Brže od pregledniku!
112 odnosi: Andoni Iraola, Antifašizam, Augustin Čengić, Crna Gora, Dan antifašističke borbe, Danny Green (košarkaš), Dragutin Novak, Eduard Slavoljub Penkala, Erich Maria Remarque, Fred Astaire, George Carlin, George Vancouver, Giuseppe Mazzini, Gregorijanski kalendar, Haron (mjesec), Hermann Minkowski, Hrvatska, Ilja Mihajlovič Frank, Inocent V., Ivan Fisher, Ivanec, James Horner, Janko Tipsarević, Judy Garland, Julian Huxley, Mary Lynn Rajskub, Maximilian von Spee, Moritz Schlick, Nobelova nagrada za fiziku, Omri Casspi, Operacija Barbarossa, Organizacija za europsku sigurnost i suradnju, Pat Nixon, Paul Morphy, Pavao Bačić, Pluton, Prijestupna godina, Prvi sisački partizanski odred, Quett Masire, Republika, Richard Nixon, Roger I., Romano Amerio, Sisak, Sovjetski Savez, Stanislav Pavlić, Suzana Nikolić, Toma Erdődy, Treći Reich, Vinnie Paul, ..., Vladimir Stahuljak, Wilhelm von Humboldt, Zagreb, 1031., 1101., 1225., 1276., 1469., 1535., 1593., 1757., 1767., 1798., 1805., 1835., 1837., 1855., 1861., 1864., 1872., 1876., 1882., 1884., 1887., 1898., 1899., 1905., 1908., 1909., 1910., 1911., 1912., 1914., 1921., 1922., 1925., 1936., 1937., 1939., 1941., 1953., 1960., 1964., 1965., 1969., 1970., 1971., 1975., 1978., 1981., 1984., 1987., 1988., 1990., 1993., 1997., 2006., 2008., 2015., 2017., 2018., 23. lipnja. Proširite indeks (62 više) »
Andoni Iraola
Andoni Iraola Sagarna (Usurbil, 22. lipnja 1981.), je bivši španjolski nogometaš.
Novi!!: 22. lipnja i Andoni Iraola · Vidi više »
Antifašizam
Antifašizam je pokret protiv fašizma i nacizma, koji se od sredine 1930-ih pojavio u gotovo svim europskim zemljama, i koji je u različitim oblicima otpora okupljao različite političke stranke (demokrate, liberale, socijaliste, komuniste, demokršćane i dr.). Naziv antifašizam razvio se u današnjem značenju zbog toga što se »fašizam« rabio kao generički pojam koji označuje ideologije, političke pokrete i organizacije te vladavinske poretke koji su po svojoj socijalnoj osnovi i političkoj funkciji te metodama djelovanja srodni talijanskom fašizmu (kao i njemačkom nacizmu).
Novi!!: 22. lipnja i Antifašizam · Vidi više »
Augustin Čengić
Augustin Čengić (Stara Rijeka, Sanski Most, 7. veljače 1855. – Banja Luka, 22. lipnja 1911.), hrvatski književnik Bio je franjevac, osnove pismenosti stekao je, vjerojatno, u fojničkom samostanu, u kojem je 1872.
Novi!!: 22. lipnja i Augustin Čengić · Vidi više »
Crna Gora
Crna Gora (cnr. lat. Crna Gora, cnr. ćir. Црна Гора) sredozemna je i jugoistočnoeuropska parlamentarna republika. Na sjeveroistoku graniči sa Srbijom (duljina granice 124 km), na istoku s Kosovom (79 km), na jugu s Albanijom (172 km), Hrvatskom na jugozapadu (22,6 km), Bosnom i Hercegovinom na zapadu (245 km), dok priobalni dio mora, uz međunarodne vode, čini granicu s Italijom. Kopnena površina iznosi 13 812 km² dok površina obalnog mora iznosi 2440 km². Obala je duga 293,5 km (90 km zračne linije) i osrednje razvedena (koeficijent razvedenosti iznosi 3,0). Glavni grad je Podgorica, gospodarsko i političko središte Republike Crne Gore u kojoj su Vlada i parlament, dok prijestolnica Cetinje ima kako kulturni i znanstveni tako i politički značaj jer se u prijestolnici nalaze rezidencija predsjednika crnogorske države i diplomatsko sjedište zemlje. Nositelj suverenosti je građanin koji ima crnogorsko državljanstvo. Službeni jezik u Crnoj Gori je crnogorski jezik, ćirilično i latinično pismo su ravnopravni, a u službenoj uporabi su i srpski, bošnjački, albanski i hrvatski jezik. Valuta koja se koristi u državi je euro iako Crna Gora službeno nije članica Europske unije niti Eurozone. Na snazi je Ustav koji je donesen 19. listopada 2007. godine, a proglašen 22. listopada 2007. godine. Crna Gora zauzima uglavnom planinsko područje, a sastoji se iz pet prirodnih regionalnih cjelina: Stare Crne Gore, Brda, Sjeveroistočnoga škriljavoga gorja, Središnjega nizinskog prostora i Primorja. Temelji crnogorske države su kneževine Duklja i Zeta. Crna Gora je tijekom turske vladavine imala autonomiju, a neovisnost od Osmanskog Carstva joj je potvrđena na Berlinskom kongresu 1878. godine. Od 1918. bila je dio sve tri Jugoslavije. Na referendumu održanom 21. svibnja 2006. godine građani Crne Gore su izglasali nezavisnost i razdruženje sa Srbijom s ukupno 55,54 % glasova. Neovisnost Crne Gore je proglašena 3. lipnja 2006. godine. Dana 28. lipnja 2006. Crna Gora je postala 192. članica Ujedinjenih naroda, a 11. svibnja 2007. 47. članica Vijeća Europe. Crna Gora je članica Ujedinjenih naroda, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Vijeća Europe i sredozemne unije. Također je kandidat za članstvo u Europskoj uniji od 2010. godine. Crna Gora je 5. lipnja 2017. godine postala 29. članica NATO-a.
Novi!!: 22. lipnja i Crna Gora · Vidi više »
Dan antifašističke borbe
Dan antifašističke borbe državni je praznik u Republici Hrvatskoj koji se slavi 22. lipnja.
Novi!!: 22. lipnja i Dan antifašističke borbe · Vidi više »
Danny Green (košarkaš)
Daniel "Danny" Richard Green, Jr. (22. lipnja 1987.) američki je profesionalni košarkaš.
Novi!!: 22. lipnja i Danny Green (košarkaš) · Vidi više »
Dragutin Novak
penkalinog zrakoplova iz 1910. godine Dragutin Karlo Novak (Zagreb, 16. veljače 1892. - Zagreb, 31. listopada 1978.), prvi hrvatski pilot.
Novi!!: 22. lipnja i Dragutin Novak · Vidi više »
Eduard Slavoljub Penkala
Penkala. olovke s različitim ulošcima. Slavoljub Eduard Penkala na spomen-ploči u Zagrebu. Eduard Slavoljub Penkala (Liptovský Mikuláš – Liptószentmiklós, tada Austro-Ugarska, danas Slovačka, 20. travnja 1871. – Zagreb, 5. veljače 1922.), bio je hrvatski inženjer kemije i izumitelj poljskonizozemskog podrijetla.
Novi!!: 22. lipnja i Eduard Slavoljub Penkala · Vidi više »
Erich Maria Remarque
Erich Maria Remarque, pravim imenom Erich Paul Remark (Osnabrück, 22. lipnja 1898. – Locarno, 25. rujna 1970.), njemački književnik.
Novi!!: 22. lipnja i Erich Maria Remarque · Vidi više »
Fred Astaire
Fred Astaire (Omaha, Nebraska, 10. svibnja 1899. – Los Angeles, Kalifornija, 22. lipnja 1987.), rođen kao Frederick Austerlitz, američki filmski glumac, plesač i pjevač, austrijskog porijekla.
Novi!!: 22. lipnja i Fred Astaire · Vidi više »
George Carlin
George Denis Patrick Carlin (New York City, 12. svibnja, 1937. – Santa Monica, 22. lipnja 2008.) je bio američki glumac, komičar.
Novi!!: 22. lipnja i George Carlin · Vidi više »
George Vancouver
George Vancouver. George Vancouver (22. lipnja 1757. – 10. svibnja 1798.) bio je časnik britanske kraljevske mornarice, najpoznatiji po svojim istraživačkim poduhvatima po sjeverozapadnoj obali Sjeverne Amerike, koji su obuhvaćali Aljasku, Britansku Kolumbiju, američku saveznu državu Washington i Oregon, a istraživao je i jugozapadnu obalu Australije.
Novi!!: 22. lipnja i George Vancouver · Vidi više »
Giuseppe Mazzini
Giuseppe Mazzini (Genova, 22. lipnja 1805. - Pisa, 10. ožujka 1872.), talijanski revolucionar i političar.
Novi!!: 22. lipnja i Giuseppe Mazzini · Vidi više »
Gregorijanski kalendar
Gregorijanski kalendar je međunarodno najviše korišten kalendar, a dobio je ime po papi Grguru XIII. (lat. Gregorius).
Novi!!: 22. lipnja i Gregorijanski kalendar · Vidi više »
Haron (mjesec)
Haron, također zvan (134340) Pluton I, najveći je od pet poznatih mjeseca patuljastog planeta Plutona.
Novi!!: 22. lipnja i Haron (mjesec) · Vidi više »
Hermann Minkowski
prostor–vremena. Hermann Minkowski (Aleksota, danas dio Kaunasa, 22. lipnja 1864. – Göttingen, 12. siječnja 1909.), njemački matematičar i fizičar.
Novi!!: 22. lipnja i Hermann Minkowski · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: 22. lipnja i Hrvatska · Vidi više »
Ilja Mihajlovič Frank
Ilja Mihajlovič Frank (Sankt Peterburg, 23. listopada 1908. – Moskva, 22. lipnja 1990.), ruski fizičar.
Novi!!: 22. lipnja i Ilja Mihajlovič Frank · Vidi više »
Inocent V.
Inocent V., papa od 21. siječnja 1276. do 22. lipnja 1276. godine.
Novi!!: 22. lipnja i Inocent V. · Vidi više »
Ivan Fisher
Sveti Ivan Fisher (Beverley, 19. listopada 1469. – London, 22. lipnja 1535.), engleski rimokatolički biskup, kardinal, mučenik i svetac.
Novi!!: 22. lipnja i Ivan Fisher · Vidi više »
Ivanec
Ivanščica Ivanec je grad u Hrvatskoj.
Novi!!: 22. lipnja i Ivanec · Vidi više »
James Horner
James Roy Horner (Los Angeles, 14. kolovoza 1953. – Nacionalni park Los Padres, 22. lipnja 2015.), bio je američki je skladatelj, dirigent i orkestrator poznat po djelima na području filmske glazbe.
Novi!!: 22. lipnja i James Horner · Vidi više »
Janko Tipsarević
Janko Tipsarević (sr. Јанко Типсаревић, Beograd, 22. lipnja 1984.), umirovljeni je srbijanski profesionalni tenisač.
Novi!!: 22. lipnja i Janko Tipsarević · Vidi više »
Judy Garland
Judy Garland (Grand Rapids, Minnesota 10. lipnja 1922. – London, 22. lipnja 1969.), američka filmska glumica i pjevačica.
Novi!!: 22. lipnja i Judy Garland · Vidi više »
Julian Huxley
Sir Julian Sorell Huxley (London, 22. lipnja 1887. – London, 14. veljače 1975.) bio je engleski evolucijski biolog, humanist i internacionalist.
Novi!!: 22. lipnja i Julian Huxley · Vidi više »
Mary Lynn Rajskub
Mary Lynn Rajskub (22. lipnja 1971.), američka glumica i komičarka.
Novi!!: 22. lipnja i Mary Lynn Rajskub · Vidi više »
Maximilian von Spee
Maximilian Johannes Maria Hubert Graf von Spee (Kopenhagen, 22. lipnja 1861. - Falklandi, 8. prosinca 1914.) je bio njemački viceadmiral i vojni zapovjednik.
Novi!!: 22. lipnja i Maximilian von Spee · Vidi više »
Moritz Schlick
Moritz Schlick. Friedrich Albert Moritz Schlick,(14. travnja 1882. – 22. lipnja 1936.), bio je njemački filozof i fizičar, i duhovni vođa tzv.
Novi!!: 22. lipnja i Moritz Schlick · Vidi više »
Nobelova nagrada za fiziku
Nobelova nagrada za fiziku vrijedi kao najviše priznanje za radove u oblasti fizike.
Novi!!: 22. lipnja i Nobelova nagrada za fiziku · Vidi više »
Omri Casspi
Omri Casspi (Yavne, 22. lipnja 1988.) izraelski je profesionalni košarkaš.
Novi!!: 22. lipnja i Omri Casspi · Vidi više »
Operacija Barbarossa
Operacija Barbarossa naziv je za njemačku invaziju Sovjetskog Saveza 22. lipnja 1941. godine.
Novi!!: 22. lipnja i Operacija Barbarossa · Vidi više »
Organizacija za europsku sigurnost i suradnju
Organizacija za europsku sigurnost i suradnju (OESS) (engleski: Organization for Security and Co-operation in Europe (OSCE) je najveća međunarodna organizacija fokusirana na sigurnost. Nadležnosti organizacije uključuju kontrolu oružja, promoviranje ljudskih prava kao i slobode tiska. Sjedište organizacije je u Beču, Austriji. Osnovana je 1973. godine i do 1994. godine djelovala je pod nazivom Konferencija za europsku sigurnost i suradnju (KESS) (engleski: Conference on Security and Co-operation in Europe (CSCE). OESS osnovana je na temelju Povelje Ujedinjenih naroda, kao regionalni aranžman u smislu djelovanja prema Poglavlju VIII. iste. Danas organizacija ima 57 država članica iz Europe, Azije i Sjeverne Amerike. OESS je promatrač opće skupštine Ujedinjenih naroda.
Novi!!: 22. lipnja i Organizacija za europsku sigurnost i suradnju · Vidi više »
Pat Nixon
Thelma Catherine "Pat" Ryan Nixon (Nevada, 16. ožujka 1912. – New Jersey, 22. lipnja 1993.) je bila supruga 37.
Novi!!: 22. lipnja i Pat Nixon · Vidi više »
Paul Morphy
Paul Charles Morphy (New Orleans, 22. lipnja 1837. – New Orleans, 10. srpnja 1884.), američki je šahist francuskog, španjolskog kreolskog podrijetla.
Novi!!: 22. lipnja i Paul Morphy · Vidi više »
Pavao Bačić
Pavao Bačić (Subotica, 1. kolovoza 1921. – Subotica, 22. lipnja 1984.) je bio bački hrvatski književnik.
Novi!!: 22. lipnja i Pavao Bačić · Vidi više »
Pluton
Pluton (simboli: ili) je prvi po veličini patuljasti planet Sunčeva sustava, ispred Eride.
Novi!!: 22. lipnja i Pluton · Vidi više »
Prijestupna godina
Prijestupna godina u gregorijanskom i julijanskom kalendaru je godina koja ima 366 dana, za razliku od ostalih godina koje imaju 365 dana.
Novi!!: 22. lipnja i Prijestupna godina · Vidi više »
Prvi sisački partizanski odred
Siska. Prvi sisački partizanski odred osnovan je 22. lipnja 1941. u šumi Brezovica pokraj Siska.
Novi!!: 22. lipnja i Prvi sisački partizanski odred · Vidi više »
Quett Masire
Sir Quett Ketumile Joni Masire (Kanye, 23. srpnja 1925. – Gaborone, 22. lipnja 2017.), bocvanski političar i predsjednik Završio je preparandiju, i od 1949. do 1955. bio učitelj i ravnatelj srednje škole Seepapitso.
Novi!!: 22. lipnja i Quett Masire · Vidi više »
Republika
Republika (od lat. res publica.
Novi!!: 22. lipnja i Republika · Vidi više »
Richard Nixon
Richard Milhous Nixon (Yorba Linda, Kalifornija, 9. siječnja 1913. – New York, 22. travnja 1994.), bio je američki predsjednik. Bio je 36. (1953. – 1961.) dopredsjednik i 37. (1969. – 1974.) predsjednik Sjedinjenih Američkih Država. Poznat je kao jedini čovjek kojem je pošlo za rukom 2 puta biti izabran za dopredsjednika i 2 puta za predsjednika; bio je 5. predsjednik američke Republikanske stranke koji je obnašao dužnost 2 mandata. Najviše ga se ipak pamti po tome što je bio prvi i dosad jedini predsjednik SAD-a koji je odstupio s dužnosti. Njegova ostavka bila je posljedica afere "Watergate". Dopredsjednici.
Novi!!: 22. lipnja i Richard Nixon · Vidi više »
Roger I.
Roger, prikazan na svom bakrenom novcu (trifolar), kovanom u Miletu. Roger I., normanski vojvoda i grof od Sicilije (Hauteville-la-Guichard, oko 1031. – Mileto, 22. VI. 1101.). Osvojio je Siciliju od Saracena 1060.
Novi!!: 22. lipnja i Roger I. · Vidi više »
Romano Amerio
Fotoportret Romano Amerio (Lugano, 17. siječnja 1905. – Lugano, 16. siječnja 1997.), švicarski katolički teolog, filozof i publicist talijanskog podrijetla, sudionik Drugog vatikanskog sabora.
Novi!!: 22. lipnja i Romano Amerio · Vidi više »
Sisak
Sisak je grad u Hrvatskoj i središte Sisačko-moslavačke županije.
Novi!!: 22. lipnja i Sisak · Vidi više »
Sovjetski Savez
Sovjetski Savez (rus. Сове́тский Сою́з), službeno Savez Sovjetskih Socijalističkih Republika (pokrata: SSSR; rus. Сою́з Сове́тскихСоциалисти́ческихРеспу́блик), naziv je za bivšu socijalističku državu u istočnoj Europi, srednjoj, sjevernoj i istočnoj Aziji.
Novi!!: 22. lipnja i Sovjetski Savez · Vidi više »
Stanislav Pavlić
Stanislav Pavlić (Breza kod Sarajeva, BIH, 22. lipnja 1939. - Bjelovar, 8. siječnja 1997.) - hrvatski političar, prvi gradonačelnik Bjelovara u samostalnoj Hrvatskoj, dožupan Bjelovarsko-bilogorske županije Stanislav Pavlić rođen je u Brezi kod Sarajeva u Bosni i Hercegovini 22.
Novi!!: 22. lipnja i Stanislav Pavlić · Vidi više »
Suzana Nikolić
Suzana Nikolić (Županja, 22. lipnja 1965.), hrvatska je kazališna, televizijska i filmska glumica.
Novi!!: 22. lipnja i Suzana Nikolić · Vidi više »
Toma Erdődy
Portret '''Tome Erdödya''' u molitvi. U pozadini se odvija Bitka kod Siska, a na nebu je banderola s geslom "'''In Deo vici'''" zagrebačkoj katedrali. Iznad glave urezano je geslo "'''In Deo vici'''" Toma II.
Novi!!: 22. lipnja i Toma Erdődy · Vidi više »
Treći Reich
Treći Reich (njem. Drittes Reich), također poznat kao Nacistička Njemačka (njem. Nazionalsozialistisches Deutschland), službeno Njemački Reich (njem. Deutsches Reich) od 1933. do 1943., od 26. lipnja 1943.
Novi!!: 22. lipnja i Treći Reich · Vidi više »
Vinnie Paul
Vincent "Vinnie" Paul Abbott (11. ožujka 1964. –, 22. lipnja 2018.), poznatiji samo kao Vinnie Paul, bio je američki glazbenik, kantautor i producent, najpoznatiji kao nekadašnji bubnjar i suosnivač heavy metal sastava Pantera.
Novi!!: 22. lipnja i Vinnie Paul · Vidi više »
Vladimir Stahuljak
Vladimir Stahuljak (Bjelovar, 22. studenog 1876. – Zagreb, 22. lipnja 1960.), hrvatski skladatelj, orguljaš i zborovođa.
Novi!!: 22. lipnja i Vladimir Stahuljak · Vidi više »
Wilhelm von Humboldt
Wilhelm von Humboldt Friedrich Wilhelm Christian Karl Ferdinand von Humboldt (Potsdam, 22. lipnja 1767. — Tegel, 8. travnja 1835.) bio je njemački filozof, jezikoslovac, državnik i suosnivač Berlinskoga sveučilišta (danas: Humboltovo sveučilište u Berlinu).
Novi!!: 22. lipnja i Wilhelm von Humboldt · Vidi više »
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Novi!!: 22. lipnja i Zagreb · Vidi više »
1031.
Robert, grof Mortain, 2.
Novi!!: 22. lipnja i 1031. · Vidi više »
1101.
Bez opisa.
Novi!!: 22. lipnja i 1101. · Vidi više »
1225.
Bez opisa.
Novi!!: 22. lipnja i 1225. · Vidi više »
1276.
Bez opisa.
Novi!!: 22. lipnja i 1276. · Vidi više »
1469.
Bez opisa.
Novi!!: 22. lipnja i 1469. · Vidi više »
1535.
Bez opisa.
Novi!!: 22. lipnja i 1535. · Vidi više »
1593.
Bez opisa.
Novi!!: 22. lipnja i 1593. · Vidi više »
1757.
Bez opisa.
Novi!!: 22. lipnja i 1757. · Vidi više »
1767.
Bez opisa.
Novi!!: 22. lipnja i 1767. · Vidi više »
1798.
Bez opisa.
Novi!!: 22. lipnja i 1798. · Vidi više »
1805.
Bez opisa.
Novi!!: 22. lipnja i 1805. · Vidi više »
1835.
Bez opisa.
Novi!!: 22. lipnja i 1835. · Vidi više »
1837.
Bez opisa.
Novi!!: 22. lipnja i 1837. · Vidi više »
1855.
Bez opisa.
Novi!!: 22. lipnja i 1855. · Vidi više »
1861.
Bez opisa.
Novi!!: 22. lipnja i 1861. · Vidi više »
1864.
Bez opisa.
Novi!!: 22. lipnja i 1864. · Vidi više »
1872.
Bez opisa.
Novi!!: 22. lipnja i 1872. · Vidi više »
1876.
Bez opisa.
Novi!!: 22. lipnja i 1876. · Vidi više »
1882.
Bez opisa.
Novi!!: 22. lipnja i 1882. · Vidi više »
1884.
Bez opisa.
Novi!!: 22. lipnja i 1884. · Vidi više »
1887.
Bez opisa.
Novi!!: 22. lipnja i 1887. · Vidi više »
1898.
Bez opisa.
Novi!!: 22. lipnja i 1898. · Vidi više »
1899.
Bez opisa.
Novi!!: 22. lipnja i 1899. · Vidi više »
1905.
Bez opisa.
Novi!!: 22. lipnja i 1905. · Vidi više »
1908.
Bez opisa.
Novi!!: 22. lipnja i 1908. · Vidi više »
1909.
Bez opisa.
Novi!!: 22. lipnja i 1909. · Vidi više »
1910.
Bez opisa.
Novi!!: 22. lipnja i 1910. · Vidi više »
1911.
Bez opisa.
Novi!!: 22. lipnja i 1911. · Vidi više »
1912.
Bez opisa.
Novi!!: 22. lipnja i 1912. · Vidi više »
1914.
Hrvatska domoljubna humanitarna značka iz 1914. godine.
Novi!!: 22. lipnja i 1914. · Vidi više »
1921.
Bez opisa.
Novi!!: 22. lipnja i 1921. · Vidi više »
1922.
Bez opisa.
Novi!!: 22. lipnja i 1922. · Vidi više »
1925.
Bez opisa.
Novi!!: 22. lipnja i 1925. · Vidi više »
1936.
Bez opisa.
Novi!!: 22. lipnja i 1936. · Vidi više »
1937.
Bez opisa.
Novi!!: 22. lipnja i 1937. · Vidi više »
1939.
Bez opisa.
Novi!!: 22. lipnja i 1939. · Vidi više »
1941.
Bez opisa.
Novi!!: 22. lipnja i 1941. · Vidi više »
1953.
Bez opisa.
Novi!!: 22. lipnja i 1953. · Vidi više »
1960.
Bez opisa.
Novi!!: 22. lipnja i 1960. · Vidi više »
1964.
Bez opisa.
Novi!!: 22. lipnja i 1964. · Vidi više »
1965.
1965. (rimski: MCMLXV), bila je 64.
Novi!!: 22. lipnja i 1965. · Vidi više »
1969.
Bez opisa.
Novi!!: 22. lipnja i 1969. · Vidi više »
1970.
Bez opisa.
Novi!!: 22. lipnja i 1970. · Vidi više »
1971.
Bez opisa.
Novi!!: 22. lipnja i 1971. · Vidi više »
1975.
Bez opisa.
Novi!!: 22. lipnja i 1975. · Vidi više »
1978.
Bez opisa.
Novi!!: 22. lipnja i 1978. · Vidi više »
1981.
Bez opisa.
Novi!!: 22. lipnja i 1981. · Vidi više »
1984.
Bez opisa.
Novi!!: 22. lipnja i 1984. · Vidi više »
1987.
Bez opisa.
Novi!!: 22. lipnja i 1987. · Vidi više »
1988.
Bez opisa.
Novi!!: 22. lipnja i 1988. · Vidi više »
1990.
Bez opisa.
Novi!!: 22. lipnja i 1990. · Vidi više »
1993.
Bez opisa.
Novi!!: 22. lipnja i 1993. · Vidi više »
1997.
1997. (rimski MCMXCVII), bila je devedeset i šesta godina 20. stoljeća i devedsto devedeset i šesta godina 2. tisućljeća.
Novi!!: 22. lipnja i 1997. · Vidi više »
2006.
2006. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u nedjelju.
Novi!!: 22. lipnja i 2006. · Vidi više »
2008.
2008. je prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u utorak.
Novi!!: 22. lipnja i 2008. · Vidi više »
2015.
desno 2015. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna.
Novi!!: 22. lipnja i 2015. · Vidi više »
2017.
Ukrašena brojčana oznaka 2017. godine. Godina 2017. ('''MMXVII''') započela je u nedjelju 1. siječnja prema Gregorijanskom kalendaru.
Novi!!: 22. lipnja i 2017. · Vidi više »
2018.
Grafički prikaz 2018. s novogodišnjim motivom. 2018. (MMXVIII), osma je godina drugog desetljeća 21. stoljeća.
Novi!!: 22. lipnja i 2018. · Vidi više »
23. lipnja
23.
Novi!!: 22. lipnja i 23. lipnja · Vidi više »
