Sadržaj
48 odnosi: Apalačko gorje, Atmosfera, Burin, Centrifugalna sila, Ciklona, Coriolisov učinak, Dan, Dolina, Doljnjak, Funkcija (matematika), Gibanje, Gradijent, Gustoća zraka, Hlađenje, Južna polutka, Kilometar na sat, Kopno, Matematika, More, Noć, Ocean, Planina, Priobalje, Reljef, Sila, Sjeverna polutka, Strujanje, Strujanje zraka, Sunčevo zračenje, Sunce, Tišina (razdvojba), Tlak, Tlo, Toplina, Tornado, Trenje, Troposfera, Tropska oluja, Vjetar, Vrijeme (meteorologija), Vrtnja, Zemlja, Zemljina atmosfera, Zemljina rotacija, Zemljopisna širina, Zmorac, Zračna masa, Zrak.
Apalačko gorje
Apalači Pogled na Blue ridge mountain parkway, dio Apalačkog gorja Apalačko gorje ili Apalači (engleski: Appalachian Mountains; ime su dobie po Apalachee Indijancima) su planinski masiv koji se proteže duž istočne obale Sjeverne Amerike.
Pogledaj Noćnik i Apalačko gorje
Atmosfera
Zemljine atmosfere. stakleničkih plinova i odbija (reflektira) natrag prema Zemlji, naziva se staklenički učinak ili efekt staklenika. vjetrova na Zemlji. Polarni stratosferski oblaci. visinom. magnetosfere. Sunčev vjetar teče od lijeva na desno. Slika najveće ozonske rupe nad Antarktikom ikad snimljena (rujan 2006.) Novom Meksiku Atmosfera (grč.
Pogledaj Noćnik i Atmosfera
Burin
A: zmorac (po danu), B: burin (po noći). Priobalna vjetroelektrana Lillgrund (Švedska) koristi često zmorac i burin. klasa optimist) koriste često zmorac i burin. mora (prema promatraču). Kod burina je suprotno, on se kreće od promatrača prema moru. Burin ili kopnenjak (prema mlet. tal. borin, deminutiv od bora: bura) je slab ljetni vjetar koji puše noću i u prvom dijelu jutra od kopna prema moru u sustavu obalnoga kruženja zraka.
Pogledaj Noćnik i Burin
Centrifugalna sila
sile teže, sile od napetosti lanaca i centrifugalne sile. Promatrač sa zemlje u konačnici opaža jednoliko kružno gibanje za koje je potrebna sila koja djeluje centripetalno, a koja dolazi od rezultante sile teže i sile od napetog lanaca: djeca za nj nisu u ravnoteži sila jer postoji stalno ubrzanje prema središtu vrtnje.
Pogledaj Noćnik i Centrifugalna sila
Ciklona
Islandska ciklona 4. rujna 2003. Hrvatskoj najviše utječe Genovska ciklona (7. listopada 1996.). Uragan Isabel iz 2003. uragana Katrina krajem kolovoza 2005. Nadolazeća atmosferska fronta se često može vidjeti i sa zemlje, ali točne granice je teško odrediti. Usporedba između izvantropske (gore) i tropske ciklone (dolje desno).
Pogledaj Noćnik i Ciklona
Coriolisov učinak
Putanja kugle na podlozi koja se okreće. Coriolisov učinak ili Coriolisova sila je inercijska sila koja djeluje na sve čestice u rotirajućim sustavima kad se gibaju pod nekim kutom u odnosu na rotacijsku os; okomita je na brzinu gibanja i na rotacijsku os.
Pogledaj Noćnik i Coriolisov učinak
Dan
sideričkog (zvijezdanog) dana koji traje 23 sata 56 minuta i 4 sekunde. jednadžbom vremena. nebeske sfere i izmjene dana i noći. Sunca za 4 godišnja doba. kulminaciju (podne) u odnosu na Sunce (1→3.
Pogledaj Noćnik i Dan
Dolina
Dolina je izduženo udubljenje na Zemljinoj kori koje je uvijek otvoreno u pravcu otjecanja rijeke.
Pogledaj Noćnik i Dolina
Doljnjak
Doljnjak danju (gore) i noćnik noću (dolje) za Apalačko gorje. Djelovanje noćnika. Djelovanje noćnika. Doljnjak, danji vjetar ili danik je mjesni dolinski dnevni vjetar, koji nastaje Sunčevim zagrijavanjem planinskih padina.
Pogledaj Noćnik i Doljnjak
Funkcija (matematika)
Funkcija ili preslikavanje je jedan od najvažnijih matematičkih pojmova koji predstavlja preslikavanje članova jednog skupa (domena) u drugi (kodomena).
Pogledaj Noćnik i Funkcija (matematika)
Gibanje
centripetalno ubrzanje ''a''. Radijvektor točke P. Gibanje je osnovni pojam u klasičnoj mehanici, određen (definiran) kao promjena položaja tijela u odnosu na neki sustav (referentni sustav) tijekom vremena.
Pogledaj Noćnik i Gibanje
Gradijent
Gradijent (lat. gradiens: koji korača) obično znači smjer i veličinu najbržeg prirasta neke veličine ili funkcije u prostoru.
Pogledaj Noćnik i Gradijent
Gustoća zraka
Riječkoj luci. Gustoća zraka je masa zraka po jedinici obujma Zemljine atmosfere.
Pogledaj Noćnik i Gustoća zraka
Hlađenje
Rashladna tehnika je ona grana tehnike koja se bavi pojavama i postupcima hlađenja tijela.
Pogledaj Noćnik i Hlađenje
Južna polutka
Južna polutka Plakat s legendom "Ushuaia, kraj svijeta". Ushuaia u Argentini je najjužniji grad na svijetu Južna polutka ili južna hemisfera je onaj dio Zemljine kugle koji se nalazi južno od ekvatora.
Pogledaj Noćnik i Južna polutka
Kilometar na sat
Kilometar na sat (oznaka km/h, km h-1) je mjerna jedinica za brzinu.
Pogledaj Noćnik i Kilometar na sat
Kopno
Grand Canyon Kopno čine dijelovi Zemlje koji nisu pokriveni oceanima ili drugim vodenim površinama.
Pogledaj Noćnik i Kopno
Matematika
Matematika (od grčkog μάθημα (máthēma) 'znanost') egzaktna je (točna, nedvojbena) znanost koja izučava aksiomatski definirane apstraktne strukture koristeći se matematičkom logikom.
Pogledaj Noćnik i Matematika
More
Mana, Kornati Žut, Srednji kanal Središnja obala u Čileu More čine vodene mase na površini Zemlje prosječno jednakih fizikalnih i kemijskih svojstava, koje su u međusobnoj vezi.
Pogledaj Noćnik i More
Noć
Noć je razdoblje vremena između zalaska sunca i svitanja tijekom kojeg se ne vidi sunčeva svjetlost.
Pogledaj Noćnik i Noć
Ocean
Ocean (lat. oceanus; grč. ὠκεανός, prema grčkom bogu mora i voda Okeanu), u užem smislu jedinstvena, kontinuirana vodena masa golemih dimenzija, u širem smislu ukupna vodena masa mora na Zemlji koja pokriva skoro tri četvrtine (71%) Zemljine površine.
Pogledaj Noćnik i Ocean
Planina
Sjeverne Amerike, 6194 m Planine ili gore su u geografskom smislu uzdignuti dijelovi Zemljine kore, viši od 500 m. Prema starosti dijelimo ih na stara i mlada gorja.
Pogledaj Noćnik i Planina
Priobalje
Obala jezera Priobalje u Portugalu. Priobalje je dio mora, jezera ili rijeke uz obalu.
Pogledaj Noćnik i Priobalje
Reljef
Reljef čine sve ravnine i neravnine na Zemljinoj površini.
Pogledaj Noćnik i Reljef
Sila
Čvrsta ili nepomična kolotura za promjenu smjera sile. Trenje i sile na vodoravnoj podlozi. kosinu. Sila je vektorska fizikalna veličina (oznaka F) kojom se opisuje svaki utjecaj na promjenu oblika i strukture tijela, promjenu brzine tijela ili čestice to jest međudjelovanje fizikalnih sustava ili međudjelovanje sustava i polja.
Pogledaj Noćnik i Sila
Sjeverna polutka
Sjeverna polutka Sjevernom polutkom ili sjevernom hemisferom naziva se onaj dio zemljine kugle koji se nalazi sjeverno od ekvatora.
Pogledaj Noćnik i Sjeverna polutka
Strujanje
Reynoldsovim brojem. Torricellijev zakon istjecanja. laminarnog u turbulentno strujanje fluida. magnetskoga polja (crvene silnice). krilu zrakoplova. Strujanje je gibanje tekućine ili plina (fluida).
Pogledaj Noćnik i Strujanje
Strujanje zraka
krilu zrakoplova. Zemlji. Vjetar je pretežno vodoravno strujanje zraka. Strujanje zraka ne ovisi samo o silama koje djeluju u atmosferi, nego i o trenutnom stanju atmosfere.
Pogledaj Noćnik i Strujanje zraka
Sunčevo zračenje
Zemlji. valnim duljinama), koje pada na neku vodoravnu plohu. Sunčevo zračenje je osnovni energetski izvor za sve procese u Zemljinoj atmosferi.
Pogledaj Noćnik i Sunčevo zračenje
Sunce
Sunce u prirodnoj boji, sjaja smanjenog jakim neutralnim filterom. nuklearnom fuzijom, pretvarajući vodik u helij. Niz proton-proton dominira u zvijezdama veličine Sunca ili manjim. Sunce (astronomski simbol) je zvijezda u centru našeg Sunčevog sustava.
Pogledaj Noćnik i Sunce
Tišina (razdvojba)
* tišina, nedostatak zvuka Hrvatska.
Pogledaj Noćnik i Tišina (razdvojba)
Tlak
ploštine ''A''. Tlak je fizikalna veličina (znak p) koja opisuje djelovanje sile na površinu (pritisak), određena omjerom sile F, koja djeluje okomito na površinu ploštine A, dakle: Mjerna jedinica tlaka je Paskal (znak Pa) ili njutn po metru kvadratnom (N/m2).
Pogledaj Noćnik i Tlak
Tlo
Tlo je rastresit, površinski sloj Zemljine kore koji pokriva najveći dio kopna na Zemlji.
Pogledaj Noćnik i Tlo
Toplina
toplinskim zračenjem (Sunčeva svjetlost). Sunčeva svjetlost svijetli kroz oblake. kinetičke energije molekula. temperaturom. provođenja ili kondukcije topline. toplinskim zrakama. Jouleov uređaj iz 1845. latentnu toplinu. valnim duljinama), koje pada na neku vodoravnu plohu. Prema unutrašnjosti Zemlja je sve toplija, a u dubinama većim od 18 metara ispod površine vanjske toplinske promjene temperature nemaju utjecaja.
Pogledaj Noćnik i Toplina
Tornado
Tornado u SAD-u Tornado je zračni vrtlog razorne snage.
Pogledaj Noćnik i Tornado
Trenje
Trenje je sila kojom se površina na kojoj tijelo miruje ili po kojoj se giba opire gibanju ili otpor sredstva kroz koje se tijelo giba.
Pogledaj Noćnik i Trenje
Troposfera
Troposfera je najniži, najgušći i najtopliji dio Zemljine atmosfere kojem je prosječna visina u srednjem pojasu 10 – 12 km, na ekvatoru 16 – 18 km, a na polovima samo 6 – 8 km.
Pogledaj Noćnik i Troposfera
Tropska oluja
Pogled na tropsku oluju iz svemira. Područje tropskih ciklona u svijetu od 1985. do 2005. Područje tropskih ciklona u svijetu od 1945. do 2006. uragana Katrina krajem kolovoza 2005. Uragan Isabel iz 2003. Tropska oluja je meteorološka pojava na Zemlji koja se sastoji od brzih vjetrova te mnogo kiše.
Pogledaj Noćnik i Tropska oluja
Vjetar
Bura u Ninu. MW. Islandska ciklona 4. rujna 2003. Anemometar s lopaticama iz 1846., koji je izradio John Thomas Romney Robinson. Primjer ruže vjetrova. Vjetrovi na određenim zemljopisnim područjima tijekom dijela godine pušu stalnim smjerom i jačinom. Zemlji. Nadolazeća atmosferska fronta se često može vidjeti i sa zemlje, ali točne granice je teško odrediti.
Pogledaj Noćnik i Vjetar
Vrijeme (meteorologija)
Oblaci - kumulusi Vrijeme je trenutno stanje atmosfere na nekom prostoru.
Pogledaj Noćnik i Vrijeme (meteorologija)
Vrtnja
kugle oko svoje osi. Vrtnja ili rotacija (lat. rotatio: okretanje, obrtanje), u fizici, je okretanje krutoga tijela oko osi.
Pogledaj Noćnik i Vrtnja
Zemlja
Zemlja (astronomski simbol) je planet u sunčevom sustavu.
Pogledaj Noćnik i Zemlja
Zemljina atmosfera
Slojevi atmosfere (NOAA) Sastav Zemljine atmosfere. Donji dijagram predstavlja najmanje uobičajene plinove koje čine samo 0.038% atmosfere. Vrijednosti su regulirane za ilustraciju. Chapmanov ozonski ciklus Apsorpcija uv-zračenja u ozonskim sloju Veoma svijetli meteor Položaj ionosfere u atmosferi Magnetosfera štiti zemljinu površinu od naelektriziranih čestica Sunčevog vjetra Van Allenovi pojasevi zračenja Zemljina atmosfera je sloj plinova koji okružuju planet Zemlju i koji zadržava Zemljina gravitacija.
Pogledaj Noćnik i Zemljina atmosfera
Zemljina rotacija
Zemljina rotacija je rotacija krutog tijela Zemlje oko svoje osi.
Pogledaj Noćnik i Zemljina rotacija
Zemljopisna širina
Važnije zemljopisne širine imaju svoje nazive Geografska ili zemljopisna širina je udaljenost neke točke na Zemlji prema sjeveru ili jugu od ekvatora (polutnika).
Pogledaj Noćnik i Zemljopisna širina
Zmorac
A: zmorac (po danu), B: burin (po noći). mora (prema promatraču). Priobalna vjetroelektrana Lillgrund (Švedska) koristi često zmorac i burin. klasa optimist) koriste često zmorac i burin. Zmorac ili smorac je slabi ljetni dnevni vjetar koji puše s mora na kopno u sustavu obalnoga kruženja zraka.
Pogledaj Noćnik i Zmorac
Zračna masa
Izvorna područja svjetskih zračnih masa. Oznake: c - kontinentalna, m - maritimna ili morska, T - tropska, P - polarna, A - arktička ili antarktička, M - monsunska, E - ekvatorijalna, S - adijabatsko sušenje i zagrijavanje zraka stvoreno silaznim kretanjem u atmosferi, k - zračna masa hladnija od površine ispod, w - zračna masa toplija od površine ispod.
Pogledaj Noćnik i Zračna masa
Zrak
gravitacijskim silama. atmosfere. ugljikovog ciklusa. Zrak je smjesa plinova što je kao omotač vezana uz Zemlju pretežno gravitacijskim silama, sudjeluje u njezinoj vrtnji, tvori Zemljinu atmosferu i nužna je za život na Zemlji.
Pogledaj Noćnik i Zrak