Sadržaj
160 odnosi: Abraham Maslow, Adolf Hitler, Alain Badiou, Albert Einstein, Analitička filozofija, Analiza, Antika, Antropologija, Aristotel, Arthur Schopenhauer, Čovjek, B. F. Skinner, Bertrand Russell, Bioetika, Biologija, Bitak, Boetije, Bog, Bogoslovlje, Boris Kalin (filozof), Charles Darwin, Civilno društvo, Danilo Pejović, David Hume, Definicija, Dekonstrukcija, Dijalog, Diogen, Dogma, Duh, Edith Stein, Edmund Husserl, Epikur, Epistemologija, Estetika, Etika, Etimologija, Eugen Fink, Europa, Evolucija, Fenomenologija, Feudalizam, Filozofija, Filozofija egzistencije, Filozofija matematike, Filozofija povijesti, Freiburg, Friedrich Nietzsche, Friedrich Wilhelm Joseph von Schelling, Georg Wilhelm Friedrich Hegel, ... Proširite indeks (110 više) »
Abraham Maslow
Abraham Harold Maslow (New York, 1. travnja 1908. – 8. lipnja 1970.), američki psiholog, teoretičar pokreta za ljudske potencijale.
Pogledaj Uvodi u filozofiju i Abraham Maslow
Adolf Hitler
Adolf Hitler (Braunau am Inn, 20. travnja 1889. – Berlin, 30. travnja 1945.) bio je njemački političar, vođa Nacionalsocijalističke njemačke radničke stranke (njemački: Nationalsozialistische Deutsche Arbeiterpartei, skraćeno NSDAP), poznate pod nazivom Nacistička stranka.
Pogledaj Uvodi u filozofiju i Adolf Hitler
Alain Badiou
Alain Badiou (Rabat, 17. siječnja 1937.), francuski filozof.
Pogledaj Uvodi u filozofiju i Alain Badiou
Albert Einstein
Fotoelektrični učinak također pokazuje dualizam: ulazni fotoni dolaze s lijeve strane i udaraju metalnu ploču (na dnu), izbijaju elektrone, koji su prikazani kako izlijeću na desnu stranu. elipsu koja se polako okreće u svojoj ravnini (primjer Merkurova perihela). Albert Einstein (Ulm, 14. ožujka 1879.
Pogledaj Uvodi u filozofiju i Albert Einstein
Analitička filozofija
Analitička filozofija je opći naziv za stil filozofije koji je započeo dominirati u zemljama engleskog govornog područja u 20. stoljeću.
Pogledaj Uvodi u filozofiju i Analitička filozofija
Analiza
Analiza može značiti.
Pogledaj Uvodi u filozofiju i Analiza
Antika
84-376-0194-0). Slično tomu došlo je do mistifikacije antičke arhitekture (Vitruvije) (Víctor Manuel Nieto Alcaide, Alfredo José Morales i Fernando Checa Cremades, ''El mito de lo antiguo y el valor de lo presente'', iz ''Arquitectura del Renacimiento en España, 1488-1599.'', str.
Pogledaj Uvodi u filozofiju i Antika
Antropologija
Područja antropologije Antropologija je znanstvena disciplina koja proučava kulturnu i biološku različitost ljudi.
Pogledaj Uvodi u filozofiju i Antropologija
Aristotel
Aristotel (Stagira u Traciji, 384. pr. Kr. - Halkida, 322. pr. Kr.), starogrčki filozof i prirodoslovac.
Pogledaj Uvodi u filozofiju i Aristotel
Arthur Schopenhauer
'''Arthur Schopenhauer''' Arthur Schopenhauer (Gdanjsk, 22. veljače 1788. – Frankfurt n/M, 21. rujna 1860.), njemački filozof, autor djela Svijet kao volja i predodžba, smatra se utemeljiteljem metafizičkog pesimizma.
Pogledaj Uvodi u filozofiju i Arthur Schopenhauer
Čovjek
Čovjek (lat. Homo sapiens − razuman čovjek) je najmnogobrojnija i najrasprostranjenija vrsta iz reda primata koja ima visoko razvijen mozak sposoban za apstraktno razmišljanje, govor, rješavanje problema, introspekciju, empatiju i sl.
Pogledaj Uvodi u filozofiju i Čovjek
B. F. Skinner
Burrhus Frederic Skinner (Susquehanna Depot, Pennsylvania, 20. ožujka 1904. – Cambridge, Massachusetts, 18. kolovoza 1990.) bio je američki psiholog, biheviorist i socijalni filozof.
Pogledaj Uvodi u filozofiju i B. F. Skinner
Bertrand Russell
Bertrand Arthur William Russell, 3.
Pogledaj Uvodi u filozofiju i Bertrand Russell
Bioetika
Bioetika (grč. bios.
Pogledaj Uvodi u filozofiju i Bioetika
Biologija
Biologija proučava razne žive organizme (u smjeru kazaljke na satu od gore lijevo) Escherichia coli, paprat, gazela, divovski afrički tvrdokrilac 3D model strukture molekule DNK Biologija (od grčkog bios.
Pogledaj Uvodi u filozofiju i Biologija
Bitak
Bitak, kao filozofski pojam (grč. το ον - to on, particip glagola 'biti'), označuje sve ono što jest, što je izvan ništa.
Pogledaj Uvodi u filozofiju i Bitak
Boetije
Anicije Manlije Torkvat Severin BoetijeEnciklopedijski članak: u publikaciji: Slaven Ravlić, gl.
Pogledaj Uvodi u filozofiju i Boetije
Bog
ateizmu u svrhu aludiranja na Boga ili ismijavanja njegova postojanja. Bertel Thorvaldsen: Statua Isusa Krista Bog je natprirodno biće koje vjernici smatraju božanskim ili svetim.
Pogledaj Uvodi u filozofiju i Bog
Bogoslovlje
Bogoslovlje ili teologija (od grčkog θεός theós Bog i λόγος lόgos riječ, govor, znanost o Bogu, govorenje o Bogu) je proučavanje Boga ili religiozno učenje koje nastoji sistematizirati i potkrijepiti vjerske dogme i vjerovanja.
Pogledaj Uvodi u filozofiju i Bogoslovlje
Boris Kalin (filozof)
Boris Kalin (Biograd na Moru, 17. veljače 1930. – Zagreb, 13. rujna 2023.) bio je hrvatski filozof.
Pogledaj Uvodi u filozofiju i Boris Kalin (filozof)
Charles Darwin
Charles Robert Darwin (Shrewsbury, Shopshire, Engleska, 12. veljače 1809. – Downe, Kent, Engleska, 19. travnja 1882.), engleski znanstvenik i prirodoslovac.
Pogledaj Uvodi u filozofiju i Charles Darwin
Civilno društvo
Demokratska društva karakterizira supostojanje triju sektora: javnoga (država), privatnog (tržište) i građanskog (civilno društvo).
Pogledaj Uvodi u filozofiju i Civilno društvo
Danilo Pejović
Danilo Pejović (Ludbreg, 6. ožujka 1928. – Zagreb, 4. listopada 2007.), hrvatski filozof.
Pogledaj Uvodi u filozofiju i Danilo Pejović
David Hume
David Hume (7. svibnja 1711. – 25. kolovoza 1776.), škotski filozof i povjesničar, smatran jednim od najvažnijih figura zapadne filozofije i škotskog prosvjetiteljstva.
Pogledaj Uvodi u filozofiju i David Hume
Definicija
Definicija je sud kojim se nedvosmisleno utvrđuje sadržaj, opseg i doseg nekog pojma.
Pogledaj Uvodi u filozofiju i Definicija
Dekonstrukcija
Dekonstrukcija kao filozofska doktrina je sustav analize i kritike koja vodi ka razotkrivanju razlika između strukture i osnove značenja subjekta.
Pogledaj Uvodi u filozofiju i Dekonstrukcija
Dijalog
Dijalog je literarna i/ili kazališna forma koju čini pisana ili izgovorena konverzacija, komunikacija, razgovor ili razmjena rečenica između dvoje ili više ljudi.
Pogledaj Uvodi u filozofiju i Dijalog
Diogen
* Diogen iz Sinope (umro oko 324. pr. Kr.).
Pogledaj Uvodi u filozofiju i Diogen
Dogma
Izraz dogma generalno se koristi da bi se označio temeljni princip jedne vjere, ili onih filozofski formuliranih uvjerenja koja su postavljena u osnovi datih učenja.
Pogledaj Uvodi u filozofiju i Dogma
Duh
Duh (od staroslavenskog duhǫ od korijena dǫh- koji označava funkciju disanja) kao pojam ima više značenja.
Pogledaj Uvodi u filozofiju i Duh
Edith Stein
Sveta Edith Stein (Wroclaw, 12. listopada 1891. – Auschwitz, 9. kolovoza 1942.), mučenica i svetica Katoličke Crkve, suzaštitnica Europe, redovnica karmelićanka, doktorica znanosti na području filozofije, žrtva nacističkih progona Židova.
Pogledaj Uvodi u filozofiju i Edith Stein
Edmund Husserl
Edmund Husserl (Pronitz, 8. travnja 1859. – Freiburg, 27. travnja 1938.), njemački filozof, osnivač fenomenologije.
Pogledaj Uvodi u filozofiju i Edmund Husserl
Epikur
Epikur (grč. Ἐπίκουρος, Epikouros, Samos, 341. pr. Kr. - Atena, 270. pr. Kr.), bio je filozof iz helenističko-rimskog razdoblja.
Pogledaj Uvodi u filozofiju i Epikur
Epistemologija
Prema Platonu znanje je presjek (znanje.
Pogledaj Uvodi u filozofiju i Epistemologija
Estetika
Partenon, primjer starogrčke arhitekture, kao jednog od polja estestkog proučavanja. Estetika (od grčkog αίσθηση-αισθάνομαι aisthese-aisthanomai, opažati osjećati) je znanost o umjetnosti i umjetničkom stvaralaštvu, i jedna od filozofskih disciplina.
Pogledaj Uvodi u filozofiju i Estetika
Etika
Etika je filozofska disciplina koja proučava moral; ona je filozofija morala, koja istražuje smisao i ciljeve moralnih normi, osnovne kriterije za moralno vrednovanje, kao i uopće zasnovanost i izvor morala.
Pogledaj Uvodi u filozofiju i Etika
Etimologija
Etimologija ili iskonoslovlje (gr. ἔτυμον, étymon „pravo značenje”, od ἔτυμος, etymos „pravi” i λόγος, lógos „riječ”) jest grana jezikoslovlja koja proučava porijeklo riječi.
Pogledaj Uvodi u filozofiju i Etimologija
Eugen Fink
Eugen Fink (Konstanz, 11. prosinca 1905. – Freiburg im Breisgau, 25. srpnja 1975.) bio je njemački filozof.
Pogledaj Uvodi u filozofiju i Eugen Fink
Europa
Europa je zapadni dio Euroazije i zasebni kontinent.
Pogledaj Uvodi u filozofiju i Europa
Evolucija
Evolucija (lat. evolutio: razvoj, razvitak) je naziv za proces zbog kojeg dolazi do promjena nasljednih osobina bioloških populacija tijekom velikog broja uzastopnih generacija.
Pogledaj Uvodi u filozofiju i Evolucija
Fenomenologija
Fenomenologija je filozofski pravac koji polazeći od fenomena čistih intencionalnih akata svijesti želi sagledati njihovu imanentnu suštinu, kao suštinu samih stvari.
Pogledaj Uvodi u filozofiju i Fenomenologija
Feudalizam
Dvorac Veliki Tabor Feudalizam je naziv za oblik društvenog odnosa koji je prevladavao u srednjem vijeku (ali i dobar dio novoga vijeka) a činili su ga feudalci (zemljoposjednici - nasljednici robovlasnika u robovlasničkim društvima odnosno plemenskih poglavara u plemenskim zajednicama), zakupnici i feudi - zemlja koju su seljaci zakupljivali od feudalaca.
Pogledaj Uvodi u filozofiju i Feudalizam
Filozofija
otrovnu kukutu. Filozofija ili mudroslovlje je znanost koja proučava načelne (principijalne), apstraktne i opće probleme vezane za bitak, znanje, moral, um, jezik i ljudsku egzistenciju.
Pogledaj Uvodi u filozofiju i Filozofija
Filozofija egzistencije
Sartre Filozofija egzistencije je skupni naziv za niz filozofskih pravaca kojima je zajedničko slaganje u tome da pod egzistencijom shvaćaju način ljudskog postojanja, a ne postojanja nečega uopće, te teza da postojanje (egzistencija) prethodi biti, odnosno esenciji.
Pogledaj Uvodi u filozofiju i Filozofija egzistencije
Filozofija matematike
Filozofija matematike postavlja temeljna pitanja: što je to matematika i kako se matematika treba koristiti.
Pogledaj Uvodi u filozofiju i Filozofija matematike
Filozofija povijesti
Pojam filozofija povijesti iskovao je Voltaire, koji je 1765. objavio raspravu naslovljenu Philosophie de l'histoire.
Pogledaj Uvodi u filozofiju i Filozofija povijesti
Freiburg
Freiburg im Breisgau (njemački: Freiburg im Breisgau, alemanski: Friburg im Brisgau, francuski: Fribourg-en-Brisgau, talijanski: Friburgo in Brisgovia) nakon Stuttgarta, Mannheima i Karlsruhea četvrti je grad po veličini njemačke savezne pokrajine Baden-Württemberg i najjužniji njemački veliki grad.
Pogledaj Uvodi u filozofiju i Freiburg
Friedrich Nietzsche
Friedrich Wilhelm Nietzsche (Röcken, Prusija, 15. listopada 1844. – Weimar, 25. kolovoza 1900.) njemački je filozof, pjesnik, skladatelj i klasični filolog koji je postao najprovokativniji i jedan od najutjecajnijih mislilaca 19. stoljeća.
Pogledaj Uvodi u filozofiju i Friedrich Nietzsche
Friedrich Wilhelm Joseph von Schelling
Friedrich Wilhelm Joseph von Schelling (27. siječnja 1775. – 20. kolovoza 1854.) njemački filozof Standardne povijesti filozofije tvore ga kao središnju točku u razvoju njemačkog idealizma smještajući ga između Fichtea, njegovog učitelja prije 1800. godine i Hegela.
Pogledaj Uvodi u filozofiju i Friedrich Wilhelm Joseph von Schelling
Georg Wilhelm Friedrich Hegel
Georg Wilhelm Friedrich Hegel (Stuttgart, 27. kolovoza, 1770. – Berlin 14. studenog, 1831.) je njemački filozof i s Fichteom te Schellingom jedan od predstavnika Njemačkog idealizma.
Pogledaj Uvodi u filozofiju i Georg Wilhelm Friedrich Hegel
Glazba
Izvedba Mahlerove 8. simfonije, Kölnska filharmonija Glazba je umjetnost čiji je medij zvuk kojeg organiziramo u vremenu i prostoru, uglavnom po nekom planu i namjerno, iako ima i drugih načina.
Pogledaj Uvodi u filozofiju i Glazba
Gottlob Frege
Friedrich Ludwig Gottlob Frege (Wismar, 8. studenog 1848. – Bad Kleinen, 26. srpnja 1925.), bio je njemački matematičar koji je postao logičar i filozof.
Pogledaj Uvodi u filozofiju i Gottlob Frege
Gramatika
Gramatika (slovnica) je proučavanje pravila koja upravljaju uporabom jezika.
Pogledaj Uvodi u filozofiju i Gramatika
Grčka retorika
Retorika (starogrč., govornik, orator) ili govorništvo općenito je umijeće ili tehnika govorne komunikacije s praktičnom svrhom uvjeravanja sugovornika.
Pogledaj Uvodi u filozofiju i Grčka retorika
Heraklit
'''Heraklit'''Rafael, ''Atenska škola'' (1509. – 1510.), detalj Heraklit Efežanin (grč.; 535. pr. Kr. – 475. pr. Kr.) je grčki filozof predsokratovac.
Pogledaj Uvodi u filozofiju i Heraklit
Historiografija
Historiografija je skup istraživanja u povijesti, posvećenih određenoj temi ili povijesnom razdoblju ili skup povijesnih radova koji imaju ideološko, lingvističko ili nacionalno jedinstvo.
Pogledaj Uvodi u filozofiju i Historiografija
Idealizam
Idealizam je filozofski smjer koji ideju smatra osnovom svega, oprečan materijalizmu.
Pogledaj Uvodi u filozofiju i Idealizam
Ideja
Ideja (od antičko-grčkog ἱδέα) je termin koji se koristi u svakodnevnom govoru ali i značajan pojam promišljanja unutar filozofije.
Pogledaj Uvodi u filozofiju i Ideja
Identitet
* istovjetnost, potpuna jednakost, odnos po kojemu je netko ili nešto jednako samo sebi.
Pogledaj Uvodi u filozofiju i Identitet
Ideologija
Ideologija (francuski: idéologie, od grčkog, ideja i logos) je termin kojim se označava obuhvatni sklop ideja koje uključuju način na koji pojedinac ili grupa gledaju na svijet, te ciljeve, očekivanje i aktivnosti.
Pogledaj Uvodi u filozofiju i Ideologija
Immanuel Kant
Immanuel Kant (Königsberg, 22. travnja 1724. – Königsberg, 12. veljače 1804.), njemački filozof.
Pogledaj Uvodi u filozofiju i Immanuel Kant
Integralno jugoslavenstvo
Integralno jugoslavenstvo naziv je koji se od osnivanja Prve Jugoslavije koristio za ideološko i političko uvjerenje da svi Jugoslaveni čine jednu naciju, u kojoj treba nadići "plemenske podjele" na Srbe, Hrvate i Slovence.
Pogledaj Uvodi u filozofiju i Integralno jugoslavenstvo
Inteligencija
Inteligencija je mentalna karakteristika koja se sastoji od sposobnosti za učenje iz iskustva, prilagodbe na nove situacije, razumijevanja i korištenja apstraktnih pojmova i korištenja prethodnih znanja za snalaženje u novoj okolini u kojima ne pomaže stereotipno nagonsko ponašanje.
Pogledaj Uvodi u filozofiju i Inteligencija
Iskustvo
Iskustvo može označavati.
Pogledaj Uvodi u filozofiju i Iskustvo
Istina
Istina je jedan od temeljnih pojmova u filozofiji, osobito u teoriji spoznaje.
Pogledaj Uvodi u filozofiju i Istina
Ivan Čehok
Ivan Čehok (Korenjak, Maruševec, 13. rujna 1965.) je hrvatski političar.
Pogledaj Uvodi u filozofiju i Ivan Čehok
Jacques Derrida
Jacques Derrida (El-Biar, Alžir, 15. srpnja 1930. – Pariz, Francuska, 8. listopada 2004.), francuski filozof postmodernizma, začetnik pokreta dekonstrukcije.
Pogledaj Uvodi u filozofiju i Jacques Derrida
Jean-Paul Sartre
Jean-Paul Charles Aymard Sartre (Pariz, 21. lipnja 1905. – Pariz, 15. travnja 1980.), francuski filozof, romanopisac, esejist, dramaturg, scenarist i kritičar.
Pogledaj Uvodi u filozofiju i Jean-Paul Sartre
Jezik
Jezik je komunikacijski sustav sastavljen od znakova i pravila koji se koristi za međusobnu komunikaciju i razmjenu značenja.
Pogledaj Uvodi u filozofiju i Jezik
Johann Gottlieb Fichte
Johann Gottlieb Fichte (Rammenau, 19. svibnja 1762. – Berlin, 27. siječnja 1814.), njemački filozof.
Pogledaj Uvodi u filozofiju i Johann Gottlieb Fichte
Josif Staljin
Josif Visarionovič Staljin, ili Iosif Besarion (Soso) Džugašvili (gruzijski: Iosseb (Soso) Besarionis dze Džugašvilii, იოსებ (სოსო) ბესარიონის ძე ჯუღაშვილი, ruski: Иосиф Виссарионович Сталин) (Gori, Gruzija, 18.
Pogledaj Uvodi u filozofiju i Josif Staljin
Karl Marx
Karl Heinrich Marx (Trier, 5. svibnja 1818. – London, 14. ožujka 1883.), njemački je sociolog, filozof, politolog, ekonomist, povjesničar, novinar i revolucionar, ideolog komunističkog i socijalističkog pokreta, lider Međunarodnog saveza radnika ili Prve Internacionale.
Pogledaj Uvodi u filozofiju i Karl Marx
Kategorički imperativ
Kategorički imperativ je formulirao i identificirao njemački filozof Immanuel Kant (1724. – 1804.) kao najviši moralni princip.
Pogledaj Uvodi u filozofiju i Kategorički imperativ
Komunizam
Komunizam (iz franc. communisme, od lat. communis, zajednički, univerzalanBall, Terence i Richard Dagger. 2019. "" (revised ed.). Encyclopædia Britannica. Pristupljeno 10. lipnja 2020.), političko-filozofska, društveno-filozofska, politička i ekonomska ideologija i politički pokret čiji je krajnji cilj uspostava komunističkog društva - socioekonomskog poretka strukturiranog prema ideji društvenog vlasništva proizvodnih sredstava i nestanka društvenih slojeva, novca i države.
Pogledaj Uvodi u filozofiju i Komunizam
Kubizam
Juan Gris, ''Portret Picassa'', 1912., ulje na platnu, 93,4×74,3 cm, ''Art Institute of Chicago'', Chicago Kubizam je umjetnički stil moderne umjetnosti, nastao u Francuskoj od 1907. do 1911. god.
Pogledaj Uvodi u filozofiju i Kubizam
Kurt Gödel
Kurt Friedrich Gödel (Brno, 28. travnja 1906. – Princeton, 14. siječnja 1978.) je bio austrijsko-američki matematičar i logičar, koji je 1931. godine dokazao kompletnost prvog reda infinitezimalnog računa funkcija.
Pogledaj Uvodi u filozofiju i Kurt Gödel
Kvantna mehanika
valne duljine. Fotoelektrični učinak: fotoni slijeva padaju na metalnu ploču i iz nje izbijaju elektrone. nm. kamera će pokazati zračenje. temperature 8 mK. ultraljubičaste zrake. I. Newton 1672. kako bi objasnio ravnocrtno gibanje svjetlosti, te pojave loma svjetlosti (refrakcija) i odbijanja svjetlosti (refleksija).
Pogledaj Uvodi u filozofiju i Kvantna mehanika
Lao Ce
vodenom bivolu Lao-Ce (Lao-Cu, kineski: 老子, pinyin: Lǎozǐ, Wade-Giles: Lao Tzu) kineski je filozof iz 6. stoljeća pr. Kr. Počasno ime mu je stari majstor.
Pogledaj Uvodi u filozofiju i Lao Ce
Logički pozitivizam
Logički pozitivizam filozofski je pravac koji se također naziva i logički empirizam, kojeg su prvo zastupali pripadnici tzv.
Pogledaj Uvodi u filozofiju i Logički pozitivizam
Logika
Aristotel Logika je grana filozofije.
Pogledaj Uvodi u filozofiju i Logika
Logos
Logos (λόγος) je grčki pojam koji se koristi posebno u domenama filozofije i religije.
Pogledaj Uvodi u filozofiju i Logos
Ludwig Wittgenstein
Ludwig Josef Johann Wittgenstein (Beč, 26. travnja 1889. – Cambridge, 29. travnja 1951.), austrijski filozof koji je pridonio nekoliko epohalnih ideja filozofiji, uglavnom u temeljima logike, filozofiji matematike, filozofiji jezika i filozofiji uma. Njegov utjecaj je širok, jedan je od najznačajnijih filozofa 20.
Pogledaj Uvodi u filozofiju i Ludwig Wittgenstein
Madrid
Gradski simbol:El oso y el madroño (hrv. - medvjed i planika) Madrid je glavni grad Španjolske od 1561. Grad Madrid ima 3.228.359 stanovnika po popisu stanovništva iz 2005.
Pogledaj Uvodi u filozofiju i Madrid
Marcel Proust
Valentin Louis Georges Eugène Marcel Proust, (Pariz, 10. srpnja 1871. – Pariz, 18. studenog 1922.), francuski romanopisac.
Pogledaj Uvodi u filozofiju i Marcel Proust
Marijan Cipra
Marijan Cipra (Zagreb, 22. kolovoza 1940. – Zagreb, 2. svibnja 2008.), hrvatski filozof i prevoditelj.
Pogledaj Uvodi u filozofiju i Marijan Cipra
Mario Vargas Llosa
Jorge Mario Pedro Vargas Llosa (Arequipa, Peru, 28. ožujka 1936.), peruansko-španjolski pisac, jedan od vodećih romanopisaca i esejista u Latinskoj Americi.
Pogledaj Uvodi u filozofiju i Mario Vargas Llosa
Marksizam
Marksizam je teorija i politička djelatnost tj.
Pogledaj Uvodi u filozofiju i Marksizam
Martin Heidegger
Martin Heidegger (1960) Martin Heidegger (Meßkirch, 26. rujna 1889. – Freiburg im Breisgau, 26. svibnja 1976.), njemački filozof egzistencijalizma.
Pogledaj Uvodi u filozofiju i Martin Heidegger
Materijalizam
U filozofiji, teorija materijalizma tvrdi da su sve stvari sastavljene od materijalnih tvari, i da su svi emergenti fenomeni (u koje pripada i fenomen svijesti) rezultat materijalnih svojstva i interakcija.
Pogledaj Uvodi u filozofiju i Materijalizam
Matica hrvatska
Zgrada u Zagrebu, sjedište Matice hrvatske Matica hrvatska jedna je od najstarijih hrvatskih kulturnih ustanova.
Pogledaj Uvodi u filozofiju i Matica hrvatska
Metafizika
Metafizika je grana filozofije koja istražuje principe stvarnosti koji transcendiraju one koje su u bilo kojoj određenoj znanosti.
Pogledaj Uvodi u filozofiju i Metafizika
Metodologija
Metodologija je znanost o metodama, načinu znanstvenog istraživanja.
Pogledaj Uvodi u filozofiju i Metodologija
Michel de Montaigne
'''Michel de Montaigne''' Michel de Montaigne (Chateau de Montaigne, 28. veljače 1533. – Chateau de Montaigne, 13. rujna 1592.), francuski filozof.
Pogledaj Uvodi u filozofiju i Michel de Montaigne
Mick Jagger
Sir Michael Phillip "Mick" Jagger (Dartford, Kent, 26. srpnja 1943.) je engleski rock glazbenik, glumac, tekstopisac, filmski producent i poslovni čovjek.
Pogledaj Uvodi u filozofiju i Mick Jagger
Milet
Karta drevnog Mileta i okolice Plan Hipodamusovog Mileta, 479. pr. Kr., jonskog grada Mileta Milet (grč. Μίλητος; „Milētos“, lat. Miletus) je bio antički grad na zapadnoj obali Anatolije (današnja Turska), odnosno na istočnoj obali Egejskog mora pokraj ušća rijeke Maeander koja je razdvajala drevne pokrajine Joniju i Kariju.
Pogledaj Uvodi u filozofiju i Milet
Milivoj Solar
Milivoj Solar (Koprivnica 8. travnja 1936.), hrvatski teoretičar književnosti, akademik.
Pogledaj Uvodi u filozofiju i Milivoj Solar
Mit
Mit predstavlja priče nastale u raznim kulturnim područjima širom svijeta koje govore o porijeklu i nastanku čovjeka, naroda, i drugih živih bića, te bogova i heroja kulture, kao i nastanka civilizacije i cjelokupnog svemira.
Pogledaj Uvodi u filozofiju i Mit
Modernizam (književnost)
Modernizam (moderna) je naziv kojim povijest književnosti obuhvaća književni pravac koji se javlja u drugoj polovici 19. stoljeća te koji predstavlja dio šireg pokreta modernizma koji je zahvatio sve aspekte kulture u doba prijelaza iz 19.
Pogledaj Uvodi u filozofiju i Modernizam (književnost)
Nagađanje
Nagađanje ili latinizam Špekulacija predstavlja transakciju u kojoj sudionik na temelju nedostatka informacija ili znanja pokušava stvoriti određeni zaključak ili dobit.
Pogledaj Uvodi u filozofiju i Nagađanje
Nenad Miščević
Nenad Miščević (Zagreb, 1. studenoga 1950.) hrvatski filozof i jedan od glavnih predstavnika analitičke filozofije u Hrvatskoj.
Pogledaj Uvodi u filozofiju i Nenad Miščević
Njemačka
Njemačka (njem. Deutschland), službeno: Savezna Republika Njemačka (njem. Bundesrepublik Deutschland) je država u srednjoj Europi. Na sjeveru graniči sa Sjevernim morem, Danskom i Baltičkim morem, na istoku s Poljskom i Češkom, na jugu s Austrijom i Švicarskom, a na zapadu s Francuskom, Luksemburgom, Belgijom i Nizozemskom.
Pogledaj Uvodi u filozofiju i Njemačka
Ontologija
Ontologija (grč. όν, particip glagola biti, tj. biće, bivajuće + λόγος, riječ, učenje) Ontologija (opća metafizika) je temeljna disciplina metafizike, koja proučava biće kao takvo, tj.
Pogledaj Uvodi u filozofiju i Ontologija
Parmenid
Parmenid Parmenid (5. stoljeće pr. Kr.) je bio filoz iz antičke grčke filozof rođen u Eleji, grčkom gradu na jugu Italije.
Pogledaj Uvodi u filozofiju i Parmenid
Pavao Crnjac
Pavao Crnjac (Donja Vast, 11. listopada 1942. – Zagreb, 4. prosinca 2020.)Informativna katolička agencija / Novosti:, objavljeno i pristupljeno 4.
Pogledaj Uvodi u filozofiju i Pavao Crnjac
Platon
Platon (Grčki: Πλάτων, Plátōn) (Atena, 428. pr. Kr. ili 427. pr. Kr. - Atena, 347. pr. Kr. ili 348. pr. Kr.) izuzetno utjecajan grčki filozof, idealist, Sokratov učenik, Aristotelov učitelj i osnivač Akademije.
Pogledaj Uvodi u filozofiju i Platon
Poezija
Poezija (prema grčkom "ποίησις", poiesis, ‘’stvaranje’’) ili pjesništvo je umjetnost koja se zasniva na izražajnim mogućnostima jezika.
Pogledaj Uvodi u filozofiju i Poezija
Pojava
Pojava ili fenomen (grč., mn.) je događaj koji se može promatrati, odnosno doslovno, nešto što je moguće vidjeti.
Pogledaj Uvodi u filozofiju i Pojava
Postmoderna
internacionalnog stila. Joseph Nechvatal, ''Rođenje viraktualnog 2001.'', akrilik na platnu, naslikano uz pomoć računala i robota. Postmoderna, naziv je koji u širem smislu služi za označavanje epohe druge polovice 20 st., a u užem smislu označava neke aspekte mišljenja i stvaralaštva istog razdoblja.
Pogledaj Uvodi u filozofiju i Postmoderna
Poststrukturalizam
Poststrukturalizam je skupina teorija s korijenima u strukturalističkim tradicijama, čvrsto povezana s francuskim jezikoslovcima oko 1960-ih pa sve do skorašnjih desetljeća.
Pogledaj Uvodi u filozofiju i Poststrukturalizam
Povijest
Povijest ili historija (etim. od grčkog ἱστορία, istoria, istraga ili informacija, spoznaja dobivena istraživanjem, od glagola ἱστορεῖν, istraživati) u hrvatskom jeziku ponekad se razgovorno koriste kao istoznačnice za prošlu zbilju (lat.
Pogledaj Uvodi u filozofiju i Povijest
Povijest filozofije
Pojam povijest filozofije, zbog dvoznačnosti pojma povijest (vidi o tome članak historija), ima dvostruko značenje.
Pogledaj Uvodi u filozofiju i Povijest filozofije
Pozitivizam
Pozitivizam je smjer u filozofiji i teoriji znanosti koji sve zasniva na činjenicama, a negira svaku metafiziku, te izbjegava objašnjenje i stvaranje hipoteza.
Pogledaj Uvodi u filozofiju i Pozitivizam
Pragmatizam
Pragmatizam (iz starogrčkog pragma "djelovanje", "rad") označava filozofski stav koji smatra da su ideje dobre samo kao plan djelovanja i da imaju vrijednost prema učinku – ili prema koristi (kada ideja pomaže pri lakšem rješavanju problema i prilagodbi).
Pogledaj Uvodi u filozofiju i Pragmatizam
Priroda
Hopetounski slapovi, Australija Zapadnoj Javi 1982. Priroda je, u najširem smislu, ekvivalent za prirodni, fizički ili materijalni svijet ili svemir.
Pogledaj Uvodi u filozofiju i Priroda
Prirodno stanje
Prirodno stanje označava stanje u kojem se čovjek nalazio prije nego što su sagrađeni gradovi, ili neki put kad nisu postojale ni društvene zajednice.
Pogledaj Uvodi u filozofiju i Prirodno stanje
Prosvjetiteljstvo
''Ako postoji nešto što znaš, izreci to. Ako postoji nešto što ne znaš, istraži to.''— Ilustracija na naslovnici francuske ''Encyclopédie'' iz 1772.; Istina u središtu slike okružena je svjetlom, a predstavljaju je dvije figure desno Filozofija i Razum.
Pogledaj Uvodi u filozofiju i Prosvjetiteljstvo
Protestantizam
Protestantizam je općeniti naziv za sva kršćanska vjerska učenja koja su se odijelila od katolicizma nakon reformacije u 16. stoljeću.
Pogledaj Uvodi u filozofiju i Protestantizam
Prvi svjetski rat
Prvi svjetski rat bio je globalni oružani sukob između dva saveza država (Antanta i Centralne sile) koji se odvijao na više kontinenata od 28. srpnja 1914. do 11. studenoga 1918. Posljedice rata bile su, između ostalih, i više od 40.000.000 žrtava, uključujući približno 20.000.000 mrtvih vojnika i civila (zbog čega je to jedan od najsmrtonosnijih sukoba u modernoj ljudskoj povijesti), pandemija španjolske gripe koje je uzrokovalo oko 50.000.000 – 100.000.000 žrtava i značajna razaranja država i gospodarstava, kao što se većina zemalja našlo u velikim gospodarskim krizama, a SAD je postala vodeća svjetska gospodarska sila.
Pogledaj Uvodi u filozofiju i Prvi svjetski rat
Psihologija
Grčko slovo "psi", uobičajena oznaka koja predstavlja psihologiju općenito Psihologija je društvena znanost koja se bavi moždanim procesima i njihovim izražavanjem u ponašanju.
Pogledaj Uvodi u filozofiju i Psihologija
René Descartes
René Descartes, latinizirano Renatus Cartesius (Descartes (Indre-et-Loire), 31. ožujka 1596. – Stockholm, 11. veljače 1650.), francuski filozof, fizičar, matematičar i utemeljitelj analitičke geometrije.
Pogledaj Uvodi u filozofiju i René Descartes
Richard Wagner
Richard Wagner (Leipzig, 22. svibnja 1813. – Venecija, 13. veljače 1883.), njemački skladatelj, dirigent, reformator opere i središnja ličnost u njenom razvoju u drugoj polovici 19.
Pogledaj Uvodi u filozofiju i Richard Wagner
Rimsko Carstvo
Rimsko Carstvo je uobičajeni naziv za rimsku državu nakon što ju je preustrojio Oktavijan August u zadnja 3 desetljeća prije Krista.
Pogledaj Uvodi u filozofiju i Rimsko Carstvo
Russellov paradoks
Russell 1907. Russellov paradoks (poznat i kao Russellova antinomija) dio je osnovne matematike, koji je otkrio Bertrand Russell 1901., pokazavši da je Fregeova naivna teorija skupova kontradiktorna.
Pogledaj Uvodi u filozofiju i Russellov paradoks
Seneka
* Seneka Mlađi.
Pogledaj Uvodi u filozofiju i Seneka
Seneka Mlađi
Lucije Anej Seneka (lat. Lucius Annaeus Seneca, Córdoba, oko 4. pr. Kr. – Rim, 65.), poznat i kao Seneka Mlađi ili Seneka Filozof, bio je rimski filozof i književnik, glavni predstavnik modernoga, "novog stila", koji se u rimskoj književnosti razvio u vrijeme Neronove vladavine.
Pogledaj Uvodi u filozofiju i Seneka Mlađi
Sigmund Freud
Sigmund Freud (Příbor (tada Freiberg), Češka, 6. svibnja 1856. - London, 23. rujna 1939.), austrijski neurolog židovskog podrijetla i utemeljitelj psihoanalize.
Pogledaj Uvodi u filozofiju i Sigmund Freud
Simon Blackburn
Simon Blackburn 2009. Simon Blackburn, (rođen 12. srpnja 1944.) britanski je filozof, između ostalog poznat na svom radu popularizacije filozofije.
Pogledaj Uvodi u filozofiju i Simon Blackburn
Sjedinjene Američke Države
Sjedinjene Američke Države, također se često koristi kratica SAD (eng. United States of America, USA), savezna je republika u središnjoj Sjevernoj Americi, koja se prostire od Atlantika na istoku do Tihog oceana na zapadu.
Pogledaj Uvodi u filozofiju i Sjedinjene Američke Države
Skepticizam
Skepticizam je trajao od 4. stoljeća pr. Kr. do 2. stoljeća pr. Kr. Osnivač skepticizma je bio Piron iz Elide koji nema pisanih djela.
Pogledaj Uvodi u filozofiju i Skepticizam
Sociologija
Sociologija je znanost koja proučava društva i načine na koje ta društva oblikuju ponašanje, vjerovanja i identitet ljudi.
Pogledaj Uvodi u filozofiju i Sociologija
Sofisti
Sofisti, filozofska škola koja djeluje u klasično doba starogrčke kulture, u 5.
Pogledaj Uvodi u filozofiju i Sofisti
Sokrat
Sokrat Sokrat, st.grč. Σωκράτης / Sokrátes (Atena, 469. - Atena, 399. pr. Kr.), grčki filozof, Platonov učitelj.
Pogledaj Uvodi u filozofiju i Sokrat
Spoznaja
Spoznaja je najviša misaona djelatnost svijeta, poimanje zbilje koje se zasniva na čovjekovu iskustvu i mišljenju.
Pogledaj Uvodi u filozofiju i Spoznaja
Stephen Hawking
'''Stephen William Hawking''' Stephen William Hawking (Oxford, 8. siječnja 1942. – Cambridge, 14. ožujka 2018.), bio je britanski teorijski fizičar.
Pogledaj Uvodi u filozofiju i Stephen Hawking
Steven Weinberg
Steven Weinberg (New York, 3. svibnja 1933. – Austin, 23. srpnja 2021.), američki teorijski fizičar.
Pogledaj Uvodi u filozofiju i Steven Weinberg
Strukturalizam
Strukturalizam je znanstveni pristup koji se temelji na proučavanju organiziranih nizova jedinica s relativno stabilnim odnosima, odnosno različitih struktura.
Pogledaj Uvodi u filozofiju i Strukturalizam
Supstancija
Supstancija je biće koje ne pretpostavlja ni jedno drugo biće koje bi imalo svoj prvotni bitak i kojemu bi bilo daljnje određenje.
Pogledaj Uvodi u filozofiju i Supstancija
Sveučilište u Oxfordu
Zgrada na Sveučilištu Oxford Sveučilište u Oxfordu (engl. University of Oxford, lat. Universitas Oxoniensis, poznato i kao Oxford) sveučilište je u engleskom gradu Oxfordu, utemeljeno 1096. godine.
Pogledaj Uvodi u filozofiju i Sveučilište u Oxfordu
Svijest
Svijest je sposobnost razmišljanja i rasuđivanja o svijetu koji nas okružuje.
Pogledaj Uvodi u filozofiju i Svijest
Svijet
Svijet Svijet je drugi naziv za Zemlju, univerzum, za skup ljudskih bića ili za skup država izvan vlastite.
Pogledaj Uvodi u filozofiju i Svijet
Svjetonazor
Svjetonazor označava odnos pojedinca prema okolini, u kojem se zauzima određeni "pogled na svijet".
Pogledaj Uvodi u filozofiju i Svjetonazor
Tales
Tales Milećanin (grč.:; Milet, Mala Azija, 640. ili 624. pr. Kr. – oko 547. pr. Kr.), grčki filozof predsokratovac, tradicionalno se smatra prvim zapadnjačkim filozofom i ocem znanosti.
Pogledaj Uvodi u filozofiju i Tales
Tehnika
Tehnika (grč., umijeće, vještina) skup je svih oruđa i znanja proizvodnje koja su se historijski razvijala i koja čovjeku omogućuju djelovanje na prirodu u svrhu prilagodbe prirodnih resursa svojim potrebama.
Pogledaj Uvodi u filozofiju i Tehnika
Teorija kaosa
Primjer Lorenzovog atraktora Teorija kaosa opisuje ponašanje nekih nelinearnih dinamičkih sustava u matematici i fizici koji se pod određenim uvjetima ponašaju na prividno nepredvidljiv način (pojam kaos obično označava nered ili slučaj).
Pogledaj Uvodi u filozofiju i Teorija kaosa
Teorija spoznaje
Spoznaja i teoretska refleksija; Prikaz od James Ayscougha, ''A Short Account of the Eye and Nature of Vision'' (London, 1752.), str. 30 Teorija spoznaje ili Gnoseologija (drugi nazivi: noetika, kritika spoznaje) je filozofska disciplina koja ispituje mogućnosti istinite spoznaje i raspravlja o spoznajnim izvorima, njihovom obujmu, pretpostavkama, granicama, kriteriju i objektivnoj vrijednosti spoznaje.
Pogledaj Uvodi u filozofiju i Teorija spoznaje
Thomas Hobbes
'''Thomas Hobbes''' Thomas Hobbes (Malmesbury, Wiltshire, 5. travnja 1588. – Hardwick Hall, Derbyshire, 4. prosinca 1679.) je engleski filozof.
Pogledaj Uvodi u filozofiju i Thomas Hobbes
Thomas Nagel
Thomas Nagel, (Beograd, 4. srpnja 1937.), je poznati američki filozof, profesor filozofije i prava pri Sveučilištu u New Yorku.
Pogledaj Uvodi u filozofiju i Thomas Nagel
Tomizam
Tome Akvinskoga nad Averroesem. Tomizam je oblik teološkog i filozofskog razmišljanja koje potiče od Tome Akvinskog, kojim su se posebno koristili dominikanci, i koji je imao jak utjecaj unutar Katoličke Crkve, čak i tijekom 19.
Pogledaj Uvodi u filozofiju i Tomizam
Tractatus logico-philosophicus
Tractatus logico-philosophicus je djelo austrijskog filozofa Ludwiga Wittgensteina objavljeno 1921.
Pogledaj Uvodi u filozofiju i Tractatus logico-philosophicus
Vladimir Dvorniković
Vladimir Dvorniković (Severin na Kupi, 28. srpnja 1888. – Beograd, 1956.), hrvatski filozof i etnopsiholog.
Pogledaj Uvodi u filozofiju i Vladimir Dvorniković
Vladimir Filipović
Vladimir Filipović (Ludbreg, 26. srpnja 1906. – Silba, 26. lipnja 1984.), hrvatski filozof.
Pogledaj Uvodi u filozofiju i Vladimir Filipović
Vrlina
Vrlina (lat. virtus; grč., aretē) je uobičajena, dobro utemeljena, određenost i pripravnost muških snaga usmjerenih veličanstvenim djelima.
Pogledaj Uvodi u filozofiju i Vrlina
Wilhelm Jerusalem
Wilhelm Jerusalem (1854. – 1923.), austrijski filozof.
Pogledaj Uvodi u filozofiju i Wilhelm Jerusalem
Wolfgang Amadeus Mozart
Wolfgang Amadeus Mozart (Salzburg, 27. siječnja 1756. – Beč, 5. prosinca 1791.), austrijski skladatelj.
Pogledaj Uvodi u filozofiju i Wolfgang Amadeus Mozart
Znanost
Znanost (grč. episteme: razumijevanje, spoznanje, studija; lat. scientia, eng. i fr. science, njem. Wissenschaft) organiziran je sustav sveukupnog ljudskog znanja stečenog opažanjem procesa i pojava u prirodi i društvu, a obrađenog racionalnim, znanstveno prihvatljivim metodama.
Pogledaj Uvodi u filozofiju i Znanost
1900.
Iako je broj 1900 višekratnik broja 4, ova godina nije bila prijestupna.
Pogledaj Uvodi u filozofiju i 1900.
1946.
1946. (rimski MCMXLVI), bila je 45.
Pogledaj Uvodi u filozofiju i 1946.
1997.
1997. (rimski MCMXCVII), bila je devedeset i šesta godina 20. stoljeća i devedsto devedeset i šesta godina 2. tisućljeća.
Pogledaj Uvodi u filozofiju i 1997.
1998.
1998. (rimski MCMXCVIII), bila je devedeset i sedma godina 20. stoljeća te devedsto devedeset i sedma godina 2. tisućljeća.
Pogledaj Uvodi u filozofiju i 1998.
2001.
2001. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u ponedjeljak.
Pogledaj Uvodi u filozofiju i 2001.