Brže od pregledniku!
86 odnosi: Antika, Avarski Kaganat, Azovsko more, Biogeografija, Biom, Bugarska, Crno more, Dačani, Dagestan, Dobrudža, Domaći konj, Euroazijska stepa, Europa, Gok-Turkijci, Haplogrupa R1a, Haplogrupa R1b, Hazari, Huni, Indoeuropljani, Indoeuropski prajezik, Istočna Europa, Istočni Goti, Južna Azija, Jugozapadna Azija, Kalmici, Kaspijsko jezero, Kavkaz, Kazahstan, Kenozoik, Kimerijci, Kovilje, Kozaci, Krimske planine, Krimski Kanat, Kultura linearnotrakaste keramike, Kumani, Lesostepa, Listopadne i mješovite šume umjerenih predjela, Luganska oblast, Mezozoik, Moldavija, Mongolsko Carstvo, Nogajci, Nomadi, Onoguri, Paleoarktička zona, Paratetis, Pečenezi, Pontski Grci, Pontsko-kaspijski jezici, ..., Povolška Bugarska, Protobugari, Rumunjska, Rusija, Ruske republike, Rusko Carstvo, Sarmati, Sjeverni Kavkaz, Skiti, Sovjetski Savez, Stepa, Turgajsko more, Turkijski narodi, Ukrajina, Ural (gorje), Volga, Zapadnosibirska nizina, Zlatna Horda, 11. stoljeće, 11. stoljeće pr. Kr., 12. stoljeće pr. Kr., 13. stoljeće, 15. stoljeće, 18. stoljeće, 19. stoljeće, 20. stoljeće, 3. stoljeće, 4. stoljeće, 4. stoljeće pr. Kr., 5. stoljeće, 5. stoljeće pr. Kr., 6. stoljeće, 7. stoljeće, 7. stoljeće pr. Kr., 8. stoljeće, 8. stoljeće pr. Kr.. Proširite indeks (36 više) »
Antika
84-376-0194-0). Slično tomu došlo je do mistifikacije antičke arhitekture (Vitruvije) (Víctor Manuel Nieto Alcaide, Alfredo José Morales i Fernando Checa Cremades, ''El mito de lo antiguo y el valor de lo presente'', iz ''Arquitectura del Renacimiento en España, 1488-1599.'', str. 14.). Pojam Antika dolazi od latinskog antiquus: star, starinski, drevan.
Novi!!: Pontsko-kaspijska stepa i Antika · Vidi više »
Avarski Kaganat
Avarski Kaganat naziv je za avarsku državu koja je postojala u srednjoj Europi između 6.
Novi!!: Pontsko-kaspijska stepa i Avarski Kaganat · Vidi više »
Azovsko more
Azovsko more (krimski tatarski: Azaq deñizi; rus.: Азовское море; ukr.: Азовське море) je more u istočnoj Europi povezano s Crnim morem uskim Kerčkim vratima (oko 4 km), a ponekad se smatra sjevernim produžetkom Crnog mora.
Novi!!: Pontsko-kaspijska stepa i Azovsko more · Vidi više »
Biogeografija
Biogeografija je znanost o rasprostranjenosti vrsta obično promatranih od regionalnih do kontinentskih razmjera.
Novi!!: Pontsko-kaspijska stepa i Biogeografija · Vidi više »
Biom
Biom kao pojam obično se odnosi na biocenozu ili veliko područje ekozone na zemlji, kojoj makroklimatski uvjeti određuju tip ekoloških zajednica koje u njoj žive.
Novi!!: Pontsko-kaspijska stepa i Biom · Vidi više »
Bugarska
Bugarska (bug. България, latinizirano: Bǎlgarija), službeno Republika Bugarska, država je u Jugoistočnoj Europi.
Novi!!: Pontsko-kaspijska stepa i Bugarska · Vidi više »
Crno more
Crno more je unutarnje more smješteno između Europe i Azije, istočno od Balkana, južno od Istočnoeuropske nizine, zapadno od Kavkaza i sjeverno od Anatolije.
Novi!!: Pontsko-kaspijska stepa i Crno more · Vidi više »
Dačani
Dačani 82. pr. Kr. Dačani (latinski: Daci) su Tračka plemena nastanjena pretežno na području današnjih država Rumunjske i Moldavije.
Novi!!: Pontsko-kaspijska stepa i Dačani · Vidi više »
Dagestan
Dagestan (ruski: Дагеста́н) je republika u Ruskoj Federaciji smještana na istočnom dijelu Sjevernog Kavkaza.
Novi!!: Pontsko-kaspijska stepa i Dagestan · Vidi više »
Dobrudža
Dobrudža Dobrudža (rumunjski: Dobrogea, bugarski: Добруджа) je crnomorska regija u Jugoistočnoj Europi.
Novi!!: Pontsko-kaspijska stepa i Dobrudža · Vidi više »
Domaći konj
Domaći konj (konj, lat. Equus (Equus) caballus; sin. Equus ferus caballus, Equus caballus caballus, Equus caballus) je veliki četveronožni sisavac, pripadnik roda Equus.
Novi!!: Pontsko-kaspijska stepa i Domaći konj · Vidi više »
Euroazijska stepa
Pojas euroazijske stepe Euroazijska stepa je velika stepa Euroazije, koja se proteže se od Moldavije preko Ukrajine u Sibir, s jednom velikom eksklavom, koja se nalazi Mađarskoj i zove se pusta.
Novi!!: Pontsko-kaspijska stepa i Euroazijska stepa · Vidi više »
Europa
Europa je zapadni dio Euroazije i zasebni kontinent.
Novi!!: Pontsko-kaspijska stepa i Europa · Vidi više »
Gok-Turkijci
desno Gökturkijci, Gok Turkijci ili Kök Türkijci, (staroturkijski jezik: 10px10px10px10px Türük Khöshöö Tsaidam Monuments Khöshöö Tsaidam Monuments or 10px10px10px10px 10px10px10px Kök Türük or 10px10px10px10px Türük; Bain Tsokto Monument Nebeski Turkijci; mongolski: ХөхТүрэг) je bila nomadska konfederacija naroda u Unutarnjoj Aziji u ranom srednjem vijeku.
Novi!!: Pontsko-kaspijska stepa i Gok-Turkijci · Vidi više »
Haplogrupa R1a
Haplogrupa R1a u Europi. Haplogrupa R1a je haplogrupa rasprostranjena među istočnoeuropskim i indoiranskim narodima.
Novi!!: Pontsko-kaspijska stepa i Haplogrupa R1a · Vidi više »
Haplogrupa R1b
Haplogrupa R1b je haplogrupa zastupljena uglavnom u zapadnoj Europi te u određenim dijelovima Azije i Afrike.
Novi!!: Pontsko-kaspijska stepa i Haplogrupa R1b · Vidi više »
Hazari
Kazarska država. Hazari su bila turkijska nomadska plemena naseljena uz obale Volge.
Novi!!: Pontsko-kaspijska stepa i Hazari · Vidi više »
Huni
Upad Huna u Europu Huni su bili nomadski narod koji su živjeli u Istočnoj Europi, Kavkazu i Središnjoj Aziji između 4.
Novi!!: Pontsko-kaspijska stepa i Huni · Vidi više »
Indoeuropljani
Indoeuropljani - Ime narodima koji se služe jezicima indoeuropske jezične porodice, i čije se porijeklo traži u hipotetičkim Proto-Indoeuropljanima koji su se služili proto-indoeuropskim jezikom.
Novi!!: Pontsko-kaspijska stepa i Indoeuropljani · Vidi više »
Indoeuropski prajezik
Franz Bopp, osnivač moderne indoeuropeistike Indoeuropski prajezik hipotetski je zajednički predak indoeuropskih jezika.
Novi!!: Pontsko-kaspijska stepa i Indoeuropski prajezik · Vidi više »
Istočna Europa
Istočna Europa Istočna Europa europska je regija koju čine države.
Novi!!: Pontsko-kaspijska stepa i Istočna Europa · Vidi više »
Istočni Goti
Ostrogotsko kraljevstvo Istočni Goti zvani i Ostrogoti su bili barbarsko germansko pleme koje je s istoka došlo na prostore Zapadnog Rimskog Carstva i Istočnog rimskog carstva (Bizanta) i bitno su utjecali na političke prilike kasnog Rimskog Carstva.
Novi!!: Pontsko-kaspijska stepa i Istočni Goti · Vidi više »
Južna Azija
Kompozitna satelitska slika Južne Azije Južna Azija je naziv za područje koje se nalazi između jugoistočne, jugozapadne i srednje Azije.
Novi!!: Pontsko-kaspijska stepa i Južna Azija · Vidi više »
Jugozapadna Azija
Jugozapadna Azija Jugozapadna Azija je subregija Azije koja obuhvaća njezin jugozapadni dio.
Novi!!: Pontsko-kaspijska stepa i Jugozapadna Azija · Vidi više »
Kalmici
Kalmici (kalmički: Хальмгуд, mongolski: Халимагууд, ruski: Калмыки) mongolski je narod koji pretežito živi u Rusiji (Kalmikija), a čiji su se preci doselili iz Džungarije.
Novi!!: Pontsko-kaspijska stepa i Kalmici · Vidi više »
Kaspijsko jezero
Kaspijsko jezero je najprostranije jezero na Zemlji, između Europe i Azije, s površinom od 371 800 km2.
Novi!!: Pontsko-kaspijska stepa i Kaspijsko jezero · Vidi više »
Kavkaz
Kavkaski krajolik u Azerbajdžanu Kavkaz je gorje koje tvori prirodnu granicu Europe i Azije, a zemljopisno je smješten između Crnog mora i Kaspijskog jezera.
Novi!!: Pontsko-kaspijska stepa i Kavkaz · Vidi više »
Kazahstan
Kazahstan ili Kazakstan (kazaški: Қазақстан, latinično Qazaqstan; ruski: Казахста́н), službeno Republika Kazahstan, država u središnjoj Aziji.
Novi!!: Pontsko-kaspijska stepa i Kazahstan · Vidi više »
Kenozoik
eon iz kojeg nema nikakvih fosilnih ostataka. Ostale podjele odražavaju evoluciju života: arhaik i proterozoik su eoni, a paleozoik, mezozoik i kenozoik ere u eonu fanerozoiku. Kenozoik je najmlađa geološka era koja počinje prije 65 milijuna godina.
Novi!!: Pontsko-kaspijska stepa i Kenozoik · Vidi više »
Kimerijci
Kimerijci ili Kimerani (grč. Κιμμέριοι - Kimmerioi), drevni nomadski narod koji je tijekom starog vijeka naseljavao sjeverne obale Crnog mora.
Novi!!: Pontsko-kaspijska stepa i Kimerijci · Vidi više »
Kovilje
Kovilje (lat. Stipa), veliki biljni rod iz porodice trava (travovki), kojemu pripada preko 200 vrsta trajnica i grmova.
Novi!!: Pontsko-kaspijska stepa i Kovilje · Vidi više »
Kozaci
'''''Zaporošci pišu podrugljivo pismo sultanu''''''''Ilja Rjepin''', 1880. – 1891., ulje na platnu, 2.03 m × 3.58 m Ruski državni muzej, Sankt-Peterburg '''''U bitku''''': Zaporoški kozaci spremaju se krenuti iz svoga sela u bitku'''Mykola Pymonenko''', 1902. Vasilij Surikov, ''Jermak osvaja Sibir'', 1895., ulje, 599 x 285 cm. Kozačka patrola kod Bakua 1905. ruski car Nikola II. u okruženju svoje kozačke straže 1916. Posljednji vrhovni kozački zapovjednik ukrajinski hetman Pavlo Skoropadskij u vrijeme Ruske revolucije 1917. Kozaci su pripadnici vojničkih, pretežno ukrajinske i ruske etničke skupine, koji se od kraja 15. stoljeća pojavljuju na crnomorskim stepama, području južnog Dnjepra i Dona, tvoreći vojničku protuosmansku obrambenu ali i ofenzivnu vojnu pokrajinu.
Novi!!: Pontsko-kaspijska stepa i Kozaci · Vidi više »
Krimske planine
Krimske planine Krimske planine (ukrajinski: Кримскі Гори, ruski: Крымские Горы, krimskotatarski: Qırım dağları) je masiv, koji leži na jugoistoku Krima duž obale poluotoka.
Novi!!: Pontsko-kaspijska stepa i Krimske planine · Vidi više »
Krimski Kanat
Krimski Kanat (krim. Qırım Hanlığı, قريمخانلغى, rus. Крымское ханство, ukr. Кримське ханство, tur. Kırım Hanlığı) bila je država Krimskih Tatara od 1441. do 1784. godine.
Novi!!: Pontsko-kaspijska stepa i Krimski Kanat · Vidi više »
Kultura linearnotrakaste keramike
Prikazana na karti žutom bojom i natpisom ''Western Linear Pottery''. Kultura linearnotrakaste keramike (njemački Linearbandkeramik) je više najranijih poljodjelskih neolitičkih kultura (V. tisućljeće pr. Kr.) na golemom prostoru zapadne, sjeverne i srednje Europe.
Novi!!: Pontsko-kaspijska stepa i Kultura linearnotrakaste keramike · Vidi više »
Kumani
Dnjipro Kumani ili prema istočnoeuropskom izvorniku Polovci (grčki: Κο(υ)μάνοι, Ko(u)manoi; mađarski: kun / plural kunok; turski: kuman / plural kumanlar) su turkijski nomadski narod s prostora središnje Azije, koji je sredinom 11.
Novi!!: Pontsko-kaspijska stepa i Kumani · Vidi više »
Lesostepa
Istočnoeuropska lesostepa Lesostepa ili šumska stepa je vrsta staništa, koje se sastoji od travnjaka mjestimice sa šumom.
Novi!!: Pontsko-kaspijska stepa i Lesostepa · Vidi više »
Listopadne i mješovite šume umjerenih predjela
Kine. Listopadne i mješovite šume umjerenih predjela vlažan su biom s umjerenom klimom.
Novi!!: Pontsko-kaspijska stepa i Listopadne i mješovite šume umjerenih predjela · Vidi više »
Luganska oblast
Luganska oblast (ukrajinski: Луганська область, Luhans’ka oblast’; ruski: Луга́нська о́бласть, Luganska oblast) administrativna je oblast koja se nalazi se u istočnoj Ukrajini na granici s Rusijom.
Novi!!: Pontsko-kaspijska stepa i Luganska oblast · Vidi više »
Mezozoik
eon iz kojeg nema nikakvih fosilnih ostataka. Ostale podjele odražavaju evoluciju života: arhaik i proterozoik su eoni, a paleozoik, mezozoik i kenozoik ere u eonu fanerozoiku. Era mezozoika je druga od tri geološke ere fanerozojskog eona.
Novi!!: Pontsko-kaspijska stepa i Mezozoik · Vidi više »
Moldavija
Moldavija (službeno Republika Moldova; mold. Republica Moldova) je kontinentalna država na jugoistoku Europe koja graniči s Ukrajinom na istoku i Rumunjskom na zapadu. Smještena je u blizini sjeverne obale Crnog mora, između rijeka Prut i Dnjestar. Obično se rabi naziv Moldavija prema pokrajini koja osim Republike Moldavije obuhvaća i dijelove Ukrajine i Rumunjske. Službeni jezik u Moldaviji je Rumunjski, ali je područje došlo 1812. godine pod vlast Ruskog Carstva, te je do danas ostalo pod snažnim utjecajem Ruske Federacije - koja se oštro protivi idejama za priključenje područja Moldavije Rumunjskoj. I 30 godina nakon odvajanja od SSSR-a, Ruska Federacija ostaje glavni gospodarski partner Moldavije, te ostvaruje snažan utjecaj na njen politički život. 2022. godine, moldavska predsjednica Maia Sandu naznačuje kako je priključenje Rumunjskoj (uključenoj u Europsku uniju i znatno prosperitetnijoj) ipak moguće "ako to narod podrži". Nakon odvajanja od SSSR-a, na području Pridnjestrovlja je nastala pobuna u redovima gradskog stanovništva ruskog jezika, te je od ožujka do lipnja 1992. godine vođen Rat u Pridnjestrovlju, s nešto više od 1.000 poginulih. Nakon sklapanja primirja, ostaju u Pridnjestrovlju trajno raspoređene vojne snage Ruske Federacije s oko 1.500 vojnika, a Moldavija u cjelosti ostaje znatno gospodarski ovisna o Rusiji; nakon 30 godina neovisnosti bilježi se da je Moldavija s vremenom ipak uspjela ostvariti značajniju suradnju također i s Rumunjskom i drugim zemljama.
Novi!!: Pontsko-kaspijska stepa i Moldavija · Vidi više »
Mongolsko Carstvo
Mongolsko Carstvo (Mongolыn Эzэnt Gүrэn) bilo je najveća kopnena država u povijesti i druga uopće po veličini poslije Britanskog Carstva (koje je bilo veće za 3.000.000 km² te pokrivalo je teritorij od preko 33.000.000 km² na vrhuncu svoje moći i imalo oko 100.000.000 stanovnika. Mongolsko Carstvo osnovao je Džingis-kan 1206. godine. Mongolska vojska je najvjerojatnije brojila preko 200.000 vojnika. Sklapali su saveze s nomadskim i drugim narodima u Aziji. Počela je kao mongolska nacija Mongola, Naimana, Ujgura i Merkita. Osvojili su Kinu, Bliski istok i neke europske regije. Mongolskim Carstvom vladao je veliki kan ili kagan. Poslije smrti Monga-kana, Mongolsko Carstvo se podijelilo na: Dinastiju Yuan, Ilhanidsko Carstvo, Čagatajski Kanat i Zlatnu Hordu. Stoljećima su Mongoli živjeli nomadskim životom na stepama ili travnjacima u Aziji. Iznenada su, tijekom 13. stoljeća, izbili na svjetsku scenu. Predvođeni Džingis-kanom, Mongoli su stvorili prostrano carstvo koje se protezalo Europom i Azijom. Bili su bezobzirni vojnici koji su svaki zaposjednuti grad pretvorili u prah i pepeo. Ipak je njihovo carstvo doživjelo cijelo stoljeće mira. Cvala je trgovina duž Puta svile između Kine i Europe, a Kina je ujedinjena nakon dugo godina razjedinjenosti. Njihovo carstvo je kratko trajalo i raspalo se smrću Kublaj-kana 1294. godine.
Novi!!: Pontsko-kaspijska stepa i Mongolsko Carstvo · Vidi više »
Nogajci
Nogajci (nogajski: Ногайлар, Noğaylar) turkijski su narod iz Sjevernog Kavkaza.
Novi!!: Pontsko-kaspijska stepa i Nogajci · Vidi više »
Nomadi
Tuarezi Nomadima (grčki nomás, mjesto ispaše) se nazivaju ljudi i društva koji zbog kulturoloških, gospodarskih ili svjetonazorskih razloga nisu prihvatili sjedilački način života.
Novi!!: Pontsko-kaspijska stepa i Nomadi · Vidi više »
Onoguri
Onoguri, protobugarsko pleme, koje je nastalo nakon što su se turkijski Oguri potisnuti od Sabira iz zapadnog Sibira, naselili u krajeve u području Kubana gdje ih se dio stopio s Hunima.
Novi!!: Pontsko-kaspijska stepa i Onoguri · Vidi više »
Paleoarktička zona
Paleoarktička zona Paleoarktička zona na području biogeografije označava "stara kopnena područja" Europe, Sjeverne Afrike do južnog ruba Sahare i Azije (na jugu do Himalaje (bez Indijskog potkontinenta i Arapskog poluotoka) i pripadajuće otoke. Paleoarktička zona nastala je u geološkom razdoblju paleogenu, kada su se na tom području razvijale nove formacije biljaka i životinja. Zajedno s nearktičkom regijom (.
Novi!!: Pontsko-kaspijska stepa i Paleoarktička zona · Vidi više »
Paratetis
Paratetis u epohi oligocena. Paratetis je naziv za pretpovijesno more, koje se protezalo od srednje Europe do srednje Azije.
Novi!!: Pontsko-kaspijska stepa i Paratetis · Vidi više »
Pečenezi
Pečenezi (lat.: Pacinaca(e), tur.: Peçenek(ler) srednjetur.: بَجَنَكْ) bili su polunomadski narod iz Središnje Azije čija izvorna domovina nije poznata, ali u 8.
Novi!!: Pontsko-kaspijska stepa i Pečenezi · Vidi više »
Pontski Grci
Tradicionalna obitelj Pontskih Grka s početka 20. stoljeća Pontski Grci (grčki: Πόντιοι, Ελληνοπόντιοι, Póntioi, Ellinopóntioi;, turski: Pontus Rumları, Karadeniz Rumlari) su etnička skupina Grka koja je tradicionalno živjela u regiji Ponta, na obalama Crnog mora i na Pontijskoj planini na sjeveroistoku Anadolije.
Novi!!: Pontsko-kaspijska stepa i Pontski Grci · Vidi više »
Pontsko-kaspijski jezici
Pontsko-kaspijski jezici, jedna od tri podskupine zapadnoturkijskih jezika raširenih na zapadnom dijelu Rusije i Ukrajini.
Novi!!: Pontsko-kaspijska stepa i Pontsko-kaspijski jezici · Vidi više »
Povolška Bugarska
Povolška ili Volška Bugarska (ruski: Волжская Булгария), odnosno Volško-Kamska Bugarska (ruski: Волжско-Камская Булгария) ili Itilska Bugarska (čuvaški: Атӑлçи́ Пӑлха́р, tatarski: Идел Болгар) bila je srednjovjekovna protobugarska država koja je od 7. do 13. stoljeća postojala oko ušća rijeke Kame i oko Volge u današnjoj Rusiji.
Novi!!: Pontsko-kaspijska stepa i Povolška Bugarska · Vidi više »
Protobugari
Protobugari, Bulgari ili vrlo rijetko Bolgari, su bili polunomadska turkijska ratnička plemena koja su živjela u kaspijskoj stepi i uz rijeku Volgu.
Novi!!: Pontsko-kaspijska stepa i Protobugari · Vidi više »
Rumunjska
Rumunjska je država u jugoistočnoj, djelomično u srednjoj Europi.
Novi!!: Pontsko-kaspijska stepa i Rumunjska · Vidi više »
Rusija
Rusija (rus. ćir. Россия, lat. Rossija), službeno Ruska Federacija (rus. ćir. Российская Федерация, lat. Rossijskaja Federacija) država je na istoku Europe i sjeveru Azije.
Novi!!: Pontsko-kaspijska stepa i Rusija · Vidi više »
Ruske republike
Ruska Federacija dijeli se na 85 federalnih subjekata ili upravnih jedinica (dvije su međunarodno nepriznati i okupirani ukrajinski teritoriji), od kojih su njih 22 republike: Datoteka:Republics_of_Russia1.png.
Novi!!: Pontsko-kaspijska stepa i Ruske republike · Vidi više »
Rusko Carstvo
Rusko Carstvo službeno je nastalo 1721. godine, no još 1547. moskovski knez Ivan Grozni okrunio se i proglasio ruskim carem nakon čega je započeo s postupnim objedinjavanjem svih staroruskih zemalja.
Novi!!: Pontsko-kaspijska stepa i Rusko Carstvo · Vidi više »
Sarmati
Položaj Sarmata i Skita u 1. st. pr. Kr. Sarmati (lat. Sarmatæ, grč. Σαρμάται); su starovjekovni iranski narod.
Novi!!: Pontsko-kaspijska stepa i Sarmati · Vidi više »
Sjeverni Kavkaz
Karta Sjevernoga Kavkaza Sjeverni Kavkaz ili Ciskavkaz (ruski: Се́верный Кавка́з) je regija koja obuhvaća područje sjeverno od Kavkaza, istočno od Azovskoga mora i Crnoga mora te zapadno od Kaspijskoga jezera.
Novi!!: Pontsko-kaspijska stepa i Sjeverni Kavkaz · Vidi više »
Skiti
Skiti (grčki: Σκύθες, Σκύθοι), nomadski narodi i plemena iranskog porijekla koja u 8.
Novi!!: Pontsko-kaspijska stepa i Skiti · Vidi više »
Sovjetski Savez
Sovjetski Savez (rus. Сове́тский Сою́з), službeno Savez Sovjetskih Socijalističkih Republika (pokrata: SSSR; rus. Сою́з Сове́тскихСоциалисти́ческихРеспу́блик), naziv je za bivšu socijalističku državu u istočnoj Europi, srednjoj, sjevernoj i istočnoj Aziji.
Novi!!: Pontsko-kaspijska stepa i Sovjetski Savez · Vidi više »
Stepa
Stepa u Kirgistanu. Stepa predstavlja uglavnom nizinsku zemljinu površinu za koju je često karakterističan niz međusobno ovisnih biljno-životinjskih zajednica koje stepsku površinu često odlikuju vrlo kvalitetnom zemljom pogodnom za poljoprivrednu obradu, posebno u istočnoj Europi.
Novi!!: Pontsko-kaspijska stepa i Stepa · Vidi više »
Turgajsko more
Turgajsko more, Turgajski tjesnac ili Zapadnosibirsko more (ruski: Тургайское море, Тургайский пролив, Западно-Сибирское море) je hidrografski objekt koji je bio veliko plitko tijelo slane vode (zatvoreno more) u mezozoiku i kenozoiku.
Novi!!: Pontsko-kaspijska stepa i Turgajsko more · Vidi više »
Turkijski narodi
Države i pokrajine u kojima je jedan od turkijskih jezika služben Ujgurka Turkijski narodi su oni narodi koji govore jezicima turkijske grane.
Novi!!: Pontsko-kaspijska stepa i Turkijski narodi · Vidi više »
Ukrajina
Ukrajina (ukr. Україна, Ukrajina, dosl. "u zemlji") je država u istočnoj Europi.
Novi!!: Pontsko-kaspijska stepa i Ukrajina · Vidi više »
Ural (gorje)
Uralsko gorje Ural je staro gorje koje se prostire u smjeru sjever – jug u dužini od oko 2000 km od Sjevernog ledenog mora do granice s Kazahstanom.
Novi!!: Pontsko-kaspijska stepa i Ural (gorje) · Vidi više »
Volga
Volga (ruski: Во́лга) je sa svojih 3534 km najduža rijeka u Europi.
Novi!!: Pontsko-kaspijska stepa i Volga · Vidi više »
Zapadnosibirska nizina
sjeverne Azije Transsibirske pruge Rijeka Vasjugan Zapadnosibirska nizina, poznata i kao Zapadnosibirska ravnica, (ruski: За́падно-Сиби́рская равни́на) je velika nizina koja zauzima zapadni dio Sibira, između gorja Ural na zapadu i rijeke Jenisej na istoku i planina Altaj na jugoistoku.
Novi!!: Pontsko-kaspijska stepa i Zapadnosibirska nizina · Vidi više »
Zlatna Horda
Zlatna Horda, 1389. Zlatna Horda (Ulus džudži) je srednjovjekovna mongolska država osnovana na širem području središnje Azije i istočne Europe, na sjeverozapadnim teritorijima carstva Džingis-kana († 1227.). Postojala je od 13. do 15. stoljeća.
Novi!!: Pontsko-kaspijska stepa i Zlatna Horda · Vidi više »
11. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Pontsko-kaspijska stepa i 11. stoljeće · Vidi više »
11. stoljeće pr. Kr.
Bez opisa.
Novi!!: Pontsko-kaspijska stepa i 11. stoljeće pr. Kr. · Vidi više »
12. stoljeće pr. Kr.
Bez opisa.
Novi!!: Pontsko-kaspijska stepa i 12. stoljeće pr. Kr. · Vidi više »
13. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Pontsko-kaspijska stepa i 13. stoljeće · Vidi više »
15. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Pontsko-kaspijska stepa i 15. stoljeće · Vidi više »
18. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Pontsko-kaspijska stepa i 18. stoljeće · Vidi više »
19. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Pontsko-kaspijska stepa i 19. stoljeće · Vidi više »
20. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Pontsko-kaspijska stepa i 20. stoljeće · Vidi više »
3. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Pontsko-kaspijska stepa i 3. stoljeće · Vidi više »
4. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Pontsko-kaspijska stepa i 4. stoljeće · Vidi više »
4. stoljeće pr. Kr.
Bez opisa.
Novi!!: Pontsko-kaspijska stepa i 4. stoljeće pr. Kr. · Vidi više »
5. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Pontsko-kaspijska stepa i 5. stoljeće · Vidi više »
5. stoljeće pr. Kr.
Bez opisa.
Novi!!: Pontsko-kaspijska stepa i 5. stoljeće pr. Kr. · Vidi više »
6. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Pontsko-kaspijska stepa i 6. stoljeće · Vidi više »
7. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Pontsko-kaspijska stepa i 7. stoljeće · Vidi više »
7. stoljeće pr. Kr.
Bez opisa.
Novi!!: Pontsko-kaspijska stepa i 7. stoljeće pr. Kr. · Vidi više »
8. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Pontsko-kaspijska stepa i 8. stoljeće · Vidi više »
8. stoljeće pr. Kr.
Bez opisa.
Novi!!: Pontsko-kaspijska stepa i 8. stoljeće pr. Kr. · Vidi više »
Preusmjerava ovdje:
Pontsko-kaspijska regija, Pontsko-kaspijsko područje.
