Brže od pregledniku!
75 odnosi: Abhazija, Aleksandar I. Aleksandrijski, Aleksandrija, Antička filozofija, Antiohija, Apostolski sabor u Jeruzalemu, Arapski poluotok, Arijanstvo, Arije, Aristotel, Asirska Crkva istoka, Atanazije Aleksandrijski, Biskup, Biskupija, Bitinija, Carigrad, Cilicija, Duhovi (blagdan), Dunav, Ekskomunikacija, Ekumenski sabor, Engleska crkva, Euharistija, Euzebije Cezarejski, Fenicija, Galija (rimska provincija), Goti, Grčki jezik, Hozije Kordovski, Iberija, Ilirik, Isus, Italija, Jeruzalem, Kanonsko pravo, Kapadocija, Katolička Crkva, Kler, Koncil, Konstantin I. Veliki, Kristologija, Krivovjerje, Lapsi, Libija, Licinije, Luterani, Metropolit, Mezopotamija, Nicejsko vjerovanje, Novoplatonizam, ..., Orijentalne pravoslavne Crkve, Palestina, Papa, Perzija (razdvojba), Platonizam, Pravoslavlje, Prezbiter, Prvi carigradski sabor, Ravnodnevica, Rim, Rimsko Carstvo, Rusija, Silvestar I., Sirija, Sjeverna Afrika, Sveti Nikola, Turska, Uskrs, 19. lipnja, 20. svibnja, 25. srpnja, 321., 325., 330., 335.. Proširite indeks (25 više) »
Abhazija
Abhazija ili AphazijaAlemko Gluhak, »O nekim imenima zemalja«, Jezik: časopis za kulturu hrvatskoga književnog jezika, god. 40., br. 4., mjeseca travnja 1993., str. 115.
Novi!!: Prvi nicejski sabor i Abhazija · Vidi više »
Aleksandar I. Aleksandrijski
Aleksandar Aleksandrijski (? – 26. veljače ili 17. travnja 326. ili 328.), biskup u Aleksandriji od 312.
Novi!!: Prvi nicejski sabor i Aleksandar I. Aleksandrijski · Vidi više »
Aleksandrija
Aleksandrija (grčki: Αλεξάνδρεια, koptski: Ⲣⲁⲕⲟⲧⲉ Rakotə, arapski: الإسكندرية Al-ʼIskandariya, egipatski arapski: Iskindireyya) je najveća egipatska luka i drugi po veličini grad u Egiptu, sa stanovništvom od 3.5 do 5 milijuna.
Novi!!: Prvi nicejski sabor i Aleksandrija · Vidi više »
Antička filozofija
'''Atenska škola''' (Rafael, 1509-1510) Antička filozofija obuhvaća filozofska mišljenja i sustave koji su se razvili na širokom sredozemnom prostoru prožetom starom grčkom i rimskom kulturom u razdoblju od 7. stoljeća pr. Kr. do propasti starog svijeta početkom 6. stoljeća.
Novi!!: Prvi nicejski sabor i Antička filozofija · Vidi više »
Antiohija
Antiohija (Antiohija na Orontu) (grč.: Αντιόχεια η επί Δάφνη, Αντιόχεια ή επί Ορόντουili Αντιόχεια η Μεγάλη; lat.: Antiochia ad Orontem; arap.: انتاكيّة; tur.: Antakya) je drevni grad na Bliskom istoku.
Novi!!: Prvi nicejski sabor i Antiohija · Vidi više »
Apostolski sabor u Jeruzalemu
Apostolski sabor u Jeruzalemu (oko 50.), prvi je povijesni kršćanski sabor koji su predvodili apostoli.
Novi!!: Prvi nicejski sabor i Apostolski sabor u Jeruzalemu · Vidi više »
Arapski poluotok
alt.
Novi!!: Prvi nicejski sabor i Arapski poluotok · Vidi više »
Arijanstvo
Ravenni, Italija Arijanstvo je kristološki nauk što ga je širio prezbiter Arije, koji je živio i naučavao u ranom 4. stoljeću u Aleksandriji u Egiptu.
Novi!!: Prvi nicejski sabor i Arijanstvo · Vidi više »
Arije
Arius Arius (250. do 256., Libija, ? - 336., Carigrad) je bio kršćanski svećenik rodom iz Libije.
Novi!!: Prvi nicejski sabor i Arije · Vidi više »
Aristotel
Aristotel (Stagira u Traciji, 384. pr. Kr. - Halkida, 322. pr. Kr.), starogrčki filozof i prirodoslovac.
Novi!!: Prvi nicejski sabor i Aristotel · Vidi više »
Asirska Crkva istoka
Asirska Crkva Istoka (klasični sirjački: ܥܕܬܐ ܕܡܕܢܚܐ ܕܐܬܘܖ̈ܝܐ, romanizirano: ʿĒḏtā ḏ-Maḏnḥā ḏ-ʾĀṯūrāyē, arapski: كنيسة المشرق الآشورية) ili, punim imenom, Sveta apostolska katolička asirska Crkva Istoka (klasični sirjački: ܥܕܬܐ ܩܕܝܫܬܐ ܘܫܠܝܚܝܬܐ ܩܬܘܠܝܩܝ ܕܡܕܢܚܐ ܕܐܬܘܪ̈ܝܐ, romanizirano: ʿĒḏtā Qaddīštā wa-Šlīḥāytā Qāṯōlīqī ḏ-Maḏnḥā ḏ-ʾĀṯūrāyē, arapski: كنيسة المشرق الآشورية الرسولية الجاثلقية المقدسة) kršćanska je Crkva koja vuče korijene iz babilonske crkve, a po predaji osnovao bi je sveti Toma, apostol.
Novi!!: Prvi nicejski sabor i Asirska Crkva istoka · Vidi više »
Atanazije Aleksandrijski
Atanazije Aleksandrijski (Aleksandrija, oko 298. – Aleksandrija, 2. svibnja 373.). kršćanski biskup, patrijarh Aleksandrije i svetac. U Rimokatoličkoj Crkvi on je jedan od crkvenih naučitelja, te se ubraja među četiri velika naučitelja Istočne Crkve. Istočne Crkve slave ga 18. siječnja (datum prijenosa relikvija), a Rimokatolička Crkva 2. svibnja (dan smrti).
Novi!!: Prvi nicejski sabor i Atanazije Aleksandrijski · Vidi više »
Biskup
Sveti Ambrozije, milanski biskup Biskup (grč. epískopos: nadzornik, pazitelj).
Novi!!: Prvi nicejski sabor i Biskup · Vidi više »
Biskupija
Rimskoga Carstva. Biskupija je u katoličkoj i nekim drugim kršćanskim crkvama upravna prostorna jedinica kojom upravlja biskup.
Novi!!: Prvi nicejski sabor i Biskupija · Vidi više »
Bitinija
Rimskog Carstva 125. pr. Kr. Bitinija je povijesna regija, kraljevstvo i rimska provincija na sjeveroistoku Male Azije, omeđena Propontisom, tračkim Bosporom i Euksinom (današnje Crno more).
Novi!!: Prvi nicejski sabor i Bitinija · Vidi više »
Carigrad
Carigrad (stsl. Цѣсарьградъ, crsl. Царьгра̀дъ, rus. Царьгра́д, ukr. Царгород, svk. Carihrad) je slavensko ime za Konstantinopol, glavni grad Bizantskog Carstva, grad koji se danas nalazi u Turskoj pod nazivom Istanbul.
Novi!!: Prvi nicejski sabor i Carigrad · Vidi više »
Cilicija
Cilicija (lat. Cilicia) ili Kilikija (grč. Κιλικία - Kilikía; arm. Կիլիկիա; perz. klkyʾy; part. kylkyʾ, tur. Kilikya), starovjekovna regija, povremeno i politička jedinica, koja se nalazila najugoistočnom dijelu Male Azije, u današnjoj Turskoj, sjeverno od Cipra.
Novi!!: Prvi nicejski sabor i Cilicija · Vidi više »
Duhovi (blagdan)
Fidelis Schabet, ''Čudo Pedesetnice'', 1867. Prikaz Giotto di Bondonea (oko 1305. g. Duhovi su kršćanska svetkovina silaska Duha Svetoga na apostole u Jeruzalemu, 50 dana nakon Kristova uskrsnuća (Uskrsa), od kuda i izraz Blagdan Pedesetnice (grč. pentecost, pedeseti (dan po Uskrsu)).
Novi!!: Prvi nicejski sabor i Duhovi (blagdan) · Vidi više »
Dunav
Dunav je, nakon Volge, druga najduža i druga vodom najbogatija rijeka u Europi, te najduža rijeka u Europskoj uniji.
Novi!!: Prvi nicejski sabor i Dunav · Vidi više »
Ekskomunikacija
Ekskomunikacija ili izopćenje je mjera kojom se neku osobu izopćuje iz članstva neke vjerske organizacije.
Novi!!: Prvi nicejski sabor i Ekskomunikacija · Vidi više »
Ekumenski sabor
Ekumenski sabor (grč. Οικουμενική Σύνοδος; lat. Concilium oecumenicum), nazivan još i Ekumenski koncil naziv je za sastanak biskupa cijele Crkve, koji su se sabrali kako bi razgovarali i odlučivali o crkvenom nauku i djelovanju.
Novi!!: Prvi nicejski sabor i Ekumenski sabor · Vidi više »
Engleska crkva
260x260px Engleska crkva (eng. Church of England) je službena kršćanska crkva koja je ustanovljena u Engleskoj i središte je svjetski rasprostranjene Anglikanske zajednice te jedan od osnivača Zajednice iz Porvooa.
Novi!!: Prvi nicejski sabor i Engleska crkva · Vidi više »
Euharistija
Isus je ustanovio Euharistiju na Posljednjoj večeri. Euharistija (Fátima, Portugal) Irskoj s temom Euharistije Euharistija, Sveta Pričest, Pričest ili Presveti oltarski sakrament kršćanski je sakrament, izvor, središte i temelj kršćanstva.
Novi!!: Prvi nicejski sabor i Euharistija · Vidi više »
Euzebije Cezarejski
Euzebije Cezarejski Euzebije Cezarejski (oko 265. – 340.) bio je biskup u Cezareji Primorskoj, glavnom gradu tadašnje Palestine (danas u Izraelu).
Novi!!: Prvi nicejski sabor i Euzebije Cezarejski · Vidi više »
Fenicija
Fenicija (grč. Phoinike - purpurna zemlja) je bila područje istočnog Sredozemlja, na teritoriju današnjeg Libanona, Izraela i Sirije.
Novi!!: Prvi nicejski sabor i Fenicija · Vidi više »
Galija (rimska provincija)
Rimska rovincija Galija Galija, povijesno područje i rimska provincija koje se poklapa približno s područjem današnje Francuske (Transalpinska Galija).
Novi!!: Prvi nicejski sabor i Galija (rimska provincija) · Vidi više »
Goti
Wielbarkske kulture ranog 3. stoljeća, narančasto je područje Černjakove kulture u ranom 4. stoljeću. Ljubičasto područje je Rimsko Carstvo. Goti (gotski: gutans, latinično: Gutans) su germansko pleme, koje potiče iz Skandinavije, točnije iz Götalanda.
Novi!!: Prvi nicejski sabor i Goti · Vidi više »
Grčki jezik
Ilijade Grčki jezik jest jezik koji pripada helenskoj grani indoeuropske jezične porodice; uz hetitski najranije je zabilježeni indoeuropski jezik.
Novi!!: Prvi nicejski sabor i Grčki jezik · Vidi više »
Hozije Kordovski
Hozije Kodrovski (256. – 359.), glavni biskup na Prvom nicejskom saboru i biskup Kordove.
Novi!!: Prvi nicejski sabor i Hozije Kordovski · Vidi više »
Iberija
Iberija je ime kojim su stari Grci zvali područja na današnjem Pirinejskom poluotoku.
Novi!!: Prvi nicejski sabor i Iberija · Vidi više »
Ilirik
Ilirik Ilirik (latinski Illyricum), antički je naziv za područja na Jugoistočne Europe nastanjena Ilirima.
Novi!!: Prvi nicejski sabor i Ilirik · Vidi više »
Isus
Isus Krist (grč., lat. Iesus Christus, heb. i aram. ישוע, latinično Ješua; Betlehem, oko 4. pr. Kr. − Jeruzalem, 30. ili 33.), također Isus iz Nazareta, Isus Nazarećanin (pridjevak Nazarećanin ili Nazarenac) ili jednostavno Isus ili Krist (grč. khristós: – pomazan, Pomazanik), utemeljitelj kršćanstva i važna ličnost u nekoliko drugih religija.
Novi!!: Prvi nicejski sabor i Isus · Vidi više »
Italija
Italija (tal. Italia), službeno Talijanska Republika (tal. Repubblica Italiana), država u južnoj Europi. Stari hrvatski izvori ju zovu i Talijanska. Sastoji se od Apeninskog poluotoka i dva velika otoka na Sredozemnom moru, Sicilije i Sardinije. Glavni grad je Rim. Jedina kopnena granica joj se nalazi na sjeveru, na Alpama, gdje graniči s Francuskom u zapadnom dijelu, Švicarskom na sjeverozapadnom dijelu, Austrijom na sjevernom dijelu, te Slovenijom na sjeveroistočnom dijelu. Uz kopnene granice ima i morsku granicu s Hrvatskom. Enklave, neovisne države San Marino i Vatikan nalaze se potpuno okružene državnim područjem Talijanske Republike. Italija je mjesto nastanka Rimskog Carstva, jednog od najvećih carstava starog stoljeća. Barbarske invazije uništile su Zapadno rimsko carstvo i omogućile stvaranje germanskih država na tlu Italije. Bizantsko Carstvo i Franačka su u ranom srednjem vijeku posjedile važne dijelove Italije. Kasnija podjela Italije na male države omogućile su Svetom rimskom carstvu, Francuskoj i Austriji da dominiraju talijanskom politikom. Italija je ujedinjena u drugoj polovini 19. stoljeća. Od ujedinjenja pa do kraja Drugog svjetskog rata, Kraljevina Italija je stvorila kolonijalno carstvo u Sredozemnom moru i istočnoj Africi. U 1946. godini, Italija je proglasila republiku. Jedna je od osnivača NATO-a, grupe G8 i Europske ekonomske zajednice, današnje Europske unije.
Novi!!: Prvi nicejski sabor i Italija · Vidi više »
Jeruzalem
Jeruzalem (heb. ירושלים jerušalajm; arap. القُدس al-Kuds.
Novi!!: Prvi nicejski sabor i Jeruzalem · Vidi više »
Kanonsko pravo
Kanonsko pravo označava zbir crkvenih zakona kojima se upravlja životom pojedinih Crkava.
Novi!!: Prvi nicejski sabor i Kanonsko pravo · Vidi više »
Kapadocija
Anatolije s '''Kapadocijom''' na istoku Kapadocija (iz lat. Cappadocia) ili Kapadokija (iz grč. Καππαδοκία – Kappadokía; perz. Katpatuka; danas i tur. Kapadokya), starovjekovna regija koja se nalazi u unutrašnjosti Male Azije odnosno današnje Turske.
Novi!!: Prvi nicejski sabor i Kapadocija · Vidi više »
Katolička Crkva
Bazilika Svetoga Petra Katolička Crkva (lat. Ecclesia Catholica), koja se ponekad naziva i Rimokatolička Crkva (lat. Ecclesia Catholica Romana), najveća je kršćanska Crkva i najbrojnija vjerska zajednica, s približno 1,3 milijarde krštenih katolika u svijetu od 2019.
Novi!!: Prvi nicejski sabor i Katolička Crkva · Vidi više »
Kler
Kler je u suvremenom govoru skupni naziv za katoličko svećenstvo (klir za pravoslavno svećenstvo), Hrvatski jezični portal, pristupljeno 30.
Novi!!: Prvi nicejski sabor i Kler · Vidi više »
Koncil
Koncil ili sinoda je riječ koja u kršćanskim crkvama označava skup, odnosno sastanak njenih poglavara i najviših predstavnika, najčešće radi rješavanja nekog doktrinarnog ili administrativnog pitanja.
Novi!!: Prvi nicejski sabor i Koncil · Vidi više »
Konstantin I. Veliki
Konstantin Veliki (lat. Flavius Valerius Aurelius Constantinus Augustus; Naissus, 28. veljače 272. ili 273. – Nikomedija, 22. svibnja 337.) rimski car 306. – 337.
Novi!!: Prvi nicejski sabor i Konstantin I. Veliki · Vidi više »
Kristologija
samostana svete Katarine na Sinaju na kojem različiti izrazi na desnoj i lijevoj strani lica svjedoče o njegovoj dvojnosti kao Boga i Čovjeka Kristologija (grč. Χριστος.
Novi!!: Prvi nicejski sabor i Kristologija · Vidi više »
Krivovjerje
Krivovjerje ili hereza (grč. αἵρεσις hairesis "izbor") je vjerovanje koje su crkveni autoriteti ocijenili iskrivljavanjem kršćanske vjere.
Novi!!: Prvi nicejski sabor i Krivovjerje · Vidi više »
Lapsi
Lapsi (lat.: posrnuli, kolebljivci) je izraz koji se u doba ranog kršćanstva koristio za otpadnike od Crkve, prije svega za one koji su to postali iz pragmatičnih razloga kako bi izbjegli smrt, zatvaranje i druge neugodnosti za vrijeme progona u Rimskom Carstvu od 1.
Novi!!: Prvi nicejski sabor i Lapsi · Vidi više »
Libija
Libija (arap. ليبيا, Lībiyā, ar. Lībya, berberski), država je u sjevernoj Africi na obali Sredozemnog mora.
Novi!!: Prvi nicejski sabor i Libija · Vidi više »
Licinije
Gaj Valerije Licinijan Licinije (latinski: Gaius Valerius Licinianus Licinius) (?, oko 265. – Solun, 325.) bio je rimski car od 308. do 324. godine.
Novi!!: Prvi nicejski sabor i Licinije · Vidi više »
Luterani
Martin Luther Luterova ruža, simbol luteranizma Luteranizam je grana protestantizma koje se zasniva na učenju njemačkog redovnika, teologa i reformatora iz 16.
Novi!!: Prvi nicejski sabor i Luterani · Vidi više »
Metropolit
Metropolit, metropolita ili mitropolit (grč. metropolites: stanovnik metropole), visoki crkveni dostojanstvenik u Katoličkoj i Pravoslavnoj crkvi.
Novi!!: Prvi nicejski sabor i Metropolit · Vidi više »
Mezopotamija
Područje Mezopotamije Mezopotamija (grč. Μεσοποταμία, prijevod od staroperzijskog Miyanrudan "Zemlja između dvije rijeke" ili aramejskog naziva Beth-Nahrin "Kuća dviju rijeka"; međuriječje) je područje jugozapadne Azije koje obuhvaća otprilike 350.000 četvornih kilometara.
Novi!!: Prvi nicejski sabor i Mezopotamija · Vidi više »
Nicejsko vjerovanje
Nicejsko vjerovanje, također Nicejski simbol vjere, proglašeno je na Prvom nicejskom saboru Crkve 325., koji je bio i prvi ekumenski sabor uopće.
Novi!!: Prvi nicejski sabor i Nicejsko vjerovanje · Vidi više »
Novoplatonizam
Novoplatonizam ili neoplatonizam naziv je za religijsko-mističnu školu filozofije koja je djelovala 3. – 6. stoljeća.
Novi!!: Prvi nicejski sabor i Novoplatonizam · Vidi više »
Orijentalne pravoslavne Crkve
Orijentalne pravoslavne Crkve ili istočnjačke pravoslavne Crkve zajednički je naziv za one istočne kršćanske Crkve koje priznaju samo prva tri ekumenska sabora - Prvi nicejski sabor, Prvi carigradski sabor i Efeški sabor - te odbacuju dogmatske odluke Kalcedonskog sabora.
Novi!!: Prvi nicejski sabor i Orijentalne pravoslavne Crkve · Vidi više »
Palestina
Palestina može značiti.
Novi!!: Prvi nicejski sabor i Palestina · Vidi više »
Papa
Papa Franjo Papa (lat. otac, tata) naziv je za poglavara Katoličke Crkve (također: Sveti Otac), kao i službeni naziv oba aleksadrijska patrijarha (poglavara Koptske Crkve i Koptske katoličke Crkve).
Novi!!: Prvi nicejski sabor i Papa · Vidi više »
Perzija (razdvojba)
Perzija je naziv s više značenja.
Novi!!: Prvi nicejski sabor i Perzija (razdvojba) · Vidi više »
Platonizam
Platonizam je Platonovo filozofsko učenje prema kojem postoje ideje kao metafizičke supstancije nastalo u Grčkoj u 4. stoljeću pr. Kr. ali se može smatrati i zasebnom školom nedaleko Atene.
Novi!!: Prvi nicejski sabor i Platonizam · Vidi više »
Pravoslavlje
Svepravoslavni koncil, Kreta, Grčka. Grčkoj. Chicagu. Srpski pravoslavni križ Pravoslavlje ili ortodoksija je jedno od glavnih ogranaka kršćanstva (uz katoličanstvo i protestantizam).
Novi!!: Prvi nicejski sabor i Pravoslavlje · Vidi više »
Prezbiter
Prezbiter (grč. presbyteros: stariji, starješina; crkv. latinski presbyter: svećenik; starocrkvenoslavenski: презвитерь), naziv za člana židovskog velikog vijeća (prezbiterija ili sinedrija), za starješinu sinagoge u Palestini i za osobu koja vrši službu predstojnika u kršćanskoj zajednici.
Novi!!: Prvi nicejski sabor i Prezbiter · Vidi više »
Prvi carigradski sabor
Prvi carigradski sabor ujedno je Drugi ekumenski sabor Crkve, a održan je u Carigradu.
Novi!!: Prvi nicejski sabor i Prvi carigradski sabor · Vidi više »
Ravnodnevica
Ravnodnevica ili ekvinocij. Sunca za 4 godišnja doba. Nebeski ekvator i ekliptika. Zemlje. Ravnodnevica, ravnodnevnica ili ekvinocij (lat. aequinoctium: jednakonoćje) je u astronomiji trenutak kada Sunce u prividnom godišnjem gibanju nebom stigne na nebeski ekvator, tj.
Novi!!: Prvi nicejski sabor i Ravnodnevica · Vidi više »
Rim
Rim (talijanski i latinski: Roma) je glavni grad Italije i regije Lacij, te najveća i najnapučenija općina u zemlji.
Novi!!: Prvi nicejski sabor i Rim · Vidi više »
Rimsko Carstvo
Rimsko Carstvo je uobičajeni naziv za rimsku državu nakon što ju je preustrojio Oktavijan August u zadnja 3 desetljeća prije Krista.
Novi!!: Prvi nicejski sabor i Rimsko Carstvo · Vidi više »
Rusija
Rusija (rus. ćir. Россия, lat. Rossija), službeno Ruska Federacija (rus. ćir. Российская Федерация, lat. Rossijskaja Federacija) država je na istoku Europe i sjeveru Azije.
Novi!!: Prvi nicejski sabor i Rusija · Vidi više »
Silvestar I.
Silvestar I., papa od 31. siječnja 314. do 31. prosinca 335.
Novi!!: Prvi nicejski sabor i Silvestar I. · Vidi više »
Sirija
Sirija, službeno Sirijska Arapska Republika je država u jugozapadnoj Aziji na Bliskom Istoku.
Novi!!: Prvi nicejski sabor i Sirija · Vidi više »
Sjeverna Afrika
geografski, uključujući gore Sjeverna Afrika je najsjevernija regija afričkog kontinenta.
Novi!!: Prvi nicejski sabor i Sjeverna Afrika · Vidi više »
Sveti Nikola
Sveti Nikola (Patara, 15. ožujka 270. – Mira, 6. prosinca 343.), biskup, svetac, zaštitnik djece i pomoraca.
Novi!!: Prvi nicejski sabor i Sveti Nikola · Vidi više »
Turska
Turska, službeno Republika Turska (tur. Türkiye Cumhuriyeti), euroazijska je država smještena u jugoistočnoj Europi (Istočna Tracija) i jugozapadnom dijelu Azije (Mala Azija).
Novi!!: Prvi nicejski sabor i Turska · Vidi više »
Uskrs
Uskrs, službeno Nedjelja Uskrsnuća Gospodnjeg (Gospodinova), također i Uskrsna nedjelja, najveća je kršćanska svetkovina.
Novi!!: Prvi nicejski sabor i Uskrs · Vidi više »
19. lipnja
19.
Novi!!: Prvi nicejski sabor i 19. lipnja · Vidi više »
20. svibnja
20.
Novi!!: Prvi nicejski sabor i 20. svibnja · Vidi više »
25. srpnja
25.
Novi!!: Prvi nicejski sabor i 25. srpnja · Vidi više »
321.
Bez opisa.
Novi!!: Prvi nicejski sabor i 321. · Vidi više »
325.
Bez opisa.
Novi!!: Prvi nicejski sabor i 325. · Vidi više »
330.
Bez opisa.
Novi!!: Prvi nicejski sabor i 330. · Vidi više »
335.
Bez opisa.
Novi!!: Prvi nicejski sabor i 335. · Vidi više »
