Brže od pregledniku!
39 odnosi: Željka Zelić Nedeljković, Geza Kopunović, Hrvatski jezik, Jelka Asić, Kanjiža, Katarina Bačlija, Lajčo Lendvai, Lazar Merković, Mađarski jezik, Marija Šimoković, Milovan Miković, Mirko Huska, Njemački narodni savez, Subotica, Petar Šarčević, Pro urbe, Radio, Rajko Ljubić, Srbija, Srpski jezik, Subotica, Tiberije Kopilović, Tomislav Žigmanov, Tomislav Vojnić, Vojislav Sekelj, Vojvodina, 1. listopada, 1. rujna, 1968., 1998., 1999., 2. travnja, 2001., 2005., 2007., 21. prosinca, 22. svibnja, 29. siječnja, 29. studenoga, 7. svibnja.
Željka Zelić Nedeljković
Željka Zelić Nedeljković (Subotica, 7. lipnja 1980.) je hrvatska novinarka i književnica iz Vojvodine.
Novi!!: Radio Subotica i Željka Zelić Nedeljković · Vidi više »
Geza Kopunović
Geza Kopunović (Subotica, 1. siječnja 1928.) je kazališni glumac iz u autonomne pokrajine Vojvodine u Republici Srbiji, danas u mirovini.
Novi!!: Radio Subotica i Geza Kopunović · Vidi više »
Hrvatski jezik
Hrvatski jezik (ISO 639-3: hrv) obuhvaća govoreni i pisani hrvatski standardni jezik i sve narodne govore kojima govore i pišu Hrvati.
Novi!!: Radio Subotica i Hrvatski jezik · Vidi više »
Jelka Asić
Jelka Asić rođ.
Novi!!: Radio Subotica i Jelka Asić · Vidi više »
Kanjiža
Kanjiža, središte Kanjiža (srpski: Кањижа, mađarski: Magyarkanizsa) je gradić na sjeveru Republike Srbije.
Novi!!: Radio Subotica i Kanjiža · Vidi više »
Katarina Bačlija
Katarina Bačlija (Kaća Bačlija) (Subotica, 27. listopada 1927. – 3. ožujka 2009.) je kazališna i filmska glumica, rodom iz autonomne pokrajine Vojvodine u Republici Srbiji.
Novi!!: Radio Subotica i Katarina Bačlija · Vidi više »
Lajčo Lendvai
Lajčo Lendvai (Subotica, 1909. – Zagreb, 25. listopada 2006.) je bio hrvatski glumac, kazališni redatelj iz Vojvodine.
Novi!!: Radio Subotica i Lajčo Lendvai · Vidi više »
Lazar Merković
Lazar Merković (Subotica, 14. lipnja 1926. – 30. listopada 2016.)(srp.) Magločistač: IN MEMORIAM: LAZAR MERKOVIĆ (1926. – 2016.), 30.
Novi!!: Radio Subotica i Lazar Merković · Vidi više »
Mađarski jezik
mađarski dijalekti Mađarski jezik odnosno madžarski jezik (ISO 639-3: hun), kojim govore Mađari, narod u Srednjoj Europi, je jezik koji pripada ugro-finskoj jezičnoj skupini, uralskoj porodici.
Novi!!: Radio Subotica i Mađarski jezik · Vidi više »
Marija Šimoković
Marija Šimoković (Subotica, 21. travnja 1947.) je hrvatska pjesnikinja, novinarka, radijska izvjestiteljica, kritičarka, autorica recenzija, publicistica i prevoditeljica iz Subotice.
Novi!!: Radio Subotica i Marija Šimoković · Vidi više »
Milovan Miković
Milovan Miković (Subotica, 17. srpnja 1947. - 2021.), bio je hrvatski književnik iz Vojvodine.
Novi!!: Radio Subotica i Milovan Miković · Vidi više »
Mirko Huska
Mirko Huska (Subotica, 7. srpnja 1921. – Subotica, 1. svibnja 1986.), bio je kazališni glumac i redateljRadio Subotica: Na današnji dan (priredio: Lazar Merković), 9.
Novi!!: Radio Subotica i Mirko Huska · Vidi više »
Njemački narodni savez, Subotica
Njemački narodni savez je kulturna ustanova Nijemaca u Vojvodini.
Novi!!: Radio Subotica i Njemački narodni savez, Subotica · Vidi više »
Petar Šarčević
*Petar Šarčević (veleposlanik), bivši veleposlanik RH u SAD-u.
Novi!!: Radio Subotica i Petar Šarčević · Vidi više »
Pro urbe
Nagrada Pro urbe je nagrada koju dodjeljuje Skupština Grada Subotice.
Novi!!: Radio Subotica i Pro urbe · Vidi više »
Radio
Radio iz 1920. godine Radio, u starijoj literaturi krugoval, bežično je primanje i prijenos komunikacijskih signala elektromagnetskim valovima čije su frekvencije niže od frekvencije vidljive svjetlosti.
Novi!!: Radio Subotica i Radio · Vidi više »
Rajko Ljubić
Rajko Ljubić je srbijanski filmski redatelj iz Vojvodine, iz Subotice, rodom bački Hrvat.
Novi!!: Radio Subotica i Rajko Ljubić · Vidi više »
Srbija
Srbija (srp. Србија), službeni naziv: Republika Srbija (srp. Република Србија), europska je kontinentalna država smještena u jugoistočnoj Europi. Teritorijem obuhvaća dio Panonske nizine na sjeveru, te je djelomice srednjoeuropska država. Duljina granica Srbije je 2.114,2 km. Na sjeveru graniči s Mađarskom, na zapadu s Hrvatskom i Bosnom i Hercegovinom, na jugozapadu s Crnom Gorom, na istoku s Rumunjskom i Bugarskom te na jugu sa Sjevernom Makedonijom i s Kosovom. Zemlja ima 6.690.887 stanovnika. Površina zemlje iznosi 77.474 km2 (bez Kosova) što Srbiju svrstava u države srednje veličine. Preko teritorija Srbije prelaze sve važnije kopnene prometnice. Kako cestovni tako i željeznički promet iz sjeverne, zapadne i centralne Europe prolazi kroz Srbiju na putu do jugoistoka Europe i jugozapada Azije. Moravsko-vardarska i Moravsko-nišavska dolina imaju najveći značaj u kopnenom prometu. Glavni je grad Beograd koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Srbije. Slijedeći slavenske migracije na jugoistok Europe Srbi nastanjuju ova područja s drugim narodima poslije 6. stoljeća, uspostavili su nekoliko država u ranom srednjem vijeku. Prvotnom srpskom državom vladaju Vlastimirovići prva poznata vladajuća dinastija srednjovjekovne srpske države. Srbi su, pored Hrvata, jedini donijeli svoje ime iz prapostojbine, dok su ostali južni Slaveni svoja imena dobivali po zemljopisnim nazivima regija koje su naseljavali. Na početku 7. stoljeća na teritoriju Bizantskog Carstva Srbi osnivaju Rašku. Raška je postala kraljevina 1216. godine, kada je srpski kralj Stefan Prvovjenčani, sin velikog župana Stefana Nemanje, okrunjen krunom koju mu je poslao rimski papa. Već 1219. godine i Srpska pravoslavna crkva je dobila neovisnost od strane Vaseljenskog patrijarha. Najveću moć srpska država imala je u vrijeme Stefana Uroša IV. Dušana koji granice Srbije širi na jug nekadašnjeg Bizantskog područja te se proglašava carstvom "Srba i Grka". Nakon Dušanove smrti osvojeni krajevi se osamostaljuju pod vodstvom lokalnih velikaša, no u to vrijeme započinju i provale Turaka na balkanski poluotok koji ubrzo pobjeđuju Bugare na rijeci Marici, a potom i Srbe u bitki na Kosovu. Do sredine 16. stoljeća, cijela suvremena Srbija pada pod vlast Osmanlija, s vremena na vrijeme prekinute od strane Habsburške Monarhije koja se širi prema centralnoj Srbiji s kraja 17. stoljeća, zadržavajući uporište u suvremenoj Vojvodini. Početkom 19. stoljeća, srpska revolucija utemeljila je nacionalnu državu kao prvu ustavnu monarhiju regije koja je kasnije proširila svoj teritorij. Nakon katastrofalnih žrtava u Prvom svjetskom ratu i kasnije ujedinjenja bivše Habsburške krune Vojvodine i drugih regija sa Srbijom, zemlja je utemeljila Jugoslaviju s drugim južnoslavenskim narodima. Tijekom raspada Jugoslavije, Srbija je formirala zajednicu s Crnom Gorom koja je mirno riješena 2006. godine, kada je Srbija ponovno uspostavila svoju neovisnost. Prema Ustavu Republike Srbije, u sastavu Srbije nalaze se autonomne pokrajine Vojvodina i Kosovo i Metohija (koja ima višu autonomiju). Kosovo je 2008. godine proglasilo neovisnost od UNMIK-a, što je priznalo 85 zemalja članica OUN, čemu se službeni Beograd protivi. U Srbiji je službeni jezik srpski. Prema političkom ustroju Srbija je parlamentarna Republika. Srbija je članica Ujedinjenih naroda, Vijeća Europe, Partnerstva za mir te Organizacije za europsku sigurnost i suradnju. Srbija je i službeni kandidat za članstvo u Europskoj uniji.
Novi!!: Radio Subotica i Srbija · Vidi više »
Srpski jezik
Srpski jezik (ISO 639-3: srp) je materinski jezik za najmanje 7 020 550 ljudi poglavito u Srbiji, 6 200 000 (2006.), zatim 297 000 u Albaniji (2007.); 1 300 000 u Bosni i Hercegovini (2004.); 265 895 u Crnoj Gori (2011.); 45 004 u Hrvatskoj (2021.); 33 300 u Makedoniji (2001.); 27 000 u Rumunjskoj (popis 2002.); 4 160 u Rusiji (popis 2002.); 20 000 u Turskoj (1980.). Prema srpskom jezikoslovcu Ranku Bugarskom ukupni broj govornika srpskoga jezika je oko 12 milijuna ljudi.
Novi!!: Radio Subotica i Srpski jezik · Vidi više »
Subotica
Subotica je najsjeverniji grad u Srbiji, drugi po broju stanovnika u Autonomnoj Pokrajini Vojvodini.
Novi!!: Radio Subotica i Subotica · Vidi više »
Tiberije Kopilović
Tiberije Kopilović (Subotica, 1940. – Subotica, 2. rujna 2013.) je bio društveno-politički djelatnik zajednice Hrvata u Vojvodini.
Novi!!: Radio Subotica i Tiberije Kopilović · Vidi više »
Tomislav Žigmanov
Tomislav Žigmanov (Tavankut, 12. svibnja 1967.Hrvatsko slovo, Razgovor: Tomislav Žigmanov, književnik, ravnatelj Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata (razgovor vodio Krešimir Bušić), str. 3.,4., 9., 28. listopada 2011.) je hrvatski književnik i publicist iz Vojvodine.
Novi!!: Radio Subotica i Tomislav Žigmanov · Vidi više »
Tomislav Vojnić
Tomislav Vojnić Kirilo (22. svibnja 1937.) je hrvatski književnik, publicist i novinar iz Vojvodine.
Novi!!: Radio Subotica i Tomislav Vojnić · Vidi više »
Vojislav Sekelj
Vojislav Sekelj (Subotica 20. travnja 1946. – Subotica, 4. svibnja 2017.) je bački hrvatski književnik, publicist i kulturni djelatnik iz Vojvodine.
Novi!!: Radio Subotica i Vojislav Sekelj · Vidi više »
Vojvodina
Tradicionalna zastava Vojvodine Vojvodina, službenim nazivom Autonomna Pokrajina Vojvodina (srp. Аутономна Покрајина Војводина, mađ. Vajdaság Autonóm Tartomány, slvč. Autonómna pokrajina Vojvodina, rum. Provincia Autonomă Voivodina, rusin. Автономна Покраїна Войводина) autonomna je pokrajina na sjeveru Republike Srbije.
Novi!!: Radio Subotica i Vojvodina · Vidi više »
1. listopada
1.
Novi!!: Radio Subotica i 1. listopada · Vidi više »
1. rujna
1.
Novi!!: Radio Subotica i 1. rujna · Vidi više »
1968.
Bez opisa.
Novi!!: Radio Subotica i 1968. · Vidi više »
1998.
1998. (rimski MCMXCVIII), bila je devedeset i sedma godina 20. stoljeća te devedsto devedeset i sedma godina 2. tisućljeća.
Novi!!: Radio Subotica i 1998. · Vidi više »
1999.
1999. (rimski MCMXCIX), bila je godina devedeset i osma godina 20. stoljeća te devedsto devedeset i osma godina 2. tisućljeća.
Novi!!: Radio Subotica i 1999. · Vidi više »
2. travnja
2.
Novi!!: Radio Subotica i 2. travnja · Vidi više »
2001.
2001. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u ponedjeljak.
Novi!!: Radio Subotica i 2001. · Vidi više »
2005.
2005. (rimski: MMIV), bila je četvrta godina 21. stoljeća.
Novi!!: Radio Subotica i 2005. · Vidi više »
2007.
2007. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u ponedjeljak.
Novi!!: Radio Subotica i 2007. · Vidi više »
21. prosinca
21.
Novi!!: Radio Subotica i 21. prosinca · Vidi više »
22. svibnja
22.
Novi!!: Radio Subotica i 22. svibnja · Vidi više »
29. siječnja
29.
Novi!!: Radio Subotica i 29. siječnja · Vidi više »
29. studenoga
29.
Novi!!: Radio Subotica i 29. studenoga · Vidi više »
7. svibnja
7.
Novi!!: Radio Subotica i 7. svibnja · Vidi više »
