Brže od pregledniku!
52 odnosi: Žumberačka gora, Beč, Filozofski fakultet u Zagrebu, Franjo Marković, Franjo Rački, Geografija, Grkokatolička Crkva, Grkokatoličko sjemenište u Zagrebu, Hrvati, Hrvatska, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Hrvatski jezik, Hrvatski sabor, Ivan Kukuljević Sakcinski, Josip Juraj Strossmayer, Karlovac, Klasična gimnazija u Zagrebu, Matica hrvatska, Mirogoj, Neovisna narodna stranka, Političar, Povijest, Povjesničar, Prag, Reštovo Žumberačko, Sošice, Sveučilište u Beču, Sveučilište u Zagrebu, Varaždin, Vjekoslav Babukić, Zagreb, Znanstvenik, 1. listopada, 1843., 1863., 1864., 1865., 1869., 1870., 1873., 1874., 1875., 1882., 1883., 1886., 1887., 1889., 1891., 1900., 1905., ..., 1914., 8. lipnja. Proširite indeks (2 više) »
Žumberačka gora
Sopotski slap. Žumberak ili Žumberačka gora (slov. Gorjanci) je gorje na sjeverozapadu Hrvatske, južno od Zagorja i zapadno od Zagreba te dijelom u Sloveniji.
Novi!!: Tadija Smičiklas i Žumberačka gora · Vidi više »
Beč
Beč (Savezni glavni grad Beč, standardni njemački: Bundeshauptstadt Wien, bečki njemački: Bundeshauptstod Wean, mađarski: Bécs, slovački: Viedeň, slovenski: Dunaj), glavni grad Austrije, i jedna od devet austrijskih saveznih država.
Novi!!: Tadija Smičiklas i Beč · Vidi više »
Filozofski fakultet u Zagrebu
Zgrada Filozofskog fakulteta u Zagrebu Filozofski fakultet u Zagrebu sastavnica je Sveučilišta u Zagrebu koje je najstarije u Hrvatskoj, a ubraja se i među starija u Europi.
Novi!!: Tadija Smičiklas i Filozofski fakultet u Zagrebu · Vidi više »
Franjo Marković
Franjo Marković Jose Bužana iz 1903. Franjo Marković (ili Franjo pl. Marković) (Križevci, 26. srpnja 1845. – Zagreb, 15. rujna 1914.), hrvatski filozof i književnik.
Novi!!: Tadija Smičiklas i Franjo Marković · Vidi više »
Franjo Rački
Franjo Rački (Fužine, 25. studenoga 1828. – Zagreb, 13. veljače 1894.), hrvatski katolički svećenik, povjesničar, publicist, kulturni djelatnik, narodnjački političar, "otac hrvatske moderne kritičke historiografije".
Novi!!: Tadija Smičiklas i Franjo Rački · Vidi više »
Geografija
Geografija (grč. γεωγραφία), znanost koja proučava prostornu stvarnost Zemljine površine.
Novi!!: Tadija Smičiklas i Geografija · Vidi više »
Grkokatolička Crkva
Metliki, Slovenija Grkokatoličanstvo ili Unijatska Crkva.
Novi!!: Tadija Smičiklas i Grkokatolička Crkva · Vidi više »
Grkokatoličko sjemenište u Zagrebu
Grkokatoličko sjemenište u Zagrebu je središnja odgojna ustanova Križevačke eparhije i najstarija ustanova grkokatoličke Crkve u Hrvatskoj koja potječe još iz Marčanske eparhije.
Novi!!: Tadija Smičiklas i Grkokatoličko sjemenište u Zagrebu · Vidi više »
Hrvati
Bez opisa.
Novi!!: Tadija Smičiklas i Hrvati · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Tadija Smičiklas i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti
Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU) najviša je hrvatska znanstvena i umjetnička institucija.
Novi!!: Tadija Smičiklas i Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti · Vidi više »
Hrvatski jezik
Hrvatski jezik (ISO 639-3: hrv) obuhvaća govoreni i pisani hrvatski standardni jezik i sve narodne govore kojima govore i pišu Hrvati.
Novi!!: Tadija Smičiklas i Hrvatski jezik · Vidi više »
Hrvatski sabor
Hrvatski sabor Hrvatski sabor jednodomno je zastupničko tijelo građana, te nositelj zakonodavne vlasti u Republici Hrvatskoj.
Novi!!: Tadija Smičiklas i Hrvatski sabor · Vidi više »
Ivan Kukuljević Sakcinski
Ivan Kukuljević Sakcinski (Varaždin, 29. svibnja 1816. – Puhakovec, Sveti Križ Začretje, 1. kolovoza 1889.), bio je hrvatski povjesničar, književnik i političar.
Novi!!: Tadija Smičiklas i Ivan Kukuljević Sakcinski · Vidi više »
Josip Juraj Strossmayer
Josip Juraj Strossmayer (Osijek, 4. veljače 1815. – Đakovo, 8. travnja 1905.), bio je hrvatski biskup, teolog, političar, utemeljitelj središnjih hrvatskih znanstvenih i kulturnih institucija te pisac i mecena.
Novi!!: Tadija Smičiklas i Josip Juraj Strossmayer · Vidi više »
Karlovac
Karlovac je grad u Hrvatskoj, upravno središte Karlovačke županije.
Novi!!: Tadija Smičiklas i Karlovac · Vidi više »
Klasična gimnazija u Zagrebu
Klasična gimnazija – Collegium Zagrabiense, najstarija je srednja škola u Republici Hrvatskoj koja kontinuirano djeluje od svoga osnutka.
Novi!!: Tadija Smičiklas i Klasična gimnazija u Zagrebu · Vidi više »
Matica hrvatska
Zgrada u Zagrebu, sjedište Matice hrvatske Matica hrvatska jedna je od najstarijih hrvatskih kulturnih ustanova.
Novi!!: Tadija Smičiklas i Matica hrvatska · Vidi više »
Mirogoj
Arkade Gaj urni – Krematorij na Mirogoju Joze Kljakovića u arkadama Mrtvačnica na Mirogoju Mirogoj je prepoznato kao važno europsko groblje od strane Udruženja znamenitih groblja Europe. Spomenik srpanjskim žrtvama. Antuna Augustinčića na grobu obitelji Vajda na Mirogoju. Mirka Račkog na grobu obitelji Tarnik. Mirogoj je središnje zagrebačko groblje smješteno na obroncima Medvednice.
Novi!!: Tadija Smičiklas i Mirogoj · Vidi više »
Neovisna narodna stranka
Neovisna narodna stranka (neodvisna, kako se je u svojem vremenu zvala) naziv je za političku stranku koju su 1880. godine u Banskoj Hrvatskoj osnovali bivši članovi Narodne stranke na čelu s Matijom Mrazovićem.
Novi!!: Tadija Smičiklas i Neovisna narodna stranka · Vidi više »
Političar
G-20 Političar je naziv osobu kojoj je glavna životna djelatnost bavljenje politikom, bilo kao pripadnik institucija državne vlasti, kroz aktivnosti koje mogu biti mandat, izbori, prosvjedne akcije, pučevi ili revolucije.
Novi!!: Tadija Smičiklas i Političar · Vidi više »
Povijest
Povijest ili historija (etim. od grčkog ἱστορία, istoria, istraga ili informacija, spoznaja dobivena istraživanjem, od glagola ἱστορεῖν, istraživati) u hrvatskom jeziku ponekad se razgovorno koriste kao istoznačnice za prošlu zbilju (lat. res gestae: djela), ali danas uvelike prevladava povijest.
Novi!!: Tadija Smičiklas i Povijest · Vidi više »
Povjesničar
Povjesničar je osoba koja se bavi proučavanjem povijesti, tj.
Novi!!: Tadija Smičiklas i Povjesničar · Vidi više »
Prag
Prag (češ. Praha), glavni je i s 1,3 milijuna stanovnika najveći grad Češke te njezino kulturno, gospodarsko i političko središte.
Novi!!: Tadija Smičiklas i Prag · Vidi više »
Reštovo Žumberačko
Reštovo Žumberačko je naseljeno mjesto u Republici Hrvatskoj u Zagrebačkoj županiji.
Novi!!: Tadija Smičiklas i Reštovo Žumberačko · Vidi više »
Sošice
Sošice su naseljeno mjesto u Republici Hrvatskoj u Zagrebačkoj županiji.
Novi!!: Tadija Smičiklas i Sošice · Vidi više »
Sveučilište u Beču
Sveučilište u Beču osnovao je 12. ožujka 1365. Herzog Rudolf IV.
Novi!!: Tadija Smičiklas i Sveučilište u Beču · Vidi više »
Sveučilište u Zagrebu
Sveučilište u Zagrebu (lat. Universitas Studiorum Zagrabiensis) najstarije je sveučilište s neprekidnim djelovanjem u Hrvatskoj i među najstarijima je u Europi.
Novi!!: Tadija Smičiklas i Sveučilište u Zagrebu · Vidi više »
Varaždin
Varaždin je grad u sjeverozapadnoj Hrvatskoj smješten uz obalu rijeke Drave, povijesno, kulturno, obrazovno, gospodarsko, sportsko i turističko središte Varaždinske županije, najstarije županije u Hrvatskoj.
Novi!!: Tadija Smičiklas i Varaždin · Vidi više »
Vjekoslav Babukić
Vjekoslav Babukić (Požega, 16. lipnja 1812. – Zagreb, 20. prosinca 1875.), bio je hrvatski jezikoslovac, prevoditelj i preporoditelj.
Novi!!: Tadija Smičiklas i Vjekoslav Babukić · Vidi više »
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Novi!!: Tadija Smičiklas i Zagreb · Vidi više »
Znanstvenik
Znanstveno istraživanje Znanstvenici u laboratoriju. Znanstvenik je netko tko sustavno prikuplja i koristi istraživanja i dokaze, postavlja hipotezu i testira je, kako bi stekao i podijelio razumijevanje i znanje.
Novi!!: Tadija Smičiklas i Znanstvenik · Vidi više »
1. listopada
1.
Novi!!: Tadija Smičiklas i 1. listopada · Vidi više »
1843.
Bez opisa.
Novi!!: Tadija Smičiklas i 1843. · Vidi više »
1863.
Bez opisa.
Novi!!: Tadija Smičiklas i 1863. · Vidi više »
1864.
Bez opisa.
Novi!!: Tadija Smičiklas i 1864. · Vidi više »
1865.
Bez opisa.
Novi!!: Tadija Smičiklas i 1865. · Vidi više »
1869.
Bez opisa.
Novi!!: Tadija Smičiklas i 1869. · Vidi više »
1870.
Bez opisa.
Novi!!: Tadija Smičiklas i 1870. · Vidi više »
1873.
Bez opisa.
Novi!!: Tadija Smičiklas i 1873. · Vidi više »
1874.
Bez opisa.
Novi!!: Tadija Smičiklas i 1874. · Vidi više »
1875.
Bez opisa.
Novi!!: Tadija Smičiklas i 1875. · Vidi više »
1882.
Bez opisa.
Novi!!: Tadija Smičiklas i 1882. · Vidi više »
1883.
Bez opisa.
Novi!!: Tadija Smičiklas i 1883. · Vidi više »
1886.
Bez opisa.
Novi!!: Tadija Smičiklas i 1886. · Vidi više »
1887.
Bez opisa.
Novi!!: Tadija Smičiklas i 1887. · Vidi više »
1889.
Bez opisa.
Novi!!: Tadija Smičiklas i 1889. · Vidi više »
1891.
Bez opisa.
Novi!!: Tadija Smičiklas i 1891. · Vidi više »
1900.
Iako je broj 1900 višekratnik broja 4, ova godina nije bila prijestupna.
Novi!!: Tadija Smičiklas i 1900. · Vidi više »
1905.
Bez opisa.
Novi!!: Tadija Smičiklas i 1905. · Vidi više »
1914.
Hrvatska domoljubna humanitarna značka iz 1914. godine.
Novi!!: Tadija Smičiklas i 1914. · Vidi više »
8. lipnja
8.
Novi!!: Tadija Smičiklas i 8. lipnja · Vidi više »
