Brže od pregledniku!
64 odnosi: Antifašizam, Austro-Ugarska, Šabac, Županja, Beograd, Branko Jegić, Crvena armija, Drugi svjetski rat, Gestapo, Hrvati, Hrvatska, Josip Broz Tito, Komesar, Komunizam, Kosta Pećanac, Kragujevac, Krilatica, Krupanj, Lajkovac, Loznica, Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske, Miro Vuco, Mostar, Nacionalni stroj, Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije, Narodnooslobodilački pokret, Neonacizam, Opuzen, Orden narodnog heroja, Politika (novine), Prva proleterska brigada NOVJ-a, Savez komunista Jugoslavije, Slobodna Dalmacija, Srbija, Srpski dobrovoljački korpus, Stjepan Gračan, Svastika, Valjevo, Vodnik, Vojin Bakić, Wehrmacht, Zelengora, 13. kolovoza, 14. prosinca, 17. srpnja, 18. srpnja, 1916., 1937., 1940., 1941., ..., 1942., 1943., 1949., 1961., 1978., 1991., 20. listopada, 2004., 2009., 2010., 2011., 22. svibnja, 24. prosinca, 27. siječnja. Proširite indeks (14 više) »
Antifašizam
Antifašizam je pokret protiv fašizma i nacizma, koji se od sredine 1930-ih pojavio u gotovo svim europskim zemljama, i koji je u različitim oblicima otpora okupljao različite političke stranke (demokrate, liberale, socijaliste, komuniste, demokršćane i dr.). Naziv antifašizam razvio se u današnjem značenju zbog toga što se »fašizam« rabio kao generički pojam koji označuje ideologije, političke pokrete i organizacije te vladavinske poretke koji su po svojoj socijalnoj osnovi i političkoj funkciji te metodama djelovanja srodni talijanskom fašizmu (kao i njemačkom nacizmu).
Novi!!: Stjepan Filipović i Antifašizam · Vidi više »
Austro-Ugarska
Carska i kraljevska (k.u.k.) dvojna monarhija Austro-Ugarska (1867. – 1918.) bila je višenacionalna država u Srednjoj Europi s vladarima isključivo iz Habsburške dinastije.
Novi!!: Stjepan Filipović i Austro-Ugarska · Vidi više »
Šabac
Šabac je grad na desnoj obali Save u Srbiji, trgovačko i gospodarsko središte Mačve.
Novi!!: Stjepan Filipović i Šabac · Vidi više »
Županja
Karta s potencijalnim prvim spomenom Županje. Tabula Hungariae (Lazarusova karta) iz 1528. godine. Županju je lako pronaći ako prvo potražimo prikaz Mohačke bitke blizu sredine karte i zatim idemo kartom vodoravno desno dok ne dođemo do Save. Županja je grad u zapadnom Srijemu.
Novi!!: Stjepan Filipović i Županja · Vidi više »
Beograd
Beograd (sr. ćir. Београд; 44.83° sjeverno, 20.50° istočno) je glavni i najveći grad Republike Srbije te njeno političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte.
Novi!!: Stjepan Filipović i Beograd · Vidi više »
Branko Jegić
Branko Jegić (Subotica, 13. travnja 1944. K.Č.: Branko Jegić, br.3-4/2002. – Subotica, 19. ožujka 2002.) je bački hrvatski književnik i kulturni radnik iz Vojvodine.
Novi!!: Stjepan Filipović i Branko Jegić · Vidi više »
Crvena armija
Amblem Crvene armije Sovjetski vojnici Spomenik Crvenoj armiji u Berlinu Crvena armija je bila vojska Sovjetskog Saveza 1918. – 1946., nakon čega je 1946. – 1991. nosila naziv Sovjetska armija.
Novi!!: Stjepan Filipović i Crvena armija · Vidi više »
Drugi svjetski rat
Drugi svjetski rat (1. rujna 1939. – 2. rujna 1945.), međunarodni je oružani sukob koji je izbio 21 godinu nakon Prvoga svjetskog rata.
Novi!!: Stjepan Filipović i Drugi svjetski rat · Vidi više »
Gestapo
Sjedište Gestapa u Berlinu (26. travnja 1933. – 8. svibnja 1945.), bila je pokrata za "Geheime Staatspolizei" (njem. Državna tajna policija) koja je u razdoblju od nastanka Trećeg Reicha pa sve do kraja Drugog svjetskog rata djelovala kako na području samog Reicha, tako i tijekom rata u svim okupiranim zemljama.
Novi!!: Stjepan Filipović i Gestapo · Vidi više »
Hrvati
Bez opisa.
Novi!!: Stjepan Filipović i Hrvati · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Stjepan Filipović i Hrvatska · Vidi više »
Josip Broz Tito
Josip Broz (Kumrovec, 7. svibnja 1892. – Ljubljana, 4. svibnja 1980.), poznat pod nadimkom Tito, bio je jugoslavenski komunistički revolucionar, političar i državnik, prvi glavni tajnik Pokreta nesvrstanih, predsjednik predsjedništva Saveza komunista Jugoslavije i autokratski, doživotni predsjednik Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije u kontinuitetu od 14. siječnja 1953. do svoje smrti 4. svibnja 1980. Iako je bio čelnik totalitarne države i unatoč činjenici da je njegova vladavina zbog političke represije,, Opća i nacionalna enciklopedija, proleksis.lzmk.hr, pristupljeno 30.
Novi!!: Stjepan Filipović i Josip Broz Tito · Vidi više »
Komesar
K. S. Petrov-Vodkin ''Smrt komesara (1928.)'' Komesar (od latinski: commissarius.
Novi!!: Stjepan Filipović i Komesar · Vidi više »
Komunizam
Komunizam (iz franc. communisme, od lat. communis, zajednički, univerzalanBall, Terence i Richard Dagger. 2019. "" (revised ed.). Encyclopædia Britannica. Pristupljeno 10. lipnja 2020.), političko-filozofska, društveno-filozofska, politička i ekonomska ideologija i politički pokret čiji je krajnji cilj uspostava komunističkog društva - socioekonomskog poretka strukturiranog prema ideji društvenog vlasništva proizvodnih sredstava i nestanka društvenih slojeva, novca i države.
Novi!!: Stjepan Filipović i Komunizam · Vidi više »
Kosta Pećanac
Konstantin "Kosta" Milovanović, poznat po nadimku Pećanac (Dečani, 1879. – Sokobanja, 25. svibnja 1944.), četnički vojvoda tijekom prvog i drugog svjetskog rata.
Novi!!: Stjepan Filipović i Kosta Pećanac · Vidi više »
Kragujevac
Kragujevac je s 179.417 stanovnika (popis stanovnika 2011. godine) četvrti grad po veličini u Srbiji.
Novi!!: Stjepan Filipović i Kragujevac · Vidi više »
Krilatica
Krilaticom (također geslo, moto ili parola) se naziva izraz ili skup riječi koje predstavljaju određenu društvenu skupinu ili organizaciju.
Novi!!: Stjepan Filipović i Krilatica · Vidi više »
Krupanj
Krupanj (ćir.: Крупањ) je grad i središte istoimene općine u Mačvanskom okrugu u Srbiji.
Novi!!: Stjepan Filipović i Krupanj · Vidi više »
Lajkovac
Lajkovac (ćirilično Лајковац) grad i središte istoimene općine u Republici Srbiji.
Novi!!: Stjepan Filipović i Lajkovac · Vidi više »
Loznica
Loznica je gradić i općina na zapadu Srbije, u blizini granice s Bosnom i Hercegovinom.
Novi!!: Stjepan Filipović i Loznica · Vidi više »
Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske
Ministarstvo kulture i medija je središnje tijelo državne uprave u Republici Hrvatskoj koje obavlja upravne i druge poslove u području kulture koji se odnose na: razvitak i unapređenje kulture, kulturnog i umjetničkog stvaralaštva, kulturnog života i kulturnih djelatnosti; osnivanja ustanova i drugih pravnih osoba u kulturi.
Novi!!: Stjepan Filipović i Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske · Vidi više »
Miro Vuco
Miro Vuco (Vojnić Sinjski, 15. rujna 1941.), hrvatski je akademski kipar.
Novi!!: Stjepan Filipović i Miro Vuco · Vidi više »
Mostar
Mostar je grad u Bosni i Hercegovini.
Novi!!: Stjepan Filipović i Mostar · Vidi više »
Nacionalni stroj
Zastava Nacionalnog stroja Nacionalni stroj (srp. ćir. Национални строј) bila je neonacistička organizacija u Srbiji, sa sjedištem u Vojvodini.
Novi!!: Stjepan Filipović i Nacionalni stroj · Vidi više »
Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije
Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije, punim nazivom Narodnooslobodilačka partizanska i dobrovoljačka vojska Jugoslavije (NOP DVJ) ili Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije (NOV i POJ), kraće i popularnije partizani, naziv je za oružane snage koje su vodile narodnooslobodilački rat na području Jugoslavije tijekom Drugoga svjetskoga rata pod vodstvom tadašnje Komunističke partije Jugoslavije.
Novi!!: Stjepan Filipović i Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije · Vidi više »
Narodnooslobodilački pokret
Pojam narodnooslobodilački pokret, u općem smislu koristi se za političke pokrete koji vode borbu za narodno odnosno nacionalno oslobođenje od "nenarodnih" vlasti: diktatorskoga režima, okupatorskoga ili kvislinškoga režima, ili od kolonijalne vlasti.
Novi!!: Stjepan Filipović i Narodnooslobodilački pokret · Vidi više »
Neonacizam
Militantno nastrojen neonacist iz SAD-aNeonacizam (starogrčki: νέος, néos, „novo, mlado” i Nacizam) je ideologija stvorena nakon Drugog svjetskog rata koja teži obnavljanju nacionalsocijalizma te stvaranju Četvrtog Reicha.
Novi!!: Stjepan Filipović i Neonacizam · Vidi više »
Opuzen
Opuzen je grad u Dalmaciji, Hrvatskoj.
Novi!!: Stjepan Filipović i Opuzen · Vidi više »
Orden narodnog heroja
Orden narodnog heroja jugoslavensko je odlikovanje za hrabrost, drugo najviše vojno odlikovanje u socijalističkoj Jugoslaviji.
Novi!!: Stjepan Filipović i Orden narodnog heroja · Vidi više »
Politika (novine)
Politika (srpska ćirilica: Политика), srbijanske su novine čije je prvo izdanje izašlo 25. siječnja 1904. godine.
Novi!!: Stjepan Filipović i Politika (novine) · Vidi više »
Prva proleterska brigada NOVJ-a
Prva proleterska narodnooslobodilačka udarna brigada je bila prva partizanska brigada u okupiranoj Jugoslaviji.
Novi!!: Stjepan Filipović i Prva proleterska brigada NOVJ-a · Vidi više »
Savez komunista Jugoslavije
Savez komunista Jugoslavije (skraćeno: SKJ, ćir. СКЈ; srp. Савез комуниста Југославије, slv. Zveza komunistov Jugoslavije, mak. Сојуз на комунистите на Југославија) je bila politička stranka koja je vladala Socijalističkom Federativnom Republikom Jugoslavijom.
Novi!!: Stjepan Filipović i Savez komunista Jugoslavije · Vidi više »
Slobodna Dalmacija
Slobodna Dalmacija je hrvatski dnevnik i najtiražnije novine u Dalmaciji.
Novi!!: Stjepan Filipović i Slobodna Dalmacija · Vidi više »
Srbija
Srbija (srp. Србија), službeni naziv: Republika Srbija (srp. Република Србија), europska je kontinentalna država smještena u jugoistočnoj Europi. Teritorijem obuhvaća dio Panonske nizine na sjeveru, te je djelomice srednjoeuropska država. Duljina granica Srbije je 2.114,2 km. Na sjeveru graniči s Mađarskom, na zapadu s Hrvatskom i Bosnom i Hercegovinom, na jugozapadu s Crnom Gorom, na istoku s Rumunjskom i Bugarskom te na jugu sa Sjevernom Makedonijom i s Kosovom. Zemlja ima 6.690.887 stanovnika. Površina zemlje iznosi 77.474 km2 (bez Kosova) što Srbiju svrstava u države srednje veličine. Preko teritorija Srbije prelaze sve važnije kopnene prometnice. Kako cestovni tako i željeznički promet iz sjeverne, zapadne i centralne Europe prolazi kroz Srbiju na putu do jugoistoka Europe i jugozapada Azije. Moravsko-vardarska i Moravsko-nišavska dolina imaju najveći značaj u kopnenom prometu. Glavni je grad Beograd koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Srbije. Slijedeći slavenske migracije na jugoistok Europe Srbi nastanjuju ova područja s drugim narodima poslije 6. stoljeća, uspostavili su nekoliko država u ranom srednjem vijeku. Prvotnom srpskom državom vladaju Vlastimirovići prva poznata vladajuća dinastija srednjovjekovne srpske države. Srbi su, pored Hrvata, jedini donijeli svoje ime iz prapostojbine, dok su ostali južni Slaveni svoja imena dobivali po zemljopisnim nazivima regija koje su naseljavali. Na početku 7. stoljeća na teritoriju Bizantskog Carstva Srbi osnivaju Rašku. Raška je postala kraljevina 1216. godine, kada je srpski kralj Stefan Prvovjenčani, sin velikog župana Stefana Nemanje, okrunjen krunom koju mu je poslao rimski papa. Već 1219. godine i Srpska pravoslavna crkva je dobila neovisnost od strane Vaseljenskog patrijarha. Najveću moć srpska država imala je u vrijeme Stefana Uroša IV. Dušana koji granice Srbije širi na jug nekadašnjeg Bizantskog područja te se proglašava carstvom "Srba i Grka". Nakon Dušanove smrti osvojeni krajevi se osamostaljuju pod vodstvom lokalnih velikaša, no u to vrijeme započinju i provale Turaka na balkanski poluotok koji ubrzo pobjeđuju Bugare na rijeci Marici, a potom i Srbe u bitki na Kosovu. Do sredine 16. stoljeća, cijela suvremena Srbija pada pod vlast Osmanlija, s vremena na vrijeme prekinute od strane Habsburške Monarhije koja se širi prema centralnoj Srbiji s kraja 17. stoljeća, zadržavajući uporište u suvremenoj Vojvodini. Početkom 19. stoljeća, srpska revolucija utemeljila je nacionalnu državu kao prvu ustavnu monarhiju regije koja je kasnije proširila svoj teritorij. Nakon katastrofalnih žrtava u Prvom svjetskom ratu i kasnije ujedinjenja bivše Habsburške krune Vojvodine i drugih regija sa Srbijom, zemlja je utemeljila Jugoslaviju s drugim južnoslavenskim narodima. Tijekom raspada Jugoslavije, Srbija je formirala zajednicu s Crnom Gorom koja je mirno riješena 2006. godine, kada je Srbija ponovno uspostavila svoju neovisnost. Prema Ustavu Republike Srbije, u sastavu Srbije nalaze se autonomne pokrajine Vojvodina i Kosovo i Metohija (koja ima višu autonomiju). Kosovo je 2008. godine proglasilo neovisnost od UNMIK-a, što je priznalo 85 zemalja članica OUN, čemu se službeni Beograd protivi. U Srbiji je službeni jezik srpski. Prema političkom ustroju Srbija je parlamentarna Republika. Srbija je članica Ujedinjenih naroda, Vijeća Europe, Partnerstva za mir te Organizacije za europsku sigurnost i suradnju. Srbija je i službeni kandidat za članstvo u Europskoj uniji.
Novi!!: Stjepan Filipović i Srbija · Vidi više »
Srpski dobrovoljački korpus
*Srpski dobrovoljački korpus (Prvi svjetski rat).
Novi!!: Stjepan Filipović i Srpski dobrovoljački korpus · Vidi više »
Stjepan Gračan
Stjepan Gračan (Prugovac, 28. veljače 1941. – Zagreb, 6. veljače 2022.), hrvatski kipar.
Novi!!: Stjepan Filipović i Stjepan Gračan · Vidi više »
Svastika
Hindu obliku Trećeg Reicha Svastika (od sanskrt. svasti, sreća, zdravlje) je križ s četiri jednaka kraka, od kojih svaki završava produžetkom pod pravim kutom.
Novi!!: Stjepan Filipović i Svastika · Vidi više »
Valjevo
Valjevo je grad u Srbiji s oko 60.000 stanovnika i sjedište istoimene općine.
Novi!!: Stjepan Filipović i Valjevo · Vidi više »
Vodnik
* Vodnik, prezime.
Novi!!: Stjepan Filipović i Vodnik · Vidi više »
Vojin Bakić
Ivana Gorana Kovačića (1946) park Borik u Bjelovaru Vojin Bakić (Bjelovar, 5. lipnja 1915. - Zagreb, 18. prosinca 1992.), hrvatski kipar srpskog podrijetla.
Novi!!: Stjepan Filipović i Vojin Bakić · Vidi više »
Wehrmacht
Vojnici Wehrmachta na polaganju prisege Wehrmacht (njem. Obrambene snage) naziv za njemačke oružane snage u doba nacizma, od 1935.
Novi!!: Stjepan Filipović i Wehrmacht · Vidi više »
Zelengora
Zelengora je planina u sjeveroistočnoj Hercegovini, BiH, koja se nalazi u sklopu Nacionalnog parka Sutjeska.
Novi!!: Stjepan Filipović i Zelengora · Vidi više »
13. kolovoza
13.
Novi!!: Stjepan Filipović i 13. kolovoza · Vidi više »
14. prosinca
14.
Novi!!: Stjepan Filipović i 14. prosinca · Vidi više »
17. srpnja
17.
Novi!!: Stjepan Filipović i 17. srpnja · Vidi više »
18. srpnja
18.
Novi!!: Stjepan Filipović i 18. srpnja · Vidi više »
1916.
Bez opisa.
Novi!!: Stjepan Filipović i 1916. · Vidi više »
1937.
Bez opisa.
Novi!!: Stjepan Filipović i 1937. · Vidi više »
1940.
1940. (rimski MCMXL), bila je prijestupna, 39.
Novi!!: Stjepan Filipović i 1940. · Vidi više »
1941.
Bez opisa.
Novi!!: Stjepan Filipović i 1941. · Vidi više »
1942.
Važni događaji neodređenog datuma.
Novi!!: Stjepan Filipović i 1942. · Vidi više »
1943.
Bez opisa.
Novi!!: Stjepan Filipović i 1943. · Vidi više »
1949.
Bez opisa.
Novi!!: Stjepan Filipović i 1949. · Vidi više »
1961.
Bez opisa.
Novi!!: Stjepan Filipović i 1961. · Vidi više »
1978.
Bez opisa.
Novi!!: Stjepan Filipović i 1978. · Vidi više »
1991.
Bez opisa.
Novi!!: Stjepan Filipović i 1991. · Vidi više »
20. listopada
20.
Novi!!: Stjepan Filipović i 20. listopada · Vidi više »
2004.
2004. je bila prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u četvrtak.
Novi!!: Stjepan Filipović i 2004. · Vidi više »
2009.
2009. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u četvrtak.
Novi!!: Stjepan Filipović i 2009. · Vidi više »
2010.
2010. godina po gregorijanskom kalendaru započela je u petak; nije prijestupna; 10.
Novi!!: Stjepan Filipović i 2010. · Vidi više »
2011.
Bez opisa.
Novi!!: Stjepan Filipović i 2011. · Vidi više »
22. svibnja
22.
Novi!!: Stjepan Filipović i 22. svibnja · Vidi više »
24. prosinca
24.
Novi!!: Stjepan Filipović i 24. prosinca · Vidi više »
27. siječnja
27.
Novi!!: Stjepan Filipović i 27. siječnja · Vidi više »
Preusmjerava ovdje:
Stipan Filipović, Stjepan Stevo Filipović.
