Sadržaj
46 odnosi: Albedo, Albert Einstein, Apsida (astronomija), Asteroidi, Asteroidni pojas, Astronomska jedinica, Željezo, Blizusunčev komet, Ekliptika, Elipsa, Inklinacija orbite, Kelvin, Kemijski element, Koronagraf, Kuiperov pojas, Lagrangeove točke, Lockheed U-2, McDonnell Douglas F/A-18 Hornet, Merkur, MESSENGER, National Geographic Society, Nebularna teorija, Nikal, Opća teorija relativnosti, Podorbitalni let, Pomrčina Sunca, Prividna magnituda, Regolit, SOHO, Stijena, Sunčev sustav, Sunčeve pjege, Sunce, Talište, Terestrički planet, Tlak elektromagnetskog zračenja, Tranzit (astronomija), Trojanci (astronomija), Urbain Le Verrier, Venera, Vulkan (planet), Zakret perihela, Zemlja, Zemljina atmosfera, 16. siječnja, 2000..
Albedo
reflektira s površine nekoga tijela, omjer odražene svjetlosti prema svjetlosti koja je pala na tijelo. Apsolutno crno tijelo ne bi odrazilo ništa svjetlosti i imalo bi albedo jednak nuli. Vrijednosti albeda za razne površine. Albedo (lat.: bjelina) je broj koji pokazuje koliko se svjetlosti reflektira s površine nekoga tijela, omjer odražene svjetlosti prema svjetlosti koja je pala na tijelo.
Pogledaj Vulkanoidi i Albedo
Albert Einstein
Fotoelektrični učinak također pokazuje dualizam: ulazni fotoni dolaze s lijeve strane i udaraju metalnu ploču (na dnu), izbijaju elektrone, koji su prikazani kako izlijeću na desnu stranu. elipsu koja se polako okreće u svojoj ravnini (primjer Merkurova perihela). Albert Einstein (Ulm, 14. ožujka 1879.
Pogledaj Vulkanoidi i Albert Einstein
Apsida (astronomija)
Zemlje) 2. Perihel planeta 3. Sunce. Sunčevog sustava. hiperboli E i napustila bi Zemlju. Apsida (kasnolat. absida, apsida apsida, "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2014.
Pogledaj Vulkanoidi i Apsida (astronomija)
Asteroidi
Asteroid 243 Ida i njen prirodni satelit Dactyl, a to je bio prvi mjesec koji je bio otkriven kod asteroida. Trojanci se nalaze na Jupiterovoj stazi, 60° ispred i iza Jupitera. Usporedba veličina planetoida: 4 Vesta, 21 Lutetia, 253 Mathilde, 243 Ida i njen prirodni satelit Dactyl, 433 Eros, 951 Gaspra, 2867 Šteins, 25143 Itokawa.
Pogledaj Vulkanoidi i Asteroidi
Asteroidni pojas
Glavni planetoidni pojas ili asteroidni pojas (prikazan bijelim točkicama) nalazi se između putanja Marsa i Jupitera. Usporedba veličina planetoida: 4 Vesta, 21 Lutetia, 253 Mathilde, 243 Ida i njen prirodni satelit Dactyl, 433 Eros, 951 Gaspra, 2867 Šteins, 25143 Itokawa. Hubbleove snimke 1 Ceresa.
Pogledaj Vulkanoidi i Asteroidni pojas
Astronomska jedinica
Astronomska jedinica (hrvatska kratica AJ ili aj, međunarodna kratica od eng. AU, skraćeno od Astronomical Unit) jest mjerna jedinica za duljinu.
Pogledaj Vulkanoidi i Astronomska jedinica
Željezo
meteorskog podrijetla), izmjera: 49 x 29 x 15 milimetara. Dijagram stanja (fazni dijagram) željezo – ugljik (čelik) prikazuje razne alotropije željeza i čelika. zavarljivosti. Simbol Fe dolazi od ferrum, latinskog naziva za željezo.
Pogledaj Vulkanoidi i Željezo
Blizusunčev komet
Blizusunčev (bliskosunčev) komet je komet koji u perihelu prolazi izuzetno blizu Sunca - ponekad unutar nekoliko tisuća kilometara od Sunčeve površine.
Pogledaj Vulkanoidi i Blizusunčev komet
Ekliptika
Nebeski ekvator i ekliptika. nebeskog tijela. Ekliptika (grč. ἐϰλεıπτıϰός: koji pripada pomrčini Sunca ili Mjeseca) je velika kružnica na nebeskoj sferi kojom putuje Sunce tijekom godine.
Pogledaj Vulkanoidi i Ekliptika
Elipsa
Elipsa:'''a'''.
Pogledaj Vulkanoidi i Elipsa
Inklinacija orbite
Inklinacija ('''i''') Inklinacija je kut između neke zadane ravnine i referentne ravnine (najčešće ekliptika ili ekvator matičnog tijela) i izražava se u stupnjevima (°).
Pogledaj Vulkanoidi i Inklinacija orbite
Kelvin
Kelvin (simbol K) je SI jedinica za temperaturu, a definira se kao 1/273,16 dio termodinamičke temperature trojne točke vode.
Pogledaj Vulkanoidi i Kelvin
Kemijski element
Kemijski element je skup svih istovrsnih atoma u prirodi (svemiru), koji u jezgri imaju isti broj protona, Kemijski elementi mogu imati više izotopa, dakle kemijski element je skup atoma jednog ili više izotopa.
Pogledaj Vulkanoidi i Kemijski element
Koronagraf
Sunca s koronografom. Koronograf je teleskop za opažanje Sunčeve korone pri kojem se slika fotosfere pokrije, a raspršenje se svjetlosti smanji (reducira).
Pogledaj Vulkanoidi i Koronagraf
Kuiperov pojas
Poznati objekti Kuiperovog pojasa izvedeni iz podataka Minor Planet Centera. Objekti u glavnom pojasu obojani su zeleno dok su raspršeni objekti narančasti. Četiri vanjska planeta su plava. Nekoliko poznatih Neptunovih trojanskih asteroida su žuti dok su Jupiterovi ružičasti. Kuiperov pojas, ponekad nazivan i Edgeworth-Kuiperov pojas, područje Sunčevog sustava nakon planeta koje se proteže od Neptunove orbite (na 30 AJ) do otprilike 50 AJ od Sunca.
Pogledaj Vulkanoidi i Kuiperov pojas
Lagrangeove točke
problema triju tijela, s time da je treće tijelo točkasto i bez mase. Za treće je tijelo Joseph-Louis Lagrange našao da može neporemećeno opstati u sustavu, na položaju 5 točaka u ravnini u kojoj se sva tijela gibaju. Trojanci nalaze se na Jupiterovoj stazi, 60° ispred i iza Jupitera.
Pogledaj Vulkanoidi i Lagrangeove točke
Lockheed U-2
Lockheed U-2 je avion jednosjed namijenjen za praćenje i izviđanje.
Pogledaj Vulkanoidi i Lockheed U-2
McDonnell Douglas F/A-18 Hornet
F/A-18 Hornet je moderni višenamjenski borbeni zrakoplov s prvotnom ulogom palubnog lovca za zaštitu flote.
Pogledaj Vulkanoidi i McDonnell Douglas F/A-18 Hornet
Merkur
Merkur je planet najbliži Suncu; vrlo izdužene staze, kojoj numerički ekscentricitet iznosi 0,206, pa pokazuje relativistički zakret perihela.
Pogledaj Vulkanoidi i Merkur
MESSENGER
MErcury Surface, Space ENvironment, GEochemistry and Ranging (MESSENGER), NASA-ina letjelica namijenjena istraživanju Merkura.
Pogledaj Vulkanoidi i MESSENGER
National Geographic Society
Naslovnica NG-a iz 1915. National Geographic Society je najveća neprofitna znanstvena udruga u svijetu, osnovana s namjerom promicanja znanosti u području zemljopisa.
Pogledaj Vulkanoidi i National Geographic Society
Nebularna teorija
Umjetničko viđenje prasunčeve maglice. Sunčevog sustava. Nebularna teorija ili Kant-Laplaceova hipoteza je zajednički naziv za prve rasprave iz 18.
Pogledaj Vulkanoidi i Nebularna teorija
Nikal
Nikal je kemijski element 10.
Pogledaj Vulkanoidi i Nikal
Opća teorija relativnosti
Opća relativnost ili opća teorija relativnosti (OTR) fizikalna je teorija koju je Albert Einstein objavio u članku Osnove opće teorije relativnosti (njem. Die Grundlage der allgemeinen Relativitätstheorie), 20.
Pogledaj Vulkanoidi i Opća teorija relativnosti
Podorbitalni let
Podorbitalni svemirski let je svemirski let u kojem svemirska letjelica ne dolazi do svemirskog prostranstva, nego mu putanja presijeca atmosferu ili površinu gravitacijskog tijela s kojeg je lansirana, tako da ne dovršava orbitalnu revoluciju.
Pogledaj Vulkanoidi i Podorbitalni let
Pomrčina Sunca
Pomrčina Sunca 11. kolovoza 1999. Pomrčina Sunca nastaje kada se Mjesec ispriječi između Sunca i Zemlje, pa djelomično ili potpuno zakloni Sunce.
Pogledaj Vulkanoidi i Pomrčina Sunca
Prividna magnituda
Prividna magnituda (m) zvijezde, planeta ili drugog nebeskog tijela je mjera njegova prividna sjaja, tj.
Pogledaj Vulkanoidi i Prividna magnituda
Regolit
Regolit na Marsu. Prva fotografija Marsa napravljena s njegove površine (Viking 1). Regolit je mrvljeni materijal na baznoj stijeni.
Pogledaj Vulkanoidi i Regolit
SOHO
SOHO SOHO (engl. Solar and Heliospheric Observatory) je letjelica koja istražuje Sunce, Sunčev sastav, te njegovo magnetsko polje, sunčev vjetar i baklje, te unutrašnjost Sunca (ispod korone).
Pogledaj Vulkanoidi i SOHO
Stijena
Stijene i minerali Stijena je sastavni dio litosfere (Zemljine kamene kore i gornjeg plašta) određenog načina geološkog pojavljivanja sklopa i sastava.
Pogledaj Vulkanoidi i Stijena
Sunčev sustav
Sunčev sustav je sustav zvijezde Sunca i manjih nebeskih tijela što ih okuplja zajednička gravitacijska sila i kojima fizičko stanje određuje Sunčeva energija zračenja.
Pogledaj Vulkanoidi i Sunčev sustav
Sunčeve pjege
Sunčeve pjege snimljene 22. lipnja 2004. Pogled na koronalne strukture iznad Sunčevih pjega, snimljeno u listopadu 2010. Sunčeve pjege snimljene u rujnu 2011. Sunčeve pjege su tamnija i do 2 500 K hladnija područja od ostale površine Sunca (fotosfere), koje nastaju, razvijaju se i nestaju pod utjecajem snažnih magnetskih polja.
Pogledaj Vulkanoidi i Sunčeve pjege
Sunce
Sunce u prirodnoj boji, sjaja smanjenog jakim neutralnim filterom. nuklearnom fuzijom, pretvarajući vodik u helij. Niz proton-proton dominira u zvijezdama veličine Sunca ili manjim. Sunce (astronomski simbol) je zvijezda u centru našeg Sunčevog sustava.
Pogledaj Vulkanoidi i Sunce
Talište
Taljenje leda. °C. Talište je temperatura pri kojoj neka tvar prelazi iz čvrstoga u tekuće agregatno stanje.
Pogledaj Vulkanoidi i Talište
Terestrički planet
Terestrički planeti Sunčevog sustava: Merkur, Venera, Zemlja i Mars Terestrički ili stjenoviti planet jest planet s čvrstom površinom, za razliku od plinovitih divova.
Pogledaj Vulkanoidi i Terestrički planet
Tlak elektromagnetskog zračenja
sunčevog vjetra na repove prašine i plina jasno se vide. Sunca služio za pogon. Maglica Orao: "magla" oblikovana tlakom elektromagnetskog zračenja i zvjezdanim vjetrovima. Tlak elektromagnetskog zračenja, radijacijski tlak ili svjetlosni tlak je tlak kojim svjetlost ili drugo elektromagnetsko zračenje djeluje na plohu na koju pada.
Pogledaj Vulkanoidi i Tlak elektromagnetskog zračenja
Tranzit (astronomija)
Slika Venerinog prijelaza ili tranzita 2012. koji je trajao 6 sati i 40 minuta. °, pa je Venera najčešće iznad ili ispod Sunčeva diska. mjeseca Io preko Jupitera, viđeno sa svemirske letjelice Cassini-Huygens. Tranzit (njemački transit tranzit, "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2014.
Pogledaj Vulkanoidi i Tranzit (astronomija)
Trojanci (astronomija)
problema triju tijela, s time da je treće tijelo točkasto i bez mase. Za treće je tijelo Joseph-Louis Lagrange našao da može neporemećeno opstati u sustavu, na položaju 5 točaka u ravnini u kojoj se sva tijela gibaju. Pritiskom možeš vidjeti cjelokupni prikaz. Trojanci se nalaze na Jupiterovoj stazi, 60° ispred i iza Jupitera.
Pogledaj Vulkanoidi i Trojanci (astronomija)
Urbain Le Verrier
Neptun viđen sa svemirske letjelice Voyager 2 s Velikom tamnom pjegom na lijevoj strani i Malom tamnom pjegom u donjem desnom dijelu. Bijeli oblaci se sastoje od metanova leda; sveukupna plava boja se stvara zato što metan upija crvenu svjetlost. Urbain Le Verrier (Saint-Lô, 11. ožujka. 1811.
Pogledaj Vulkanoidi i Urbain Le Verrier
Venera
Venera je drugi planet po udaljenosti od Sunca, bez satelita, nešto manji od Zemlje (promjer 12 104 kilometara).
Pogledaj Vulkanoidi i Venera
Vulkan (planet)
Vulkan je ime hipotetskog planeta za koji se u 19.
Pogledaj Vulkanoidi i Vulkan (planet)
Zakret perihela
elipsu koja se polako okreće u svojoj ravnini (Merkurov zakret perihela). relativističkom učinku prozvanom zakret perihela. Zemljina godišnja doba. Zakret perihela, apsidna precesija ili precesija perihela je vrsta precesije planetarne putanje.
Pogledaj Vulkanoidi i Zakret perihela
Zemlja
Zemlja (astronomski simbol) je planet u sunčevom sustavu.
Pogledaj Vulkanoidi i Zemlja
Zemljina atmosfera
Slojevi atmosfere (NOAA) Sastav Zemljine atmosfere. Donji dijagram predstavlja najmanje uobičajene plinove koje čine samo 0.038% atmosfere. Vrijednosti su regulirane za ilustraciju. Chapmanov ozonski ciklus Apsorpcija uv-zračenja u ozonskim sloju Veoma svijetli meteor Položaj ionosfere u atmosferi Magnetosfera štiti zemljinu površinu od naelektriziranih čestica Sunčevog vjetra Van Allenovi pojasevi zračenja Zemljina atmosfera je sloj plinova koji okružuju planet Zemlju i koji zadržava Zemljina gravitacija.
Pogledaj Vulkanoidi i Zemljina atmosfera
16. siječnja
16.
Pogledaj Vulkanoidi i 16. siječnja
2000.
2000. je bila prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u subotu.
Pogledaj Vulkanoidi i 2000.