Sadržaj
115 odnosi: Adijabatski proces, Albedo, Anticiklona, Astronom, Život, Bar (jedinica), Carl Sagan, Cink, Deuterij, Dopplerov efekt, Dušik, Dušikov(II) oksid, Egzosfera, Ekscentričnost orbite, Ekstrasolarni planeti, Ekstremofili, Elektrolitska disocijacija, Elektron, Europska svemirska agencija, Fluorovodik, Fosfani, Fotokemija, Foton, Geokemija, Geokronologija, Globalno zatopljenje, Helij, Infracrveno zračenje, Ioniziranje, Ionosfera, Japanska aeronautička i svemirska istraživačka agencija, Kelvin, Kisik, Klorovodik, Komet, Konvekcija, Kositar, Kumulonimbus, Luks, Magnetosfera, Magnetsko polje, Mariner 2, Mars, Merkur, Metar, Mezopauza, Mezosfera (dio atmosfere), Mihail Vasiljevič Lomonosov, Mikroorganizmi, Molekula, ... Proširite indeks (65 više) »
Adijabatski proces
Za idealni plin adijabatsko povećanje obujma (volumena) rezultira hlađenjem. °C. Adijabatski proces (grč. ἀδıάβατος: koji se ne može prijeći) je termodinamički proces u kojem nema izmjene topline između sustava i okoline.
Pogledaj Venerina atmosfera i Adijabatski proces
Albedo
reflektira s površine nekoga tijela, omjer odražene svjetlosti prema svjetlosti koja je pala na tijelo. Apsolutno crno tijelo ne bi odrazilo ništa svjetlosti i imalo bi albedo jednak nuli. Vrijednosti albeda za razne površine. Albedo (lat.: bjelina) je broj koji pokazuje koliko se svjetlosti reflektira s površine nekoga tijela, omjer odražene svjetlosti prema svjetlosti koja je pala na tijelo.
Pogledaj Venerina atmosfera i Albedo
Anticiklona
satu i udaljavanje od središta prema rubovima anticiklone. Nadolazeća atmosferska fronta se često može vidjeti i sa zemlje, ali točne granice je teško odrediti. meteorološkoj karti. Evangelista Torricelli je izumio barometar. Stari barometri iz ''Musée des Arts et Métiers'', Pariz.
Pogledaj Venerina atmosfera i Anticiklona
Astronom
Astronom ili astrofizičar je znanstvenik ili znanstvenica kojim je područje istraživanja astronomija ili astrofizika.
Pogledaj Venerina atmosfera i Astronom
Život
Biljka Životinja Život je oblik postojanja živih bića.
Pogledaj Venerina atmosfera i Život
Bar (jedinica)
Bar je mjerna jedinica za tlak izvan Međunarodnog sustava jedinica (SI) kojoj je upotreba zakonom iznimno dopuštena bez ograničenja.
Pogledaj Venerina atmosfera i Bar (jedinica)
Carl Sagan
Dr.
Pogledaj Venerina atmosfera i Carl Sagan
Cink
Cink je kemijski element 12.
Pogledaj Venerina atmosfera i Cink
Deuterij
Deuterij (od grč. deúteros, drugi; kemijski simbol D ili 2H), poznat i kao teški vodik, je stabilni izotop vodika s masenim brojem 2 i s relativnom atomskom masom 2,014.
Pogledaj Venerina atmosfera i Deuterij
Dopplerov efekt
gibanju njihova izvora ili promatrača. Dopplerova učinka i radara može odrediti brzina kretanja vozila. Dopplerov učinak se može primijetiti i kod kretanja labuda po vodi (valovi na vodi). Crveni pomak (gore) i plavi pomak (dolje). Sunčevim (lijevo). Dopplerov učinak ili Dopplerov efekt je promjena frekvencije valova pri relativnom gibanju njihova izvora ili promatrača.
Pogledaj Venerina atmosfera i Dopplerov efekt
Dušik
Dušik (N2) je kemijski inertan plin bez boje, mirisa i okusa.
Pogledaj Venerina atmosfera i Dušik
Dušikov(II) oksid
Dušikov(II) oksid (dušikov monoksid, NO) je najjednostavniji dušikov oksid.
Pogledaj Venerina atmosfera i Dušikov(II) oksid
Egzosfera
Prikaz atmosfere Egzosfera (grč. exo - izvana i grč. sphaira - lopta) je najviši sloj Zemljine atmosfere.
Pogledaj Venerina atmosfera i Egzosfera
Ekscentričnost orbite
Ekscentričnost u geometriji s pojednostavljeno tumači kao odstupanje od središta.
Pogledaj Venerina atmosfera i Ekscentričnost orbite
Ekstrasolarni planeti
Otkrića ekstrasolarnih planeta. Proksime b. Proksime b. Umjetnički prikaz Gliese 876 b. Umjetnički prikaz Upsilon Andromedae b. Svemirskog teleskopa Hubble). Ekstrasolarni planeti ili egzoplaneti su planeti izvan Sunčeva sustava.
Pogledaj Venerina atmosfera i Ekstrasolarni planeti
Ekstremofili
Termofili, tip ekstremofila koji proizvodi svijetle boje Ekstremofili su organizmi koji uspijevaju u fizički ili geokemijski ekstremnim uvjetima koji su štetni za većinu životnih osnova na Zemlji.
Pogledaj Venerina atmosfera i Ekstremofili
Elektrolitska disocijacija
vode. galvanskih članaka. natrijeva klorida: elektron s atoma natrija potpuno prelazi na atom klora. natrijeva klorida. Elektrolitska disocijacija je rastavljanje elektrolita na ione otapanjem ili taljenjem, što je uzrok električnoj vodljivosti njihovih otopina ili talina.
Pogledaj Venerina atmosfera i Elektrolitska disocijacija
Elektron
dualizam). električnog polja koje okružuje pozitivni (crveno) i negativni (plavo) električni naboj. elektrostatičke sile odbijaju, a naboji suprotnog predznaka privlače. nm. valne duljine \lambda koji dolazi s lijeve strane, sudara se sa slobodnim elektronom, pa se zatim stvara novi foton valne duljine \lambda' koji se raspršuje pod kutem \theta.
Pogledaj Venerina atmosfera i Elektron
Europska svemirska agencija
Europska svemirska agencija (ESA) osnovana je 20. ožujka 1964. godine.
Pogledaj Venerina atmosfera i Europska svemirska agencija
Fluorovodik
Fluorovodik je anorganski kemijski spoj u kojem fluor ima oksidacijsko stanje -1.
Pogledaj Venerina atmosfera i Fluorovodik
Fosfani
Fosfani su zasićeni hidridi trovalentnoga fosfora.
Pogledaj Venerina atmosfera i Fosfani
Fotokemija
živinom svjetiljkom. ugljikovog ciklusa. Fotokemija je dio fizikalne kemije koji se bavi kemijskim reakcijama uz sudjelovanje elektromagnetskog zračenja.
Pogledaj Venerina atmosfera i Fotokemija
Foton
nm. valne duljine \lambda koji dolazi s lijeve strane, sudara se sa slobodnim elektronom, pa se zatim stvara novi foton valne duljine \lambda' koji se raspršuje pod kutem \theta. Higgsovim bozonom. spiralom). Foton (prema grč. φῶς, genitiv: φωτός: svjetlοst), svjetlosni kvant, kvant svjetlosti ili kvant elektromagnetskoga zračenja (oznaka γ) je osnovni djelić energije elektromagnetskoga zračenja, elementarna čestica koja je posrednik u prenošenju elektromagnetskoga međudjelovanja.
Pogledaj Venerina atmosfera i Foton
Geokemija
Geokemija je znanost koja se bavi proučavanjem sastava Zemlje i drugih planeta, kemijskih procesa i reakcija koje su primjerice odgovorne za sastav stijena i tla.
Pogledaj Venerina atmosfera i Geokemija
Geokronologija
Geološka kronologija je kronologija koju rabe geolozi i drugi znanstvenici kako bi se opisalo vrijeme i odnosi između događaja koji su se dogodili u povijesti Zemlje.
Pogledaj Venerina atmosfera i Geokronologija
Globalno zatopljenje
Onečišćavanje zraka pojačava staklenički učinak. stakleničkih plinova i odbija (reflektira) natrag prema Zemlji, naziva se staklenički učinak ili efekt staklenika. Mjerenja razine mora su pokazala porast razine mora od 200 mm u 20. stoljeću. ugljikovog dioksida (CO2) u zadnjih 50 godina.
Pogledaj Venerina atmosfera i Globalno zatopljenje
Helij
Sunce), otkrio je Pierre Janssen 1868. godine, kada je tijekom potpune pomrčine Sunca spektografskim isptivanjem kromosfere, gdje ga ima u velikim količinama, otkrio posebnu emisijsku liniju.
Pogledaj Venerina atmosfera i Helij
Infracrveno zračenje
Sunčevog zračenja emitira se u infracrvenom području. Slika psa u srednjem ("termalnom") infracrvenom području (temperatura je prikazana bojom). Slikarski stalak viđena u infracrvenom spektru. Infracrveno zračenje (lat. infra: ispod; kratica IR od eng. infrared) je elektromagnetsko zračenje valnih duljina približno između 0,8 μm i nekoliko stotina mikrometara.
Pogledaj Venerina atmosfera i Infracrveno zračenje
Ioniziranje
Prva energija ionizacije neutralnih atoma. ionizacijske komore. dozimetru. Geigerov brojač. maglene komore. Naglim pomicanjem klipa prema dolje, nezasićena vodena para u komori postaje zasićenom, jer dolazi do naglog hlađenja pare, a kondenzacija se u obliku niza malih kapljica događa oko iona koje je načinio prolaz nabijene čestice.
Pogledaj Venerina atmosfera i Ioniziranje
Ionosfera
Položaj ionosfere u atmosferi Ionosfera je ionizirani sloj u planetnoj atmosferi.
Pogledaj Venerina atmosfera i Ionosfera
Japanska aeronautička i svemirska istraživačka agencija
Logo Japanske aeronautičke i svemirske istraživačke agencije. Prvi japanski umjetni satelit Ohsumi, koji je lansiran 1970. Japanske rakete H-IIA & H-IIB. Hayabusa sonda. Svemirski centar Tanegashima. Japanska aeronautička i svemirska istraživačka agencija ili JAXA (engl. Japan Aerospace Exploration Agency) je osnovana 1.
Pogledaj Venerina atmosfera i Japanska aeronautička i svemirska istraživačka agencija
Kelvin
Kelvin (simbol K) je SI jedinica za temperaturu, a definira se kao 1/273,16 dio termodinamičke temperature trojne točke vode.
Pogledaj Venerina atmosfera i Kelvin
Kisik
Na sobnoj temperaturi kisik je bezbojan plin, bez okusa i mirisa, teži od zraka.
Pogledaj Venerina atmosfera i Kisik
Klorovodik
Klorovodik (HCl) je bezbojan plin, oštra mirisa i nadražujućeg djelovanja na sluznicu i kožu.
Pogledaj Venerina atmosfera i Klorovodik
Komet
Komet Hale-Bopp snimljen 29. ožujka 1997. u Pazinu. Mlazovi plina i leda izbijaju iz kometa Hartley 2. Halleyjev komet snimljen 8. ožujka 1986. Komet C/2011 W3 (Lovejoy) se približava Suncu krajem 2011. Australije 2007. Sunca. Sunca. Građa kometa. Dijelovi repa kometa. Neki kometi kao komet Lovejoy (oznake C/2011 W3) imaju vrlo dugačak rep.
Pogledaj Venerina atmosfera i Komet
Konvekcija
Zemljinoj atmosferi. Nastajanje konvekcije zraka oko ljudske ruke. Termohalinska pokretna traka ili termohalinska cirkulacija: dubinski tok tamna, a površinski svijetla traka. granule. Konvekcija ili toplinsko strujanje ili je prijenos topline u tvarima koje mogu strujati, to jest u tekućinama i plinovima (fluidi).
Pogledaj Venerina atmosfera i Konvekcija
Kositar
Kositar (od grč. naziva za mineral kasiterit; kassiteros) je srebrnobijela, veoma sjajna, elastična i mekana (tako reći plastična) kovina, niska tališta i visoka vrelišta.
Pogledaj Venerina atmosfera i Kositar
Kumulonimbus
''Cumulonimbus incus'' ili kumulonimbusi oblika nakovnja. ''Cumulonimbus calvus'' ili ćelavi kumulonimbusi. oblaka: visoki oblaci, srednji oblaci, niski oblaci i oblaci velikog okomitog prostiranja. Kumulonimbus (lat. cumulus: gomila, hrpa + nimbus: oblak; međunarodna kratica Cb) je veliki, debeli i gusti oblak koji se uzdiže okomito uvis, katkada i iznad 10 kilometara.
Pogledaj Venerina atmosfera i Kumulonimbus
Luks
osvjetljenja (iluminacije) u radnim uvjetima. Fotometar. nm za dnevnu osjetljivost (crno) i 507 nm za noćnu osjetljivost (zeleno). Njezina je vrijednost za valnu duljinu 600 nm 0,63, a za valne duljine 380 i 780 nm iznosi 0. W i svjetlosne snage 470 lumena. W i svjetlosne snage 325 lumena. Luks (lat.
Pogledaj Venerina atmosfera i Luks
Magnetosfera
Umjetnička vizija magnetosfere. Magnetosfera je područje oko planeta i njihovih prirodnih satelita u kojem je magnetsko polje vretenasto oblikovano međudjelovanjem sa Sunčevim vjetrom.
Pogledaj Venerina atmosfera i Magnetosfera
Magnetsko polje
silnica magnetskog polja. sile. dijamagnetika (μd). Magnet u magnetskom polju. Magnetsko polje prstenastog magneta. Magnetsko polje je prostor oko prirodnih i umjetnih magneta i unutar njih u kojem djeluju magnetske sile.
Pogledaj Venerina atmosfera i Magnetsko polje
Mariner 2
Mariner 2 (Mariner-Venus 1962) je američka sonda koja je prva proletjela kraj Venere i poslala podatke.
Pogledaj Venerina atmosfera i Mariner 2
Mars
Mars je četvrti planet po udaljenosti od Sunca, vidljiv sa Zemlje prostim okom i zato poznat od davnine.
Pogledaj Venerina atmosfera i Mars
Merkur
Merkur je planet najbliži Suncu; vrlo izdužene staze, kojoj numerički ekscentricitet iznosi 0,206, pa pokazuje relativistički zakret perihela.
Pogledaj Venerina atmosfera i Merkur
Metar
platine. Međunarodnog ureda za mjere i utege u Sèvresu kraj Pariza. Izrada međunarodnog prametra 1874. Metar (prema grč. μέτρον: mjera; oznaka: m) mjerna je jedinica za duljinu i jedna je od osnovnih jedinica u Međunarodnom sustavu.
Pogledaj Venerina atmosfera i Metar
Mezopauza
Mezopauza je granični sloj između mezosfere i termosfere Mezopauza je granični sloj u Zemljinoj atmosferi, između mezosfere i termosfere.
Pogledaj Venerina atmosfera i Mezopauza
Mezosfera (dio atmosfere)
U donjem dijelu mezosfere temperatura je oko 0 °C, te dostiže oko - 100°C na vrhu Veoma svijetli meteor Mezosfera je sloj atmosfere koji se nalazi iznad stratosfere i ispod termosfere.
Pogledaj Venerina atmosfera i Mezosfera (dio atmosfere)
Mihail Vasiljevič Lomonosov
'''Mihail Vasiljevič Lomonosov''' Mihail Vasiljevič Lomonosov (rus. Михаи́л Васи́льевич Ломоно́сов, Denisovka, 19. studenog 1711. – Petrograd, 15. travnja 1765.), ruski znanstvenik i pjesnik S 19 godina odlazi u Moskvu i stupa u Slavensko-grčko-latinsku akademiju, zatim odlazi u Njemačku, u Marburg i Freiburg.
Pogledaj Venerina atmosfera i Mihail Vasiljevič Lomonosov
Mikroorganizmi
Bakterije ''Escherichia coli'' pod mikroskopom. Mikroorganizmi ili mikrobi je skupni naziv za bakterije, arheje, gljive i protiste (praživotinje), vidljive pod mikroskopom.
Pogledaj Venerina atmosfera i Mikroorganizmi
Molekula
Dio molekule DNK. vode, molekulske formule H2O. bibcode.
Pogledaj Venerina atmosfera i Molekula
Munja
Sijevanje munje. grmljavinske oluje. Munja je naglo pražnjenje atmosferskog električnoga naboja koncentriranog u olujnim, grmljavinskim oblacima (kumulonimbusima), povezano s pojavom snažnog bljeska i snažnoga zvučnog udara (grom).
Pogledaj Venerina atmosfera i Munja
NASA
Svemirski centar John F. Kennedy. 50 godina NASA-e. NASA (akronim od engl. National Aeronautics and Space Administration) je državna civilna uprava SAD-a za zrakoplovna i svemirska istraživanja i razvoj, sa sjedištem u Washingtonu.
Pogledaj Venerina atmosfera i NASA
Nature
Nature (hrv.: "Priroda") je znanstveni časopis koji izlazi u Velikoj Britaniji od 1869. godine, a koji se smatra najcitiranijim od svih znanstvenih časopisa na svijetu.
Pogledaj Venerina atmosfera i Nature
NEC
desno Nippon Denki Kabushiki Gaisha ili skraćeno NEC je danas jedna od najvećih japanskih korporacija.
Pogledaj Venerina atmosfera i NEC
Nm
* Nm, znak za njutnmetar - mjernu jedinicu momenta.
Pogledaj Venerina atmosfera i Nm
Okultacija
Jupiter (svijetla točka desno), prije nego što će ga zakloniti Mjesec (2005.) Ioa. Okultacija (lat. occultatio: sakrivanje, prikrivanje, tajenje) je astronomska pojava na nebu pri kojoj je jedno nebesko tijelo zakriveno drugim, na primjer zvijezde Mjesecom ili prirodni sateliti matičnim planetom.
Pogledaj Venerina atmosfera i Okultacija
Olovo (element)
Olovo je srebrnoplav do modrikastosiv sjajan metal, na svježem prerezu vrlo sjajan, stajanjem na zraku potamni zbog stvaranja zaštitonoga sloja oksida i karbonata.
Pogledaj Venerina atmosfera i Olovo (element)
Optika
Dvostruka duga. disperziju svjetlosti. ravninu reflektira se tako da je upadni kut ''α'' jednak kutu refleksije ''β'', a upadna i reflektirana (odbijena) zraka leže u istoj ravnini. Refrakcija ili lom svjetlosti je skretanje svjetlosnih zraka pri prijelazu iz jednoga sredstva u drugo zbog razlike u brzini širenja valova u različitim sredstvima.
Pogledaj Venerina atmosfera i Optika
Ozonski omotač
Apsorpcija UV zračenja u ozonskim sloju Razina ozona na različitim visinama Chapmanov ozonski ciklus Brewer-Dobsonovo strujanje zraka Slika najveće ozonske rupe nad Antarktikom ikad snimljena (rujan 2006.) Ozonski omotač ili ozonski sloj je dio Zemljine atmosfere (stratosfera) koji sadrži relativno visoku koncentraciju ozona, a to je između 10 do 50 km iznad Zemljine površine.
Pogledaj Venerina atmosfera i Ozonski omotač
Paskal
Paskal (znak: Pa) je mjerna jedinica za tlak u Međunarodnom sustavu jedinica (SI).
Pogledaj Venerina atmosfera i Paskal
Pepeljasta svjetlost
Pepeljasta svjetlost je pretpostavljeni suptilni sjaj za kojeg se tvrdi da se vidi na noćnoj strani planeta Venere.
Pogledaj Venerina atmosfera i Pepeljasta svjetlost
PH
pH (lat. potentia hydrogenii: snaga vodika) ili pH-vrijednost je broj koji služi kao mjera kiselosti (aciditeta), odnosno lužnatosti (alkaliteta) vodenih otopina a koji se dobiva kao negativan dekadski logaritam množinske koncentracije (točnije: aktiviteta) vodikovih iona u otopini: Pri 25 °C vrijednost pH neke otopine može biti između 0 i 14.
Pogledaj Venerina atmosfera i PH
Plašt
Plašt može značiti.
Pogledaj Venerina atmosfera i Plašt
Plazma (fizika)
Plazma (engl. plasma, prema grč. πλάσμα: oblikovanje, tvorba) je djelomično ili potpuno ionizirana tvar koja nastaje kod visokih temperatura.
Pogledaj Venerina atmosfera i Plazma (fizika)
Plin
kinetičke energije molekula. Dim omogućuje kretanje okolnih čestica plina. čelične cijevi. Plin je agregatno stanje u kojemu tvar nema stalni oblik ni obujam.
Pogledaj Venerina atmosfera i Plin
Radarska astronomija
Radar Millstone Hill 1958. Pluton, SSSR, 1960. Zemljinoj atmosferi. Venere. (216) Kleopatra, temeljen na radarskoj analizi. Radarske slike i računalni model asteroida 1999 JM8. Radarska astronomija je dio radio astronomije koji uključuje aktivno istraživanje tijela Sunčeva sustava s pomoću radara; mjerenjem vremena potrebnoga za povrat radio vala koji se odrazio od ispitivanoga nebeskog tijela, kao i mjerenjem jakosti i polarizacije odraženoga radio vala.
Pogledaj Venerina atmosfera i Radarska astronomija
Retrogradno gibanje
Retrogradno gibanje (lat. retro - unatrag, gradus - korak) je gibanje tijela u smjeru suprotnom od gibanja matičnog tijela oko kojeg promatrano tijelo orbitira.
Pogledaj Venerina atmosfera i Retrogradno gibanje
Rusija
Rusija (rus. ćir. Россия, lat. Rossija), službeno Ruska Federacija (rus. ćir. Российская Федерация, lat. Rossijskaja Federacija) država je na istoku Europe i sjeveru Azije.
Pogledaj Venerina atmosfera i Rusija
Sankt-Peterburg
Sankt-Peterburg (rus, Санкт-Петербу́рг, MFA, od 1914. do 1924. Petrograd, rus. Петроград, MFA, od 1924. do 1991. Lenjingrad, rus Ленинград, MFA) je grad i federalni subjekt (savezni grad) u Rusiji, smješten na rijeci Nevi na vrhu Finskog zaljeva na Baltičkom moru.
Pogledaj Venerina atmosfera i Sankt-Peterburg
Siderički dan
sinodičkog (sunčanog) dana koji traje 24 sata i sideričkog (zvijezdanog) dana koji traje 23 sata 56 minuta i 4 sekunde. kulminaciju (podne) u odnosu na Sunce (1→3.
Pogledaj Venerina atmosfera i Siderički dan
Solarni članak
Solarni članak (zvan i fotonaponski članak) je poluvodički uređaj koji pretvara sunčevu energiju izravno u električnu pomoću fotoelektričnog efekta.
Pogledaj Venerina atmosfera i Solarni članak
Staklenički efekt
stakleničkih plinova i odbija (reflektira) natrag prema Zemlji, naziva se '''staklenički učinak''' ili '''efekt staklenika'''. Onečišćavanje zraka pojačava staklenički učinak. ugljikovog dioksida (CO2) u zadnjih 50 godina. infracrvenom području.
Pogledaj Venerina atmosfera i Staklenički efekt
Staklenički plinovi
Porast količine stakleničkih plinova u atmosferi Uzroci Atmosferska apsorpcija i emisija različitih elektromagnetskih valova. Najveću apsorpciju ima ugljikov dioksid u infracrvenom području Staklenički plinovi su plinovi koji uzrokuju efekt staklenika u atmosferi.
Pogledaj Venerina atmosfera i Staklenički plinovi
Stehiometrija
Stehiometrija (grč. "stoicheion" element i "metrija" mjerenje) je primijenjena matematika u kemiji kojom računamo omjere brojeva atoma pojedinih elemenata u kemijskom spoju odnosno omjere množine spojeva u jednadžbi kemijske reakcije.
Pogledaj Venerina atmosfera i Stehiometrija
Subsolarna točka
Osnovni dijagram koji prikazuje položaj subsolarne točke na Zemljinoj površini. Kut između sunca i lokalne vodoravne razine je točno 90° u subsolarnoj točki. Podsolarna točka na planetu je točka u kojoj se je njegovo sunce izravno iznad (u zenitu); to jest, gdje sunčeve zrake padaju na planet točno okomito na njegovu površinu.
Pogledaj Venerina atmosfera i Subsolarna točka
Sumporna kiselina
Sumporna kiselina Sumporna kiselina ili sulfatna kiselina (H2SO4, po IUPACu - dihidrogensulfat) bezbojna je uljasta tekućina i jedan od najvažnijih proizvoda kemijske industrije.
Pogledaj Venerina atmosfera i Sumporna kiselina
Sumporov(IV) oksid
Sumporov(IV) oksid (sumporov dioksid, SO2) pri sobnoj temperaturi je bezbojan, otrovan i nadražujući plin neugodna, oštra i bockava mirisa, koji podražuje na kašalj, a nastaje izgaranjem sumpora, sumporovodika, te prženjem sulfidnih ruda.
Pogledaj Venerina atmosfera i Sumporov(IV) oksid
Sumporov(VI) oksid
Sumporov(VI) oksid (sumporov trioksid, SO3) je lako hlapljiva tekućina, koja pri temperaturama nižim od 16,8 °C prelazi u duge, ledu slične higroskopne kristale.
Pogledaj Venerina atmosfera i Sumporov(VI) oksid
Sumporovodik
Sumporovodik (zastario i pogrešan naziv vodikov sulfid, tzv. "plin smrdljivac", H2S) je bezbojan, vrlo otrovan plin, vonja na trula jaja.
Pogledaj Venerina atmosfera i Sumporovodik
Sunčev sustav
Sunčev sustav je sustav zvijezde Sunca i manjih nebeskih tijela što ih okuplja zajednička gravitacijska sila i kojima fizičko stanje određuje Sunčeva energija zračenja.
Pogledaj Venerina atmosfera i Sunčev sustav
Sunčev vjetar
Svemirska letjelica ''Ulysses'' je izmjerila da se brzina Sunčevog vjetra kreće od 400 do 750 km/s. Magnetosfera štiti Zemljinu površinu od naelektriziranih čestica Sunčevog vjetra. Sunca. Sunčev vjetar ili solarni vjetar je plazma vrlo male gustoće koju kao struju električki nabijenih čestica (uglavnom protona i elektrona) neprestano (kontinuirano) emitira Sunce, odnosno Sunčeva korona u svim smjerovima.
Pogledaj Venerina atmosfera i Sunčev vjetar
Sunčeva energija
Sunčeva energija je zračenje svjetlosti i topline sa Sunca koju ljudi koriste od drevne povijesti upotrebom raznih neprestano napredujućih tehnologija.
Pogledaj Venerina atmosfera i Sunčeva energija
Sunčeva svjetlost
Sunčeva svjetlost svijetli kroz oblake. Campbell–Stokesov heliograf. Piranometar. Pirheliometar. Sunčeva svjetlost, Sunčeve zrake, Sunčevo zračenje ili solarno zračenje je cjelokupni spektar elektromagnetskog zračenja koje nam dolazi sa Sunca.
Pogledaj Venerina atmosfera i Sunčeva svjetlost
Sunce
Sunce u prirodnoj boji, sjaja smanjenog jakim neutralnim filterom. nuklearnom fuzijom, pretvarajući vodik u helij. Niz proton-proton dominira u zvijezdama veličine Sunca ili manjim. Sunce (astronomski simbol) je zvijezda u centru našeg Sunčevog sustava.
Pogledaj Venerina atmosfera i Sunce
Svemirsko prostranstvo
Svemirsko prostranstvo, vanjski svemir ili ponekad samo svemir je praznina između nebeskih tijela, uključujući Zemlju.
Pogledaj Venerina atmosfera i Svemirsko prostranstvo
Temperatura (abiotički čimbenik)
Temperatura kao abiotički čimbenik utječe na životne procese.
Pogledaj Venerina atmosfera i Temperatura (abiotički čimbenik)
Terminator
Terminator 10Base2 računalne mreže.
Pogledaj Venerina atmosfera i Terminator
Termosfera
Položaj termosfere u atmosferi Termosfera je najveći sloj u Zemljinoj atmosferi između mezosfere i egzosfere.
Pogledaj Venerina atmosfera i Termosfera
Tesla
tok prolazi. magnetskom polju. električne zavojnice. Tesla (oznaka T; po N. Tesli) je mjerna jedinica magnetske indukcije (gustoće magnetskoga toka), izvedena jedinica Međunarodnog sustava mjernih jedinica SI.
Pogledaj Venerina atmosfera i Tesla
The New York Times
The New York Times su američke dnevne novine, koje od osnutka 1851. izlaze u New Yorku.
Pogledaj Venerina atmosfera i The New York Times
Topografija
Topografija je zemljopisni pojam, koji se bavi opisivanjem i proučavanjem Zemljinih površinskih elemenata, fizičkogeografskih karakteristika, kao visina i nagib.
Pogledaj Venerina atmosfera i Topografija
Tranzit (astronomija)
Slika Venerinog prijelaza ili tranzita 2012. koji je trajao 6 sati i 40 minuta. °, pa je Venera najčešće iznad ili ispod Sunčeva diska. mjeseca Io preko Jupitera, viđeno sa svemirske letjelice Cassini-Huygens. Tranzit (njemački transit tranzit, "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2014.
Pogledaj Venerina atmosfera i Tranzit (astronomija)
Tropopauza
Tropopauza je granični sloj između troposfere i stratosfere Tropopauza je granični sloj između troposfere i stratosfere.
Pogledaj Venerina atmosfera i Tropopauza
Troposfera
Troposfera je najniži, najgušći i najtopliji dio Zemljine atmosfere kojem je prosječna visina u srednjem pojasu 10 – 12 km, na ekvatoru 16 – 18 km, a na polovima samo 6 – 8 km.
Pogledaj Venerina atmosfera i Troposfera
Udarni front (astrofizika)
Udarni front (lučni šok, eng. bow shock) je pojam kojim označavamo sraz plina u pokretu s drugim plinovitim tijelom.
Pogledaj Venerina atmosfera i Udarni front (astrofizika)
Ugljikov (II) oksid
Ugljikov(II) oksid (ugljikov monoksid) kemijski je spoj jednog atoma ugljika i jednog atoma kisika, formulom izraženo CO.
Pogledaj Venerina atmosfera i Ugljikov (II) oksid
Ugljikov(IV) oksid
Ugljikov (IV) oksid (ugljikov dioksid, CO2) je kemijski spoj sastavljen od dva atoma kisika kovalentno vezan (vezani elektronima iz zadnje ljuske) za jedan atom ugljika.
Pogledaj Venerina atmosfera i Ugljikov(IV) oksid
Ultraljubičasto zračenje
energije. flourescentna svjetiljka. Ultraljubičasto zračenje, ultraljubičasta svjetlost ili ultravioletno zračenje (oznaka UV prema eng. ultraviolet) je elektromagnetsko zračenje valnih duljina od približno 10 do 400 nanometara, to jest između rendgenskoga zračenja i ljubičastoga dijela vidljive svjetlosti, i energiji fotona od 3 eV do 124 eV.
Pogledaj Venerina atmosfera i Ultraljubičasto zračenje
Valna duljina
Valna duljina periodičnoga vala je najmanja udaljenost između dvije čestice koje titraju u fazi.
Pogledaj Venerina atmosfera i Valna duljina
Venera
Venera je drugi planet po udaljenosti od Sunca, bez satelita, nešto manji od Zemlje (promjer 12 104 kilometara).
Pogledaj Venerina atmosfera i Venera
Venera 10
Venera 10 (oznaka proizvođača: 4V-1 No. 661) je bila sovjetska svemirska letjelica za istraživanje Venere.
Pogledaj Venerina atmosfera i Venera 10
Venera 9
Venera 9 (oznaka proizvođača: 4V-1 No. 660) je bila sovjetska svemirska letjelica za istraživanje Venere.
Pogledaj Venerina atmosfera i Venera 9
Venerin prijelaz
Slika Venerinog prijelaza 2012. koji je trajao 6 sati i 40 minuta. °, pa je Venera najčešće iznad ili ispod Sunčeva diska. Venerin prijelaz ili Venerin tranzit prijelaz je Venere ispred Sunca i zakrivanje dijela njegova kruga.
Pogledaj Venerina atmosfera i Venerin prijelaz
Vidljivost
atmosferu vidljivost je oko 350 kilometara. mostu Golden Gate (San Francisco, Kalifornija). izvora svjetlosti za procjenu vidljivosti. Vizibilimetar. Vidljivost je najveća udaljenost na kojoj se danju na obzoru (horizontu) na svijetloj pozadini neba golim okom dobro razabire taman predmet, a noću svjetlost poznate jačine.
Pogledaj Venerina atmosfera i Vidljivost
Vlažnost zraka
tropskoj šumi. bocom. cvijeću. vlagu i da se pri tom produžava. termometra smještena na istom stalku. Vlažnost zraka jest količina vodene pare koja je sadržana u zraku ili atmosferi.
Pogledaj Venerina atmosfera i Vlažnost zraka
Voda
'''Voda''' Voda na staklu Voda je kemijski spoj dva atoma vodika i jednoga atoma kisika i jedan od osnovnih uvjeta života.
Pogledaj Venerina atmosfera i Voda
Vodena para
Vodena para Vodena para je voda u plinovitom obliku.
Pogledaj Venerina atmosfera i Vodena para
Vodik
Vodik nema određen položaj u periodnom sustavu.
Pogledaj Venerina atmosfera i Vodik
Vrtlog
krilu zrakoplova i pojava vrtloga. Islandska ciklona 4. rujna 2003. satu i udaljavanje od središta prema rubovima anticiklone. Tornado. Pijavica. magnetskoga polja (crvene silnice). akrecijskog diska. turbulentno strujanje fluida. Vrtlog je spiralno strujanje fluida (plinovi ili tekućine), prašinaste tvari, električne struje i drugo oko točke ili osi.
Pogledaj Venerina atmosfera i Vrtlog
Vulkanska aktivnost
Vulkanska aktivnost tj.
Pogledaj Venerina atmosfera i Vulkanska aktivnost
Zemljina atmosfera
Slojevi atmosfere (NOAA) Sastav Zemljine atmosfere. Donji dijagram predstavlja najmanje uobičajene plinove koje čine samo 0.038% atmosfere. Vrijednosti su regulirane za ilustraciju. Chapmanov ozonski ciklus Apsorpcija uv-zračenja u ozonskim sloju Veoma svijetli meteor Položaj ionosfere u atmosferi Magnetosfera štiti zemljinu površinu od naelektriziranih čestica Sunčevog vjetra Van Allenovi pojasevi zračenja Zemljina atmosfera je sloj plinova koji okružuju planet Zemlju i koji zadržava Zemljina gravitacija.
Pogledaj Venerina atmosfera i Zemljina atmosfera
Zračni brod
Zračni brod Zeppelin NT. Zračni brod ''Tempelhof'' iz 1897. koji je konstruirao hrvatski inženjer David Schwarz. Zračni brod LZ 127 Graf Zeppelin koji je letio od 1928 do 1937. Zračni brod je upravljiva zračna letjelica lakša od zraka (aerostat) s vlastitim pogonom, kadšto se kaže i dirižabl.
Pogledaj Venerina atmosfera i Zračni brod
2010.
2010. godina po gregorijanskom kalendaru započela je u petak; nije prijestupna; 10.
Pogledaj Venerina atmosfera i 2010.
2015.
desno 2015. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna.
Pogledaj Venerina atmosfera i 2015.
7. prosinca
7.
Pogledaj Venerina atmosfera i 7. prosinca