Brže od pregledniku!
125 odnosi: Alepski bor, Šibensko-kninska županija, Šikara, Športski ribolov, Čaplja danguba, Babuška (riba), Barska kornjača, Benediktinci, Benkovac, Bicikl, Biciklistička staza, Biograd na Moru, Bjelica, Bjeloprsi jež, Bjelouška, Blavor, Cipal balavac, Cipal bataš, Cipal putnik, Cipli, Crnogorična šuma, Dalmatinski krški puh, Delta Neretve, Divlja svinja, Dmitar Zvonimir, Drage, Endem, Europa, Europski zec, Gambuzija, Gmazovi, Gnojivo, Gušteri, Hrast crnika, Hrvatska, Hrvatski nacionalni parkovi i parkovi prirode, Igralište za golf, Ivanovci, Izvor, Jadransko more, Jegulja, Jezero, Jusuf Mašković, Kanal (građevina), Kandijski rat, Komarci, Kornati, Kornjače, Kravosas, Krš, ..., Krška gušterica, Kriptodepresija, Kukci, Kuna bjelica, Kurjakovići, Linjak, Ljeto, Ljudski kostur, Lubin, Maškovića Han, Makija, Mali vodenjak, Mali vranac, Močvara, Močvarice, Murter, Oštroglava gušterica, Obična čančara, Obična gatalinka, Ornitologija, Osmansko Carstvo, Pakoštane, Park prirode, Pauci, Pesticidi, Pirovac, Požar, Podlanica, Polja u kršu, Poskok, Primorska gušterica, Proljeće, Promil, Ptice vodarice, Ramsarska konvencija, Ravni kotari, Ribe, Samostan, Sjemenjače, Smeđa krastača, Som, Speleologija, Stankovci, Stari grad Vrana, Suša, Templari, Tisno, Tona, Turizam, Tvor, Utvrdno graditeljstvo, Veliki potkovnjak, Vidikovac, Vodostaj, Vodozemci, Vransko jezero (Dalmacija), Zadarska županija, Zelena krastača, Zidni macaklin, Zvonik, 14. stoljeće, 15. stoljeće, 16. rujna, 16. stoljeće, 17. stoljeće, 1770., 18. stoljeće, 1948., 1983., 1999., 2003., 2012., 2013., 4. stoljeće, 9. stoljeće. Proširite indeks (75 više) »
Alepski bor
Alepski bor (lat. Pinus halepensis) je crnogorična vrsta drveća iz porodice Pinaceae.
Novi!!: Park prirode Vransko jezero i Alepski bor · Vidi više »
Šibensko-kninska županija
Svečana zastava bivše Šibenske županije (1993. – 1997.) Šibensko-kninska županija jest županija u Hrvatskoj smještena u središnjoj i sjevernoj Dalmaciji.
Novi!!: Park prirode Vransko jezero i Šibensko-kninska županija · Vidi više »
Šikara
Domaća koza u velikoj mjeri negativno pridonosi degradaciji šume u šikaru. Šikara je degradacijski stadij šuma.
Novi!!: Park prirode Vransko jezero i Šikara · Vidi više »
Športski ribolov
Ribolov štapom Športski ribolov se često povezuje s izrazima rekreacijski ribolov ili ribolov iz zabave gdje je smisao u traženju i hvatanju ribe pomoću pribora za športski ribolov, a ne zbog jela ili prodaje ribe.
Novi!!: Park prirode Vransko jezero i Športski ribolov · Vidi više »
Čaplja danguba
Čaplja danguba, crvena čaplja, čaplja mrka, ili zmijar ptica (lat. Ardea purpurea) je barska ptica iz porodice čaplji.
Novi!!: Park prirode Vransko jezero i Čaplja danguba · Vidi više »
Babuška (riba)
Babuška (Carassius gibelio) је vrlo prilagodljiva slatkovodna riba unesena iz Kine, pripada porodici Cyprinidae.
Novi!!: Park prirode Vransko jezero i Babuška (riba) · Vidi više »
Barska kornjača
Barska kornjača (Emys orbicularis) je jedna od samo dvije vrste slatkovodnih kornjača u Europi.
Novi!!: Park prirode Vransko jezero i Barska kornjača · Vidi više »
Benediktinci
Benediktinski red je najstariji crkveni red na Zapadu.
Novi!!: Park prirode Vransko jezero i Benediktinci · Vidi više »
Benkovac
Benkovac je grad u Hrvatskoj, u Zadarskoj županiji.
Novi!!: Park prirode Vransko jezero i Benkovac · Vidi više »
Bicikl
Bicikl (starija hrvatska riječ: kotur, usporedi ime Koturaške ceste) kao cestovno vozilo s dva kotača koji se pogone snagom vozača, tehničko je postignuće razmjerno nedavne prošlosti.
Novi!!: Park prirode Vransko jezero i Bicikl · Vidi više »
Biciklistička staza
Biciklistička staza u Zagrebu, Vukotinovićeva ulica. Biciklistička staza je izgrađena prometna površina namijenjena za promet bicikala koja je odvojena od kolnika i obilježena propisanim prometnim znakom.
Novi!!: Park prirode Vransko jezero i Biciklistička staza · Vidi više »
Biograd na Moru
Biograd na Moru je grad u Zadarskoj Županiji.
Novi!!: Park prirode Vransko jezero i Biograd na Moru · Vidi više »
Bjelica
Bjelica ili Eskulapova zmija (lat. Zamenis longissimus) je ako izuzmemo kravosasa najveća europska zmija.
Novi!!: Park prirode Vransko jezero i Bjelica · Vidi više »
Bjeloprsi jež
Bjeloprsi jež ili istočnoeuropski jež (lat. Erinaceus concolor) je vrsta ježeva iz razreda sisavaca.
Novi!!: Park prirode Vransko jezero i Bjeloprsi jež · Vidi više »
Bjelouška
Bjelouška (lat. Natrix natrix) neotrovna je zmija iz porodice guževa.
Novi!!: Park prirode Vransko jezero i Bjelouška · Vidi više »
Blavor
Blavor (Pseudopus apodus; sinonim Ophisaurus apodus) je krupni, zmijoliki gušter žućkasto-smeđe boje, naraste do 1 m. Vrlo je brz i pokretljiv i teško ga je pratiti.
Novi!!: Park prirode Vransko jezero i Blavor · Vidi više »
Cipal balavac
Cipal balavac (Liza ramado) riba je iz porodice Mugilidae ili cipala.
Novi!!: Park prirode Vransko jezero i Cipal balavac · Vidi više »
Cipal bataš
Cipal bataš Cipal bataš (lat. Mugil cephalus) ima kod nas u upotrebi više raznih naziva kao što su cipol, mulj, glavaš, babaš, skakavac, javra.
Novi!!: Park prirode Vransko jezero i Cipal bataš · Vidi više »
Cipal putnik
Cipal putnik (Chelon labrosus) riba je iz porodice cipala.
Novi!!: Park prirode Vransko jezero i Cipal putnik · Vidi više »
Cipli
Cipli (Mugilidae) su porodica riba iz reda Mugiliformes.
Novi!!: Park prirode Vransko jezero i Cipli · Vidi više »
Crnogorična šuma
Jutarnje svijetlo u crnogoričnoj šumi Crnogoricom odnosno crnogoričnim šumama nazivamo šume s prevladavajućim vrstama drva koje ne odbacuje lišće, nego ga zadržava cijele godine.
Novi!!: Park prirode Vransko jezero i Crnogorična šuma · Vidi više »
Dalmatinski krški puh
Dalmatinski krški puh (lat.:Eliomys quercinus dalmaticus) je nepriznata podvrsta krškog puha koja obitava u Dalmaciji i na području otoka Krka i Paga.
Novi!!: Park prirode Vransko jezero i Dalmatinski krški puh · Vidi više »
Delta Neretve
Vincenza Coronellija iz 1694. Plantaže mandarina u Neretvanskoj dolini Ušće Neretve u Jadransko more Kuće u delti Neretve Delta Neretve je dolina na jugu hrvatske obale Jadranskog mora koju na svome ušću formira rijeka Neretva.
Novi!!: Park prirode Vransko jezero i Delta Neretve · Vidi više »
Divlja svinja
Divlja svinja (lat. Sus scrofa), bliski je rođak domaće svinje, živi u čoporima uglavnom oko vlažnih šuma.
Novi!!: Park prirode Vransko jezero i Divlja svinja · Vidi više »
Dmitar Zvonimir
Celestin Medović: Zaruke hrvatskog kralja Zvonimira, Hrvatski institut za povijest u ZagrebuKrunidba kralja Zvonimira (slika iz 19. st.) Darovnica kralja Zvonimira samostanu opatica sv. Benedikta u Splitu za zemljište Pusticu u Lažanima (1076. – 1078.), Hrvatski državni arhiv. pages.
Novi!!: Park prirode Vransko jezero i Dmitar Zvonimir · Vidi više »
Drage
Hrvatska.
Novi!!: Park prirode Vransko jezero i Drage · Vidi više »
Endem
Velebitska degenija je napoznatiji hrvatski endem Čovječja ribica Endem (grč. ἔνδημος.
Novi!!: Park prirode Vransko jezero i Endem · Vidi više »
Europa
Europa je zapadni dio Euroazije i zasebni kontinent.
Novi!!: Park prirode Vransko jezero i Europa · Vidi više »
Europski zec
Europski zec ili obični zec (Lepus (Eulagos) europaeus) je vrsta zeca autohtona u Europi i zapadnoj Aziji.
Novi!!: Park prirode Vransko jezero i Europski zec · Vidi više »
Gambuzija
Gambuzija (latinski: Gambusia) rod je malih slatkovodnih riba porodice Poeciliidae. Vrste koje pripadaju ovom rodu su invazivne vrste u Hrvatskoj.
Novi!!: Park prirode Vransko jezero i Gambuzija · Vidi više »
Gmazovi
Gmazovi (Reptilia) ili reptili (od lat. reptilis - onaj koji gmiže) su jedan razred kralježnjaka.
Novi!!: Park prirode Vransko jezero i Gmazovi · Vidi više »
Gnojivo
Salitra (natrijev nitrat) Gnojivo je smjesa tvari koja se koristi u poljoprivredi ili vrtlarstvu za poboljšanje rasta biljki.
Novi!!: Park prirode Vransko jezero i Gnojivo · Vidi više »
Gušteri
Gušteri (Lacertilia, Sauria) su najčešći gmazovi na svijetu.
Novi!!: Park prirode Vransko jezero i Gušteri · Vidi više »
Hrast crnika
Hrast crnika, česvina ili česmina (lat. Quercus ilex) je zimzeleno drvo iz roda hrastova, porodice Fagaceae.
Novi!!: Park prirode Vransko jezero i Hrast crnika · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Park prirode Vransko jezero i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatski nacionalni parkovi i parkovi prirode
'''Nacionalni parkovi u Hrvatskoj''' Nacionalni park Krka.
Novi!!: Park prirode Vransko jezero i Hrvatski nacionalni parkovi i parkovi prirode · Vidi više »
Igralište za golf
Igralište za golf u Engleskoj Igralište za golf područje u prirodi gdje se igra golf.
Novi!!: Park prirode Vransko jezero i Igralište za golf · Vidi više »
Ivanovci
Grb Suverenog vojničkog i bolničkog reda sv. Ivana od Jeruzalema, Rodosa i Malte Zastava Suverenog vojničkog i bolničkog red sv. Ivana od Jeruzalema, Rodosa i Malte Ivanovci ili Hospitalci (Lat. Iohannites, u Hrvatskoj još i Božjaci), danas Malteški Red, rimokatolički je viteški red nastao u Jeruzalemu potkraj 11.
Novi!!: Park prirode Vransko jezero i Ivanovci · Vidi više »
Izvor
izvor Izvor je ishodište vodenog toka koje započinje vodotok, tj.
Novi!!: Park prirode Vransko jezero i Izvor · Vidi više »
Jadransko more
Jadransko more ogranak je Sredozemnoga mora koji odvaja Apeninski poluotok od Jugoistočne Europe te Apeninsko od Dinarskoga gorja.
Novi!!: Park prirode Vransko jezero i Jadransko more · Vidi više »
Jegulja
europski uzgajivači jegulja (crveno). Jegulja (narodni nazivi: jegulja, angula, bižot, uklica, pujoglavica; lat. Anguilla anguilla) riba je iz porodice riječnih jegulja (lat. Anguillidae).
Novi!!: Park prirode Vransko jezero i Jegulja · Vidi više »
Jezero
Plitvička jezera – svjetski poznata prirodna atrakcija Jezero je vodom ispunjena prirodna depresija na kopnu, koja nema neposredne veze s morem.
Novi!!: Park prirode Vransko jezero i Jezero · Vidi više »
Jusuf Mašković
Jusuf Mašković, znan i kao Silahdar Jusuf Paša (rođen kao Josip Mašković; Vrana/Pakoštane, oko 1604.–Carigrad, 21. siječnja 1646.), bio je osmanski vezir i admiral (Kapudan Paša, veliki admiral osmanske flote).
Novi!!: Park prirode Vransko jezero i Jusuf Mašković · Vidi više »
Kanal (građevina)
Oder-Havel-Kanal Kanal označava umjetno izgrađen vodotok ili prirodni vodotok, koji je promijenjen građevinskim zahvatom.
Novi!!: Park prirode Vransko jezero i Kanal (građevina) · Vidi više »
Kandijski rat
Kandijski rat, također i Kretski rat, (grčki: Κρητικός Πόλεμος, turski: Girit'in Fethi) naziv je za peti Mletačko-osmanski rat, vođen u razdoblju od 1645. do 1669., rat Mletačke Republike i njenih saveznika (među kojima su najjači bili Malteški red, Papinska Država i Kraljevina Francuska) protiv Osmanskog Carstva i Berberskih država.
Novi!!: Park prirode Vransko jezero i Kandijski rat · Vidi više »
Komarci
Komarci (lat. Culicidae) su porodica kukaca koja je svrstana u red dvokrilaca.
Novi!!: Park prirode Vransko jezero i Komarci · Vidi više »
Kornati
Kornati Kornati ili Kornatsko otočje su otočje koje se nalazi u sjevernoj Dalmaciji, zapadno od Šibenika i južno od Zadra, unutar Šibensko-kninske županije.
Novi!!: Park prirode Vransko jezero i Kornati · Vidi više »
Kornjače
mini Kornjače (stručno Testudines ranije i Testudinata, Chelonia) postoje već duže od 250 milijuna godina.
Novi!!: Park prirode Vransko jezero i Kornjače · Vidi više »
Kravosas
Kravosas (četveroprugi guž; lat. Elaphe quatuorlineata) je neotrovna, te najduža europska zmija.
Novi!!: Park prirode Vransko jezero i Kravosas · Vidi više »
Krš
Nacionalnom parku Paklenica Suhozid u velebitskom kršu Krš ili kras (tal. carso, njem. karst) je tip reljefa koji se razvija na tlu sastavljenom od topljivih stijena (najčešće kalcijevog karbonata (CaCO3) ili magnezijevog karbonata (MgCO3)).
Novi!!: Park prirode Vransko jezero i Krš · Vidi više »
Krška gušterica
Krška gušterica (latinski: Podarcis melisellensis) vrsta je guštera iz porodice Lacertidae.
Novi!!: Park prirode Vransko jezero i Krška gušterica · Vidi više »
Kriptodepresija
Bajkalsko jezero Kriptodepresija (od grč. kryptos (skriven) i lat. depressio (spuštanje)) je udubljenje ispunjeno vodom čija površina je iznad morske razine, a dno ispod morske razine.
Novi!!: Park prirode Vransko jezero i Kriptodepresija · Vidi više »
Kukci
kandže 23. Tarsus 24. Tibia 25. Femur 26. Trochanter 27. Prednje crijevo 28. Thoraxganglion 29. Coxa 30. Žlijezda slinavka 31. Subesophageal ganglion 32. Usni aparat Kukci (lat. Insecta) su vrstama najbrojniji razred velike grupe člankonožaca (Arthropoda) obuhvaća više vrsta nego sve ostale životinjske skupine zajedno.
Novi!!: Park prirode Vransko jezero i Kukci · Vidi više »
Kuna bjelica
Kuna bjelica (Martes foina) je zvijer iz porodice kuna (Mustelidae).
Novi!!: Park prirode Vransko jezero i Kuna bjelica · Vidi više »
Kurjakovići
Kurjakovići Krbavski (de Coriach, de Curiaco, Curiacovich), hrvatska velikaška obitelj iz roda Gusića, koja je od početka 14. stoljeća držala Krbavsku župu i nosila titulu knezova Krbavskih (comes Corbavie).
Novi!!: Park prirode Vransko jezero i Kurjakovići · Vidi više »
Linjak
Linjak (Tinca tinca) — vrsta je slatkovodne ribe porodice šarana (lat. Cyprinidae), roda linjaci (lat. Tinca) — reda šaranki (lat. Cypriniformes).
Novi!!: Park prirode Vransko jezero i Linjak · Vidi više »
Ljeto
Kupalište ljeti Ljeto je jedno od četiri godišnja doba i najtoplije je od njih.
Novi!!: Park prirode Vransko jezero i Ljeto · Vidi više »
Ljudski kostur
right Ljudski kostur (skeleton grč. σκελετός-isušen) se sastoji od individualnih ili udruženih kostiju (kao što je lubanja), poduprtih i dopunjenih postrojenjem ligamenata, tetiva, mišića i drugih organa.
Novi!!: Park prirode Vransko jezero i Ljudski kostur · Vidi više »
Lubin
Lubin (lat. Dicentrarchus labrax), pripada obitelji lubina (Moronidae).
Novi!!: Park prirode Vransko jezero i Lubin · Vidi više »
Maškovića Han
Maškovića Han Han Jusufa Maškovića u Vrani je izgrađen u 17.
Novi!!: Park prirode Vransko jezero i Maškovića Han · Vidi više »
Makija
Geografska rasprostranjenost makije. Makija (fr. maqui, šp. maquia, tal. macchia) je najvažniji ekosustav Mediterana koji se sastoji od grmlja i termofilnih biljaka visokih do najviše 4 metra.
Novi!!: Park prirode Vransko jezero i Makija · Vidi više »
Mali vodenjak
Mali vodenjak (Lissotriton vulgaris, stari naziv:Triturus vulgaris), vrsta iz porodice daždevnjaka.
Novi!!: Park prirode Vransko jezero i Mali vodenjak · Vidi više »
Mali vranac
Mali vranac ili fendak (lat. Microcarbo pygmeus) je ptica iz porodice vranaca (kormorana) obitelji močvarnih ptica.
Novi!!: Park prirode Vransko jezero i Mali vranac · Vidi više »
Močvara
Litvi Močvare su plitke vode stajaćice, odnosno tlo natopljeno najčešće slatkom vodom, koje se odlikuje niskom pH vrijednošću (odnosno kiselošću) i bioraznolikošću staništa za mnoge biljne i životinjske vrste, kao što su vodozemci, ribe, ptice, kukci, gmazovi i sisavci.
Novi!!: Park prirode Vransko jezero i Močvara · Vidi više »
Močvarice
Močvarice (šljukarice; lat. Charadriiformes) su red iz razreda ptica.
Novi!!: Park prirode Vransko jezero i Močvarice · Vidi više »
Murter
Murter je sjevernodalmatinski otok površine 17,58 km2.
Novi!!: Park prirode Vransko jezero i Murter · Vidi više »
Oštroglava gušterica
Oštroglava gušterica (Dalmatolacerta oxycephala) je vrsta gušterice iz porodice Lacertidae.
Novi!!: Park prirode Vransko jezero i Oštroglava gušterica · Vidi više »
Obična čančara
Obična čančara (latinski: Testudo hermanni) vrsta je kornjače iz roda Testudo unutar porodice Testudinidae.
Novi!!: Park prirode Vransko jezero i Obična čančara · Vidi više »
Obična gatalinka
Obične gatalinke (kreketuša; Hyla arborea) su vrsta iz porodice gatalinki i nalazimo u gotovo cijeloj Europi, osim Engleske, Irske i skandinavskih zemalja.
Novi!!: Park prirode Vransko jezero i Obična gatalinka · Vidi više »
Ornitologija
Ornitologija je grana zoologije koja se bavi pticama (Avis).
Novi!!: Park prirode Vransko jezero i Ornitologija · Vidi više »
Osmansko Carstvo
Osmansko Carstvo (osm. دولتِ عَليه عُثمانيه, Devlet-i Aliye-i Osmaniye – "Osmanska Uzvišena Država"; tur. Osmanlı Devleti – "Osmanska država," ili Osmanlı Imparatorluğu – "Osmansko carstvo", a drugim nazivima i Osmanlijsko Carstvo, Otomansko Carstvo te Tursko Carstvo) bilo je carstvo koje je 1299. godine osnovao Osman I. na Bliskom istoku.
Novi!!: Park prirode Vransko jezero i Osmansko Carstvo · Vidi više »
Pakoštane
Pakoštane su općina u Hrvatskoj.
Novi!!: Park prirode Vransko jezero i Pakoštane · Vidi više »
Park prirode
Park prirode Lastovsko otočje. Park prirode je prostor prirodne ljepote u kojemu su ljudske aktivnosti dozvoljene, ali bez narušavanja sklada prirode.
Novi!!: Park prirode Vransko jezero i Park prirode · Vidi više »
Pauci
Pauci (Araneae) su najpoznatija i najbrojnija grupa (oko 400 000 vrsta) paukolikih životinja za koju je karakteristično da imaju posebne paučinaste žlijezde.
Novi!!: Park prirode Vransko jezero i Pauci · Vidi više »
Pesticidi
Priprema zrakoplova koji će prskati pesticide na usjevima Pesticidi (iz engl. pest.
Novi!!: Park prirode Vransko jezero i Pesticidi · Vidi više »
Pirovac
Pirovac je općina Šibensko-kninskoj županiji u Hrvatskoj.
Novi!!: Park prirode Vransko jezero i Pirovac · Vidi više »
Požar
Šumski požar Požar je nekontrolirano gorenje koje nanosi materijalnu štetu i/ili ugrožava ljudske živote.
Novi!!: Park prirode Vransko jezero i Požar · Vidi više »
Podlanica
Podlanica može označavati.
Novi!!: Park prirode Vransko jezero i Podlanica · Vidi više »
Polja u kršu
Šujičko polje, Bosna i Hercegovina Polja u kršu (krška polja) specifični su oblik krškog reljefa.
Novi!!: Park prirode Vransko jezero i Polja u kršu · Vidi više »
Poskok
Poskok (lat. Vipera ammodytes) je vrsta najotrovnije i najopasnije europske zmije iz porodice ljutica.
Novi!!: Park prirode Vransko jezero i Poskok · Vidi više »
Primorska gušterica
Primorska gušterica (Podarcis siculus) je vrsta gušterice iz porodice Lacertidae.
Novi!!: Park prirode Vransko jezero i Primorska gušterica · Vidi više »
Proljeće
Proljeće Proljeće ili pramaljeće, jedno je od četiriju godišnjih doba.
Novi!!: Park prirode Vransko jezero i Proljeće · Vidi više »
Promil
Promil ili potisućak (iz latinskoga per mille, doslovno znači "za (svaku) tisuću") desetinka je postotka ili jedan (dio) od tisuću.
Novi!!: Park prirode Vransko jezero i Promil · Vidi više »
Ptice vodarice
Pticama vodaricama ili vodenim pticama naziva se u svakodnevnom govoru niz vrlo različitih ptica iz skupina koje često nisu međusobno bliže srodne, ali se redovno zadržavaju na vodi, plivajući ili roneći, a uz to imaju kao prilagodbu razvijene plivaće kožice.
Novi!!: Park prirode Vransko jezero i Ptice vodarice · Vidi više »
Ramsarska konvencija
Logotip Ramsarske konvencije Ramsarska konvencija je konvencija o močvarama koja je nastala kao plod borbe za zaštitu močvara 2. veljače 1971. godine u iranskom gradu Ramsaru, a dan usvajanja konvencije proglašen je Međunarodnim danom zaštite močvara.
Novi!!: Park prirode Vransko jezero i Ramsarska konvencija · Vidi više »
Ravni kotari
Ostrovice Benkovac, administrativno središte Ravnih kotara Zračna luka u Zemuniku Donjem Greda i zabat s natpisom kneza Branimira iz 879. godine u Šopotu kod Benkovca Ravni kotari su zemljopisno područje u Hrvatskoj smješteno u sjevernoj Dalmaciji.
Novi!!: Park prirode Vransko jezero i Ravni kotari · Vidi više »
Ribe
Ribe (lat. Pisces) su hladnokrvne životinje iz skupine kralježnjaka koje žive gotovo isključivo u vodi i dišu uz pomoć škrga.
Novi!!: Park prirode Vransko jezero i Ribe · Vidi više »
Samostan
Kataloniji Samostan je nastamba u kojoj žive pripadnici redovničkih zajednica, svećenici i časne sestre.
Novi!!: Park prirode Vransko jezero i Samostan · Vidi više »
Sjemenjače
400px Sjemenjače (lat. Spermatophyta) su jedan od odjeljaka u carstvu biljaka.
Novi!!: Park prirode Vransko jezero i Sjemenjače · Vidi više »
Smeđa krastača
Smeđa krastača (latinski: Bufo bufo) rasprostranjena je širom Europe osim u Irskoj i nekim sredozemnim otocima.
Novi!!: Park prirode Vransko jezero i Smeđa krastača · Vidi više »
Som
Som (Silurus glanis) je riba iz porodice Siluridae.
Novi!!: Park prirode Vransko jezero i Som · Vidi više »
Speleologija
Vertikala ''Pakao'' u jami ''Muda labudova.'' Speleologija je skup aktivnosti kojima je cilj istraživanje (okriće) špilja ili spilja, jama i drugih podzemnih krških fenomena (u nekrškim stijenama se upotrebljava termin vulkanospeleologija).
Novi!!: Park prirode Vransko jezero i Speleologija · Vidi više »
Stankovci
Stankovci su općina u Hrvatskoj.
Novi!!: Park prirode Vransko jezero i Stankovci · Vidi više »
Stari grad Vrana
Stari grad Vrana (mjesno i Gradina) lokalitet je u mjestu Vrana, u blizini obale Vranskog jezera i na granici istoimenog Parka prirode.
Novi!!: Park prirode Vransko jezero i Stari grad Vrana · Vidi više »
Suša
Suša. Suša je izuzetno suho razdoblje kada su zalihe vode u tlu i vodotocima smanjene zbog pomanjkanja oborina.
Novi!!: Park prirode Vransko jezero i Suša · Vidi više »
Templari
Templari ili punim imenom "Red siromašnih vitezova Krista i Salomonova hrama" (nazivani još i Vitezovi Templari, Hramovnici) (lat. Fratres militiae Templi), kršćanski vojni red osnovan 1118.
Novi!!: Park prirode Vransko jezero i Templari · Vidi više »
Tisno
Tisno je općina u Šibensko-kninskoj županiji.
Novi!!: Park prirode Vransko jezero i Tisno · Vidi više »
Tona
Tona (znak: t) je mjerna jedinica za masu i jednaka je 1000 kilograma.
Novi!!: Park prirode Vransko jezero i Tona · Vidi više »
Turizam
Peru, Machu Picchu Turizam je skup odnosa i pojava koje proizlaze iz putovanja i boravka posjetitelja nekog mjesta, ako se tim boravkom ne zasniva stalno prebivalište i ako s takvim boravkom nije povezana nikakva njihova gospodarska djelatnost (Hunziker i Krapf, 1942).
Novi!!: Park prirode Vransko jezero i Turizam · Vidi više »
Tvor
Tvor (lat. Mustela putorius) je životinjska vrsta iz porodice kuna, porijeklom iz zapadne Euroazije i Sjeverne Afrike.
Novi!!: Park prirode Vransko jezero i Tvor · Vidi više »
Utvrdno graditeljstvo
Dubrovačke gradske zidine Tvrđava Nehaj (16. st.) iznad Senja Rijeci Utvrde ili fortifikacije su vojne građevine i konstrukcije namijenjene obrambenom ratovanju.
Novi!!: Park prirode Vransko jezero i Utvrdno graditeljstvo · Vidi više »
Veliki potkovnjak
Veliki potkovnjak (Rhinolophus ferrumequinum) je europski šišmiš iz porodice potkovnjaka.
Novi!!: Park prirode Vransko jezero i Veliki potkovnjak · Vidi više »
Vidikovac
Vidikovac s dalekozorom uz zidine Medvedgrada. Vidikovac (tal. belvedere, belavista, fr. bellevue.
Novi!!: Park prirode Vransko jezero i Vidikovac · Vidi više »
Vodostaj
Visine vodostaja u Češkoj prilikom poplava Vodostaj je razina vode u moru, rijeci ili jezeru.
Novi!!: Park prirode Vransko jezero i Vodostaj · Vidi više »
Vodozemci
Vodozemci (Amphibia) čine razred slatkovodnih i kopnenih kralježnjaka.
Novi!!: Park prirode Vransko jezero i Vodozemci · Vidi više »
Vransko jezero (Dalmacija)
Ornitološki park Vransko jezero ili Vrana u sjevernoj Dalmaciji, jezero i kriptodepresija sjeveroistočno od Pakoštana.
Novi!!: Park prirode Vransko jezero i Vransko jezero (Dalmacija) · Vidi više »
Zadarska županija
Zadarska županija smještena je u središnjem dijelu Jadranske Hrvatske, na sjeveru Dalmacije.
Novi!!: Park prirode Vransko jezero i Zadarska županija · Vidi više »
Zelena krastača
Zelena krastača (lat. Bufo viridis) je vrsta žabe iz roda Bufo.
Novi!!: Park prirode Vransko jezero i Zelena krastača · Vidi više »
Zidni macaklin
Zidni macaklin (latinski: Tarentola mauritanica), je vrsta malog macaklina.
Novi!!: Park prirode Vransko jezero i Zidni macaklin · Vidi više »
Zvonik
Ulmer Münster. Zvonik je samostalna građevina i često sastavni dio crkve ili kapele.
Novi!!: Park prirode Vransko jezero i Zvonik · Vidi više »
14. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Park prirode Vransko jezero i 14. stoljeće · Vidi više »
15. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Park prirode Vransko jezero i 15. stoljeće · Vidi više »
16. rujna
16.
Novi!!: Park prirode Vransko jezero i 16. rujna · Vidi više »
16. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Park prirode Vransko jezero i 16. stoljeće · Vidi više »
17. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Park prirode Vransko jezero i 17. stoljeće · Vidi više »
1770.
Bez opisa.
Novi!!: Park prirode Vransko jezero i 1770. · Vidi više »
18. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Park prirode Vransko jezero i 18. stoljeće · Vidi više »
1948.
Bez opisa.
Novi!!: Park prirode Vransko jezero i 1948. · Vidi više »
1983.
Bez opisa.
Novi!!: Park prirode Vransko jezero i 1983. · Vidi više »
1999.
1999. (rimski MCMXCIX), bila je godina devedeset i osma godina 20. stoljeća te devedsto devedeset i osma godina 2. tisućljeća.
Novi!!: Park prirode Vransko jezero i 1999. · Vidi više »
2003.
2003. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u srijedu.
Novi!!: Park prirode Vransko jezero i 2003. · Vidi više »
2012.
2012. (Rimski: MMXII), jedanaesta godina 21. stoljeća.
Novi!!: Park prirode Vransko jezero i 2012. · Vidi više »
2013.
Bez opisa.
Novi!!: Park prirode Vransko jezero i 2013. · Vidi više »
4. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Park prirode Vransko jezero i 4. stoljeće · Vidi više »
9. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Park prirode Vransko jezero i 9. stoljeće · Vidi više »
