Sadržaj
89 odnosi: Alfa-čestica, Apsorpcijski koeficijent, Astrofizika, Astronomska jedinica, Astronomski objekt, Atmosfera, Balon, Beta-čestica, Bezkolizijski medij, Bruno Rossi, Crveni div, Datiranje ugljikom-14, Difuzna maglica, Elektron, Elektronvolt, Elektroskop, Energija, Engleski jezik, Foton, G-oblak, Galaktička plima, Galaktičko vlakno, Galaktika, Gama-čestica, Gustoća, H I područje, H II područje, Helij, Heliopauza, Herbig-Haro objekt, IGM, Ion, Ionizacijska komora, Ioniziranje, Kilogram po metru kubnom, Korona, Kozmičke zrake, Lambert-Beerov zakon, Led, Magnetsko polje, Masa, Međugalaktičko sredstvo, Međuplanetna prašina, Međuzvjezdana prašina, Međuzvjezdani prostor, Metar, Mezon, Mliječni put, Molekula, Molekulski oblak, ... Proširite indeks (39 više) »
- Svemir
- Svemirska plazma
Alfa-čestica
Alfa-čestice su ustvari ioni helija ili samo atomska jezgra helija. Alfa-zračenje. Znak za opasnost od radioaktivnosti. Alfa-zračenje može zaustaviti papir; beta-zračenje može zaustaviti aluminijski lim debeo nekoliko milimetara; a većinu gama-zračenja može zaustaviti desetak centimetara debela olovna ploča.
Pogledaj Međuzvjezdana tvar i Alfa-čestica
Apsorpcijski koeficijent
otopinu pigmenta rodamina 6B. Zraka svjetlosti postaje sve slabija kako prolazi kroz otopinu. Optička debljina i optička masa atmosfere. masu stupca zraka nego kad je Sunce u zenitu. Apsorpcijski koeficijent, koeficijent apsorpcije, upojnost ili apsorbancija (oznaka α) je radiometrijska fizikalna veličina koja opisuje svojstvo optičkoga sredstva da apsorbira elektromagnetske valove.
Pogledaj Međuzvjezdana tvar i Apsorpcijski koeficijent
Astrofizika
Astrofizika je dio astronomije koji se bavi proučavanjem fizike svemira uključujući luminozitet, gustoću, temperaturu i kemijski sastav zvijezda, nastanak i evoluciju galaksija, svojstva međuzvjezdanog prostora, fizikalnu kozmologiju, svojstva crnih rupa i drugih pojava na nebu.
Pogledaj Međuzvjezdana tvar i Astrofizika
Astronomska jedinica
Astronomska jedinica (hrvatska kratica AJ ili aj, međunarodna kratica od eng. AU, skraćeno od Astronomical Unit) jest mjerna jedinica za duljinu.
Pogledaj Međuzvjezdana tvar i Astronomska jedinica
Astronomski objekt
Pod pojmom astronomskih objekata ili nebeskih tijela podrazumijevamo sve objekte u svemiru: zvijezde, planete, asteroide, prirodne satelite.
Pogledaj Međuzvjezdana tvar i Astronomski objekt
Atmosfera
Zemljine atmosfere. stakleničkih plinova i odbija (reflektira) natrag prema Zemlji, naziva se staklenički učinak ili efekt staklenika. vjetrova na Zemlji. Polarni stratosferski oblaci. visinom. magnetosfere. Sunčev vjetar teče od lijeva na desno. Slika najveće ozonske rupe nad Antarktikom ikad snimljena (rujan 2006.) Novom Meksiku Atmosfera (grč.
Pogledaj Međuzvjezdana tvar i Atmosfera
Balon
braće Montgolfier. Baloni na vrući zrak. Baloni na vrući zrak. Baloni u obliku srca. Balon (franc. ballon balon, "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.
Pogledaj Međuzvjezdana tvar i Balon
Beta-čestica
beta (minus) raspad. Beta (plus) raspad. Znak za opasnost od radioaktivnosti. olovna ploča. Elektronski uhvat. električnog polja (žuto). atomskim brojem ''Z'' (prikazani su α, β±, p+ i n0 emisija, EC označava elektronski uhvat). maglenoj komori s izopropanolom (nakon umetanja umjetnog izvora radijacije - stroncij-90).
Pogledaj Međuzvjezdana tvar i Beta-čestica
Bezkolizijski medij
Bezkolizijski medij je pojam koji se kozmologiji i fizici odnosni na medij u kojem je nuklearni udarni presjek između čestica tako nizak da kolizija između čestica nema signifikantni učinak na sustav.
Pogledaj Međuzvjezdana tvar i Bezkolizijski medij
Bruno Rossi
nadmorskom visinom koju je mjerio V. F. Hess 1912. i Kolhörster 1913. i 1914. kozmičkih zraka. beta-čestice). elementarnih čestica. Prva ikad napravljena slika pozitrona. rendgenskog zračenja. Bruno Rossi, punim imenom Bruno Benedetto Rossi (Venecija, 13. travnja 1905. – Cambridge, Massachusetts, 21.
Pogledaj Međuzvjezdana tvar i Bruno Rossi
Crveni div
Usporedba dimenzija crvenog diva Arktura i našeg Sunca. Crveni div je zvijezda s malom ili umjerenom masom koja se nalazi na kraju svoje evolucije.
Pogledaj Međuzvjezdana tvar i Crveni div
Datiranje ugljikom-14
Ionizacijska komora djeluje na Geigerov brojač, koji radi kao proporcionalni brojač. Datiranje ugljikom-14, radiougljično datiranje ili radiokarbonsko datiranje je određivanje starosti organskih tvari na temelju omjera broja atoma stabilnog ugljikova izotopa 12C i radioaktivnog izotopa 14C.
Pogledaj Međuzvjezdana tvar i Datiranje ugljikom-14
Difuzna maglica
Orion. Nalazi se u Orionovom maču, nizu zvijezda postavljenih okomito na Orionov pojas Difuzna maglica je velika masa međuzvjezdanog materijala, uglavnom kozmičke prašine i plina nepravilna oblika.
Pogledaj Međuzvjezdana tvar i Difuzna maglica
Elektron
dualizam). električnog polja koje okružuje pozitivni (crveno) i negativni (plavo) električni naboj. elektrostatičke sile odbijaju, a naboji suprotnog predznaka privlače. nm. valne duljine \lambda koji dolazi s lijeve strane, sudara se sa slobodnim elektronom, pa se zatim stvara novi foton valne duljine \lambda' koji se raspršuje pod kutem \theta.
Pogledaj Međuzvjezdana tvar i Elektron
Elektronvolt
Elektronvolt (eV) mjerna je jedinica za energiju, korištena u atomskoj i molekularnoj fizici.
Pogledaj Međuzvjezdana tvar i Elektronvolt
Elektroskop
Način rada elektroskopa s kuglicom. Elektroskop je uređaj ili mjerni instrument kojim se može pokazati je li neko tijelo električki nabijeno.
Pogledaj Međuzvjezdana tvar i Elektroskop
Energija
toplinsku energiju. Nacionalnog parka Krka). Energija vjetra: Vjetroelektrana Vrataruša kod Senja, se nalazi na obroncima Velebita i bila je najveća vjetroelektrana u Hrvatskoj, s instaliranom snagom od 42 MW. gibanju. Potencijalna energija je energija koju posjeduje neko tijelo zbog svojega položaja u prostoru.
Pogledaj Međuzvjezdana tvar i Energija
Engleski jezik
skyblue Države u kojima je engleski jezik samo službeni Engleski jezik (ISO 639-3: eng) jedan je od dvaju jezika engleske podskupine zapadnogermanskih jezika kojim govori više od 328 008 000 ljudi, a poznaje ga 508 milijuna diljem svijeta od čega većina živi na području Ujedinjenoga Kraljevstva (55 000 000; 1984.), Sjedinjenih Američkih Država (210 000 000; 1984.), Australije (15 682 000; 1987), Novog Zelanda (3 213 000; 1987.), Irskoj (2 600 000; 1983.), Zimbabveu (375 490; 1969.), Singapuru (227 000; 1985.), Liberiji (69 000; 1993.), Izraelu (100 000; 1993.) i drugdje.
Pogledaj Međuzvjezdana tvar i Engleski jezik
Foton
nm. valne duljine \lambda koji dolazi s lijeve strane, sudara se sa slobodnim elektronom, pa se zatim stvara novi foton valne duljine \lambda' koji se raspršuje pod kutem \theta. Higgsovim bozonom. spiralom). Foton (prema grč. φῶς, genitiv: φωτός: svjetlοst), svjetlosni kvant, kvant svjetlosti ili kvant elektromagnetskoga zračenja (oznaka γ) je osnovni djelić energije elektromagnetskoga zračenja, elementarna čestica koja je posrednik u prenošenju elektromagnetskoga međudjelovanja.
Pogledaj Međuzvjezdana tvar i Foton
G-oblak
Kompleks G-oblaka i susjednog Lokalnog međuzvjezdanog oblaka. G-oblak (ili kompleks G-oblaka) je međuzvjezdani oblak smješten tik do Lokalnog međuzvjezdanog oblaka.
Pogledaj Međuzvjezdana tvar i G-oblak
Galaktička plima
Galaktička plima je plimna sila koja djeluje na objekte podložne gravitacijskom polju galaktika kao što je Mliječna staza (Kumovska slama).
Pogledaj Međuzvjezdana tvar i Galaktička plima
Galaktičko vlakno
Galaktičko vlakno ili galaktički filament je vrsta strukture u izvangalaktičkoj astronomiji.
Pogledaj Međuzvjezdana tvar i Galaktičko vlakno
Galaktika
Nevadi. zviježđu Berenikina kosa, ima promjer od oko 17 000 parseka i približno je od nas udaljena 20 milijuna parseka. (Fotografija: Svemirski teleskop Hubble, NASA/ESA.) Spiralna galaktika NGC 5194. Andromeda. zviježđu Vaga. Galaktika ili galaksija je velika nakupina zvijezda, ostataka zvijezda, međuzvjezdane tvari i tamne tvari koju na okupu održava gravitacija.
Pogledaj Međuzvjezdana tvar i Galaktika
Gama-čestica
atomskoj jezgri. nuklearnim eksplozijama. Znak za opasnost od radioaktivnosti. Alfa-zračenje može zaustaviti papir; beta-zračenje može zaustaviti aluminijski lim debeo nekoliko milimetara; a većinu gama-zračenja može zaustaviti desetak centimetara debela olovna ploča. Linearni koeficijent za slabljenje mlaza gama zraka (''μ'') zbog prolaza kroz aluminij (atomski broj Z.
Pogledaj Međuzvjezdana tvar i Gama-čestica
Gustoća
Menzura u kojoj se nalaze obojene tekućine različite gustoće. Gustoća (oznaka: ρ – grčki: ro) je fizikalna veličina određena kao količnik mase m i obujma (volumena) V nekog tijela ili kemijske tvari: Ista jednakost vrijedi za prosječnu gustoću bilo kojeg materijala u volumenu V koji sadrži masu m, to jest opisuje kolika je masa neke tvari prosječno sadržana u jedinici volumena: što je ta masa veća, kaže se da je tijelo gušće.
Pogledaj Međuzvjezdana tvar i Gustoća
H I područje
H I područje ili H0 područje je međuzvjezdani oblak neutralnog vodika.
Pogledaj Međuzvjezdana tvar i H I područje
H II područje
M 33 H II područje ili H+ područje je međuzvjezdani oblak ioniziranog (+) vodika.
Pogledaj Međuzvjezdana tvar i H II područje
Helij
Sunce), otkrio je Pierre Janssen 1868. godine, kada je tijekom potpune pomrčine Sunca spektografskim isptivanjem kromosfere, gdje ga ima u velikim količinama, otkrio posebnu emisijsku liniju.
Pogledaj Međuzvjezdana tvar i Helij
Heliopauza
Ulazak letjelica Voyager u helioomotač (engl. heliosheath) Heliopauza je područje u svemiru gdje prestaje utjecaj Sunca, gdje je tlak Sunčevog vjetra izjednačen tlakom čestica međuzvijezdanog prostora, odnosno gdje Sunčev vjetar više ne može nadjačati zvjezdane vjetrove obližnjih zvijezda.
Pogledaj Međuzvjezdana tvar i Heliopauza
Herbig-Haro objekt
Svemirskog teleskopa Hubble. Mjerilo u desnom donjem kutu predstavlja 100 AJ. Prikaz nastajanja Herbig-Haro objekata. Zvijezda T-Tauri s maglicom NGC 1555 u blizini (T Tauri zvijezda). Herbig-Haro objekt je mala svijetla maglica sastavljene od plina i praha, pobuđena mladom zvijezdom u nastajanju (često je to promjenljiva zvijezda vrste T-Tauri).
Pogledaj Međuzvjezdana tvar i Herbig-Haro objekt
IGM
*IGM (poduzeće).
Pogledaj Međuzvjezdana tvar i IGM
Ion
Ion je čestica – atom ili skupina atoma, npr.
Pogledaj Međuzvjezdana tvar i Ion
Ionizacijska komora
Skica ionizacijske komore. Ionizacijska komora: 1. cilindrična komora (katoda), 2. vanjski izolator, 3. izlaz u pojačalo, 4. zaštitni prsten, 5. unutrašnji izolator, 6. anoda, 7. električna struja, 8. plin. Ionizacijska komora koju je napravio Pierre Curie (između 1895. i 1900.). Ionizacijska komora u dozimetru.
Pogledaj Međuzvjezdana tvar i Ionizacijska komora
Ioniziranje
Prva energija ionizacije neutralnih atoma. ionizacijske komore. dozimetru. Geigerov brojač. maglene komore. Naglim pomicanjem klipa prema dolje, nezasićena vodena para u komori postaje zasićenom, jer dolazi do naglog hlađenja pare, a kondenzacija se u obliku niza malih kapljica događa oko iona koje je načinio prolaz nabijene čestice.
Pogledaj Međuzvjezdana tvar i Ioniziranje
Kilogram po metru kubnom
Kilogram po metru kubnom (simbol: kg/m3, ili kg m-3) je SI jedinica za gustoću.
Pogledaj Međuzvjezdana tvar i Kilogram po metru kubnom
Korona
Sunčeva korona snimljena posebnim teleskopom - koronagrafom Izbijanje pramenova korone 31. kolovoza 2012. Korona (lat. corona: vijenac, kruna) je vanjski dio atmosfere Sunca i zvijezda koji emitira rendgensko zračenje.
Pogledaj Međuzvjezdana tvar i Korona
Kozmičke zrake
video verziju Kozmičke zrake ili kozmičko zračenje je zračenje visoke energije koje dopire na Zemlju iz svemira.
Pogledaj Međuzvjezdana tvar i Kozmičke zrake
Lambert-Beerov zakon
otopinu pigmenta rodamina 6B. Zraka svjetlosti postaje sve slabija kako prolazi kroz otopinu. Optička debljina i optička masa atmosfere. masu stupca zraka nego kad je Sunce u zenitu. Lambert-Beerov zakon (ponekad i Lambert-Beer-Bougertov zakon) je zakon o apsorpciji monokromatske svjetlosti u obojenim otopinama, po kojem količina svjetlosti koja se apsorbira u obojenom sloju otopine ovisi o debljini tog sloja (Lambertov zakon) i o množinskoj koncentraciji otopljene obojene tvari (Beerov zakon; prema njemačkom fizičaru Augustu Beeru, 1825.
Pogledaj Međuzvjezdana tvar i Lambert-Beerov zakon
Led
Ledeni brijegovi Led je voda u čvrstom agregatnom stanju.
Pogledaj Međuzvjezdana tvar i Led
Magnetsko polje
silnica magnetskog polja. sile. dijamagnetika (μd). Magnet u magnetskom polju. Magnetsko polje prstenastog magneta. Magnetsko polje je prostor oko prirodnih i umjetnih magneta i unutar njih u kojem djeluju magnetske sile.
Pogledaj Međuzvjezdana tvar i Magnetsko polje
Masa
pravcu dok ga neka vanjska sila ne prisili da to stanje promijeni. kvadratu njihove međusobne udaljenosti. ubrzanje bilo kojega padajućeg tijela na površini Zemlje konstantno i da je jednako za sva tijela. Masa (lat. massa: tijesto masa, "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.
Pogledaj Međuzvjezdana tvar i Masa
Međugalaktičko sredstvo
Međugalaktičko sredstvo (eng. intergalactic medium, IGM) je slabo proučena tvar koja se nalazi između galaktika.
Pogledaj Međuzvjezdana tvar i Međugalaktičko sredstvo
Međuplanetna prašina
Umjetnički prikaz međuplanetarne prašine gledano s egzoplaneta Međuplanetna prašina je svemirska prašina (male čestice koje lebde u svemirskom prostranstvu).
Pogledaj Međuzvjezdana tvar i Međuplanetna prašina
Međuzvjezdana prašina
Međuzvjezdana prašina je dio međuzvjezdanog sredstva koje nastaje iz neutralnog ili ioniziranog plina, molekula, utjecaja zračenja i magnetskih polja.
Pogledaj Međuzvjezdana tvar i Međuzvjezdana prašina
Međuzvjezdani prostor
Shematski prikaz sustava Kumove slame. Međuzvjedani prostor ("interstelarni prostor", latinski: inter stellas, "među zvijezdama") je zvjezdano dalek svemirski prostor unutar galaktike.
Pogledaj Međuzvjezdana tvar i Međuzvjezdani prostor
Metar
platine. Međunarodnog ureda za mjere i utege u Sèvresu kraj Pariza. Izrada međunarodnog prametra 1874. Metar (prema grč. μέτρον: mjera; oznaka: m) mjerna je jedinica za duljinu i jedna je od osnovnih jedinica u Međunarodnom sustavu.
Pogledaj Međuzvjezdana tvar i Metar
Mezon
Struktura piona (π+). nadmorskom visinom koju je mjerio V. F. Hess 1912. i Kolhörster 1913. i 1914. kozmičkih zraka. beta-čestice). elementarnih čestica. Prva ikad napravljena slika pozitrona. klip. Geigerov brojač. relativno ubrzanom crvenom satu vrijeme će teći sporije. Mezon (prema grč.
Pogledaj Međuzvjezdana tvar i Mezon
Mliječni put
Mliječni put (Mliječna staza, Kumova slama, Slamotres, Rimska cesta, Galaktika, Marijina kruna) je galaktika kojoj pripada naš Sunčev sustav, u kojem je Zemlja jedan od planeta.
Pogledaj Međuzvjezdana tvar i Mliječni put
Molekula
Dio molekule DNK. vode, molekulske formule H2O. bibcode.
Pogledaj Međuzvjezdana tvar i Molekula
Molekulski oblak
Molekularni oblak je zvjezdana formacija, vrsta međuzvjezdanog oblaka čija gustoća i veličina dopušta stvaranje molekula, najčešće molekularnog vodika (H2).
Pogledaj Međuzvjezdana tvar i Molekulski oblak
Orion (zviježđe)
Orion ili Lovac (lat. Orion) je uz Velikog medvjeda jedno od najpoznatijih i najprepoznatljivijih zviježđa.
Pogledaj Međuzvjezdana tvar i Orion (zviježđe)
Planetna maglica
Planetarna maglica NGC 7293. Planetarna maglica je nebeski objekt koji se sastoji od užarene ovojnice plina i plazme.
Pogledaj Međuzvjezdana tvar i Planetna maglica
Plin
kinetičke energije molekula. Dim omogućuje kretanje okolnih čestica plina. čelične cijevi. Plin je agregatno stanje u kojemu tvar nema stalni oblik ni obujam.
Pogledaj Međuzvjezdana tvar i Plin
Polarizirana svjetlost
Turmalini. U prirodnoj svjetlosti titraji su okomiti na smjer širenja, to jest na zraci u različitim ravninama. Zato takvu svjetlost zovemo nepolarizirana svjetlost. turmalina jednu prema drugoj, prozirnost će ovisiti o njihovu međusobnom položaju. Turmalinsku pločicu možemo zamisliti kao neku mehaničku mrežicu koja od svih titraja propušta samo onu komponentu koja leži u izvjesnoj ravnini.
Pogledaj Međuzvjezdana tvar i Polarizirana svjetlost
Pomrčina Sunca
Pomrčina Sunca 11. kolovoza 1999. Pomrčina Sunca nastaje kada se Mjesec ispriječi između Sunca i Zemlje, pa djelomično ili potpuno zakloni Sunce.
Pogledaj Međuzvjezdana tvar i Pomrčina Sunca
Pozitron
Pozitron je antičestica elektrona.
Pogledaj Međuzvjezdana tvar i Pozitron
Praznina (astronomija)
Razdioba tvari u kockastoj sekciji svemira. Plave vlaknaste strukture predstavljaju tvar (primarno tamnu tvar), a prazna područja između tih područja su svemirske praznine. Praznine su veliki pusti prostor u svemiru između galaktičkih vlakana, najvećih struktura u koje sadrže vrlo malo (prazninske galaktike) ili u kojima uopće nema galaktika.
Pogledaj Međuzvjezdana tvar i Praznina (astronomija)
Proton
atomskoj jezgri. S lijeva na desno: procijum 1H je bez neutrona, deuterij 2H s jednim neutronom i tricij 3H s dva neutrona. Prikaz atoma helija s oblakom elektrona u nijansama sive. U jezgri su dva protona i dva neutrona prikazana crveno i plavo. 1/12 mase atoma ugljika 12C je danas atomska jedinica mase.
Pogledaj Međuzvjezdana tvar i Proton
Radijacija
Međunarodni znak radioaktivnosti.
Pogledaj Međuzvjezdana tvar i Radijacija
Radio astronomija
Novom Meksiku, SAD. Četiri radio antene za Projekt ALMA u Čileu. 300px HST), radio slika iste galaktike korištenjem dugobazične interferometrije (eng. ''Very Large Array'' ili ''VLA''), i slika središnjeg dijela (eng. ''Very Long Baseline Array'' ili ''VLBA'') koja se sastoji od radio teleskopa u SAD, Njemačkoj, Italiji, Švedskoj i Španjolskoj.
Pogledaj Međuzvjezdana tvar i Radio astronomija
Radioaktivnost
Znak za opasnost od radioaktivnosti. beta-čestice). Elektronski uhvat. Malteškog križa koji je bio smješten između uranijeve soli i fotografske ploče se jasno vidi. olovna ploča. Geigerov brojač ili Geiger-Müllerovo brojilo. Pokus s alfa-česticama i zlatnim listićem. električnog polja (žuto).
Pogledaj Međuzvjezdana tvar i Radioaktivnost
Radioteleskop
Opservatorij Parkes u Australiji (izvor: CSIRO). Radioteleskop Green Bank. Jansky dipolne mreže. Radioteleskop Effelsberg. Novom Meksiku, SAD. Radioteleskop Sardinija u gradnji. Radioteleskop je astronomski instrument ili uređaj za prihvat i mjerenje jakosti svemirskih radio valova.
Pogledaj Međuzvjezdana tvar i Radioteleskop
Rendgenska astronomija
Područje rendgenske astronomije počinje od ~ 0,008 nm i pokriva sve do ~ 8 nm, a to je područje koje upija Zemljina atmosfera, pa je za astronome na površini Zemlje nevidljivo. rendgenskog zračenja. Chandra opservatorij rendgenskih zraka. Mliječnog puta (2010.). Komet Lulin snimljen u rendgenskom i gama području (2009.).
Pogledaj Međuzvjezdana tvar i Rendgenska astronomija
Rendgenske zrake
W. C. Röntgena. elektromagnetskog zračenja. zavarenog spoja gdje se vidi da je unutrašnjost materijala pregorjela. Coolidgeova rendgenska cijev iz 1917. Užarena katoda je na lijevo, a anoda je na desno. Rendgenske zrake zrače u sredini prema dolje. elektronske cijevi koje mogu stvoriti rendgensko zračenje.
Pogledaj Međuzvjezdana tvar i Rendgenske zrake
Silikati
Silikati su najveći razred minerala.
Pogledaj Međuzvjezdana tvar i Silikati
Spektar (fizika)
elektromagnetskog zračenja. Dvostruka duga. infracrvenom području (temperatura je prikazana bojom). flourescentna svjetiljka (ultraljubičasto zračenje). Rendgenska snimka ruke. Spektar (lat. spectrum: pojava, priviđenje) je raspodjela intenzitetâ mjerene veličine prikazanih ovisno o nekoj fizikalnoj veličini, na primjer energiji, frekvenciji, brzini, masi i drugo.
Pogledaj Međuzvjezdana tvar i Spektar (fizika)
Spektralni razred
Zvijezde se u astronomiji dijele u spektralne tipove koji su direktno vezani uz njihove boje.
Pogledaj Međuzvjezdana tvar i Spektralni razred
Sunce
Sunce u prirodnoj boji, sjaja smanjenog jakim neutralnim filterom. nuklearnom fuzijom, pretvarajući vodik u helij. Niz proton-proton dominira u zvijezdama veličine Sunca ili manjim. Sunce (astronomski simbol) je zvijezda u centru našeg Sunčevog sustava.
Pogledaj Međuzvjezdana tvar i Sunce
Supernova
Supernova je katastrofična eksplozija zvijezde pri kojoj se oslobađa dovoljno energije da supernova svojim sjajem zasjeni ostatak galaksije.
Pogledaj Međuzvjezdana tvar i Supernova
Superskupovi galaktika
Superskupovi galaktika naziv je za skupove skupova galaktika.
Pogledaj Međuzvjezdana tvar i Superskupovi galaktika
Svemir
Universum - C. Flammarion, drvorez, Pariz 1888. godine, Koloracija: Heikenwaelder Hugo, Beč 1998. Svemir je čitav svijet što nas okružuje: prostor, vrijeme, materija, energija, planeti, zvijezde, galaktike, intergalaktički prostor i sve iza toga.
Pogledaj Međuzvjezdana tvar i Svemir
Svemirske letjelice
Voyager Phoenix Proton Columbia Apollo Svemirski brod Sojuz Hubble Cassini Svemirska letjelica je vozilo koje putuje kroz svemir.
Pogledaj Međuzvjezdana tvar i Svemirske letjelice
Svemirski teleskop Hubble
Svemirski teleskop Hubble slikan iz raketoplana Discovery tijekom njegove druge misije (STS-82) Slika WFPC2 snimljena Hubble teleskopom (maglica Tarantula u Velikom Magellanovom oblaku Svemirski teleskop Hubble (HST) projekt je nastao suradnjom NASA-e i Europske svemirske agencije.
Pogledaj Međuzvjezdana tvar i Svemirski teleskop Hubble
Svjetlosna godina
Svjetlosna godina je jedinica za mjerenje duljine, a upotrebljava se prije svega u astronomiji.
Pogledaj Međuzvjezdana tvar i Svjetlosna godina
Svjetlost
Spektar elektromagnetskih valova s istaknutim dijelom vidljive svjetlosti. Boje vidljive ljudskom oku Boja raspon valnih duljina frekvencijski raspon crvena ~ 625 – 740 nm ~ 480 – 405 THz narančasta ~ 590 – 625 nm ~ 510 – 480 THz žuta ~ 565 – 590 nm ~ 530 – 510 THz zelena ~ 500 – 565 nm ~ 600 – 530 THz cijan ~ 485 – 500 nm ~ 620 – 600 THz plava ~ 440 – 485 nm ~ 680 – 620 THz ljubičasta ~ 380 – 440 nm ~ 790 – 680 THz Zemlje (udaljenost od 150 milijuna kilometara).
Pogledaj Međuzvjezdana tvar i Svjetlost
Temperatura
kinetičke energije molekula. Toplinske vibracije dijelova bjelančevine: amplituda vibracija raste s temperaturom. Zemlji. °C). °C). Galilejev termometar. Temperatura (lat.: zagrijanost, toplina; oznaka t, T, τ ili θ) je jedna od osnovnih fizikalnih veličina u Međunarodnom sustavu jedinica, koja opisuje toplinsko stanje i sposobnost tijela ili tvari da izmjenjuju toplinu s okolinom.
Pogledaj Međuzvjezdana tvar i Temperatura
Udarni front
*Udarni front (astrofizika).
Pogledaj Međuzvjezdana tvar i Udarni front
Ugljik
Od ukupne količine ugljika na Zemlji, 99,8% je vezano u mineralima, uglavnom karbonatima, što i nije čudno ako znamo da su cijeli gorski lanci građeni od vapnenca i dolomita.
Pogledaj Međuzvjezdana tvar i Ugljik
Ugljikovodici
Metan - predstavnik alkana Eten - predstavnik alkena Etin - predstavnik alkina Benzen - predstavnik arena Ugljikovodici su najjednostavniji organski kemijski spojevi koji u svojim molekulama sadrže samo atome ugljika i atome vodika.
Pogledaj Međuzvjezdana tvar i Ugljikovodici
Ultraljubičasta astronomija
Spiralna galaksija Messier 81 (M81 ili NGC 3031), poznata kao i Bodeova maglica u zviježđu Veliki medvjed, snimljena u ultraljubičastom spektru (teleskop GALEX). Ultraljubičasta astronomija je dio astronomije, koja promatra nebeska tijela u području ultraljubičastog zračenja.
Pogledaj Međuzvjezdana tvar i Ultraljubičasta astronomija
Umjetni satelit
Prvi zabilježeni umjetni satelit bio je Sputnik 1 koji je bio lansiran iz SSSR-a 1957. eng. ''Advanced Extremely High Frequency''). Meteorološki satelit u radu. Zemljinom vrtnjom. Svemirski teleskop Hubble. Međunarodna svemirska postaja. Termoelektrični generator ili Peltierov element.
Pogledaj Međuzvjezdana tvar i Umjetni satelit
Valna duljina
Valna duljina periodičnoga vala je najmanja udaljenost između dvije čestice koje titraju u fazi.
Pogledaj Međuzvjezdana tvar i Valna duljina
Victor Franz Hess
V. F. Hess (u sredini) se sprema za let balonom. kozmičkih zraka. nadmorskom visinom koju je mjerio V. F. Hess 1912. i Kolhörster 1913. i 1914. beta-čestice). elementarnih čestica. Prva ikad napravljena slika pozitrona. Victor Franz Hess ili Victor Francis Hess (dvorac Waldstein, Austrija, 24.
Pogledaj Međuzvjezdana tvar i Victor Franz Hess
Vodik
Vodik nema određen položaj u periodnom sustavu.
Pogledaj Međuzvjezdana tvar i Vodik
Zemlja
Zemlja (astronomski simbol) je planet u sunčevom sustavu.
Pogledaj Međuzvjezdana tvar i Zemlja
Zemljina atmosfera
Slojevi atmosfere (NOAA) Sastav Zemljine atmosfere. Donji dijagram predstavlja najmanje uobičajene plinove koje čine samo 0.038% atmosfere. Vrijednosti su regulirane za ilustraciju. Chapmanov ozonski ciklus Apsorpcija uv-zračenja u ozonskim sloju Veoma svijetli meteor Položaj ionosfere u atmosferi Magnetosfera štiti zemljinu površinu od naelektriziranih čestica Sunčevog vjetra Van Allenovi pojasevi zračenja Zemljina atmosfera je sloj plinova koji okružuju planet Zemlju i koji zadržava Zemljina gravitacija.
Pogledaj Međuzvjezdana tvar i Zemljina atmosfera
Zemljino magnetsko polje
Zemljino magnetsko polje. accessdate.
Pogledaj Međuzvjezdana tvar i Zemljino magnetsko polje
Zvijezda
svemirskim teleskopom Hubble Zvijezda je nebesko tijelo koji se sastoji od velike količine plina, većinom vodika.
Pogledaj Međuzvjezdana tvar i Zvijezda
Zvjezdani vjetar
heliosfernog tekućeg sloja. Zvjezdani vjetar je struja električki nabijena ili neutralna plina izbačena iz gornje atmosfere neke zvijezde.
Pogledaj Međuzvjezdana tvar i Zvjezdani vjetar
Vidi također
Svemir
- Izvanzemaljski život
- Kármánova crta
- Međuplanetna prašina
- Međuplanetna tvar
- Međuzvjezdana tvar
- Svemirska snaga (vojna grana)
- Svemirsko prostranstvo
- Unutarskupovno sredstvo
Svemirska plazma
- Akrecijski disk
- Heliosfera
- Koronalni luk
- Maglica
- Magnetosfera
- Međuplanetna tvar
- Međuzvjezdana tvar
- Munja
- Patuljak (elektromagnetizam)
- Polarna svjetlost
- Relativistički mlaz
- Rendgenska astronomija
- Sferici
- Sunce
- Sunčev vjetar
- Sunčeva baklja
- Svemirsko prostranstvo
- Unutarskupovno sredstvo
- Van Allenovi pojasi zračenja
Također poznat kao Međuzvjezdani medij.