Brže od pregledniku!
117 odnosi: Adijabatski proces, Albedo, Anticiklona, Astronom, Život, Bar (jedinica), Carl Sagan, Cink, Deuterij, Dopplerov efekt, Dušik, Dušikov(II) oksid, Egzosfera, Ekscentričnost orbite, Ekstrasolarni planeti, Ekstremofili, Elektrolitska disocijacija, Elektron, Europska svemirska agencija, Fluorovodik, Fosfani, Fotokemija, Foton, Geokemija, Geokronologija, Globalno zatopljenje, Helij, Infracrveno zračenje, Ioniziranje, Ionosfera, Japanska aeronautička i svemirska istraživačka agencija, Kelvin, Kisik, Klorovodik, Komet, Konvekcija, Kositar, Kumulonimbus, Luks, Magnetosfera, Magnetsko polje, Mariner 2, Mars, Merkur, Metar, Mezopauza, Mezosfera (dio atmosfere), Mihail Vasiljevič Lomonosov, Mikroorganizmi, Molekula, ..., Munja, NASA, Nature, NEC, Nm, Okultacija, Olovo (element), Optika, Ozonski omotač, Paskal, Pepeljasta svjetlost, PH, Plašt, Plazma (fizika), Plin, Radarska astronomija, Retrogradno gibanje, Rusija, Sankt-Peterburg, Siderički dan, Solarni članak, Staklenički efekt, Staklenički plinovi, Stehiometrija, Subsolarna točka, Sumporna kiselina, Sumporov(IV) oksid, Sumporov(VI) oksid, Sumporovodik, Sunčev sustav, Sunčev vjetar, Sunčeva energija, Sunčeva svjetlost, Sunce, Svemirsko prostranstvo, Temperatura (abiotički čimbenik), Terminator, Termosfera, Tesla, The New York Times, Topografija, Tranzit (astronomija), Tropopauza, Troposfera, Udarni front (astrofizika), Ugljikov (II) oksid, Ugljikov(IV) oksid, Ultraljubičasto zračenje, Valna duljina, Venera, Venera 10, Venera 9, Venerin prijelaz, Vidljivost, Vlažnost zraka, Voda, Vodena para, Vodik, Vrtlog, Vulkanska aktivnost, Zemljina atmosfera, Zračni brod, 1643., 1882., 2010., 2015., 7. prosinca. Proširite indeks (67 više) »
Adijabatski proces
Za idealni plin adijabatsko povećanje obujma (volumena) rezultira hlađenjem. °C. Adijabatski proces (grč. ἀδıάβατος: koji se ne može prijeći) je termodinamički proces u kojem nema izmjene topline između sustava i okoline.
Novi!!: Venerina atmosfera i Adijabatski proces · Vidi više »
Albedo
reflektira s površine nekoga tijela, omjer odražene svjetlosti prema svjetlosti koja je pala na tijelo. Apsolutno crno tijelo ne bi odrazilo ništa svjetlosti i imalo bi albedo jednak nuli. Vrijednosti albeda za razne površine. Albedo (lat.: bjelina) je broj koji pokazuje koliko se svjetlosti reflektira s površine nekoga tijela, omjer odražene svjetlosti prema svjetlosti koja je pala na tijelo.
Novi!!: Venerina atmosfera i Albedo · Vidi više »
Anticiklona
satu i udaljavanje od središta prema rubovima anticiklone. Nadolazeća atmosferska fronta se često može vidjeti i sa zemlje, ali točne granice je teško odrediti. meteorološkoj karti. Evangelista Torricelli je izumio barometar. Stari barometri iz ''Musée des Arts et Métiers'', Pariz. Anticiklona ili barički maksimum je područje visoka tlaka u atmosferi.
Novi!!: Venerina atmosfera i Anticiklona · Vidi više »
Astronom
Astronom ili astrofizičar je znanstvenik ili znanstvenica kojim je područje istraživanja astronomija ili astrofizika.
Novi!!: Venerina atmosfera i Astronom · Vidi više »
Život
Biljka Životinja Život je oblik postojanja živih bića.
Novi!!: Venerina atmosfera i Život · Vidi više »
Bar (jedinica)
Bar je mjerna jedinica za tlak izvan Međunarodnog sustava jedinica (SI) kojoj je upotreba zakonom iznimno dopuštena bez ograničenja.
Novi!!: Venerina atmosfera i Bar (jedinica) · Vidi više »
Carl Sagan
Dr.
Novi!!: Venerina atmosfera i Carl Sagan · Vidi više »
Cink
Cink je kemijski element 12.
Novi!!: Venerina atmosfera i Cink · Vidi više »
Deuterij
Deuterij (od grč. deúteros, drugi; kemijski simbol D ili 2H), poznat i kao teški vodik, je stabilni izotop vodika s masenim brojem 2 i s relativnom atomskom masom 2,014.
Novi!!: Venerina atmosfera i Deuterij · Vidi više »
Dopplerov efekt
gibanju njihova izvora ili promatrača. Dopplerova učinka i radara može odrediti brzina kretanja vozila. Dopplerov učinak se može primijetiti i kod kretanja labuda po vodi (valovi na vodi). Crveni pomak (gore) i plavi pomak (dolje). Sunčevim (lijevo). Dopplerov učinak ili Dopplerov efekt je promjena frekvencije valova pri relativnom gibanju njihova izvora ili promatrača.
Novi!!: Venerina atmosfera i Dopplerov efekt · Vidi više »
Dušik
Dušik (N2) je kemijski inertan plin bez boje, mirisa i okusa.
Novi!!: Venerina atmosfera i Dušik · Vidi više »
Dušikov(II) oksid
Dušikov(II) oksid (dušikov monoksid, NO) je najjednostavniji dušikov oksid.
Novi!!: Venerina atmosfera i Dušikov(II) oksid · Vidi više »
Egzosfera
Prikaz atmosfere Egzosfera (grč. exo - izvana i grč. sphaira - lopta) je najviši sloj Zemljine atmosfere.
Novi!!: Venerina atmosfera i Egzosfera · Vidi više »
Ekscentričnost orbite
Ekscentričnost u geometriji s pojednostavljeno tumači kao odstupanje od središta.
Novi!!: Venerina atmosfera i Ekscentričnost orbite · Vidi više »
Ekstrasolarni planeti
Otkrića ekstrasolarnih planeta. Proksime b. Proksime b. Umjetnički prikaz Gliese 876 b. Umjetnički prikaz Upsilon Andromedae b. Svemirskog teleskopa Hubble). Ekstrasolarni planeti ili egzoplaneti su planeti izvan Sunčeva sustava.
Novi!!: Venerina atmosfera i Ekstrasolarni planeti · Vidi više »
Ekstremofili
Termofili, tip ekstremofila koji proizvodi svijetle boje Ekstremofili su organizmi koji uspijevaju u fizički ili geokemijski ekstremnim uvjetima koji su štetni za većinu životnih osnova na Zemlji.
Novi!!: Venerina atmosfera i Ekstremofili · Vidi više »
Elektrolitska disocijacija
vode. galvanskih članaka. natrijeva klorida: elektron s atoma natrija potpuno prelazi na atom klora. natrijeva klorida. Elektrolitska disocijacija je rastavljanje elektrolita na ione otapanjem ili taljenjem, što je uzrok električnoj vodljivosti njihovih otopina ili talina.
Novi!!: Venerina atmosfera i Elektrolitska disocijacija · Vidi više »
Elektron
dualizam). električnog polja koje okružuje pozitivni (crveno) i negativni (plavo) električni naboj. elektrostatičke sile odbijaju, a naboji suprotnog predznaka privlače. nm. valne duljine \lambda koji dolazi s lijeve strane, sudara se sa slobodnim elektronom, pa se zatim stvara novi foton valne duljine \lambda' koji se raspršuje pod kutem \theta. električnog naboja: elektron ima negativan ''q'' tako da putanja ide prema gore. Električna struja je usmjereno gibanje slobodnih elektrona. fotoelektričnog učinka. energetskim razinama. Svjetlija područja pokazuju mjesta gdje se elektron najvjerojatnije može naći. Elektronski uhvat. Elektron je negativno nabijena, stabilna subatomska čestica.
Novi!!: Venerina atmosfera i Elektron · Vidi više »
Europska svemirska agencija
Europska svemirska agencija (ESA) osnovana je 20. ožujka 1964. godine.
Novi!!: Venerina atmosfera i Europska svemirska agencija · Vidi više »
Fluorovodik
Fluorovodik je anorganski kemijski spoj u kojem fluor ima oksidacijsko stanje -1.
Novi!!: Venerina atmosfera i Fluorovodik · Vidi više »
Fosfani
Fosfani su zasićeni hidridi trovalentnoga fosfora.
Novi!!: Venerina atmosfera i Fosfani · Vidi više »
Fotokemija
živinom svjetiljkom. ugljikovog ciklusa. Fotokemija je dio fizikalne kemije koji se bavi kemijskim reakcijama uz sudjelovanje elektromagnetskog zračenja.
Novi!!: Venerina atmosfera i Fotokemija · Vidi više »
Foton
nm. valne duljine \lambda koji dolazi s lijeve strane, sudara se sa slobodnim elektronom, pa se zatim stvara novi foton valne duljine \lambda' koji se raspršuje pod kutem \theta. Higgsovim bozonom. spiralom). Foton (prema grč. φῶς, genitiv: φωτός: svjetlοst), svjetlosni kvant, kvant svjetlosti ili kvant elektromagnetskoga zračenja (oznaka γ) je osnovni djelić energije elektromagnetskoga zračenja, elementarna čestica koja je posrednik u prenošenju elektromagnetskoga međudjelovanja.
Novi!!: Venerina atmosfera i Foton · Vidi više »
Geokemija
Geokemija je znanost koja se bavi proučavanjem sastava Zemlje i drugih planeta, kemijskih procesa i reakcija koje su primjerice odgovorne za sastav stijena i tla.
Novi!!: Venerina atmosfera i Geokemija · Vidi više »
Geokronologija
Geološka kronologija je kronologija koju rabe geolozi i drugi znanstvenici kako bi se opisalo vrijeme i odnosi između događaja koji su se dogodili u povijesti Zemlje.
Novi!!: Venerina atmosfera i Geokronologija · Vidi više »
Globalno zatopljenje
Onečišćavanje zraka pojačava staklenički učinak. stakleničkih plinova i odbija (reflektira) natrag prema Zemlji, naziva se staklenički učinak ili efekt staklenika. Mjerenja razine mora su pokazala porast razine mora od 200 mm u 20. stoljeću. ugljikovog dioksida (CO2) u zadnjih 50 godina. Ledenjak Grinnell 1938. Ledenjak Grinnell 2009. Sve češća nevremena kao jedna od posljedica globalnog zatopljenja. Globalno zatopljenje ili globalno zagrijavanje je postupno zagrijavanje Zemljine površine i najnižih slojeva atmosfere uzrokovano učinkom staklenika, što dovodi i do globalnih promjena klime.
Novi!!: Venerina atmosfera i Globalno zatopljenje · Vidi više »
Helij
Sunce), otkrio je Pierre Janssen 1868. godine, kada je tijekom potpune pomrčine Sunca spektografskim isptivanjem kromosfere, gdje ga ima u velikim količinama, otkrio posebnu emisijsku liniju.
Novi!!: Venerina atmosfera i Helij · Vidi više »
Infracrveno zračenje
Sunčevog zračenja emitira se u infracrvenom području. Slika psa u srednjem ("termalnom") infracrvenom području (temperatura je prikazana bojom). Slikarski stalak viđena u infracrvenom spektru. Infracrveno zračenje (lat. infra: ispod; kratica IR od eng. infrared) je elektromagnetsko zračenje valnih duljina približno između 0,8 μm i nekoliko stotina mikrometara.
Novi!!: Venerina atmosfera i Infracrveno zračenje · Vidi više »
Ioniziranje
Prva energija ionizacije neutralnih atoma. ionizacijske komore. dozimetru. Geigerov brojač. maglene komore. Naglim pomicanjem klipa prema dolje, nezasićena vodena para u komori postaje zasićenom, jer dolazi do naglog hlađenja pare, a kondenzacija se u obliku niza malih kapljica događa oko iona koje je načinio prolaz nabijene čestice. beta-čestice). Komora na mjehuriće. Ioniziranje ili ionizacija je nastajanje električki nabijenih čestica, iona, iz neutralnih atoma ili molekula.
Novi!!: Venerina atmosfera i Ioniziranje · Vidi više »
Ionosfera
Položaj ionosfere u atmosferi Ionosfera je ionizirani sloj u planetnoj atmosferi.
Novi!!: Venerina atmosfera i Ionosfera · Vidi više »
Japanska aeronautička i svemirska istraživačka agencija
Logo Japanske aeronautičke i svemirske istraživačke agencije. Prvi japanski umjetni satelit Ohsumi, koji je lansiran 1970. Japanske rakete H-IIA & H-IIB. Hayabusa sonda. Svemirski centar Tanegashima. Japanska aeronautička i svemirska istraživačka agencija ili JAXA (engl. Japan Aerospace Exploration Agency) je osnovana 1.
Novi!!: Venerina atmosfera i Japanska aeronautička i svemirska istraživačka agencija · Vidi više »
Kelvin
Kelvin (simbol K) je SI jedinica za temperaturu, a definira se kao 1/273,16 dio termodinamičke temperature trojne točke vode.
Novi!!: Venerina atmosfera i Kelvin · Vidi više »
Kisik
Na sobnoj temperaturi kisik je bezbojan plin, bez okusa i mirisa, teži od zraka.
Novi!!: Venerina atmosfera i Kisik · Vidi više »
Klorovodik
Klorovodik (HCl) je bezbojan plin, oštra mirisa i nadražujućeg djelovanja na sluznicu i kožu.
Novi!!: Venerina atmosfera i Klorovodik · Vidi više »
Komet
Komet Hale-Bopp snimljen 29. ožujka 1997. u Pazinu. Mlazovi plina i leda izbijaju iz kometa Hartley 2. Halleyjev komet snimljen 8. ožujka 1986. Komet C/2011 W3 (Lovejoy) se približava Suncu krajem 2011. Australije 2007. Sunca. Sunca. Građa kometa. Dijelovi repa kometa. Neki kometi kao komet Lovejoy (oznake C/2011 W3) imaju vrlo dugačak rep. Usporedba jezgri kometa Tempel 1 i Hartley 2. Jezgra kometa Wild 2. Komet Borrelly (oznake 19P/Borrelly) ima mlazeve plina, iako nema površinskog leda. Komet Holmes (oznake 17P/Holmes) iz 2007., pokazuje svojstveni plavi ionski plinski rep s desne strane. Halleyjeva kometa u plavoj boji, s obzirom na putanje Jupitera, Saturna, Urana i Neptuna, koje su u crvenoj boji. infracrvenom svjetlu. Komet (prema grč. ϰομήτης: dugokos; zvijezda repatica) je nestalno nebesko tijelo u Sunčevu sustavu kojima su staze vrlo izdužene, a ravninu ekliptike mogu presijecati pod bilo kojim kutom.
Novi!!: Venerina atmosfera i Komet · Vidi više »
Konvekcija
Zemljinoj atmosferi. Nastajanje konvekcije zraka oko ljudske ruke. Termohalinska pokretna traka ili termohalinska cirkulacija: dubinski tok tamna, a površinski svijetla traka. granule. Konvekcija ili toplinsko strujanje ili je prijenos topline u tvarima koje mogu strujati, to jest u tekućinama i plinovima (fluidi).
Novi!!: Venerina atmosfera i Konvekcija · Vidi više »
Kositar
Kositar (od grč. naziva za mineral kasiterit; kassiteros) je srebrnobijela, veoma sjajna, elastična i mekana (tako reći plastična) kovina, niska tališta i visoka vrelišta.
Novi!!: Venerina atmosfera i Kositar · Vidi više »
Kumulonimbus
''Cumulonimbus incus'' ili kumulonimbusi oblika nakovnja. ''Cumulonimbus calvus'' ili ćelavi kumulonimbusi. oblaka: visoki oblaci, srednji oblaci, niski oblaci i oblaci velikog okomitog prostiranja. Kumulonimbus (lat. cumulus: gomila, hrpa + nimbus: oblak; međunarodna kratica Cb) je veliki, debeli i gusti oblak koji se uzdiže okomito uvis, katkada i iznad 10 kilometara.
Novi!!: Venerina atmosfera i Kumulonimbus · Vidi više »
Luks
osvjetljenja (iluminacije) u radnim uvjetima. Fotometar. nm za dnevnu osjetljivost (crno) i 507 nm za noćnu osjetljivost (zeleno). Njezina je vrijednost za valnu duljinu 600 nm 0,63, a za valne duljine 380 i 780 nm iznosi 0. W i svjetlosne snage 470 lumena. W i svjetlosne snage 325 lumena. Luks (lat. lux: svjetlost; oznaka lx) je mjerna jedinica osvjetljenja, izvedena jedinica SI (Međunarodni sustav mjernih jedinica).
Novi!!: Venerina atmosfera i Luks · Vidi više »
Magnetosfera
Umjetnička vizija magnetosfere. Magnetosfera je područje oko planeta i njihovih prirodnih satelita u kojem je magnetsko polje vretenasto oblikovano međudjelovanjem sa Sunčevim vjetrom.
Novi!!: Venerina atmosfera i Magnetosfera · Vidi više »
Magnetsko polje
silnica magnetskog polja. sile. dijamagnetika (μd). Magnet u magnetskom polju. Magnetsko polje prstenastog magneta. Magnetsko polje je prostor oko prirodnih i umjetnih magneta i unutar njih u kojem djeluju magnetske sile.
Novi!!: Venerina atmosfera i Magnetsko polje · Vidi više »
Mariner 2
Mariner 2 (Mariner-Venus 1962) je američka sonda koja je prva proletjela kraj Venere i poslala podatke.
Novi!!: Venerina atmosfera i Mariner 2 · Vidi više »
Mars
Mars je četvrti planet po udaljenosti od Sunca, vidljiv sa Zemlje prostim okom i zato poznat od davnine.
Novi!!: Venerina atmosfera i Mars · Vidi više »
Merkur
Merkur je planet najbliži Suncu; vrlo izdužene staze, kojoj numerički ekscentricitet iznosi 0,206, pa pokazuje relativistički zakret perihela.
Novi!!: Venerina atmosfera i Merkur · Vidi više »
Metar
platine. Međunarodnog ureda za mjere i utege u Sèvresu kraj Pariza. Izrada međunarodnog prametra 1874. Metar (prema grč. μέτρον: mjera; oznaka: m) mjerna je jedinica za duljinu i jedna je od osnovnih jedinica u Međunarodnom sustavu.
Novi!!: Venerina atmosfera i Metar · Vidi više »
Mezopauza
Mezopauza je granični sloj između mezosfere i termosfere Mezopauza je granični sloj u Zemljinoj atmosferi, između mezosfere i termosfere.
Novi!!: Venerina atmosfera i Mezopauza · Vidi više »
Mezosfera (dio atmosfere)
U donjem dijelu mezosfere temperatura je oko 0 °C, te dostiže oko - 100°C na vrhu Veoma svijetli meteor Mezosfera je sloj atmosfere koji se nalazi iznad stratosfere i ispod termosfere.
Novi!!: Venerina atmosfera i Mezosfera (dio atmosfere) · Vidi više »
Mihail Vasiljevič Lomonosov
'''Mihail Vasiljevič Lomonosov''' Mihail Vasiljevič Lomonosov (rus. Михаи́л Васи́льевич Ломоно́сов, Denisovka, 19. studenog 1711. – Petrograd, 15. travnja 1765.), ruski znanstvenik i pjesnik S 19 godina odlazi u Moskvu i stupa u Slavensko-grčko-latinsku akademiju, zatim odlazi u Njemačku, u Marburg i Freiburg.
Novi!!: Venerina atmosfera i Mihail Vasiljevič Lomonosov · Vidi više »
Mikroorganizmi
Bakterije ''Escherichia coli'' pod mikroskopom. Mikroorganizmi ili mikrobi je skupni naziv za bakterije, arheje, gljive i protiste (praživotinje), vidljive pod mikroskopom.
Novi!!: Venerina atmosfera i Mikroorganizmi · Vidi više »
Molekula
Dio molekule DNK. vode, molekulske formule H2O. bibcode.
Novi!!: Venerina atmosfera i Molekula · Vidi više »
Munja
Sijevanje munje. grmljavinske oluje. Munja je naglo pražnjenje atmosferskog električnoga naboja koncentriranog u olujnim, grmljavinskim oblacima (kumulonimbusima), povezano s pojavom snažnog bljeska i snažnoga zvučnog udara (grom).
Novi!!: Venerina atmosfera i Munja · Vidi više »
NASA
Svemirski centar John F. Kennedy. 50 godina NASA-e. NASA (akronim od engl. National Aeronautics and Space Administration) je državna civilna uprava SAD-a za zrakoplovna i svemirska istraživanja i razvoj, sa sjedištem u Washingtonu.
Novi!!: Venerina atmosfera i NASA · Vidi više »
Nature
Nature (hrv.: "Priroda") je znanstveni časopis koji izlazi u Velikoj Britaniji od 1869. godine, a koji se smatra najcitiranijim od svih znanstvenih časopisa na svijetu.
Novi!!: Venerina atmosfera i Nature · Vidi više »
NEC
desno Nippon Denki Kabushiki Gaisha ili skraćeno NEC je danas jedna od najvećih japanskih korporacija.
Novi!!: Venerina atmosfera i NEC · Vidi više »
Nm
* Nm, znak za njutnmetar - mjernu jedinicu momenta.
Novi!!: Venerina atmosfera i Nm · Vidi više »
Okultacija
Jupiter (svijetla točka desno), prije nego što će ga zakloniti Mjesec (2005.) Ioa. Okultacija (lat. occultatio: sakrivanje, prikrivanje, tajenje) je astronomska pojava na nebu pri kojoj je jedno nebesko tijelo zakriveno drugim, na primjer zvijezde Mjesecom ili prirodni sateliti matičnim planetom.
Novi!!: Venerina atmosfera i Okultacija · Vidi više »
Olovo (element)
Olovo je srebrnoplav do modrikastosiv sjajan metal, na svježem prerezu vrlo sjajan, stajanjem na zraku potamni zbog stvaranja zaštitonoga sloja oksida i karbonata.
Novi!!: Venerina atmosfera i Olovo (element) · Vidi više »
Optika
Dvostruka duga. disperziju svjetlosti. ravninu reflektira se tako da je upadni kut ''α'' jednak kutu refleksije ''β'', a upadna i reflektirana (odbijena) zraka leže u istoj ravnini. Refrakcija ili lom svjetlosti je skretanje svjetlosnih zraka pri prijelazu iz jednoga sredstva u drugo zbog razlike u brzini širenja valova u različitim sredstvima. valnoj duljini vala. Interferencija dvaju kružnih valova. Pokus s laserskom zrakom. Rayleighovo raspršenje jače je nakon zalaska Sunca. Ono uzrokuje plavu nijansu neba u toku dana i crvenu boju Sunca kod zalaska. elektronskim mikroskopom. Optika (prema grč. ὀπτιϰὴ: o vidu) je grana fizike koja se bavi svojstvima i širenjem svjetlosti, te međudjelovanjem svjetlosti i tvari.
Novi!!: Venerina atmosfera i Optika · Vidi više »
Ozonski omotač
Apsorpcija UV zračenja u ozonskim sloju Razina ozona na različitim visinama Chapmanov ozonski ciklus Brewer-Dobsonovo strujanje zraka Slika najveće ozonske rupe nad Antarktikom ikad snimljena (rujan 2006.) Ozonski omotač ili ozonski sloj je dio Zemljine atmosfere (stratosfera) koji sadrži relativno visoku koncentraciju ozona, a to je između 10 do 50 km iznad Zemljine površine.
Novi!!: Venerina atmosfera i Ozonski omotač · Vidi više »
Paskal
Paskal (znak: Pa) je mjerna jedinica za tlak u Međunarodnom sustavu jedinica (SI).
Novi!!: Venerina atmosfera i Paskal · Vidi više »
Pepeljasta svjetlost
Pepeljasta svjetlost je pretpostavljeni suptilni sjaj za kojeg se tvrdi da se vidi na noćnoj strani planeta Venere.
Novi!!: Venerina atmosfera i Pepeljasta svjetlost · Vidi više »
PH
pH (lat. potentia hydrogenii: snaga vodika) ili pH-vrijednost je broj koji služi kao mjera kiselosti (aciditeta), odnosno lužnatosti (alkaliteta) vodenih otopina a koji se dobiva kao negativan dekadski logaritam množinske koncentracije (točnije: aktiviteta) vodikovih iona u otopini: Pri 25 °C vrijednost pH neke otopine može biti između 0 i 14.
Novi!!: Venerina atmosfera i PH · Vidi više »
Plašt
Plašt može značiti.
Novi!!: Venerina atmosfera i Plašt · Vidi više »
Plazma (fizika)
Plazma (engl. plasma, prema grč. πλάσμα: oblikovanje, tvorba) je djelomično ili potpuno ionizirana tvar koja nastaje kod visokih temperatura.
Novi!!: Venerina atmosfera i Plazma (fizika) · Vidi više »
Plin
kinetičke energije molekula. Dim omogućuje kretanje okolnih čestica plina. čelične cijevi. Plin je agregatno stanje u kojemu tvar nema stalni oblik ni obujam.
Novi!!: Venerina atmosfera i Plin · Vidi više »
Radarska astronomija
Radar Millstone Hill 1958. Pluton, SSSR, 1960. Zemljinoj atmosferi. Venere. (216) Kleopatra, temeljen na radarskoj analizi. Radarske slike i računalni model asteroida 1999 JM8. Radarska astronomija je dio radio astronomije koji uključuje aktivno istraživanje tijela Sunčeva sustava s pomoću radara; mjerenjem vremena potrebnoga za povrat radio vala koji se odrazio od ispitivanoga nebeskog tijela, kao i mjerenjem jakosti i polarizacije odraženoga radio vala.
Novi!!: Venerina atmosfera i Radarska astronomija · Vidi više »
Retrogradno gibanje
Retrogradno gibanje (lat. retro - unatrag, gradus - korak) je gibanje tijela u smjeru suprotnom od gibanja matičnog tijela oko kojeg promatrano tijelo orbitira.
Novi!!: Venerina atmosfera i Retrogradno gibanje · Vidi više »
Rusija
Rusija (rus. ćir. Россия, lat. Rossija), službeno Ruska Federacija (rus. ćir. Российская Федерация, lat. Rossijskaja Federacija) država je na istoku Europe i sjeveru Azije.
Novi!!: Venerina atmosfera i Rusija · Vidi više »
Sankt-Peterburg
Sankt-Peterburg (rus, Санкт-Петербу́рг, MFA, od 1914. do 1924. Petrograd, rus. Петроград, MFA, od 1924. do 1991. Lenjingrad, rus Ленинград, MFA) je grad i federalni subjekt (savezni grad) u Rusiji, smješten na rijeci Nevi na vrhu Finskog zaljeva na Baltičkom moru.
Novi!!: Venerina atmosfera i Sankt-Peterburg · Vidi više »
Siderički dan
sinodičkog (sunčanog) dana koji traje 24 sata i sideričkog (zvijezdanog) dana koji traje 23 sata 56 minuta i 4 sekunde. kulminaciju (podne) u odnosu na Sunce (1→3.
Novi!!: Venerina atmosfera i Siderički dan · Vidi više »
Solarni članak
Solarni članak (zvan i fotonaponski članak) je poluvodički uređaj koji pretvara sunčevu energiju izravno u električnu pomoću fotoelektričnog efekta.
Novi!!: Venerina atmosfera i Solarni članak · Vidi više »
Staklenički efekt
stakleničkih plinova i odbija (reflektira) natrag prema Zemlji, naziva se '''staklenički učinak''' ili '''efekt staklenika'''. Onečišćavanje zraka pojačava staklenički učinak. ugljikovog dioksida (CO2) u zadnjih 50 godina. infracrvenom području. °C. Titanu posljedica je metana. Kyoto protokol, žutom one koje ga planiraju ratificirati, a plavom one koje su to odbile. Staklenički efekt, staklenički učinak, efekt staklenika ili učinak staklenika je zagrijavanje Zemljine površine i donjih slojeva Zemljine atmosfere selektivnim propuštanjem toplinskog zračenja: atmosfera propušta velik postotak vidljive Sunčeve svjetlosti koja zagrijava Zemlju, a dio te energije reemitira se u obliku dugovalnoga toplinskog zračenja natrag u atmosferu.
Novi!!: Venerina atmosfera i Staklenički efekt · Vidi više »
Staklenički plinovi
Porast količine stakleničkih plinova u atmosferi Uzroci Atmosferska apsorpcija i emisija različitih elektromagnetskih valova. Najveću apsorpciju ima ugljikov dioksid u infracrvenom području Staklenički plinovi su plinovi koji uzrokuju efekt staklenika u atmosferi.
Novi!!: Venerina atmosfera i Staklenički plinovi · Vidi više »
Stehiometrija
Stehiometrija (grč. "stoicheion" element i "metrija" mjerenje) je primijenjena matematika u kemiji kojom računamo omjere brojeva atoma pojedinih elemenata u kemijskom spoju odnosno omjere množine spojeva u jednadžbi kemijske reakcije.
Novi!!: Venerina atmosfera i Stehiometrija · Vidi više »
Subsolarna točka
Osnovni dijagram koji prikazuje položaj subsolarne točke na Zemljinoj površini. Kut između sunca i lokalne vodoravne razine je točno 90° u subsolarnoj točki. Podsolarna točka na planetu je točka u kojoj se je njegovo sunce izravno iznad (u zenitu); to jest, gdje sunčeve zrake padaju na planet točno okomito na njegovu površinu.
Novi!!: Venerina atmosfera i Subsolarna točka · Vidi više »
Sumporna kiselina
Sumporna kiselina Sumporna kiselina ili sulfatna kiselina (H2SO4, po IUPACu - dihidrogensulfat) bezbojna je uljasta tekućina i jedan od najvažnijih proizvoda kemijske industrije.
Novi!!: Venerina atmosfera i Sumporna kiselina · Vidi više »
Sumporov(IV) oksid
Sumporov(IV) oksid (sumporov dioksid, SO2) pri sobnoj temperaturi je bezbojan, otrovan i nadražujući plin neugodna, oštra i bockava mirisa, koji podražuje na kašalj, a nastaje izgaranjem sumpora, sumporovodika, te prženjem sulfidnih ruda.
Novi!!: Venerina atmosfera i Sumporov(IV) oksid · Vidi više »
Sumporov(VI) oksid
Sumporov(VI) oksid (sumporov trioksid, SO3) je lako hlapljiva tekućina, koja pri temperaturama nižim od 16,8 °C prelazi u duge, ledu slične higroskopne kristale.
Novi!!: Venerina atmosfera i Sumporov(VI) oksid · Vidi više »
Sumporovodik
Sumporovodik (zastario i pogrešan naziv vodikov sulfid, tzv. "plin smrdljivac", H2S) je bezbojan, vrlo otrovan plin, vonja na trula jaja.
Novi!!: Venerina atmosfera i Sumporovodik · Vidi više »
Sunčev sustav
Sunčev sustav je sustav zvijezde Sunca i manjih nebeskih tijela što ih okuplja zajednička gravitacijska sila i kojima fizičko stanje određuje Sunčeva energija zračenja.
Novi!!: Venerina atmosfera i Sunčev sustav · Vidi više »
Sunčev vjetar
Svemirska letjelica ''Ulysses'' je izmjerila da se brzina Sunčevog vjetra kreće od 400 do 750 km/s. Magnetosfera štiti Zemljinu površinu od naelektriziranih čestica Sunčevog vjetra. Sunca. Sunčev vjetar ili solarni vjetar je plazma vrlo male gustoće koju kao struju električki nabijenih čestica (uglavnom protona i elektrona) neprestano (kontinuirano) emitira Sunce, odnosno Sunčeva korona u svim smjerovima.
Novi!!: Venerina atmosfera i Sunčev vjetar · Vidi više »
Sunčeva energija
Sunčeva energija je zračenje svjetlosti i topline sa Sunca koju ljudi koriste od drevne povijesti upotrebom raznih neprestano napredujućih tehnologija.
Novi!!: Venerina atmosfera i Sunčeva energija · Vidi više »
Sunčeva svjetlost
Sunčeva svjetlost svijetli kroz oblake. Campbell–Stokesov heliograf. Piranometar. Pirheliometar. Sunčeva svjetlost, Sunčeve zrake, Sunčevo zračenje ili solarno zračenje je cjelokupni spektar elektromagnetskog zračenja koje nam dolazi sa Sunca.
Novi!!: Venerina atmosfera i Sunčeva svjetlost · Vidi više »
Sunce
Sunce u prirodnoj boji, sjaja smanjenog jakim neutralnim filterom. nuklearnom fuzijom, pretvarajući vodik u helij. Niz proton-proton dominira u zvijezdama veličine Sunca ili manjim. Sunce (astronomski simbol) je zvijezda u centru našeg Sunčevog sustava.
Novi!!: Venerina atmosfera i Sunce · Vidi više »
Svemirsko prostranstvo
Svemirsko prostranstvo, vanjski svemir ili ponekad samo svemir je praznina između nebeskih tijela, uključujući Zemlju.
Novi!!: Venerina atmosfera i Svemirsko prostranstvo · Vidi više »
Temperatura (abiotički čimbenik)
Temperatura kao abiotički čimbenik utječe na životne procese.
Novi!!: Venerina atmosfera i Temperatura (abiotički čimbenik) · Vidi više »
Terminator
Terminator 10Base2 računalne mreže.
Novi!!: Venerina atmosfera i Terminator · Vidi više »
Termosfera
Položaj termosfere u atmosferi Termosfera je najveći sloj u Zemljinoj atmosferi između mezosfere i egzosfere.
Novi!!: Venerina atmosfera i Termosfera · Vidi više »
Tesla
tok prolazi. magnetskom polju. električne zavojnice. Tesla (oznaka T; po N. Tesli) je mjerna jedinica magnetske indukcije (gustoće magnetskoga toka), izvedena jedinica Međunarodnog sustava mjernih jedinica SI.
Novi!!: Venerina atmosfera i Tesla · Vidi više »
The New York Times
The New York Times su američke dnevne novine, koje od osnutka 1851. izlaze u New Yorku.
Novi!!: Venerina atmosfera i The New York Times · Vidi više »
Topografija
Topografija je zemljopisni pojam, koji se bavi opisivanjem i proučavanjem Zemljinih površinskih elemenata, fizičkogeografskih karakteristika, kao visina i nagib.
Novi!!: Venerina atmosfera i Topografija · Vidi više »
Tranzit (astronomija)
Slika Venerinog prijelaza ili tranzita 2012. koji je trajao 6 sati i 40 minuta. °, pa je Venera najčešće iznad ili ispod Sunčeva diska. mjeseca Io preko Jupitera, viđeno sa svemirske letjelice Cassini-Huygens. Tranzit (njemački transit tranzit, "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2014.
Novi!!: Venerina atmosfera i Tranzit (astronomija) · Vidi više »
Tropopauza
Tropopauza je granični sloj između troposfere i stratosfere Tropopauza je granični sloj između troposfere i stratosfere.
Novi!!: Venerina atmosfera i Tropopauza · Vidi više »
Troposfera
Troposfera je najniži, najgušći i najtopliji dio Zemljine atmosfere kojem je prosječna visina u srednjem pojasu 10 – 12 km, na ekvatoru 16 – 18 km, a na polovima samo 6 – 8 km.
Novi!!: Venerina atmosfera i Troposfera · Vidi više »
Udarni front (astrofizika)
Udarni front (lučni šok, eng. bow shock) je pojam kojim označavamo sraz plina u pokretu s drugim plinovitim tijelom.
Novi!!: Venerina atmosfera i Udarni front (astrofizika) · Vidi više »
Ugljikov (II) oksid
Ugljikov(II) oksid (ugljikov monoksid) kemijski je spoj jednog atoma ugljika i jednog atoma kisika, formulom izraženo CO.
Novi!!: Venerina atmosfera i Ugljikov (II) oksid · Vidi više »
Ugljikov(IV) oksid
Ugljikov (IV) oksid (ugljikov dioksid, CO2) je kemijski spoj sastavljen od dva atoma kisika kovalentno vezan (vezani elektronima iz zadnje ljuske) za jedan atom ugljika.
Novi!!: Venerina atmosfera i Ugljikov(IV) oksid · Vidi više »
Ultraljubičasto zračenje
energije. flourescentna svjetiljka. Ultraljubičasto zračenje, ultraljubičasta svjetlost ili ultravioletno zračenje (oznaka UV prema eng. ultraviolet) je elektromagnetsko zračenje valnih duljina od približno 10 do 400 nanometara, to jest između rendgenskoga zračenja i ljubičastoga dijela vidljive svjetlosti, i energiji fotona od 3 eV do 124 eV.
Novi!!: Venerina atmosfera i Ultraljubičasto zračenje · Vidi više »
Valna duljina
Valna duljina periodičnoga vala je najmanja udaljenost između dvije čestice koje titraju u fazi.
Novi!!: Venerina atmosfera i Valna duljina · Vidi više »
Venera
Venera je drugi planet po udaljenosti od Sunca, bez satelita, nešto manji od Zemlje (promjer 12 104 kilometara).
Novi!!: Venerina atmosfera i Venera · Vidi više »
Venera 10
Venera 10 (oznaka proizvođača: 4V-1 No. 661) je bila sovjetska svemirska letjelica za istraživanje Venere.
Novi!!: Venerina atmosfera i Venera 10 · Vidi više »
Venera 9
Venera 9 (oznaka proizvođača: 4V-1 No. 660) je bila sovjetska svemirska letjelica za istraživanje Venere.
Novi!!: Venerina atmosfera i Venera 9 · Vidi više »
Venerin prijelaz
Slika Venerinog prijelaza 2012. koji je trajao 6 sati i 40 minuta. °, pa je Venera najčešće iznad ili ispod Sunčeva diska. Venerin prijelaz ili Venerin tranzit prijelaz je Venere ispred Sunca i zakrivanje dijela njegova kruga.
Novi!!: Venerina atmosfera i Venerin prijelaz · Vidi više »
Vidljivost
atmosferu vidljivost je oko 350 kilometara. mostu Golden Gate (San Francisco, Kalifornija). izvora svjetlosti za procjenu vidljivosti. Vizibilimetar. Vidljivost je najveća udaljenost na kojoj se danju na obzoru (horizontu) na svijetloj pozadini neba golim okom dobro razabire taman predmet, a noću svjetlost poznate jačine.
Novi!!: Venerina atmosfera i Vidljivost · Vidi više »
Vlažnost zraka
tropskoj šumi. bocom. cvijeću. vlagu i da se pri tom produžava. termometra smještena na istom stalku. Vlažnost zraka jest količina vodene pare koja je sadržana u zraku ili atmosferi.
Novi!!: Venerina atmosfera i Vlažnost zraka · Vidi više »
Voda
'''Voda''' Voda na staklu Voda je kemijski spoj dva atoma vodika i jednoga atoma kisika i jedan od osnovnih uvjeta života.
Novi!!: Venerina atmosfera i Voda · Vidi više »
Vodena para
Vodena para Vodena para je voda u plinovitom obliku.
Novi!!: Venerina atmosfera i Vodena para · Vidi više »
Vodik
Vodik nema određen položaj u periodnom sustavu.
Novi!!: Venerina atmosfera i Vodik · Vidi više »
Vrtlog
krilu zrakoplova i pojava vrtloga. Islandska ciklona 4. rujna 2003. satu i udaljavanje od središta prema rubovima anticiklone. Tornado. Pijavica. magnetskoga polja (crvene silnice). akrecijskog diska. turbulentno strujanje fluida. Vrtlog je spiralno strujanje fluida (plinovi ili tekućine), prašinaste tvari, električne struje i drugo oko točke ili osi.
Novi!!: Venerina atmosfera i Vrtlog · Vidi više »
Vulkanska aktivnost
Vulkanska aktivnost tj.
Novi!!: Venerina atmosfera i Vulkanska aktivnost · Vidi više »
Zemljina atmosfera
Slojevi atmosfere (NOAA) Sastav Zemljine atmosfere. Donji dijagram predstavlja najmanje uobičajene plinove koje čine samo 0.038% atmosfere. Vrijednosti su regulirane za ilustraciju. Chapmanov ozonski ciklus Apsorpcija uv-zračenja u ozonskim sloju Veoma svijetli meteor Položaj ionosfere u atmosferi Magnetosfera štiti zemljinu površinu od naelektriziranih čestica Sunčevog vjetra Van Allenovi pojasevi zračenja Zemljina atmosfera je sloj plinova koji okružuju planet Zemlju i koji zadržava Zemljina gravitacija.
Novi!!: Venerina atmosfera i Zemljina atmosfera · Vidi više »
Zračni brod
Zračni brod Zeppelin NT. Zračni brod ''Tempelhof'' iz 1897. koji je konstruirao hrvatski inženjer David Schwarz. Zračni brod LZ 127 Graf Zeppelin koji je letio od 1928 do 1937. Zračni brod je upravljiva zračna letjelica lakša od zraka (aerostat) s vlastitim pogonom, kadšto se kaže i dirižabl.
Novi!!: Venerina atmosfera i Zračni brod · Vidi više »
1643.
Bez opisa.
Novi!!: Venerina atmosfera i 1643. · Vidi više »
1882.
Bez opisa.
Novi!!: Venerina atmosfera i 1882. · Vidi više »
2010.
2010. godina po gregorijanskom kalendaru započela je u petak; nije prijestupna; 10.
Novi!!: Venerina atmosfera i 2010. · Vidi više »
2015.
desno 2015. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna.
Novi!!: Venerina atmosfera i 2015. · Vidi više »
7. prosinca
7.
Novi!!: Venerina atmosfera i 7. prosinca · Vidi više »
