Brže od pregledniku!
57 odnosi: Američki muflon, Đuderina jama, Žalfija, Bjelouška, Brački kanal, Cetina, Dinaridi, Divlja svinja, Divokoza, Drijen, Dugopolje, Fazan, Francuski jezik, Gavran, Gorski brijest, Grab, Hrast, Hrvatska, Iliri, Jasen, Jastreb, Javor, Jazavci, Kraljeva peć, Kune, Lasica, Latinski jezik, Lisica, Maklen, Miličevića špilja, Mirta, Mosorska gušterica, Oštroglava gušterica, Obična borovica, Omiš, Pelin, Pjegavi daždevnjak, Planinarsko sklonište Vickov stup, Primorska gušterica, Rašeljka, Sivi vuk, Slap Koludar, Smilje, Smrdljika, Sokolovi, Solin, Split, Splitsko-dalmatinska županija, Sredozemlje, Tisa (biljni rod), ..., Tvor, Veliki Kabal, Zagora, Zec, Zelembać, Zelenika, Zmijar. Proširite indeks (7 više) »
Američki muflon
Američki muflon (lat. Ovis canadensis) je tipični sisavac Rocky Mountainsa u zapadnim dijelovima SADa, na jugozapadu Kanade i sjeverozapadu Meksika.
Novi!!: Mosor i Američki muflon · Vidi više »
Đuderina jama
Đuderina jama je jama na planini Mosoru.
Novi!!: Mosor i Đuderina jama · Vidi više »
Žalfija
Salvia nemorosa Salvia divinorum Salvia canescens Salvia interrupta Žalfija (kadulja, čubar, kuš; lat. Salvia) najveći je rod otpornih zimzelenih biljaka iz porodice Lamiaceae ili usnatica, red Lamiales (medićolike).
Novi!!: Mosor i Žalfija · Vidi više »
Bjelouška
Bjelouška (lat. Natrix natrix) neotrovna je zmija iz porodice guževa.
Novi!!: Mosor i Bjelouška · Vidi više »
Brački kanal
Brački kanal. Brački kanal je tjesnac u Jadranskom moru.
Novi!!: Mosor i Brački kanal · Vidi više »
Cetina
Cetina je rijeka u Hrvatskoj koja pripada Jadranskom slijevu i najdulja je dalmatinska rijeka.
Novi!!: Mosor i Cetina · Vidi više »
Dinaridi
Zemljovid Dinarida Topografija i reljef Dinarida Dinaridi ili Dinarsko gorje mlađe su ulančano gorje jugoistočne Europe.
Novi!!: Mosor i Dinaridi · Vidi više »
Divlja svinja
Divlja svinja (lat. Sus scrofa), bliski je rođak domaće svinje, živi u čoporima uglavnom oko vlažnih šuma.
Novi!!: Mosor i Divlja svinja · Vidi više »
Divokoza
Divokoza (Rupicapra rupicapra) pripada sisavcima (Mammalia), redu parnoprstaša (Artiodactyla), i to šupljorošcima (Bovidae).
Novi!!: Mosor i Divokoza · Vidi više »
Drijen
Drijen (drin, dren, drienak, drinja, drenić, drenovina, drinina, drinika, drenjak, drenjina, drenić, drnak, drenina, bila svibovina, crveni drijenak, drenak, drenjula, drinovina, rumeni dren, šupaljkahttps://www.agroklub.com/hortikultura/stablo-drijena-zavaralo-je-i-samog-vraga/49212/ lat. Cornus), rod polugrmova i drveća iz porodice drjenovki.
Novi!!: Mosor i Drijen · Vidi više »
Dugopolje
Dugopolje je općina u Hrvatskoj.
Novi!!: Mosor i Dugopolje · Vidi više »
Fazan
Obični fazan (lat. Phasianus colchicus) ptica je koja pripada porodici fazanki i redu kokoški.
Novi!!: Mosor i Fazan · Vidi više »
Francuski jezik
Francuski jezik u svijetu:-tamno plavo: materinski jezik-plavo: administrativni jezik-svijetloplavo: jezik kulture-zeleno: frankofone manjine. Francuski jezik (ISO 639-3: fra) je jedan od romanskih jezika koji se prvenstveno koristi u Francuskoj i njenim prekomorskim departmanima i teritorijima, u Belgiji (uz flamanski i njemački), Luksemburgu (uz luksemburški i njemački), Monaku i Švicarskoj (uz njemački, talijanski i retoromanski), u Kanadi (poglavito u pokrajini Québec) te u bivšim francuskim i belgijskim kolonijama.
Novi!!: Mosor i Francuski jezik · Vidi više »
Gavran
Gavran (obični gavran, lat. Corvus corax) je vrsta ptica iz porodice vrana.
Novi!!: Mosor i Gavran · Vidi više »
Gorski brijest
Gorski brijest (glatki brijest, lat. Ulmus glabra) je do 40 m visoko stablo ravnog debla i široke krošnje, raste obično u području šuma bukve.
Novi!!: Mosor i Gorski brijest · Vidi više »
Grab
Grab (lat. Carpinus), rod korisnog, uresnog drveća iz porodice Betulaceae.
Novi!!: Mosor i Grab · Vidi više »
Hrast
Hrast ili dub je rod drveća iz porodice bukovki (Fagaceae) kojoj pripada preko 600 poznatih vrsta; sinonim su otpornosti i čvrstoće.
Novi!!: Mosor i Hrast · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Mosor i Hrvatska · Vidi više »
Iliri
Položaj i nazivi brojnih ilirskih plemena. Iliri (grčki Ἰλλυρıοί, Illyrioí, latinski Illyrii), skupina srodnih naroda koji od prapovijesnoga doba nastanjuju zapadni i unutarnji dio Balkana.
Novi!!: Mosor i Iliri · Vidi više »
Jasen
Jasen (lat. Fraxinus) je rod drveća iz porodice Oleaceae.
Novi!!: Mosor i Jasen · Vidi više »
Jastreb
Jastreb (Accipiter gentilis) je ptica grabljivica iz porodice jastrebova (Accipitridae).
Novi!!: Mosor i Jastreb · Vidi više »
Javor
Javor (lat. Acer) je rod do 35 metara visokog šumskog drveća srednje, zapadne i južne Europe, Kavkaza i sjevernog dijela Male Azije.
Novi!!: Mosor i Javor · Vidi više »
Jazavci
Jazavci (lat. melinae) skupno je ime pripadnika triju rodova koje pripadaju porodici Mustelidae: istoj sisavačkoj porodici u koju ubrajamo tvorove, lasice, vidre i nekoliko ostalih vrsta zvijeri.
Novi!!: Mosor i Jazavci · Vidi više »
Kraljeva peć
Kraljeva peć, na nekim planinarskim zemljovidima kao Balića pećina je pećina na sjevernoj strani planine Mosora.
Novi!!: Mosor i Kraljeva peć · Vidi više »
Kune
Kune (Mustelidae) su porodica psolikih zvijeri, dio je natporodice Musteloidea.
Novi!!: Mosor i Kune · Vidi više »
Lasica
Lasica (Mustela nivalis) je vrsta zvijeri iz roda Mustela, porodice kuna (Mustelidae).
Novi!!: Mosor i Lasica · Vidi više »
Latinski jezik
Biblija iz 1407. godine pisana na latinskom jeziku Latinski jezik (ISO 639-3: lat) jest izumrli jezik koji pripada skupini italskih jezika i predak svih današnjih romanskih jezika.
Novi!!: Mosor i Latinski jezik · Vidi više »
Lisica
Lisica (Vulpini), jedan od tribusa potporodice Caninae.
Novi!!: Mosor i Lisica · Vidi više »
Maklen
Maklen (lat. Acer monspessulanum) je vrsta javora udomaćena na području sjeverozapadne Afrike, zapadne Azije i južne Europe.
Novi!!: Mosor i Maklen · Vidi više »
Miličevića špilja
Miličevića špilja nalazi se na južnim padinama Mosora iznad zaseoka Amižići (Žrnovnica).
Novi!!: Mosor i Miličevića špilja · Vidi više »
Mirta
Mirta (Mrča, lat. Myrtus), manji rod iz porodice mirtovki kojemu se danas pripisuju dvije vrste, obična mirta (Myrtus communis) iz europskog dijela Mediterana i saharska mirta Myrtus nivelii iz sjevernog pustinjskog dijela Afrike.
Novi!!: Mosor i Mirta · Vidi više »
Mosorska gušterica
Mosorska gušterica (latinski: Dinarolacerta mosorensis) vrsta je guštera iz porodice Lacertidae.
Novi!!: Mosor i Mosorska gušterica · Vidi više »
Oštroglava gušterica
Oštroglava gušterica (Dalmatolacerta oxycephala) je vrsta gušterice iz porodice Lacertidae.
Novi!!: Mosor i Oštroglava gušterica · Vidi više »
Obična borovica
Obična borovica (kleka, brinj, brinje, smrika, latinski: Juniperus communis) je razgranan grm visok 1 – 2 m ili stablo visoko i do 12 m. Listovi su igličasti, bodljikavi, vazdazeleni, 1 – 2 cm dugi, smješteni po 3 u pršljenu.
Novi!!: Mosor i Obična borovica · Vidi više »
Omiš
Omiš je grad u Hrvatskoj, koji se nalazi u Splitsko-dalmatinskoj županiji.
Novi!!: Mosor i Omiš · Vidi više »
Pelin
Pelin (komunika; lat. Artemisia), rod jednogodišnjih, često aromatičnih biljaka, trajnica, polugrmova i grmova iz porodice glavočika (Compositae).
Novi!!: Mosor i Pelin · Vidi više »
Pjegavi daždevnjak
Pjegavi daždevnjak na Mosoru Pjegavi daždevnjak, poznat i kao šareni daždevnjak (Salamandra salamandra) je vodozemac iz roda daždevnjaka.
Novi!!: Mosor i Pjegavi daždevnjak · Vidi više »
Planinarsko sklonište Vickov stup
sklonište Vickov stup Vickov stup (1325 m. i. J.) je planinarsko sklonište na jednom od vrhova planine Mosor.
Novi!!: Mosor i Planinarsko sklonište Vickov stup · Vidi više »
Primorska gušterica
Primorska gušterica (Podarcis siculus) je vrsta gušterice iz porodice Lacertidae.
Novi!!: Mosor i Primorska gušterica · Vidi više »
Rašeljka
Rašeljka (turska višnja, magriva, rašeljina, latinski Prunus mahaleb) je grm ili nisko stablo iz porodice ruža.
Novi!!: Mosor i Rašeljka · Vidi više »
Sivi vuk
Vuk (Canis lupus) je vrsta pasa.
Novi!!: Mosor i Sivi vuk · Vidi više »
Slap Koludar
Slap Koludar, slap koji se povremeno javlja na Mosoru.
Novi!!: Mosor i Slap Koludar · Vidi više »
Smilje
Helichrysum arenarium. Helichrysum milfordiae. Helichrysum monogynum. Smilje (smilj, smilika, lat. Helichrysum), veliki rod jednogodišnjeg raslinja, trajnica, polugrmova i grmova iz porodice glavočika.
Novi!!: Mosor i Smilje · Vidi više »
Smrdljika
Smrdljika (primorska smrdljika, lat. Pistacia terebinthus), biljka iz porodice Anacardiaceae (rujevke ili vonjače) raste u sloju grmlja primorske zimzelene šume do 700 metara visine, a cvjeta od travnja do srpnja.
Novi!!: Mosor i Smrdljika · Vidi više »
Sokolovi
Sokolovi (lat. Falconidae) su porodica ptica, jedina u redu Sokolovki.
Novi!!: Mosor i Sokolovi · Vidi više »
Solin
Solin je grad u Hrvatskoj koji administrativno pripada Splitsko-dalmatinskoj županiji.
Novi!!: Mosor i Solin · Vidi više »
Split
Split je najveći grad u Dalmaciji, te po broju stanovnika i drugi najveći grad u Hrvatskoj, a predstavlja gospodarsko i kulturno središte Dalmacije.
Novi!!: Mosor i Split · Vidi više »
Splitsko-dalmatinska županija
Splitsko-dalmatinska županija je upravno-teritorijalna jedinica u srednjoj Dalmaciji sa sjedištem u Splitu.
Novi!!: Mosor i Splitsko-dalmatinska županija · Vidi više »
Sredozemlje
Satelitska slika Sredozemlje ili latinizam Mediteran (lat. in medio terrae; medius.
Novi!!: Mosor i Sredozemlje · Vidi više »
Tisa (biljni rod)
Tisa (lat. Taxus), rod od desetak vrsta vazdazelenog grmlja i drveća iz porodice tisovki (Taxaceae), od kojih u Hrvatskoj raste obična, Europska tisa ili šumska tisa (T. baccata).
Novi!!: Mosor i Tisa (biljni rod) · Vidi više »
Tvor
Tvor (lat. Mustela putorius) je životinjska vrsta iz porodice kuna, porijeklom iz zapadne Euroazije i Sjeverne Afrike.
Novi!!: Mosor i Tvor · Vidi više »
Veliki Kabal
Ljuti kamen ili Veliki Kabal je s 1339 metara nadmorske visine najviši vrh planine Mosora.
Novi!!: Mosor i Veliki Kabal · Vidi više »
Zagora
krajine. Suvremeni približan obuhvat pojma Dalmatinske zagore Zagora je povijesnozemljopisna regija u šibenskom i splitskom zaobalju u Dalmaciji u Hrvatskoj omeđena padinama Trtra, Velikog Jelinka, Kozjaka, Mosora, područjem Poljica, rijekom Cetinom i Cetinskom krajinom, Svilajom i Mosećem, Petrovim poljem i kanjonom Čikole.
Novi!!: Mosor i Zagora · Vidi više »
Zec
Zec (lat. Lepus), rod manjih sisavaca iz porodice zečeva (Leporidae), dio reda dvojezubaca, sličan, ali različit od kunića; uši i noge su duže nego kod kunića.
Novi!!: Mosor i Zec · Vidi više »
Zelembać
Zelembać (latinski: Lacerta viridis) veliki je gušter koji nastanjuje područje od Slovenije i istočne Austrije na zapadu do crnomorske obale Ukrajine i Turske na istoku.
Novi!!: Mosor i Zelembać · Vidi više »
Zelenika
Bez opisa.
Novi!!: Mosor i Zelenika · Vidi više »
Zmijar
Zmijar (latinski: Circaetus gallicus) ptica je grabljivica, srednje veličine, iz obitelji jastrebova.
Novi!!: Mosor i Zmijar · Vidi više »
