Brže od pregledniku!
80 odnosi: Amandman, Šumadija, Čajniče, Beograd, Bjelovar, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Dalmacija, Donja Stubica, Dugo Selo, Gospić, Grad, Hrvatska, Hrvatsko zagorje, Ivanić-Grad, Jastrebarsko, Karlovac, Kolubara, Kosovo, Kraljevo, Kutina, Lika, Ljubljana, Maribor, Morava (Srbija), Niš, Novi Sad, Novska, Općina, Pljevlja, Podrinje, Podunavlje, Priboj, Republika, Rijeka, Rudo, Sarajevo, Sisak, Skoplje, Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, Socijalistička Republika Hrvatska, Socijalistička Republika Srbija, Split, Srbija, Središnja Srbija, Statut, Sveti Ivan Zelina, Užice, Ustav, Ustav Jugoslavije iz 1974. godine, ..., Varaždin, Vojvodina, Vrbovec, Zagreb, Zaječar, Zajednica, Zajednica općina Osijek, Zemljopisno područje, 1963., 1967., 1968., 1969., 1973., 1974., 1975., 1977., 1978., 1984., 1985., 1986., 1987., 1989., 1990., 1991., 1992., 22. veljače, 25. srpnja, 26. svibnja, 30. prosinca, 31. prosinca. Proširite indeks (30 više) »
Amandman
Amandman (francuski: amendement od latinskog emendatio, amendamentumNatuknica ''amendment'' na Wječniku na engleskom jeziku, s odgovarajućim izvorima) je izraz za korekciju nekog pravnog dokumenta, prije svega zakonskih, iako se to može odnositi i na obični trgovački ugovor.
Novi!!: Zajednica općina i Amandman · Vidi više »
Šumadija
Šumadija Šumadija je zemljopisno područje u Srbiji.
Novi!!: Zajednica općina i Šumadija · Vidi više »
Čajniče
Čajniče Čajniče je naselje i središte istoimene općine na krajnjem istoku Bosne i Hercegovine na granici s Crnom Gorom.
Novi!!: Zajednica općina i Čajniče · Vidi više »
Beograd
Beograd (sr. ćir. Београд; 44.83° sjeverno, 20.50° istočno) je glavni i najveći grad Republike Srbije te njeno političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte.
Novi!!: Zajednica općina i Beograd · Vidi više »
Bjelovar
Bjelovar je grad u Hrvatskoj te je ujedno središte Bjelovarsko-bilogorske županije i Bjelovarsko-križevačke biskupije.
Novi!!: Zajednica općina i Bjelovar · Vidi više »
Bosna i Hercegovina
Bosna i Hercegovina (skraćeno: BiH; srp. Босна и Херцеговина, БиХ) je država u Jugoistočnoj Europi.
Novi!!: Zajednica općina i Bosna i Hercegovina · Vidi više »
Crna Gora
Crna Gora (cnr. lat. Crna Gora, cnr. ćir. Црна Гора) sredozemna je i jugoistočnoeuropska parlamentarna republika. Na sjeveroistoku graniči sa Srbijom (duljina granice 124 km), na istoku s Kosovom (79 km), na jugu s Albanijom (172 km), Hrvatskom na jugozapadu (22,6 km), Bosnom i Hercegovinom na zapadu (245 km), dok priobalni dio mora, uz međunarodne vode, čini granicu s Italijom. Kopnena površina iznosi 13 812 km² dok površina obalnog mora iznosi 2440 km². Obala je duga 293,5 km (90 km zračne linije) i osrednje razvedena (koeficijent razvedenosti iznosi 3,0). Glavni grad je Podgorica, gospodarsko i političko središte Republike Crne Gore u kojoj su Vlada i parlament, dok prijestolnica Cetinje ima kako kulturni i znanstveni tako i politički značaj jer se u prijestolnici nalaze rezidencija predsjednika crnogorske države i diplomatsko sjedište zemlje. Nositelj suverenosti je građanin koji ima crnogorsko državljanstvo. Službeni jezik u Crnoj Gori je crnogorski jezik, ćirilično i latinično pismo su ravnopravni, a u službenoj uporabi su i srpski, bošnjački, albanski i hrvatski jezik. Valuta koja se koristi u državi je euro iako Crna Gora službeno nije članica Europske unije niti Eurozone. Na snazi je Ustav koji je donesen 19. listopada 2007. godine, a proglašen 22. listopada 2007. godine. Crna Gora zauzima uglavnom planinsko područje, a sastoji se iz pet prirodnih regionalnih cjelina: Stare Crne Gore, Brda, Sjeveroistočnoga škriljavoga gorja, Središnjega nizinskog prostora i Primorja. Temelji crnogorske države su kneževine Duklja i Zeta. Crna Gora je tijekom turske vladavine imala autonomiju, a neovisnost od Osmanskog Carstva joj je potvrđena na Berlinskom kongresu 1878. godine. Od 1918. bila je dio sve tri Jugoslavije. Na referendumu održanom 21. svibnja 2006. godine građani Crne Gore su izglasali nezavisnost i razdruženje sa Srbijom s ukupno 55,54 % glasova. Neovisnost Crne Gore je proglašena 3. lipnja 2006. godine. Dana 28. lipnja 2006. Crna Gora je postala 192. članica Ujedinjenih naroda, a 11. svibnja 2007. 47. članica Vijeća Europe. Crna Gora je članica Ujedinjenih naroda, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Vijeća Europe i sredozemne unije. Također je kandidat za članstvo u Europskoj uniji od 2010. godine. Crna Gora je 5. lipnja 2017. godine postala 29. članica NATO-a.
Novi!!: Zajednica općina i Crna Gora · Vidi više »
Dalmacija
grba Republike Hrvatske #f70000 Dalmacija (crveno) na karti Hrvatske Dalmacija (tal. la Dalmazia, lat. Dalmatia, čakavski: Dalmacija, Dalmoacija) jedan je od najstarijih regionalnih pojmova u Hrvatskoj.
Novi!!: Zajednica općina i Dalmacija · Vidi više »
Donja Stubica
Donja Stubica je grad u Republici Hrvatskoj, na jugu Krapinsko-zagorske županije.
Novi!!: Zajednica općina i Donja Stubica · Vidi više »
Dugo Selo
Dugo Selo je grad u središnjoj Hrvatskoj, smješten u Zagrebačkoj županiji.
Novi!!: Zajednica općina i Dugo Selo · Vidi više »
Gospić
Gospić je grad u Hrvatskoj.
Novi!!: Zajednica općina i Gospić · Vidi više »
Grad
Grad Krakov, bivši glavni grad Poljske Grad je relativno veliko i stalno urbano naselje u kojem većina populacije živi od industrije, trgovine i servisnih djelatnosti za razliku od sela gdje je većina ekonomskih aktivnosti zasnovana oko poljoprivrede.
Novi!!: Zajednica općina i Grad · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Zajednica općina i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatsko zagorje
Tipičan krajolik Hrvatskog zagorja tamnozelenom bojom je označeno Zagorje Hrvatsko zagorje je kulturno-povijesna hrvatska regija i zasebna prirodno-zemljopisna cjelina u sjeverozapadnom dijelu Hrvatske.
Novi!!: Zajednica općina i Hrvatsko zagorje · Vidi više »
Ivanić-Grad
Ivanić-Grad je grad u središnjoj Hrvatskoj.
Novi!!: Zajednica općina i Ivanić-Grad · Vidi više »
Jastrebarsko
Jastrebarsko je grad u središnjoj Hrvatskoj koji se nalazi na pola puta između Zagreba i Karlovca.
Novi!!: Zajednica općina i Jastrebarsko · Vidi više »
Karlovac
Karlovac je grad u Hrvatskoj, upravno središte Karlovačke županije.
Novi!!: Zajednica općina i Karlovac · Vidi više »
Kolubara
Rijeka Kolubara, Valjevo Rijeka Kolubara Kolubara je rijeka u zapadnoj Srbiji, desna pritoka Save.
Novi!!: Zajednica općina i Kolubara · Vidi više »
Kosovo
Kosovo (alb. Kosova, Kosovë, Republika e Kosovës; srp. Република Косово; tur. Kosova Cumhuriyeti) je djelomično priznata država u jugoistočnoj Europi. U veljači 2008. Skupština Kosova proglasila je Republiku Kosovo, koju je do 19. veljače 2022. priznalo 97 od 193 država članica UN-a, te četiri ne-članice UN-a: Suvereni malteški vojni red, Republika Kina (Tajvan) (iako Kosovo nije priznalo Republiku Kinu (Tajvan)), Cookovo Otočje i Niue. Kosovo se nalazi pod upravom EULEX-a od 2008. godine, a izvan nadzora Republike Srbije. Od kolovoza 2006., Kosovo je bilo „entitet pod privremenom međunarodnom upravom“ kojemu je glavni grad Priština (alb. Prishtinë). 17. veljače 2008. kosovska Skupština proglasila je neovisnost, uz jamčenje prava srpskog i ostalih manjinskih naroda koji ondje žive. Tu odluku Srbija nije priznala, Vlada Republike Srbije -, 14. veljače 2008. dok su neovisnost Kosova uskoro priznale SAD, Kanada, Ujedinjeno Kraljevstvo, većina država Arapskoga poluotoka, Njemačka i druge zemlje, uključujući Hrvatsku. Zbog svoje apsolutne većine, Albanci imaju potpunu vlast na Kosovu, uz iznimku dijelova nekoliko općina na sjeveru Kosova. Dio Srba (Kosovci) ne žele sudjelovati ni u kakvoj vladi koja nije vođena iz Beograda. Prema rezultatima službenog popisa iz 2011. na Kosovu je živjelo 1 739 825 stanovnika, od čega 92,93 posto čine Albanci, a 1,47 posto Srbi. Popis nije proveden na Sjevernome Kosovu, u trima općinama s većinskim srpskim stanovništvom: Zubin Potoku, Zvečanu i Leposaviću. Kosovo je formirano kao zasebna država povodom Rata na Kosovu krajem 1990.-ih godina, kada je Srbija albansku oružanu pobunu pokušala slomiti protjerivanjem većinskoga albanskog stanovništva Kosova. Međunarodna zajednica na to je odgovorila vojnom intervencijom koja se u prvom redu sastojala od NATO-ova zračna bombardiranja Srbije i Crne Gore velikih razmjera, koja je dovela do sloma režima Slobodana Miloševića i prestanka srbijanske vlasti nad Kosovom.
Novi!!: Zajednica općina i Kosovo · Vidi više »
Kraljevo
Kraljevo, grad na tri rijeke, Ibru, Zapadnoj Moravi i Ribnici, u središnjem dijelu Srbije, prema posljednjem popisu pučanstva iz 2011. godine, imalo je 64.175 stanovnika, dok je istoimena općina Kraljevo imala 124.554 stanovnika.
Novi!!: Zajednica općina i Kraljevo · Vidi više »
Kutina
Kutina je grad u Hrvatskoj.
Novi!!: Zajednica općina i Kutina · Vidi više »
Lika
Lika (zeleno) i Ličko primorje (svijetlo zeleno) na karti Hrvatske Lika je povijesna regija na jugozapadu središnjeg dijela Hrvatske, površine od oko 5000 km2.
Novi!!: Zajednica općina i Lika · Vidi više »
Ljubljana
Ljubljana (njemački: Laibach, talijanski: Lubiana) je glavni i najveći grad Slovenije.
Novi!!: Zajednica općina i Ljubljana · Vidi više »
Maribor
Maribor (njem.: Marburg an der Drau) je grad u Republici Sloveniji, s otprilike 113.000 stanovnika, što ga čini drugim po veličini gradom u državi.
Novi!!: Zajednica općina i Maribor · Vidi više »
Morava (Srbija)
Morava, poznata još i kao Velika Morava je rijeka u Srbiji.
Novi!!: Zajednica općina i Morava (Srbija) · Vidi više »
Niš
Niš je grad u Srbiji, treći najmnogoljudniji nakon Beograda i Novog Sada.
Novi!!: Zajednica općina i Niš · Vidi više »
Novi Sad
Novi Sad (sr. Нови Сад/Novi Sad, mađ. Újvidék, sl. Nový Sad, rum. Novi Sad, rusn. Нови Сад, njem. Neusatz (an der Donau), lat. Neoplanta, grč. Neofite), grad na lijevoj obali Dunava u Srbiji, upravno sjedište Autonomne pokrajine Vojvodine.
Novi!!: Zajednica općina i Novi Sad · Vidi više »
Novska
Novska je grad u Hrvatskoj.
Novi!!: Zajednica općina i Novska · Vidi više »
Općina
Općina je po svom etimološkom i političkom značenju izraz koji odgovara terminu komuna u klasičnoj demokratskoj i administrativnoj terminologiji.
Novi!!: Zajednica općina i Općina · Vidi više »
Pljevlja
Pljevlja (nekadašnji naziv Taslidža) su grad i općina na sjeveru Crne Gore, blizu granice sa Srbijom i BiH.
Novi!!: Zajednica općina i Pljevlja · Vidi više »
Podrinje
Rijeka Drina Podrinje (dio Istočne Bosne) je regija u istočnoj Bosni i Hercegovini i zapadnoj Srbiji.
Novi!!: Zajednica općina i Podrinje · Vidi više »
Podunavlje
VukovarPodunavlje je naziv za područja uz Dunav locirana u Srbiji (Vojvodina i Središnja Srbija) i Hrvatskoj (Slavonija, Srijem i Baranja).
Novi!!: Zajednica općina i Podunavlje · Vidi više »
Priboj
Priboj je grad u jugozapadnoj Srbiji, u šumovitoj oblasti Starog Vlaha, u plodnoj dolini rijeke Lim.
Novi!!: Zajednica općina i Priboj · Vidi više »
Republika
Republika (od lat. res publica.
Novi!!: Zajednica općina i Republika · Vidi više »
Rijeka
Rijeka (talijanski i mađarski Fiume, autohtono čakavski: Rekà ili Rika, stari njemački: Sankt Veit am Flaum, slovenski: Reka), najveća je hrvatska luka, treći po veličini grad u Republici Hrvatskoj te administrativno središte Primorsko-goranske županije.
Novi!!: Zajednica općina i Rijeka · Vidi više »
Rudo
Rudo je grad i središte istoimene općine na krajnjem istoku Bosne i Hercegovine, u blizini granice sa Sandžakom (Srbija).
Novi!!: Zajednica općina i Rudo · Vidi više »
Sarajevo
Sarajevo (stari hrvatski naziv: Vrhbosna) glavni je i najveći grad Bosne i Hercegovine.
Novi!!: Zajednica općina i Sarajevo · Vidi više »
Sisak
Sisak je grad u Hrvatskoj i središte Sisačko-moslavačke županije.
Novi!!: Zajednica općina i Sisak · Vidi više »
Skoplje
Skoplje (makedonski: Skopje (Скопје), latinski: Skupi, novogrčki: Skopia (Σκόπια), albanski: Shkup, turski: Üsküp) glavni je i najveći grad Sjeverne Makedonije.
Novi!!: Zajednica općina i Skoplje · Vidi više »
Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija
Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, pod kolokvijalnim imenom Druga Jugoslavija ili Titova Jugoslavija, naziv je za bivšu socijalističku državu koja je obuhvaćala današnje države Sloveniju, Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Crnu Goru, Kosovo i Sjevernu Makedoniju, a postojala je od 1943. do 1992. godine.
Novi!!: Zajednica općina i Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija · Vidi više »
Socijalistička Republika Hrvatska
Socijalistička Republika Hrvatska (SR Hrvatska, SRH) je bila federalna jedinica SFR Jugoslavije.
Novi!!: Zajednica općina i Socijalistička Republika Hrvatska · Vidi više »
Socijalistička Republika Srbija
Zastava SR SrbijeGrb SR SrbijeSocijalistička Republika Srbija je bila jedna od 6 republika u Jugoslaviji.
Novi!!: Zajednica općina i Socijalistička Republika Srbija · Vidi više »
Split
Split je najveći grad u Dalmaciji, te po broju stanovnika i drugi najveći grad u Hrvatskoj, a predstavlja gospodarsko i kulturno središte Dalmacije.
Novi!!: Zajednica općina i Split · Vidi više »
Srbija
Srbija (srp. Србија), službeni naziv: Republika Srbija (srp. Република Србија), europska je kontinentalna država smještena u jugoistočnoj Europi. Teritorijem obuhvaća dio Panonske nizine na sjeveru, te je djelomice srednjoeuropska država. Duljina granica Srbije je 2.114,2 km. Na sjeveru graniči s Mađarskom, na zapadu s Hrvatskom i Bosnom i Hercegovinom, na jugozapadu s Crnom Gorom, na istoku s Rumunjskom i Bugarskom te na jugu sa Sjevernom Makedonijom i s Kosovom. Zemlja ima 6.690.887 stanovnika. Površina zemlje iznosi 77.474 km2 (bez Kosova) što Srbiju svrstava u države srednje veličine. Preko teritorija Srbije prelaze sve važnije kopnene prometnice. Kako cestovni tako i željeznički promet iz sjeverne, zapadne i centralne Europe prolazi kroz Srbiju na putu do jugoistoka Europe i jugozapada Azije. Moravsko-vardarska i Moravsko-nišavska dolina imaju najveći značaj u kopnenom prometu. Glavni je grad Beograd koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Srbije. Slijedeći slavenske migracije na jugoistok Europe Srbi nastanjuju ova područja s drugim narodima poslije 6. stoljeća, uspostavili su nekoliko država u ranom srednjem vijeku. Prvotnom srpskom državom vladaju Vlastimirovići prva poznata vladajuća dinastija srednjovjekovne srpske države. Srbi su, pored Hrvata, jedini donijeli svoje ime iz prapostojbine, dok su ostali južni Slaveni svoja imena dobivali po zemljopisnim nazivima regija koje su naseljavali. Na početku 7. stoljeća na teritoriju Bizantskog Carstva Srbi osnivaju Rašku. Raška je postala kraljevina 1216. godine, kada je srpski kralj Stefan Prvovjenčani, sin velikog župana Stefana Nemanje, okrunjen krunom koju mu je poslao rimski papa. Već 1219. godine i Srpska pravoslavna crkva je dobila neovisnost od strane Vaseljenskog patrijarha. Najveću moć srpska država imala je u vrijeme Stefana Uroša IV. Dušana koji granice Srbije širi na jug nekadašnjeg Bizantskog područja te se proglašava carstvom "Srba i Grka". Nakon Dušanove smrti osvojeni krajevi se osamostaljuju pod vodstvom lokalnih velikaša, no u to vrijeme započinju i provale Turaka na balkanski poluotok koji ubrzo pobjeđuju Bugare na rijeci Marici, a potom i Srbe u bitki na Kosovu. Do sredine 16. stoljeća, cijela suvremena Srbija pada pod vlast Osmanlija, s vremena na vrijeme prekinute od strane Habsburške Monarhije koja se širi prema centralnoj Srbiji s kraja 17. stoljeća, zadržavajući uporište u suvremenoj Vojvodini. Početkom 19. stoljeća, srpska revolucija utemeljila je nacionalnu državu kao prvu ustavnu monarhiju regije koja je kasnije proširila svoj teritorij. Nakon katastrofalnih žrtava u Prvom svjetskom ratu i kasnije ujedinjenja bivše Habsburške krune Vojvodine i drugih regija sa Srbijom, zemlja je utemeljila Jugoslaviju s drugim južnoslavenskim narodima. Tijekom raspada Jugoslavije, Srbija je formirala zajednicu s Crnom Gorom koja je mirno riješena 2006. godine, kada je Srbija ponovno uspostavila svoju neovisnost. Prema Ustavu Republike Srbije, u sastavu Srbije nalaze se autonomne pokrajine Vojvodina i Kosovo i Metohija (koja ima višu autonomiju). Kosovo je 2008. godine proglasilo neovisnost od UNMIK-a, što je priznalo 85 zemalja članica OUN, čemu se službeni Beograd protivi. U Srbiji je službeni jezik srpski. Prema političkom ustroju Srbija je parlamentarna Republika. Srbija je članica Ujedinjenih naroda, Vijeća Europe, Partnerstva za mir te Organizacije za europsku sigurnost i suradnju. Srbija je i službeni kandidat za članstvo u Europskoj uniji.
Novi!!: Zajednica općina i Srbija · Vidi više »
Središnja Srbija
Središnja Srbija (srpski: Centralna Srbija ili Централна Србија, ponekad i Uža Srbija) je naziv za dio teritorija Republike Srbije koji se nalazi izvan područja autonomnih pokrajina: Vojvodine i Kosova i Metohije.
Novi!!: Zajednica općina i Središnja Srbija · Vidi više »
Statut
Statut u pravu označava vrstu pravnog akta, a može imati različita značenja.
Novi!!: Zajednica općina i Statut · Vidi više »
Sveti Ivan Zelina
Sveti Ivan Zelina je grad u Hrvatskoj.
Novi!!: Zajednica općina i Sveti Ivan Zelina · Vidi više »
Užice
Užice (od 1946. do 1992. godine Titovo Užice) - grad u Srbiji i sjedište istoimene općine.
Novi!!: Zajednica općina i Užice · Vidi više »
Ustav
Ustav je temeljni pravni akt neke države kojim se uspostavlja politički i pravni poredak.
Novi!!: Zajednica općina i Ustav · Vidi više »
Ustav Jugoslavije iz 1974. godine
Ustav Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije iz 1974., donesen je 21.
Novi!!: Zajednica općina i Ustav Jugoslavije iz 1974. godine · Vidi više »
Varaždin
Varaždin je grad u sjeverozapadnoj Hrvatskoj smješten uz obalu rijeke Drave, povijesno, kulturno, obrazovno, gospodarsko, sportsko i turističko središte Varaždinske županije, najstarije županije u Hrvatskoj.
Novi!!: Zajednica općina i Varaždin · Vidi više »
Vojvodina
Tradicionalna zastava Vojvodine Vojvodina, službenim nazivom Autonomna Pokrajina Vojvodina (srp. Аутономна Покрајина Војводина, mađ. Vajdaság Autonóm Tartomány, slvč. Autonómna pokrajina Vojvodina, rum. Provincia Autonomă Voivodina, rusin. Автономна Покраїна Войводина) autonomna je pokrajina na sjeveru Republike Srbije.
Novi!!: Zajednica općina i Vojvodina · Vidi više »
Vrbovec
Vrbovec je grad smješten na istoku Zagrebačke županije u Republici Hrvatskoj.
Novi!!: Zajednica općina i Vrbovec · Vidi više »
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Novi!!: Zajednica općina i Zagreb · Vidi više »
Zaječar
Grb grada Zaječara Zaječar je grad u istočnoj Srbiji (broj stanovnika 69 969).
Novi!!: Zajednica općina i Zaječar · Vidi više »
Zajednica
Stonehengeu u Engleskoj za ljetni solsticij. Zajednica je društvena jedinica, jedna ili nekoliko skupina živih bića koja dijele teritorij, pravila, religiju, vrijednosti, običaje ili identitet.
Novi!!: Zajednica općina i Zajednica · Vidi više »
Zajednica općina Osijek
Zajednica općina Osijek - Slavonija i Baranja Zajednica općina Osijek, u administrativnoj podjeli bivše Jugoslavije 70-ih i 80-ih godina 20.
Novi!!: Zajednica općina i Zajednica općina Osijek · Vidi više »
Zemljopisno područje
Jedan od prikaza hrvatskih pokrajina (krajeva/makroregija):Središnja Hrvatska, Istočna Hrvatska, Planinska Hrvatska, Sjeverna hrvatska obala, Južna hrvatska obala. Zemljopisno područje ili zemljopisna regija (od engleskog izraza geographical region ili talijanskog Regione) je naziv koji može označavati prirodno-zemljopisno područje (s obzirom na tlo, klimu, vegetaciju, ekologiju i dr.) ili društveno-zemljopisno područje (s obzirom na gospodarstvo, naselja, stanovništvo...). Naziv se najčešće koristi za područje koje je manje-više jasno razgraničeno svojim prirodnim obilježjima (granice koje mogu biti rijeke, planine,...) i koje ima posebnosti vezane s kulturom ili poviješću određenog kraja.
Novi!!: Zajednica općina i Zemljopisno područje · Vidi više »
1963.
Bez opisa.
Novi!!: Zajednica općina i 1963. · Vidi više »
1967.
Bez opisa.
Novi!!: Zajednica općina i 1967. · Vidi više »
1968.
Bez opisa.
Novi!!: Zajednica općina i 1968. · Vidi više »
1969.
Bez opisa.
Novi!!: Zajednica općina i 1969. · Vidi više »
1973.
Bez opisa.
Novi!!: Zajednica općina i 1973. · Vidi više »
1974.
1974. (rimski: MCMLXXIV) bila je 73.
Novi!!: Zajednica općina i 1974. · Vidi više »
1975.
Bez opisa.
Novi!!: Zajednica općina i 1975. · Vidi više »
1977.
Bez opisa.
Novi!!: Zajednica općina i 1977. · Vidi više »
1978.
Bez opisa.
Novi!!: Zajednica općina i 1978. · Vidi više »
1984.
Bez opisa.
Novi!!: Zajednica općina i 1984. · Vidi više »
1985.
Bez opisa.
Novi!!: Zajednica općina i 1985. · Vidi više »
1986.
Bez opisa.
Novi!!: Zajednica općina i 1986. · Vidi više »
1987.
Bez opisa.
Novi!!: Zajednica općina i 1987. · Vidi više »
1989.
Bez opisa.
Novi!!: Zajednica općina i 1989. · Vidi više »
1990.
Bez opisa.
Novi!!: Zajednica općina i 1990. · Vidi više »
1991.
Bez opisa.
Novi!!: Zajednica općina i 1991. · Vidi više »
1992.
1992. (rimski MCMCXII), bila je prijestupna, 91.
Novi!!: Zajednica općina i 1992. · Vidi više »
22. veljače
22.
Novi!!: Zajednica općina i 22. veljače · Vidi više »
25. srpnja
25.
Novi!!: Zajednica općina i 25. srpnja · Vidi više »
26. svibnja
26.
Novi!!: Zajednica općina i 26. svibnja · Vidi više »
30. prosinca
30.
Novi!!: Zajednica općina i 30. prosinca · Vidi više »
31. prosinca
31.
Novi!!: Zajednica općina i 31. prosinca · Vidi više »
