid u velebitskom kršu Krš ili kras (tal. carso, njem. karst) je tip reljefa koji se razvija na tlu sastavljenom od topljivih stijena (najčešće kalcijevog karbonata (CaCO3) ili magnezijevog karbonata (MgCO3)).
Novi!!: Ljubuški i Krš · Vidi više »
Krka
Donji tok Krke. Krka je rijeka u Hrvatskoj koja utječe u Jadransko more.
Novi!!: Ljubuški i Krka · Vidi više »
Krunoslav Jurčić
Krunoslav (Kruno) Jurčić (Ljubuški, 26. studenoga 1969.) bivši je hrvatski nogometni reprezentativac i sadašnji trener.
Novi!!: Ljubuški i Krunoslav Jurčić · Vidi više »
Legenda
Legenda (lat. ono što se ima pročitati, štivo) u srednjem vijeku, pobožno štivo, najčešće životopis nekog sveca, koji se čitao u crkvi ili samostanskoj blagovaonici za vrijeme jela (u našim krajevima takvi su se tekstovi obično nazivali čtenija, čtenja, štenja). Kao književna vrsta legenda je pripovijest u prozi ili stihovima, u kojoj je tema povijesno-biografskih podataka (ili elemenata s historijskom namjenom) isprepletena fantastičnim (basnoslovnim, natprirodnim, pustolovnim) pojedinostima.
Novi!!: Ljubuški i Legenda · Vidi više »
Lipno
Lipno je naseljeno mjesto u gradu Ljubuškom, Federacija BiH, BiH.
Novi!!: Ljubuški i Lipno · Vidi više »
Lisice (Ljubuški, BiH)
Lisice su naseljeno mjesto u gradu Ljubuškom, Federacija BiH, BiH.
Novi!!: Ljubuški i Lisice (Ljubuški, BiH) · Vidi više »
Ljubuški
Ljubuški je grad u Bosni i Hercegovini.
Novi!!: Ljubuški i Ljubuški · Vidi više »
Ljubuško polje
Ljubuško polje Ljubuško polje je krško polje u zapadnom dijelu Hercegovine.
Novi!!: Ljubuški i Ljubuško polje · Vidi više »
Lovro Šitović
Lovro Šitović (Ljubuški, 1682. – Šibenik, 28. veljače 1729.) bio je hrvatski i bosanskohercegovačkiMirko Marjanović, Leksikon hrvatskih književnika BiH od najstarijih vremena do danas, Matica hrvatska Sarajevo, HKD Napredak, Sarajevo, 2001.
Novi!!: Ljubuški i Lovro Šitović · Vidi više »
Makarska
Makarska je grad u Splitsko-dalmatinskoj županiji.
Novi!!: Ljubuški i Makarska · Vidi više »
Maslina
Maslina (uljika, lat. Olea europaea) ime je za suptropsku zimzelenu biljku, porodice maslina (Oleaceae).
Novi!!: Ljubuški i Maslina · Vidi više »
Matica (rijeka kod Imotskog)
Matica je rijeka ponornica u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini.
Novi!!: Ljubuški i Matica (rijeka kod Imotskog) · Vidi više »
Međimurska županija
Zemljovid Međimurske županije Etnografskom muzeju u Zagrebu Međimurska županija, u upravnom, a u zemljopisnom smislu Međimurje, područje je na krajnjem sjeveru Hrvatske omeđeno rijekama Murom i Dravom.
Novi!!: Ljubuški i Međimurska županija · Vidi više »
Metković
Metković je grad u Dalmaciji, u sastavu Dubrovačko-neretvanske županije.
Novi!!: Ljubuški i Metković · Vidi više »
Miletina
Miletina je naseljeno mjesto u gradu Ljubuškom, Federacija BiH, BiH.
Novi!!: Ljubuški i Miletina · Vidi više »
Mir
Najčešće korišten znak mira maslinovu grančicu. Mir se obično definira kao razdoblje bez ratova.
Novi!!: Ljubuški i Mir · Vidi više »
Mirko Alilović
Mirko Alilović (Ljubuški, BiH, 15. rujna 1985.) hrvatski je rukometni vratar.
Novi!!: Ljubuški i Mirko Alilović · Vidi više »
Mlade
Mlade je jedan od naziva rijeke Trebižat u Hercegovini, (BiH).
Novi!!: Ljubuški i Mlade · Vidi više »
Mostar
Mostar je grad u Bosni i Hercegovini.
Novi!!: Ljubuški i Mostar · Vidi više »
Mostarska Vrata
Mostarska Vrata su naseljeno mjesto u gradu Ljubuškom, Federacija BiH, BiH.
Novi!!: Ljubuški i Mostarska Vrata · Vidi više »
Mostarski okrug
Upravna podjela BiH u Austro-Ugarskoj Mostarski okrug (također Hercegovina, nje. Herzegowina) bio je jedan od okruga u BiH dok je bila pod Austro-Ugarskom.
Novi!!: Ljubuški i Mostarski okrug · Vidi više »
Mramorje (nekropola u Studencima kod Ljubuškog)
Nekropola Mramorje Nekropola Mramorje nalazi se u mjestu Studenci pored Ljubuškoga, na lokalitetu Mramorje.
Novi!!: Ljubuški i Mramorje (nekropola u Studencima kod Ljubuškog) · Vidi više »
Narodna stranka Radom za Boljitak
Narodna stranka "Radom za Boljitak" je bosanskohercegovačka politička stranka koja djeluje na prostoru cijele Bosne i Hercegovine od svog osnutka.
Novi!!: Ljubuški i Narodna stranka Radom za Boljitak · Vidi više »
Neretva
Neretva je rijeka u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj.
Novi!!: Ljubuški i Neretva · Vidi više »
Nezavisna Država Hrvatska
Nezavisna Država Hrvatska (skr. NDH, ND Hrvatska ili N. D. Hrvatska), bila je djelomično priznata marionetska država stvorena za vrijeme Drugoga svjetskog rata u okviru poretka Sila Osovine, pod utjecajem nacističke Njemačke i fašističke Italije.
Novi!!: Ljubuški i Nezavisna Država Hrvatska · Vidi više »
Njemačka
Njemačka (njem. Deutschland), službeno: Savezna Republika Njemačka (njem. Bundesrepublik Deutschland) je država u srednjoj Europi. Na sjeveru graniči sa Sjevernim morem, Danskom i Baltičkim morem, na istoku s Poljskom i Češkom, na jugu s Austrijom i Švicarskom, a na zapadu s Francuskom, Luksemburgom, Belgijom i Nizozemskom. Njemačka je demokratska parlamentarna savezna država, koja se sastoji od 16 saveznih zemalja (njem. Bundesländer) od kojih su tri samostalni gradovi. Glavni grad je Berlin i u njemu su smješteni parlament (Bundestag) i vlada (Regierung). Ujedinjena je kao država za vrijeme Francusko-pruskog rata 1870./'71. Njemačka je jedna od najrazvijenijih država svijeta i jedna od osnivačkih članica Europske unije. Članica je i Ujedinjenih naroda, NATO-a, skupine G4, G7 i G8. S približno 82 milijuna stanovnika, druga je europska zemlja po broju stanovnika, a najveća u EU-u, te ima najsnažnije europsko gospodarstvo. Nakon SAD-a, Njemačka je druga najpopularnija migracijska destinacija u svijetu.
Novi!!: Ljubuški i Njemačka · Vidi više »
NK Ljubuški
NK Ljubuški je hrvatski nogometni klub iz Ljubuškog, BiH.
Novi!!: Ljubuški i NK Ljubuški · Vidi više »
NK Sloga Ljubuški
NK Sloga je hrvatski nogometni klub iz Ljubuškog, BiH.
Novi!!: Ljubuški i NK Sloga Ljubuški · Vidi više »
Opći izbori u Bosni i Hercegovini 1990.
Opći izbori u Socijalističkoj Republici Bosni i Hercegovini 1990. održani su 18. studenoga 1990. Izbori su bili su prvi višestranački i demokratski izbori nakon parlamentarnih izbora u Kraljevini Jugoslaviji 1938., ali i jedini održani prije proglašenja neovisnosti.
Novi!!: Ljubuški i Opći izbori u Bosni i Hercegovini 1990. · Vidi više »
Orahovlje
Orahovlje je naseljeno mjesto u gradu Ljubuškom, Federacija BiH, BiH.
Novi!!: Ljubuški i Orahovlje · Vidi više »
Osmansko Carstvo
Osmansko Carstvo (osm. دولتِ عَليه عُثمانيه, Devlet-i Aliye-i Osmaniye – "Osmanska Uzvišena Država"; tur. Osmanlı Devleti – "Osmanska država," ili Osmanlı Imparatorluğu – "Osmansko carstvo", a drugim nazivima i Osmanlijsko Carstvo, Otomansko Carstvo te Tursko Carstvo) bilo je carstvo koje je 1299. godine osnovao Osman I. na Bliskom istoku.
Novi!!: Ljubuški i Osmansko Carstvo · Vidi više »
Otok (Ljubuški, BiH)
Otok je naseljeno mjesto u gradu Ljubuškom, Federacija BiH, BiH.
Novi!!: Ljubuški i Otok (Ljubuški, BiH) · Vidi više »
Pašnjak
Pašnjak Pašnjak je zemljišna površina koja se koristi za prehranu i uzgoj stoke ispašom.
Novi!!: Ljubuški i Pašnjak · Vidi više »
Pamuk
pamuk spreman za berbu berba pamuka u Teksasu stroj za branje Pamuk je mekano vlakno koje raste oko sjemena biljke Gossypium, grma iz tropskih i suptropskih krajeva, uključujući Ameriku, Indiju i Afriku.
Novi!!: Ljubuški i Pamuk · Vidi više »
Peć Mlini
Rijeka Tihaljina u Peć Mlinima Peć Mlini je zaselak u Drinovcima (općina Grude, BiH) smješten uz izvor rijeke ponornice Tihaljine.
Novi!!: Ljubuški i Peć Mlini · Vidi više »
Pliva
Pliva je rijeka u BiH, lijeva pritoka Vrbasa.
Novi!!: Ljubuški i Pliva · Vidi više »
Počitelj (Čapljina, BiH)
Počitelj je naseljeno mjesto u gradu Čapljini, Federacija BiH, BiH.
Novi!!: Ljubuški i Počitelj (Čapljina, BiH) · Vidi više »
Posušje
Park i zgrada Županije Posušje je općina i naselje u Županiji Zapadnohercegovačkoj u Bosni i Hercegovini, koja zauzima površinu od 461 km².
Novi!!: Ljubuški i Posušje · Vidi više »
Prapovijest
Prapovijest je najduže razdoblje u prošlosti čovječanstva.
Novi!!: Ljubuški i Prapovijest · Vidi više »
Pregrađe
Pregrađe je naseljeno mjesto u gradu Ljubuškom, Federacija BiH, BiH.
Novi!!: Ljubuški i Pregrađe · Vidi više »
Primorska banovina
Primorska banovina Primorska banovina je bila upravna jedinica u Kraljevini Jugoslaviji.
Novi!!: Ljubuški i Primorska banovina · Vidi više »
Proboj (Ljubuški, BiH)
Proboj je naseljeno mjesto u gradu Ljubuškom, Federacija BiH, BiH.
Novi!!: Ljubuški i Proboj (Ljubuški, BiH) · Vidi više »
Prolog (Ljubuški, BiH)
Prolog je naseljeno mjesto u gradu Ljubuškom, Federacija BiH, BiH.
Novi!!: Ljubuški i Prolog (Ljubuški, BiH) · Vidi više »
Radišići
Radišići su selo u Zapadnoj Hercegovini, dio Općine Ljubuški u Zapadnohercegovačkoj županiji.
Novi!!: Ljubuški i Radišići · Vidi više »
Rastok
Pogled na Vrgorac i Rastok Rastok (Rastočko polje, Rastoka) krško je polje koje se nalazi u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini.
Novi!!: Ljubuški i Rastok · Vidi više »
Ravno
Ravno je naseljeno mjesto i općina u Bosni i Hercegovini.
Novi!!: Ljubuški i Ravno · Vidi više »
Riža
Riža dolazi u mnogo vrsta Riža (lat. Oryza) žitarica iz porodice trava raširena pretežno po tropskim i suptropskim predjelima Azije i Afrike.
Novi!!: Ljubuški i Riža · Vidi više »
Rimski vojni logor u Humcu
Ostatci logora u Humcu Rimski vojni logor u Humcu nalazio se na području današnjeg naselja Humac pokraj Ljubuškoga na lokalitetu Gračine.
Novi!!: Ljubuški i Rimski vojni logor u Humcu · Vidi više »
RK Izviđač Ljubuški
RK Izviđač je rukometni klub iz Ljubuškog, Bosna i Hercegovina.
Novi!!: Ljubuški i RK Izviđač Ljubuški · Vidi više »
Sarajevo
Sarajevo (stari hrvatski naziv: Vrhbosna) glavni je i najveći grad Bosne i Hercegovine.
Novi!!: Ljubuški i Sarajevo · Vidi više »
Sedra
Nakupine sedre izranjaju iz jezera. Sedra ili bigar je sedimentna stijena i pripada grupi karbonatnih stijena.
Novi!!: Ljubuški i Sedra · Vidi više »
Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija
Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, pod kolokvijalnim imenom Druga Jugoslavija ili Titova Jugoslavija, naziv je za bivšu socijalističku državu koja je obuhvaćala današnje države Sloveniju, Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Crnu Goru, Kosovo i Sjevernu Makedoniju, a postojala je od 1943. do 1992. godine.
Novi!!: Ljubuški i Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija · Vidi više »
Socijalizam
Crvena zastava, simbol radničkog i socijalističkog pokreta Socijalizam (engl. socialism; franc. socialisme; njem. sozialismus; novovjeka tvorba prema lat. socialis: društveni; saveznički), pojam koji označava ideje, teorije, pokrete koji teže socijalizaciji (podruštvljenju) temeljnih uvjeta ljudske egzistencije.
Novi!!: Ljubuški i Socijalizam · Vidi više »
Solin
Solin je grad u Hrvatskoj koji administrativno pripada Splitsko-dalmatinskoj županiji.
Novi!!: Ljubuški i Solin · Vidi više »
Split
Split je najveći grad u Dalmaciji, te po broju stanovnika i drugi najveći grad u Hrvatskoj, a predstavlja gospodarsko i kulturno središte Dalmacije.
Novi!!: Ljubuški i Split · Vidi više »
Staklo
StakloStaklo je uglavnom amorfni silicijev dioksid.
Novi!!: Ljubuški i Staklo · Vidi više »
Stanko Primorac
Stanko Primorac Ćane (Ljubuški, 15. siječnja 1969.), hrvatski bosanskohercegovački političar i predsjednik HSP-a BiH od 2015.
Novi!!: Ljubuški i Stanko Primorac · Vidi više »
Stari grad Ljubuški
Ostatci Starog grada Ljubuškoga 1. Ulaz2. Veliki obor3. Tabija4. Kula5. Čatrnja6. Unutarnji ulaz7. Kula8. Unutarnji ulaz9. Kula "Herceguša"10. Obor11. Prohodni koridor12. Čatrnja13. Masivne kule14. Skladište15. Obor16. Nastambe Stari grad Ljubuški (još i tvrđava hercega Stjepana) srednjovjekovna je tvrđava koja se nalazi na brdu Buturovica iznad Ljubuškoga.
Novi!!: Ljubuški i Stari grad Ljubuški · Vidi više »
Stećak
Stoca, 13. – 15. st. Stećak (sinonimi: bilig, kâm, mramor, zlamen, kuća, poznati i kao mramorje, mašeti, grčko groblje, kaursko groblje i divovsko kamenje) je vrsta kamenog srednjovjekovnog nadgrobnog spomenika.
Novi!!: Ljubuški i Stećak · Vidi više »
Stjepan Kosača
*Stjepan Vukčić Kosača.
Novi!!: Ljubuški i Stjepan Kosača · Vidi više »
Stjepan Radić
Stjepan Radić (Desno Trebarjevo pokraj Siska, 11. lipnja 1871. − Zagreb, 8. kolovoza 1928.), bio je hrvatski političar, književnik, prevoditelj i publicist.
Novi!!: Ljubuški i Stjepan Radić · Vidi više »
Stjepan Vukčić Kosača
Stjepan Vukčić Kosača (Kosača kod Foče, oko 1404. – Herceg Novi, 22. svibnja 1466.) bio je veliki vojvoda srednjovjekovne bosanske države.
Novi!!: Ljubuški i Stjepan Vukčić Kosača · Vidi više »
Stranka pravde i povjerenja
Iz SPP-a su cijeli slučaj opisali kao pokušaj rekonstrukcije Vlade Federacije Bosne i Hercegovine.
Novi!!: Ljubuški i Stranka pravde i povjerenja · Vidi više »
Stubica (Ljubuški, BiH)
Stubica je naseljeno mjesto u gradu Ljubuškom, Federacija BiH, BiH.
Novi!!: Ljubuški i Stubica (Ljubuški, BiH) · Vidi više »
Studenačko polje
Studenačko polje Studenačko polje je krško polje u Bosni i Hercegovini.
Novi!!: Ljubuški i Studenačko polje · Vidi više »
Studenčica (rijeka)
Studenčica (lokalni naziv i Matica), lijeva pritoka rijeke Trebižat koja protječe kroz Studenačko polje u mjestu Studenci kod Ljubuškoga.
Novi!!: Ljubuški i Studenčica (rijeka) · Vidi više »
Studenci (Ljubuški, BiH)
Studenci su naseljeno mjesto u Gradu Ljubuškom, Federacija BiH, BiH.
Novi!!: Ljubuški i Studenci (Ljubuški, BiH) · Vidi više »
Studeni
Studeni Studeni (lat. November) jedanaesti je mjesec godine po gregorijanskom kalendaru.
Novi!!: Ljubuški i Studeni · Vidi više »
Teskera
Teskera je naseljeno mjesto u gradu Ljubuškom, Federacija BiH, BiH.
Novi!!: Ljubuški i Teskera · Vidi više »
Tiberije
Tiberije Tiberius Claudius Nero Caesar (16. studenog 42. pr. Kr. – 16. ožujka 37. godine) je bio istaknuti vojskovođa, a od 14. do 37.
Novi!!: Ljubuški i Tiberije · Vidi više »
Tihaljina (rijeka)
Tihaljina je rijeka u Hercegovini.
Novi!!: Ljubuški i Tihaljina (rijeka) · Vidi više »
Travanj
Travanj Travanj (lat. aprilis) četvrti je mjesec godine po gregorijanskom kalendaru.
Novi!!: Ljubuški i Travanj · Vidi više »
Trebižat (rijeka)
Trebižat je rijeka u Hercegovini, desna pritoka Neretve.
Novi!!: Ljubuški i Trebižat (rijeka) · Vidi više »
Tribistovo
Tribistovo je naseljeno mjesto u općini Posušje, Federacija Bosne i Hercegovine, BiH.
Novi!!: Ljubuški i Tribistovo · Vidi više »
Troja
Troja, ponekad Ilij u starijim hrvatskim tekstovima (grčki: Τροία, Troia ili Ἴλιον, Ilion; latinski: Troia, Ilium; hetitski: Uilusa ili Truvisa) je legendarni grad i poprište Trojanskog rata, koji je dijelom opisan u Homerovoj Ilijadi, epskoj pjesmi na starogrčkom sastavljenoj u 9. ili 8. stoljeću prije Krista.
Novi!!: Ljubuški i Troja · Vidi više »
Turci
Turci su brojan narod kojeg čini oko 80 milijuna pripadnika.
Novi!!: Ljubuški i Turci · Vidi više »
Vašarovići
Vašarovići su naseljeno mjesto u gradu Ljubuškom, Federacija BiH, BiH.
Novi!!: Ljubuški i Vašarovići · Vidi više »
Velika župa Hum
Upravna podjela NDH Velika župa Hum bila je jedna od 22 velike župe na prostoru NDH.
Novi!!: Ljubuški i Velika župa Hum · Vidi više »
Veljačko polje
Veljačko polje je krško polje u Bosni i Hercegovini.
Novi!!: Ljubuški i Veljačko polje · Vidi više »
Veljaci
Veljaci su naseljeno mjesto u gradu Ljubuškom, Federacija BiH, BiH.
Novi!!: Ljubuški i Veljaci · Vidi više »
Vid
Vid je jedan od pet osjeta kojemu je organ oko, a pomoću kojega primjećujemo, razaznajemo svjetlo, boje, oblike i udaljenosti.
Novi!!: Ljubuški i Vid · Vidi više »
Vinarstvo
Grožđe Vinarstvo je djelatnost koja se bavi proizvodnjom vina i proizvoda od grožđa i vina, vinarstvo (pristupljeno 3. listopada 2016.) od odabira grožđa do punjenja gotovog vina u boce.
Novi!!: Ljubuški i Vinarstvo · Vidi više »
Vitina (Ljubuški, BiH)
Vitina je naseljeno mjesto u općini Ljubuški, Federacija BiH, BiH.
Novi!!: Ljubuški i Vitina (Ljubuški, BiH) · Vidi više »
Vitinsko polje
Vitinsko polje je krško polje u Bosni i Hercegovini.
Novi!!: Ljubuški i Vitinsko polje · Vidi više »
Vjekoslav Luburić
Vjekoslav "Maks" Luburić (Humac kraj Ljubuškog, 20. lipnja 1913. - Carcaixent, Španjolska, 20. travnja 1969.) bio je ustaški časnik, zapovjednik Koncentracijskog logora Jasenovac i aktivist u hrvatskoj političkoj emigraciji.
Novi!!: Ljubuški i Vjekoslav Luburić · Vidi više »
Voda
'''Voda''' Voda na staklu Voda je kemijski spoj dva atoma vodika i jednoga atoma kisika i jedan od osnovnih uvjeta života.
Novi!!: Ljubuški i Voda · Vidi više »
Vojnići (Ljubuški, BiH)
Vojnići su naseljeno mjesto u gradu Ljubuškom, Federacija BiH, BiH.
Novi!!: Ljubuški i Vojnići (Ljubuški, BiH) · Vidi više »
Vrgorac
Vrgorac, ulica Tina Ujevića Kula Dizdarevića (kula Tina Ujevića) Vrgorac je grad u Hrvatskoj, u Splitsko-dalmatinskoj županiji.
Novi!!: Ljubuški i Vrgorac · Vidi više »
Vrljika
Vrljika je krška rijeka ponornica u Imotsko-bekijskom polju.
Novi!!: Ljubuški i Vrljika · Vidi više »
Washington
Washington, D.C. je glavni grad Sjedinjenih Američkih Država.
Novi!!: Ljubuški i Washington · Vidi više »
Zvirići
Zvirići su naseljeno mjesto u gradu Ljubuškom, Federacija BiH, BiH.
Novi!!: Ljubuški i Zvirići · Vidi više »
1. listopada
1.
Novi!!: Ljubuški i 1. listopada · Vidi više »
10. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Ljubuški i 10. stoljeće · Vidi više »
11. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Ljubuški i 11. stoljeće · Vidi više »
12. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Ljubuški i 12. stoljeće · Vidi više »
14. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Ljubuški i 14. stoljeće · Vidi više »
1444.
Bez opisa.
Novi!!: Ljubuški i 1444. · Vidi više »
1472.
Bez opisa.
Novi!!: Ljubuški i 1472. · Vidi više »
15. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Ljubuški i 15. stoljeće · Vidi više »
1558.
Bez opisa.
Novi!!: Ljubuški i 1558. · Vidi više »
1718.
Bez opisa.
Novi!!: Ljubuški i 1718. · Vidi više »
18. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Ljubuški i 18. stoljeće · Vidi više »
1878.
Bez opisa.
Novi!!: Ljubuški i 1878. · Vidi više »
1884.
Bez opisa.
Novi!!: Ljubuški i 1884. · Vidi više »
19. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Ljubuški i 19. stoljeće · Vidi više »
1905.
Bez opisa.
Novi!!: Ljubuški i 1905. · Vidi više »
1906.
Bez opisa.
Novi!!: Ljubuški i 1906. · Vidi više »
1941.
Bez opisa.
Novi!!: Ljubuški i 1941. · Vidi više »
1945.
Bez opisa.
Novi!!: Ljubuški i 1945. · Vidi više »
1946.
1946. (rimski MCMXLVI), bila je 45.
Novi!!: Ljubuški i 1946. · Vidi više »
1960.
Bez opisa.
Novi!!: Ljubuški i 1960. · Vidi više »
1971.
Bez opisa.
Novi!!: Ljubuški i 1971. · Vidi više »
1981.
Bez opisa.
Novi!!: Ljubuški i 1981. · Vidi više »
1990.
Bez opisa.
Novi!!: Ljubuški i 1990. · Vidi više »
1991.
Bez opisa.
Novi!!: Ljubuški i 1991. · Vidi više »
1992.
1992. (rimski MCMCXII), bila je prijestupna, 91.
Novi!!: Ljubuški i 1992. · Vidi više »
1994.
Bez opisa.
Novi!!: Ljubuški i 1994. · Vidi više »
1995.
Bez opisa.
Novi!!: Ljubuški i 1995. · Vidi više »
2. kolovoza
2.
Novi!!: Ljubuški i 2. kolovoza · Vidi više »
2013.
Bez opisa.
Novi!!: Ljubuški i 2013. · Vidi više »
2017.
Ukrašena brojčana oznaka 2017. godine. Godina 2017. ('''MMXVII''') započela je u nedjelju 1. siječnja prema Gregorijanskom kalendaru.
Novi!!: Ljubuški i 2017. · Vidi više »
24. studenoga
24.
Novi!!: Ljubuški i 24. studenoga · Vidi više »
3. stoljeće pr. Kr.
Bez opisa.
Novi!!: Ljubuški i 3. stoljeće pr. Kr. · Vidi više »
7. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Ljubuški i 7. stoljeće · Vidi više »
9. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Ljubuški i 9. stoljeće · Vidi više »
