Brže od pregledniku!
231 odnosi: Amfilohije Radović, Antiohija, Antonije Abramović, Apostol, Arhiepiskopija cetinjska, Arhijerej, Arhimandrit, Atena (grad), Austrijsko Carstvo, Autokefalna Crkva, Živko Andrijašević, Četnici, Badnjak, Beograd, Blagoslov, Bojnik, Bosna i Hercegovina, Brđani (Crnogorci), Bugarska pravoslavna Crkva, Carigrad, Carigradska patrijarhija, CDNK, Cetinje, Crkva, Crna Gora, Crna Gora (1516. – 1852.), Crnogorci, Crnogorska crkva 1852.-1918. (knjiga), Crnogorska narodna skupština, Crnogorska povijest, Crnogorski jezik, Dalmacija, Danilo I. Petrović Njegoš, Danilo Petrović Njegoš, Danilo Radojević, Danilovgrad, Detroit, Michigan, Dogma, Domovinski rat, Dragoje Živković, Država, Drniš, Dukljanska akademija znanosti i umjetnosti, Dukljansko Kraljevstvo, Ekumenski sabor, Enciklopedija, Encyclopædia Britannica, Engleski jezik, Eparhija, Episkop, ..., Episkop (pravoslavlje), Francuski jezik, Francuzi, Gavrilo (patrijarh srpski), Glavni grad, Gorica, Gospodar (crnogorska vladarska titula), Grčka pravoslavna Crkva, Grci, Groblje, Ilarion Roganović, Inženjer, Istorija crnogorskoga naroda, Isus, Javno mnijenje, Jeruzalem, Josif Rajačić, Kamilavka, Kanonsko pravo, Katoličanstvo, Katolička Crkva, Knjaz, Kolovoz, KOS, Kosovo, Kosta Pećanac, Kotor, Kraljevina Crna Gora, Kraljevina Grčka, Kraljevina Jugoslavija, Kraljevina Srbija, Kršćanstvo, Krsto Popović, Listopad, Lučindan, Manastir, Manastir Ostrog, Metropolit, Mihailo (mitropolit), Ministarsko vijeće Crne Gore, Mirko Petrović Njegoš, Mitrofan Ban, Mitropolija crnogorsko-primorska, Monah, Moskva, Mustafa III., Nadbiskup, Narod, Narodna enciklopedija srpsko-hrvatsko-slovenačka, Nekoliko stranica iz krvavog albuma Karađorđevića (knjiga), New York City, New York, Nikanor Ivanović, Nikšić, Nikola I. Petrović Njegoš, Novica Radović, Opća enciklopedija Jugoslavenskog leksikografskog zavoda, Opijelo, Organizacija, Osmansko Carstvo, Pariz, Patrijarh, Peć, Pećka mitropolija, Petar II. Petrović Njegoš, Petrović Njegoš (crnogorska dinastija), Pješaštvo, Pleme, Podgorička skupština, Podgorica, Poglavar države, Poglavari Crnogorske pravoslavne Crkve, Pokop, Poručnik, Praviteljstvo suda crnogorskog i brdskog, Pravoslavlje, Pravoslavna crkva, Pravoslavna crkva u Crnoj Gori, Prosinac, Prvi balkanski rat, Rat, Referendum, Rim, Rusi, Ruska pravoslavna Crkva, Ruski jezik, Rusko Carstvo, Sankt-Peterburg, Satnik, Sava Petrović Njegoš, Sintagma, Sjedinjene Američke Države, Sofija, Srbi, Srbija, Srijemski Karlovci, Srpska pravoslavna Crkva, Sudac, Sultan, Suverenitet, Svećenik, Svetac, Sveti Petar Cetinjski, Sveti Sava, Sveti Sinod, Teror, Topništvo, Tradicija, Trg, Ukrajinska pravoslavna Crkva, Ukrajinska pravoslavna Crkva Kijevske patrijaršije, Ulja, Ustav Knjaževine Crne Gore, Vasilije Ostroški, Vasilije Petrović Njegoš, Velika Srbija, Vino, Visarion Ljubiša, Vojska Jugoslavije, Zadar, Zagreb, Zahumsko-raška eparhija, Znanost, 11. listopada, 11. rujna, 13. stoljeće, 1764., 1766., 1780., 1803., 1804., 1825., 1832., 1833., 1845., 1851., 1855., 1858., 1860., 1870., 1876., 1878., 1882., 1884., 1886., 1894., 1898., 1902., 1903., 1904., 1905., 1907., 1908., 1909., 1912., 1913., 1915., 1918., 1920-ih, 1920., 1921., 1923., 1934., 1977., 1984., 1990-ih, 1990., 1991., 1992., 1993., 1996., 1997., 1998., 2. listopada, 2000., 2006., 2007., 2008., 2010., 2013., 21. srpnja, 3. srpnja. Proširite indeks (181 više) »
Amfilohije Radović
Amfilohije Radović Amfilohije (Risto) Radović (Donja Morača, 7. siječnja 1938. – Podgorica, 30. listopada 2020.) je bio mitropolit crnogorsko-primorski Srpske pravoslavne Crkve.
Novi!!: Crnogorska pravoslavna Crkva i Amfilohije Radović · Vidi više »
Antiohija
Antiohija (Antiohija na Orontu) (grč.: Αντιόχεια η επί Δάφνη, Αντιόχεια ή επί Ορόντουili Αντιόχεια η Μεγάλη; lat.: Antiochia ad Orontem; arap.: انتاكيّة; tur.: Antakya) je drevni grad na Bliskom istoku.
Novi!!: Crnogorska pravoslavna Crkva i Antiohija · Vidi više »
Antonije Abramović
Antonije Abramović, crnogor.ćiril.: Антоније Абрамовић (Kotor, 1919. – Podgorica, 1996.), poglavar Crnogorske pravoslavne Crkve.
Novi!!: Crnogorska pravoslavna Crkva i Antonije Abramović · Vidi više »
Apostol
Apostol (grč. apostolos »poslanik«; apo »od« + stellein »slati«).
Novi!!: Crnogorska pravoslavna Crkva i Apostol · Vidi više »
Arhiepiskopija cetinjska
Arhiepiskopija cetinjska (u literaturi nazvana i Mitropolijska, Arhiepiskopska, Crnogorsku eparhija) sa sjedištem na Cetinju, bila je jedna od ukupni tri eparhije autokefalne Crnogorske pravoslavne Crkve od konca 1876. do 1918., odnosno, do kraja postojanja nezavisne crnogorske kraljevine.
Novi!!: Crnogorska pravoslavna Crkva i Arhiepiskopija cetinjska · Vidi više »
Arhijerej
Arhijerej, u pravoslavnoj crkvi, počasni naslov za vladiku (episkopa); episkop koji rukovodi eparhijom.
Novi!!: Crnogorska pravoslavna Crkva i Arhijerej · Vidi više »
Arhimandrit
Arhimandrit (grč.: vođa /duhovnog/ tora, tj. manastira), u pravoslavnoj crkvi, starješina važnijeg manastira ili većeg broja manastira; počasna titula za igumane ili starješine manastira; najviši kaluđerski čin.
Novi!!: Crnogorska pravoslavna Crkva i Arhimandrit · Vidi više »
Atena (grad)
Atena (grč. Αθήνα, Athina) je glavni grad Grčke i jedan od najpoznatijih gradova u svijetu.
Novi!!: Crnogorska pravoslavna Crkva i Atena (grad) · Vidi više »
Austrijsko Carstvo
Austrijsko Carstvo (njem. Kaiserthum Österreich) naziv je nasljednoga carstva nastalog na dijelu područja Svetog Rimskog Carstva i Habsburške Monarhije, a trajalo je od 1804. do 1867. godine.
Novi!!: Crnogorska pravoslavna Crkva i Austrijsko Carstvo · Vidi više »
Autokefalna Crkva
Autokefalna Crkva (''grč.'' autos.
Novi!!: Crnogorska pravoslavna Crkva i Autokefalna Crkva · Vidi više »
Živko Andrijašević
Živko Andrijašević (Bar, 1967.), crnogorski povjesničar.
Novi!!: Crnogorska pravoslavna Crkva i Živko Andrijašević · Vidi više »
Četnici
Tradicionalna četnička zastava s ćiriličnim natpisom ''Za Kralja i otadžbinu - sloboda ili smrt'' Četnik je izraz kojim se označavaju pripadnici srpskog nacionalističko-šovinističkog pokreta velikosrpske ideologije.
Novi!!: Crnogorska pravoslavna Crkva i Četnici · Vidi više »
Badnjak
Slika "Badnjak" švedskog slikara Carla Larssona Badnjak, Badnji dan ili Badnja večer je naziv dana prije Božića u kršćanskom kalendaru.
Novi!!: Crnogorska pravoslavna Crkva i Badnjak · Vidi više »
Beograd
Beograd (sr. ćir. Београд; 44.83° sjeverno, 20.50° istočno) je glavni i najveći grad Republike Srbije te njeno političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte.
Novi!!: Crnogorska pravoslavna Crkva i Beograd · Vidi više »
Blagoslov
prve pričesti. Blagoslov označava podjelu božanske milosti osobi ili stvari.
Novi!!: Crnogorska pravoslavna Crkva i Blagoslov · Vidi više »
Bojnik
Oznaka čina '''bojnika''' u HV Bojnik (bojnica) je viši časnički čin u Hrvatskoj vojsci, iznad satnika, a ispod pukovnika (najniži viši časnički čin).
Novi!!: Crnogorska pravoslavna Crkva i Bojnik · Vidi više »
Bosna i Hercegovina
Bosna i Hercegovina (skraćeno: BiH; srp. Босна и Херцеговина, БиХ) je država u Jugoistočnoj Europi.
Novi!!: Crnogorska pravoslavna Crkva i Bosna i Hercegovina · Vidi više »
Brđani (Crnogorci)
Brđani je do konca 19. st., a kasnije sve rjeđe, naziv za dio kasnijih Crnogoraca koji su de iure ili de facto bili najduže pod Osmanskim Carstvom.
Novi!!: Crnogorska pravoslavna Crkva i Brđani (Crnogorci) · Vidi više »
Bugarska pravoslavna Crkva
Katedrala Aleksandra Nevskog u Sofiji Eparhije Bugarske pravoslavne crkve Bugarska pravoslavna Crkva – Bugarska patrijaršija (bug. Българска православна църква – Българска патриаршия) je pomjesna autokefalna crkva.
Novi!!: Crnogorska pravoslavna Crkva i Bugarska pravoslavna Crkva · Vidi više »
Carigrad
Carigrad (stsl. Цѣсарьградъ, crsl. Царьгра̀дъ, rus. Царьгра́д, ukr. Царгород, svk. Carihrad) je slavensko ime za Konstantinopol, glavni grad Bizantskog Carstva, grad koji se danas nalazi u Turskoj pod nazivom Istanbul.
Novi!!: Crnogorska pravoslavna Crkva i Carigrad · Vidi više »
Carigradska patrijarhija
Katedrala Sv. Jurja u sjedištu patrijaršije na Fanaru, Carigrad Ekumenska carigradska patrijarhija (grčki: Οικουμενικό Πατριαρχείο Κωνσταντινουπόλεως, latinično: Oikumenikó Patriarheío Kōnstantinoupóleōs, turski: Rum Ortodoks Patrikhanesi, neslužbeno poznat i kao Fener Rum Patrikhanesi, srpski: Васељенска патријаршија) jedna je od autokefalnih pravoslavnih crkava, a zauzima prvo mjesto u hijerarhiji pravoslavnih crkava.
Novi!!: Crnogorska pravoslavna Crkva i Carigradska patrijarhija · Vidi više »
CDNK
Crnogorsko društvo nezavisnih književnika (CDNK) osnovano je 1990. kao protuteža djelovanju oficijelnog Udruženja književnika Crne Gore i s ciljem da se suprotstavi tadašnjoj politici rata i etničkog čišćenja.
Novi!!: Crnogorska pravoslavna Crkva i CDNK · Vidi više »
Cetinje
Cetinje Cetinje (talijanski: Cettigne; albanski: Cetina), službena je prijestolnica Crne Gore, općina i povijesno središte crnogorske nacije.
Novi!!: Crnogorska pravoslavna Crkva i Cetinje · Vidi više »
Crkva
Čakovcu Grčkoj Francuskoj Crkva je građevina namijenjena za religijske službe, najčešće u kršćanskom bogoslužju.
Novi!!: Crnogorska pravoslavna Crkva i Crkva · Vidi više »
Crna Gora
Crna Gora (cnr. lat. Crna Gora, cnr. ćir. Црна Гора) sredozemna je i jugoistočnoeuropska parlamentarna republika. Na sjeveroistoku graniči sa Srbijom (duljina granice 124 km), na istoku s Kosovom (79 km), na jugu s Albanijom (172 km), Hrvatskom na jugozapadu (22,6 km), Bosnom i Hercegovinom na zapadu (245 km), dok priobalni dio mora, uz međunarodne vode, čini granicu s Italijom. Kopnena površina iznosi 13 812 km² dok površina obalnog mora iznosi 2440 km². Obala je duga 293,5 km (90 km zračne linije) i osrednje razvedena (koeficijent razvedenosti iznosi 3,0). Glavni grad je Podgorica, gospodarsko i političko središte Republike Crne Gore u kojoj su Vlada i parlament, dok prijestolnica Cetinje ima kako kulturni i znanstveni tako i politički značaj jer se u prijestolnici nalaze rezidencija predsjednika crnogorske države i diplomatsko sjedište zemlje. Nositelj suverenosti je građanin koji ima crnogorsko državljanstvo. Službeni jezik u Crnoj Gori je crnogorski jezik, ćirilično i latinično pismo su ravnopravni, a u službenoj uporabi su i srpski, bošnjački, albanski i hrvatski jezik. Valuta koja se koristi u državi je euro iako Crna Gora službeno nije članica Europske unije niti Eurozone. Na snazi je Ustav koji je donesen 19. listopada 2007. godine, a proglašen 22. listopada 2007. godine. Crna Gora zauzima uglavnom planinsko područje, a sastoji se iz pet prirodnih regionalnih cjelina: Stare Crne Gore, Brda, Sjeveroistočnoga škriljavoga gorja, Središnjega nizinskog prostora i Primorja. Temelji crnogorske države su kneževine Duklja i Zeta. Crna Gora je tijekom turske vladavine imala autonomiju, a neovisnost od Osmanskog Carstva joj je potvrđena na Berlinskom kongresu 1878. godine. Od 1918. bila je dio sve tri Jugoslavije. Na referendumu održanom 21. svibnja 2006. godine građani Crne Gore su izglasali nezavisnost i razdruženje sa Srbijom s ukupno 55,54 % glasova. Neovisnost Crne Gore je proglašena 3. lipnja 2006. godine. Dana 28. lipnja 2006. Crna Gora je postala 192. članica Ujedinjenih naroda, a 11. svibnja 2007. 47. članica Vijeća Europe. Crna Gora je članica Ujedinjenih naroda, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Vijeća Europe i sredozemne unije. Također je kandidat za članstvo u Europskoj uniji od 2010. godine. Crna Gora je 5. lipnja 2017. godine postala 29. članica NATO-a.
Novi!!: Crnogorska pravoslavna Crkva i Crna Gora · Vidi više »
Crna Gora (1516. – 1852.)
Koncem 15. stoljeća nastala je Crnojevića država, a Crnogorci su potpali pod Osmanlijsko Carstvo.
Novi!!: Crnogorska pravoslavna Crkva i Crna Gora (1516. – 1852.) · Vidi više »
Crnogorci
Crnogorci (crnogorska ćiril.: Црногорци) su južnoslavenski narod nastanjen uglavnom na području Crne Gore.
Novi!!: Crnogorska pravoslavna Crkva i Crnogorci · Vidi više »
Crnogorska crkva 1852.-1918. (knjiga)
Crnogorska crkva 1852-1918.: Studija sa zbirkom dokumenata o Pravoslavnoj crkvi u Knjaževini/Kraljevini Crnoj Gori autora crnogorskoga povjesničara dr. Živka Andrijaševića, tiskana je 2008. u nakladi Filozofskog fakulteta u Nikšiću.
Novi!!: Crnogorska pravoslavna Crkva i Crnogorska crkva 1852.-1918. (knjiga) · Vidi više »
Crnogorska narodna skupština
Crnogorska narodna skupština, od 1905. godine najviše narodno, zastupničko i zakonodavno tijelo Kraljevine Crne Gore, ustrojeno je Ustavom Kneževine (crnogorski Knjaževine) također iz 1905.
Novi!!: Crnogorska pravoslavna Crkva i Crnogorska narodna skupština · Vidi više »
Crnogorska povijest
'''Zastava Crne Gore''' Crnogorska povijest (na crnogor.: Crnogorska istorija) kronološki može se pratiti u razdoblju od tisućljeća.
Novi!!: Crnogorska pravoslavna Crkva i Crnogorska povijest · Vidi više »
Crnogorski jezik
Crnogorski jezik (ISO 639-2 kôd:; na ćirilici: црногорски језик, eng. Montenegrin language, rus. черногорский язык), južnoslavenski je jezik, materinski jezik Crnogoraca i službeni jezik u Crnoj Gori.
Novi!!: Crnogorska pravoslavna Crkva i Crnogorski jezik · Vidi više »
Dalmacija
grba Republike Hrvatske #f70000 Dalmacija (crveno) na karti Hrvatske Dalmacija (tal. la Dalmazia, lat. Dalmatia, čakavski: Dalmacija, Dalmoacija) jedan je od najstarijih regionalnih pojmova u Hrvatskoj.
Novi!!: Crnogorska pravoslavna Crkva i Dalmacija · Vidi više »
Danilo I. Petrović Njegoš
Kneževine Crne Gore za doba Danila I. Petrovića Danilo I. Petrović (crnogorska ćiril. Данило I Петровић Његош, Njeguši 6. lipnja 1826. – Kotor 13. kolovoza 1860.) crnogorski knez (orig. knjaz) državni poglavar Kneževine Crne Gore.
Novi!!: Crnogorska pravoslavna Crkva i Danilo I. Petrović Njegoš · Vidi više »
Danilo Petrović Njegoš
Danilo Petrović Njegoš (crnog. ćiril. Данило Петровић Његош), poznat i kao Danilo Šćepčević (Njeguši, oko 1670. – Manastir Podmaine 11. siječnja 1735.), crnogorski vladika od 1697. do 1735. godine; utemeljitelj crnogorske dinastije Petrović Njegoš, četvrte i posljednje dinastije u nacionalnoj povijesti Crnogoraca.
Novi!!: Crnogorska pravoslavna Crkva i Danilo Petrović Njegoš · Vidi više »
Danilo Radojević
Danilo Radojević (na crnogor. ćiril. Данило Радојевић, Mokro, Šavnik, Crna Gora 1932. godine), akademik DANU, crnogorski povjesničar i književnik.
Novi!!: Crnogorska pravoslavna Crkva i Danilo Radojević · Vidi više »
Danilovgrad
Danilovgrad je grad i općina u Crnoj Gori.
Novi!!: Crnogorska pravoslavna Crkva i Danilovgrad · Vidi više »
Detroit, Michigan
Detroit je najveći grad u američkoj saveznoj državi Michigan, a ujedno je i sjedište okruga Wayne.
Novi!!: Crnogorska pravoslavna Crkva i Detroit, Michigan · Vidi više »
Dogma
Izraz dogma generalno se koristi da bi se označio temeljni princip jedne vjere, ili onih filozofski formuliranih uvjerenja koja su postavljena u osnovi datih učenja.
Novi!!: Crnogorska pravoslavna Crkva i Dogma · Vidi više »
Domovinski rat
Domovinski rat bio je obrambeno-osloboditeljski rat za neovisnost i cjelovitost Republike Hrvatske protiv agresije udruženih velikosrpskih snaga – ekstremista iz Hrvatske, BiH (posebice Republike Srpske), te Srbije i Crne Gore. U početnim dijelovima rata važnu ulogu u napadima na Republiku Hrvatsku imala je Jugoslavenska narodna armija (JNA), u to vrijeme još uvijek barem nominalno zajednička vojna sila svih članica SFRJ; koja je međutim u tijeku nekoliko mjeseci reorganizirana u tri zajedničkim zapovijedanjem i opskrbom bitno povezane vojske - Srpsku vojsku Krajine u Hrvatskoj, Vojsku Republike Srpske u BiH, te Vojsku Jugoslavije na području Srbije i Crne Gore. Domovinskom je ratu prethodila pobuna dijela srpskoga pučanstva u Hrvatskoj – tzv. balvan revolucija – koja je izbila 17. kolovoza 1990. i zbog koje su se na više strana dogodili manji oružani incidenti. Na strategijskoj razini Domovinski rat sastojao se od tri etape. U prvoj etapi, do siječnja 1992., izvršena je "puzajuća" vojna agresija na Hrvatsku, koja je bila prisiljena na obranu. Makar se nadao razriješiti sukob političkim i diplomatskim sredstvima, hrvatski državni vrh je poduzeo neophodne korake da osigura opstanak hrvatske države, isprva jačanjem postrojbi policije. Vrh JNA, suočen s međunarodnom situacijom u kojoj se raspada komunistički blok, te gdje unutar same Jugoslavije sukobljeni interesi naroda koji su je sačinjavali vode prema njenoj potpunoj dezintegraciji, odlučio je već 1990. godine pristupiti reorganizaciji, u sklopu aktivnosti nazvanih Jedinstvo-3: tu se sustavno ojačavalo mirnodopske snage JNA raspoređene u dijelovima SFRJ na kojima je očekivala angažman, a smanjila ih na područjima gdje JNA nije očekivala probleme i onima koja su podržavala njezinu političku opciju. Potom JNA odlučuje - u posve ilegalnoj akciji masovnog dijeljenja vojnog naoružanja i opreme civilima provedenoj početkom 1991. godine - naoružati etničke Srbe u Hrvatskoj (te u BiH), te onemogućiti legalnim hrvatskim vlastima da kontroliraju područja na kojima bi srpski ekstremisti podizali barikade i organizirali paralelni sustav vlasti. Oružani sukobi počeli su u travnju 1991. uz postupno očitovanje naklonjenosti JNA srpskim pobunjenicima, koji su zauzimali selo po selo i gradić po gradić u područjima koja su bila u većoj ili manjoj mjeri nastanjena etničkim Srbima. Od kolovoza 1991. ti su sukobi prerasli u izravnu agresiju iz Srbije, kojom se nastojalo učvrstiti i proširiti područje koje su lokalne snage sastavljene od pobunjenih Srba potpomognutih od JNA uspjele osvojiti vojnim djelovanjima manjeg intenziteta. Naposljetku je Hrvatska pružila dovoljno snažan i uporan otpor agresiji te su uspostavljene čvrste linije bojišta. Na okupiranim područjima, djelovat će od toga vremena pa do kraja rata paradržava imenom Republika Srpska Krajina, koja neće dobiti nikakvo međunarodno priznanje, a čija sva tri uzastopna predsjednika - Milan Babić, Goran Hadžić i Milan Martić - su na Međunarodnom sudu za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije osuđeni na dugogodišnje zatvorske kazne, zbog teških i masovnih ratnih zločina protiv ratnih zarobljenika i civilnog stanovništva. U drugoj etapi, od siječnja 1992. do svibnja 1995., došlo je do zastoja u agresiji i do razmještaja mirovnih snaga UN-a duž crta prekida vatre. Za Hrvatsku je to bila etapa diplomatskih nastojanja i pregovora te strpljivog jačanja snaga, uz provedbu operacija taktičke razine u kojima su oslobođeni manji dijelovi teritorija; tu je vjerojatno najznatniji angažman u oslobođenju Dubrovačkog primorja. U ovoj je fazi započeo i Rat u Bosni i Hercegovini, koja vjerojatno ne bi opstala bez značajne potpore Hrvatske; tijekom tog rata je međutim nastao i Bošnjačko-hrvatski sukob. U trećoj etapi, u svibnju i kolovozu 1995., bile su izvedene navalne operacije u kojima je naposljetku u Operaciji Oluja oslobođen najveći dio okupiranoga područja u Posavini i zapadnoj Slavoniji te na Banovini, Kordunu, u Lici i u sjevernoj Dalmaciji. U mjesecima nakon Operacije Oluja uslijedile su vojne operacije na teritoriju Bosne i Hercegovine, gdje su uz suradnju Armije RBiH i snaga HVO postrojbe Hrvatske vojske u Operaciji Maestral došle nadomak Banja Luke i omogućile mirovne pregovore u Daytonu, koji su rezultirali trajnijim mirom. Naposljetku je - kao svojevrsna četvrta etapa - preostalo okupirano područje u hrvatskom Podunavlju reintegrirano bez korištenja vojne sile, uz pomoć prijelazne međunarodne uprave (1996. – 1998.). Sklapanje Erdutskog sporazuma u studenom 1995. godine učinilo je nepotrebnim provedbu planirane hrvatske Operacije Grom, te omogućilo okončanje neprijateljstava bez daljnjih žrtava i razaranja. Najveće ratne žrtva i razaranja pretrpjela je Hrvatska u prvoj etapi. Intenzitet sukoba je u prvoj etapi rata rastao, kako je radikalna srpska politika uspijevala ovladavati mogućnošću da oružanom silom djeluje protiv Hrvatske: u kolovozu 1990. godine nastaju neredi u kojima se blokiraju prometnice u blizini naselja sa srpskim stanovništvom ("balvan revolucija"); u ožujku 1991. godine počinju prvi oružani sukobi srpskih pobunjenika - kojima je do tada JNA ilegalno podijelila goleme količine naoružanja i organizirala ih u oveće postrojbe - s hrvatskom policijom; u kolovozu 1991. god. počinju napadi na Vukovar u koju se uključuju krupne oklopne jedinice s masivnom topničkom i zrakoplovnom podrškom; 7. listopada 1991. godine borbeni zrakoplovi JNA raketiraju banske dvore u Zagrebu, u pokušaju da se pobije vrh hrvatske vlasti, a širom Hrvatske pokreću se vrlo agresivne operacije u pokušaju da se posve slomi hrvatsku obranu: tek nakon toga je Hrvatska posve prekinula vezu s jugoslavenskom federacijom: jugoslavenski dinar se i poslije toga stanovito vrijeme koristio kao sredstvo plaćanja (i) u Hrvatskoj, dok nije 23. prosinca 1991. godine zamijenjen hrvatskim dinarom (ISO 4217: HRD; jugoslavenski dinar je razmijenjen u hrvatski dinar prema tečaju 1:1). U počecima rata iz mjeseca u mjesec postepeno raste spremnost profesionalnog sastava JNA i hrvatskih Srba da sudjeluju u protuhrvatskim oružanim akcijama, dostigavši vrhunac u vrijeme bitke za Vukovar od kolovoza do studenog 1991. god. i bitke za Dubrovnik u isto doba. Oružane snage srpske pobune su organizirane izravnim dodjeljivanjem elemenata JNA, uključujući tu čak i zrakoplovne postrojbe, da služe kao Srpska vojska Krajine, ne prekidajući ni u jednom razdoblju rata opskrbu i dotok zapovjednog kadra iz Srbije - ali i organiziranost Hrvatske da brani svoju suverenost i teritorijalnu cjelovitost: kraj rata 1995. godine nastupa u vrijeme kada se odnos snaga odlučno preokrenuo na hrvatsku stranu. U ratu je poginulo preko 21.000 ljudi: 13.583 na hrvatskoj strani (uključujući nestale) prema Ivi Goldsteinu ili 15.970 prema Draženu Živiću, znanstvenom suradniku Instituta društvenih znanosti "Ivo Pilar", te 8.039 na srpskoj strani, od toga 6.760 na područjem pod kontrolom pobunjenih Srba, a 1.279 vojnika JNA, prema beogradskim službenim podatcima. Ratom i ratnim razaranjem bilo je obuhvaćeno 54% hrvatskog teritorija, na kojem je živjelo 36% hrvatskog stanovništva. Pod okupacijom se našlo 14.760 km2 ili 26% hrvatskog teritorija. Nijedan hrvatski vojnik nije stupio na teritorij Srbije. U prosincu 1991. godine u Hrvatskoj je bilo oko 550.000 prognanika i izbjeglica, a k tome je 150.000 ljudi bilo u izbjeglištvu u inozemstvu. U obrani Hrvatske sudjelovalo je 5% žena, odnosno njih 23.080, od kojih je 127 poginulo, a 1.113 ostalo trajnim invalidima. Prema podatcima Državne revizije, izravna ratna šteta u Hrvatskoj u razdoblju 1990.–1999. godine iznosila je 236.431.568.000 kuna ili 65.350.635.000 DEM. Uništeno je 180.000 domova te 25% hrvatskog gospodarstva. Kako su se osiguravali uvjeti za život u gradovima i selima blizu bojišnice, broj prognanika i izbjeglica u samoj Hrvatskoj smanjio se s 550 tisuća krajem 1991. na 386.264 u 1995. godini Istodobno je broj izbjeglica u inozemstvu smanjen od 150 na 57 tisuća. Počevši od 1995. godine počinje masovan povratak prognanika i izbjeglica na područja koja su ponovo stavljena pod kontrolu hrvatskih vlasti. Bitna osobina hrvatskog obrambeno-oslobodilačkog rata jest, da napadač nije pokazivao tek namjeru samo fizički osvojiti ozemlje, nego i volju za potpunim uništenjem identiteta Hrvatske i Hrvata - čovjeka, kulture i povijesti. O tome svjedoče primjerica granatiranja šibenske katedrale i zadarske prvostolnice, dakle objekata goleme kulturalne važnosti, koji se nalaze daleko od bilo kakvih legitimnih vojnih ciljeva ili infrastrukture. Kratki video pregled u ratu preko zemljovida. Međunarodna zajednica je nastojala posredovati radi postizanja mira: prijedlozi su redom uključivali odricanje od dijelova hrvatskog teritorija, ili barem bitnog umanjenja hrvatskog suvereniteta na dijelovima svojeg teritorija; dogovor će biti postignut tek 1995. godine, nakon što je Hrvatska vojska odnijela prevagu na vojnom polju. te će uključivati tek amnestiju za one koji su sudjelovali u oružanoj pobuni i jamstvo građanskih i manjinskih prava za hrvatske građane srpske etničke pripadnosti Vremenski i u praktičnom smislu, domovinski rat se zapravo ne može sagledati posve odvojeno od rata u Bosni i Hercegovini koji se odvijao u isto vrijeme na obližnjem prostoru, s istim agresorom koji je imao jedinstveni cilj - stvaranje Velike Srbije; ta se dva susjedna prostora mora promatrati kao jedinstveno i neodvojivo ratište. Srbija je organizirala, naoružavala i zapovijedala srpskim snagama u RH i u susjednoj BiH, zbog čega je bila izvrgnuta međunarodnim gospodarskim sankcijama. Kako Hrvatska, kao a ni susjedna BiH, nije odustajala od obrane svojeg teritorijalnog integriteta, Srbija je s vremenom imala sve manje snage financirati ratovanje, a osobito Hrvatska vojska će biti sve organiziranija i bolje opremljena - te će se do 1995. godine odnos snaga dovoljno promijeniti, da se srpskoj strani nanese potpuni poraz, bez izrazito velikih ljudskih žrtava.
Novi!!: Crnogorska pravoslavna Crkva i Domovinski rat · Vidi više »
Dragoje Živković
Naslovnica prva dva toma ''Istorije crnogorskog naroda'' dr. Dragoja Živkovića Dragoje Živkovic (Cuce, Crna Gora, 1927. – Cetinje, 1994.), crnogorski povjesničar, doktor znanosti.
Novi!!: Crnogorska pravoslavna Crkva i Dragoje Živković · Vidi više »
Država
Država je organizirana društvena zajednica ujedinjena pod zajedničkim političkim sustavom.
Novi!!: Crnogorska pravoslavna Crkva i Država · Vidi više »
Drniš
Drniš je grad u Hrvatskoj, koji se nalazi u Šibensko-kninskoj županiji.
Novi!!: Crnogorska pravoslavna Crkva i Drniš · Vidi više »
Dukljanska akademija znanosti i umjetnosti
Dukljanska akademija znanosti i umjetnosti (crnogorski: Dukljanska akademija nauka i umjetnosti, latinski: Academia Dioclitiana Scientiarum et Artium; DANU) obrazovna je akademija u Crnoj Gori.
Novi!!: Crnogorska pravoslavna Crkva i Dukljanska akademija znanosti i umjetnosti · Vidi više »
Dukljansko Kraljevstvo
Duklja, također i Dukljansko Kraljevstvo (crn. Дукљанско Краљевство, Краљевина Дукља; grč. Διοκλεία, Diokleia; lat. Doclea, Diocleia), bila je srednjovjekovna slavenska država koja se nalazila na području suvremene Crne Gore.
Novi!!: Crnogorska pravoslavna Crkva i Dukljansko Kraljevstvo · Vidi više »
Ekumenski sabor
Ekumenski sabor (grč. Οικουμενική Σύνοδος; lat. Concilium oecumenicum), nazivan još i Ekumenski koncil naziv je za sastanak biskupa cijele Crkve, koji su se sabrali kako bi razgovarali i odlučivali o crkvenom nauku i djelovanju.
Novi!!: Crnogorska pravoslavna Crkva i Ekumenski sabor · Vidi više »
Enciklopedija
Pavla Skalića tiskane u Baselu 1559. godine, u kojoj je prvi put kao imenica u naslovu djela upotrijebljena riječ ''enciklopedija'' u današnjem značenju Pavla Skalića (1534. – 1575.) Enciklopedija, pisano je djelo u kojem se, abecednim ili drugim metodičkim slijedom, sustavno obrađuju činjenice i spoznaje o sveukupnom ljudskom znanju.
Novi!!: Crnogorska pravoslavna Crkva i Enciklopedija · Vidi više »
Encyclopædia Britannica
Encyclopædia Britannica je sveobuhvatna enciklopedija nastala na engleskom jeziku.
Novi!!: Crnogorska pravoslavna Crkva i Encyclopædia Britannica · Vidi više »
Engleski jezik
skyblue Države u kojima je engleski jezik samo službeni Engleski jezik (ISO 639-3: eng) jedan je od dvaju jezika engleske podskupine zapadnogermanskih jezika kojim govori više od 328 008 000 ljudi, a poznaje ga 508 milijuna diljem svijeta od čega većina živi na području Ujedinjenoga Kraljevstva (55 000 000; 1984.), Sjedinjenih Američkih Država (210 000 000; 1984.), Australije (15 682 000; 1987), Novog Zelanda (3 213 000; 1987.), Irskoj (2 600 000; 1983.), Zimbabveu (375 490; 1969.), Singapuru (227 000; 1985.), Liberiji (69 000; 1993.), Izraelu (100 000; 1993.) i drugdje.
Novi!!: Crnogorska pravoslavna Crkva i Engleski jezik · Vidi više »
Eparhija
Eparhija (grč.: namjesništvo, pokrajina) može značiti.
Novi!!: Crnogorska pravoslavna Crkva i Eparhija · Vidi više »
Episkop
* Episkop (rana Crkva), poslije apostola najviše crkveno lice u ranoj Crkvi.
Novi!!: Crnogorska pravoslavna Crkva i Episkop · Vidi više »
Episkop (pravoslavlje)
Episkop je u pravoslavnoj crkvi vrhovni poglavar episkopije (eparhije), to jest vladika, arhijerej.
Novi!!: Crnogorska pravoslavna Crkva i Episkop (pravoslavlje) · Vidi više »
Francuski jezik
Francuski jezik u svijetu:-tamno plavo: materinski jezik-plavo: administrativni jezik-svijetloplavo: jezik kulture-zeleno: frankofone manjine. Francuski jezik (ISO 639-3: fra) je jedan od romanskih jezika koji se prvenstveno koristi u Francuskoj i njenim prekomorskim departmanima i teritorijima, u Belgiji (uz flamanski i njemački), Luksemburgu (uz luksemburški i njemački), Monaku i Švicarskoj (uz njemački, talijanski i retoromanski), u Kanadi (poglavito u pokrajini Québec) te u bivšim francuskim i belgijskim kolonijama.
Novi!!: Crnogorska pravoslavna Crkva i Francuski jezik · Vidi više »
Francuzi
Francuzi (franc. les Français) su romanski narod na zapadu Europe.
Novi!!: Crnogorska pravoslavna Crkva i Francuzi · Vidi više »
Gavrilo (patrijarh srpski)
GavriloGavrilo Dožić (Donja Morača, 1881. — Beograd, 1950.) 41.
Novi!!: Crnogorska pravoslavna Crkva i Gavrilo (patrijarh srpski) · Vidi više »
Glavni grad
Glavni grad (koji se ponekad naziva i prijestolnica ili metropola) određuje se na sljedeće načine.
Novi!!: Crnogorska pravoslavna Crkva i Glavni grad · Vidi više »
Gorica
Zemljopis Hrvatska.
Novi!!: Crnogorska pravoslavna Crkva i Gorica · Vidi više »
Gospodar (crnogorska vladarska titula)
Gospodar (latinski Dominius) je crnogorski vladarski naslov, najprije je koristio Đurađ I. Balšić (crnogorska dinastija Balšići) krajem 14. stoljeća kada se potpisivao kao Jure de Balsa, Dominius, a potom i drugi vladari iz ove dinastije.
Novi!!: Crnogorska pravoslavna Crkva i Gospodar (crnogorska vladarska titula) · Vidi više »
Grčka pravoslavna Crkva
Grčka pravoslavna Crkva (grč.Ορθόδοξη Εκκλησία της Ελλάδος) je autokefalna Pravoslavna Crkva koja je ima titulu arhiepiskopije.
Novi!!: Crnogorska pravoslavna Crkva i Grčka pravoslavna Crkva · Vidi više »
Grci
Grčki tradicionalni plesači iz Sfakie s Krete. Grci (Heleni; Hellenes; grč. Έλληνες), jedini narod iz helenske grane Indoeuropljana nastanjen na području današnje Grčke, kojoj pripadaju osim kopnenog dijela, Peloponeza, Krete i otočja i otočići u Egejskom moru.Grci su se nazivali Heleni.
Novi!!: Crnogorska pravoslavna Crkva i Grci · Vidi više »
Groblje
gradišćanskohrvatskom jeziku. Groblje je prostor na kojem se pokapaju tijela preminulih osoba obično nakon ispraćaja koji se razlikuje ovisno o kulturi, vjeri ili uvjerenju preminulog.
Novi!!: Crnogorska pravoslavna Crkva i Groblje · Vidi više »
Ilarion Roganović
Ilarion Roganović (crnogorska ćiril. Иларион Рогановић, svjetovno ime Ilija, Podgorica, 1828. – Cetinje, 1882.), mitropolit i poglavar autokefalne Crnogorske pravoslavne Crkve.
Novi!!: Crnogorska pravoslavna Crkva i Ilarion Roganović · Vidi više »
Inženjer
Inženjer je stručnjak tehničkih ili tehnoloških znanosti visoke (VSS) ili (češće) više (VŠS) stručne spreme.
Novi!!: Crnogorska pravoslavna Crkva i Inženjer · Vidi više »
Istorija crnogorskoga naroda
Istorija crnogorskoga narod naslov je trodjelne knjige crnogorskog povjesničara dr. Dragoja Živkovića.
Novi!!: Crnogorska pravoslavna Crkva i Istorija crnogorskoga naroda · Vidi više »
Isus
Isus Krist (grč., lat. Iesus Christus, heb. i aram. ישוע, latinično Ješua; Betlehem, oko 4. pr. Kr. − Jeruzalem, 30. ili 33.), također Isus iz Nazareta, Isus Nazarećanin (pridjevak Nazarećanin ili Nazarenac) ili jednostavno Isus ili Krist (grč. khristós: – pomazan, Pomazanik), utemeljitelj kršćanstva i važna ličnost u nekoliko drugih religija.
Novi!!: Crnogorska pravoslavna Crkva i Isus · Vidi više »
Javno mnijenje
Pojam javno mnijenje u sebi sadrži upozorenje da se tiče javnih, a ne privatnih stvari.
Novi!!: Crnogorska pravoslavna Crkva i Javno mnijenje · Vidi više »
Jeruzalem
Jeruzalem (heb. ירושלים jerušalajm; arap. القُدس al-Kuds.
Novi!!: Crnogorska pravoslavna Crkva i Jeruzalem · Vidi više »
Josif Rajačić
Josif Rajačić, (Lučane, Brinje, 20. srpnja 1785. - Srijemski Karlovci, 1. srpnja 1861.), karlovački mitropolit, patrijarh i upravitelj Vojvodine (Austrijanci su imenovali Rajačića za civilnog komesara za Vojvodinu).
Novi!!: Crnogorska pravoslavna Crkva i Josif Rajačić · Vidi više »
Kamilavka
Kamilavka (gr kαμιλαυκα ili kamilavkion (καμιλαυκιον), kalimavkion (καλυμμαύχιον) ili kalimafi (καλιμαυι)) dio je svećeničke odjeće u Pravoslavnoj crkvi.
Novi!!: Crnogorska pravoslavna Crkva i Kamilavka · Vidi više »
Kanonsko pravo
Kanonsko pravo označava zbir crkvenih zakona kojima se upravlja životom pojedinih Crkava.
Novi!!: Crnogorska pravoslavna Crkva i Kanonsko pravo · Vidi više »
Katoličanstvo
Kršćanski predmeti: Raspelo, Biblija i krunica. svete mise Slovenije. Giuseppe Molteni: Ispovijed Papa Franjo Szymon Czechowicz: Isusovo uskrsnuće. Djevicu Mariju, muzej Condé, Chantilly. Katoličanstvo ili katolicizam (latinski catholicismus, od grčkog καθολικός, sveopći, univerzalni), kršćanski ogranak čiji je nauk definiran na dvadeset i jednom ekumenskom koncilu; vjeroispovijedni sustav Katoličke Crkve.
Novi!!: Crnogorska pravoslavna Crkva i Katoličanstvo · Vidi više »
Katolička Crkva
Bazilika Svetoga Petra Katolička Crkva (lat. Ecclesia Catholica), koja se ponekad naziva i Rimokatolička Crkva (lat. Ecclesia Catholica Romana), najveća je kršćanska Crkva i najbrojnija vjerska zajednica, s približno 1,3 milijarde krštenih katolika u svijetu od 2019.
Novi!!: Crnogorska pravoslavna Crkva i Katolička Crkva · Vidi više »
Knjaz
Knjaz (hrvatski: knez), vladarska crnogorska titula od 1851. do 1910. godine, označavala šefa neovisne crnogorske države.
Novi!!: Crnogorska pravoslavna Crkva i Knjaz · Vidi više »
Kolovoz
Kolovoz Kolovoz (lat. augustus) osmi je mjesec godine po gregorijanskom kalendaru.
Novi!!: Crnogorska pravoslavna Crkva i Kolovoz · Vidi više »
KOS
KOS je kratica za zloglasnu Kontraobavještajnu službu koja je bila sastavni dio JNA u nekadašnjoj SFRJ.
Novi!!: Crnogorska pravoslavna Crkva i KOS · Vidi više »
Kosovo
Kosovo (alb. Kosova, Kosovë, Republika e Kosovës; srp. Република Косово; tur. Kosova Cumhuriyeti) je djelomično priznata država u jugoistočnoj Europi. U veljači 2008. Skupština Kosova proglasila je Republiku Kosovo, koju je do 19. veljače 2022. priznalo 97 od 193 država članica UN-a, te četiri ne-članice UN-a: Suvereni malteški vojni red, Republika Kina (Tajvan) (iako Kosovo nije priznalo Republiku Kinu (Tajvan)), Cookovo Otočje i Niue. Kosovo se nalazi pod upravom EULEX-a od 2008. godine, a izvan nadzora Republike Srbije. Od kolovoza 2006., Kosovo je bilo „entitet pod privremenom međunarodnom upravom“ kojemu je glavni grad Priština (alb. Prishtinë). 17. veljače 2008. kosovska Skupština proglasila je neovisnost, uz jamčenje prava srpskog i ostalih manjinskih naroda koji ondje žive. Tu odluku Srbija nije priznala, Vlada Republike Srbije -, 14. veljače 2008. dok su neovisnost Kosova uskoro priznale SAD, Kanada, Ujedinjeno Kraljevstvo, većina država Arapskoga poluotoka, Njemačka i druge zemlje, uključujući Hrvatsku. Zbog svoje apsolutne većine, Albanci imaju potpunu vlast na Kosovu, uz iznimku dijelova nekoliko općina na sjeveru Kosova. Dio Srba (Kosovci) ne žele sudjelovati ni u kakvoj vladi koja nije vođena iz Beograda. Prema rezultatima službenog popisa iz 2011. na Kosovu je živjelo 1 739 825 stanovnika, od čega 92,93 posto čine Albanci, a 1,47 posto Srbi. Popis nije proveden na Sjevernome Kosovu, u trima općinama s većinskim srpskim stanovništvom: Zubin Potoku, Zvečanu i Leposaviću. Kosovo je formirano kao zasebna država povodom Rata na Kosovu krajem 1990.-ih godina, kada je Srbija albansku oružanu pobunu pokušala slomiti protjerivanjem većinskoga albanskog stanovništva Kosova. Međunarodna zajednica na to je odgovorila vojnom intervencijom koja se u prvom redu sastojala od NATO-ova zračna bombardiranja Srbije i Crne Gore velikih razmjera, koja je dovela do sloma režima Slobodana Miloševića i prestanka srbijanske vlasti nad Kosovom.
Novi!!: Crnogorska pravoslavna Crkva i Kosovo · Vidi više »
Kosta Pećanac
Konstantin "Kosta" Milovanović, poznat po nadimku Pećanac (Dečani, 1879. – Sokobanja, 25. svibnja 1944.), četnički vojvoda tijekom prvog i drugog svjetskog rata.
Novi!!: Crnogorska pravoslavna Crkva i Kosta Pećanac · Vidi više »
Kotor
Kotor (crnogor. ćiril. Котор; talijanski: Cattaro; albanski: Kotorri) je grad, općina i luka u Crnogorskom primorju, u krajnjem sjevernoistočnom dijelu Bokokotorskoga zaljeva.
Novi!!: Crnogorska pravoslavna Crkva i Kotor · Vidi više »
Kraljevina Crna Gora
Kraljevina Crna Gora (crnogor. ćiril. Краљевина Црнa Горa), bila je ustavna monarhija na području današnje Crne Gore od 1910.
Novi!!: Crnogorska pravoslavna Crkva i Kraljevina Crna Gora · Vidi više »
Kraljevina Grčka
Kraljevina Grčka (grčki: Βασίλειον τῆς Ἑλλάδος, Vasílion tis Elládos) bila je monarhija koju su ustanovile velike sile (Velika Britanija, Francuska i Rusko Carstvo) 1832. na osnovi zaključaka Londonske konferencije 1832. Međunarodno priznanje stekla je na osnovi Mira iz Konstantinopolisa 1832., kojim je također potvrđena njena potpuna neovisnost od Osmanskog carstva.
Novi!!: Crnogorska pravoslavna Crkva i Kraljevina Grčka · Vidi više »
Kraljevina Jugoslavija
Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca (srp. Краљевина Срба, Хрвата и Словенаца), od 1929. godine Kraljevina Jugoslavija (srp. Краљевина Југославија), naziv je za monarhiju koja je obuhvaćala područja Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore i Makedonije, nastala je 1. prosinca 1918. godine,Matković, 1998., str.
Novi!!: Crnogorska pravoslavna Crkva i Kraljevina Jugoslavija · Vidi više »
Kraljevina Srbija
Kraljevina Srbija obuhvaća povijesno razdoblje od 1882.
Novi!!: Crnogorska pravoslavna Crkva i Kraljevina Srbija · Vidi više »
Kršćanstvo
Diego Velázquez: ''Krist na križu'', Museo del Prado, Madrid (250 x 170 cm, oko 1632.) Kršćanstvo (grč. Xριστός) je monoteistička svjetska religija, nastala u Palestini u prvom stoljeću nakon Kristova rođenja.
Novi!!: Crnogorska pravoslavna Crkva i Kršćanstvo · Vidi više »
Krsto Popović
Krsto Popović (na crnogor. ćiril. Крсто Поповић, Cuce, Cetinje, 14. rujna 1881. – Bojanje brdo, Katunska nahija, Crna Gora, 14. ožujka 1947.), karizmatična je osobnost crnogorske političke povijesti prve polovice 20. stoljeća, general i jedan od organizatora Božićne pobune 1918. godine.
Novi!!: Crnogorska pravoslavna Crkva i Krsto Popović · Vidi više »
Listopad
Listopad lišće, po kojem je listopad dobio ime Listopad (lat. october) deseti je mjesec godine po gregorijanskom kalendaru.
Novi!!: Crnogorska pravoslavna Crkva i Listopad · Vidi više »
Lučindan
Lučindan (na crnogor. ćiril. Лучиндан) časopis je koji izlazi u nakladi Crnogorske pravoslavne Crkve.
Novi!!: Crnogorska pravoslavna Crkva i Lučindan · Vidi više »
Manastir
Manastir, u istočnom kršćanstvu, označava zajedničku nastambu u kojoj, prema utvrđenim pravilima, žive monasi ili monahinje; u užem smislu riječi pravoslavni samostan, crkva sa zgradama.
Novi!!: Crnogorska pravoslavna Crkva i Manastir · Vidi više »
Manastir Ostrog
Manastir Ostrog Manastir Ostrog je manastir izgrađen u vijencu planine Ostrog u Crnoj Gori, a izgradio ga je Sveti Vasilije Ostroški (hrv. Bazilije) čije se mošti (relikvije) do danas nalaze u manastiru.
Novi!!: Crnogorska pravoslavna Crkva i Manastir Ostrog · Vidi više »
Metropolit
Metropolit, metropolita ili mitropolit (grč. metropolites: stanovnik metropole), visoki crkveni dostojanstvenik u Katoličkoj i Pravoslavnoj crkvi.
Novi!!: Crnogorska pravoslavna Crkva i Metropolit · Vidi više »
Mihailo (mitropolit)
Mitropolit Mihailo, crnogor. ćiril. Mитрополит Михаило (Ramovo Ždrijelo, Žabljak, Crna Gora, 8. studenog 1938., svjetovno ime Miraš Dedeić / Мираш Дедеић), bio je drugi poglavar Crnogorske pravoslavne Crkve.
Novi!!: Crnogorska pravoslavna Crkva i Mihailo (mitropolit) · Vidi više »
Ministarsko vijeće Crne Gore
Ministarsko vijeće Crne Gore (izvorno: Ministarski savjet Crne Gore) imalo je ulogu vlade Kraljevine Crne Gore.
Novi!!: Crnogorska pravoslavna Crkva i Ministarsko vijeće Crne Gore · Vidi više »
Mirko Petrović Njegoš
'''Veliki vojvoda Mirko Petrović''' Mirko Petrović (crnog. ćiril. Мирко Петровић; Njeguši, 1820. – Cetinje, 1867.) crnogorski veliki vojvoda, otac kralja Nikole I. i stariji brat kneza Danila I. Sudionik je Pohare Kuča i heroj Grahovačke bitke 1858. Protjerao iz Crne Gore mitropolita Nikanora nakon njegove nečasne uloge u ubojstvu Danila I. u Kotoru 1860. Vjeruje se da je od 1860. do svoje smrtri 1867. bio najmoćnija ličnost u Crnoj Gori.
Novi!!: Crnogorska pravoslavna Crkva i Mirko Petrović Njegoš · Vidi više »
Mitrofan Ban
mini Mitrofan Ban, (na crnogorskoj ćirilici Митрофан Бан, Boka kotorska, 1841. – Cetinje, 1920.) od 1884. do 1918. mitropolit i poglavar Crnogorske pravoslavne Crkve.
Novi!!: Crnogorska pravoslavna Crkva i Mitrofan Ban · Vidi više »
Mitropolija crnogorsko-primorska
Mitropolija crnogorsko-primorska je eparhija Srpske pravoslavne Crkve koja djeluje na području Crne Gore.
Novi!!: Crnogorska pravoslavna Crkva i Mitropolija crnogorsko-primorska · Vidi više »
Monah
Monah (lat. monachus.
Novi!!: Crnogorska pravoslavna Crkva i Monah · Vidi više »
Moskva
Moskva (rus. Москва, la. Moskva, IPA) glavni i najmnogoljudniji je grad, odnosno federalni subjekt Rusije.
Novi!!: Crnogorska pravoslavna Crkva i Moskva · Vidi više »
Mustafa III.
Mustafa III. (28. siječnja 1717. – 21. siječnja 1774.), turski sultan Sultan Mustafa III. Mustafa III.
Novi!!: Crnogorska pravoslavna Crkva i Mustafa III. · Vidi više »
Nadbiskup
Nadbiskup (grč. αρχεπίσκοπος, riječ složena od arché »prvi« i episkopos »nadglednik«, odnosno »biskup«) je naslov što ga u Katoličkoj Crkvi redovito ima biskup, koji se nalazi na čelu nadbiskupije i koji je, obično, prvi među biskupima jedne crkvene pokrajine ili metropolije.
Novi!!: Crnogorska pravoslavna Crkva i Nadbiskup · Vidi više »
Narod
Hrvati iz Miljevaca u narodnoj nošnji Židovi iz Španjolske u kasnom 19. stoljeću Huculi. Domoroci s Nove Gvineje Indijanci Alacaluf, Čile Latinoamerikanci, Brooklyin, New York. Kikuyu iz Tanzanije Samojedi (Nenci), Rusija. Pleme Xhosa, JAR Narod je skupina ljudi karakterizirana sljedećim značajkama.
Novi!!: Crnogorska pravoslavna Crkva i Narod · Vidi više »
Narodna enciklopedija srpsko-hrvatsko-slovenačka
Narodna enciklopedija, punim naslovom Narodna enciklopedija srpsko-hrvatsko-slovenačka je enciklopedija pokrenuta po zamisli i zalaganjem prof.
Novi!!: Crnogorska pravoslavna Crkva i Narodna enciklopedija srpsko-hrvatsko-slovenačka · Vidi više »
Nekoliko stranica iz krvavog albuma Karađorđevića (knjiga)
'''Naslovna korica knjige "Nekoliko stranica iz krvavog albuma Karađorđeviča''' Nekoliko stranica iz krvavog albuma Karađorđevića: dokumenta o zločinima Srbijanaca u Crnoj Gori, knjiga je koju je Vlada Kraljevine Crne Gore u egzilu tiskala u Rimu 1921. godine.
Novi!!: Crnogorska pravoslavna Crkva i Nekoliko stranica iz krvavog albuma Karađorđevića (knjiga) · Vidi više »
New York City, New York
New York (eng. izgovor; hrv. izgovor nju jȍrk) je najnaseljeniji grad u Sjedinjenim Američkim Državama i središte metropolitanskoga područja New York, jednog od najnaseljenijih metropolitanskih područja u svijetu.
Novi!!: Crnogorska pravoslavna Crkva i New York City, New York · Vidi više »
Nikanor Ivanović
Nikanor Ivanović, (Drniš 1825. – Gorica 1894.) mitropolit, od 1858. do 1860. poglavar Crnogorske pravoslavne Crkve.
Novi!!: Crnogorska pravoslavna Crkva i Nikanor Ivanović · Vidi više »
Nikšić
Nikšić je grad u Crnoj Gori.
Novi!!: Crnogorska pravoslavna Crkva i Nikšić · Vidi više »
Nikola I. Petrović Njegoš
Nikola I. Petrović (na crnog. ćirilici Никола I Петровић Његош; Njeguši, Crna Gora, 19. listopada 1841. – Antibes, Francuska, 1. ožujka 1921.), sedmi i posljednji državni poglavar iz crnogorske dinastije Njegoš.
Novi!!: Crnogorska pravoslavna Crkva i Nikola I. Petrović Njegoš · Vidi više »
Novica Radović
Novica Radović (Danilovgrad, 15. svibnja 1890. – Cetinje, svibanj 1945.), doktor znanosti, šef promidžbe Glavnog stožera Crnogorske vojske u Italiji, borac Za Pravo, Čast i Slobodu Crne Gore, robijao u Kraljevini Jugoslaviji, publicist, utjecajni član Crnogorske stranke, ubijen odlukom partizanskog prijekog suda.
Novi!!: Crnogorska pravoslavna Crkva i Novica Radović · Vidi više »
Opća enciklopedija Jugoslavenskog leksikografskog zavoda
Opća enciklopedija JLZ Opća enciklopedija Jugoslavenskog leksikografskog zavoda (skraćeno: Opća enciklopedija JLZ), izdanje je Jugoslavenskog leksikografskog zavoda (danas Leksikografski zavod Miroslav Krleža) u 8 svezaka (1977-1982).
Novi!!: Crnogorska pravoslavna Crkva i Opća enciklopedija Jugoslavenskog leksikografskog zavoda · Vidi više »
Opijelo
Opijelo, pravoslavni crkveni obred (crkvena služba) praćena pojanjem i čitanjem molitava nad mrtvacem prilikom pokopa.
Novi!!: Crnogorska pravoslavna Crkva i Opijelo · Vidi više »
Organizacija
Organizacija (gr. ὄργανον órganon „alat“) društveni je poredak koji vodi kolektivne ciljeve.
Novi!!: Crnogorska pravoslavna Crkva i Organizacija · Vidi više »
Osmansko Carstvo
Osmansko Carstvo (osm. دولتِ عَليه عُثمانيه, Devlet-i Aliye-i Osmaniye – "Osmanska Uzvišena Država"; tur. Osmanlı Devleti – "Osmanska država," ili Osmanlı Imparatorluğu – "Osmansko carstvo", a drugim nazivima i Osmanlijsko Carstvo, Otomansko Carstvo te Tursko Carstvo) bilo je carstvo koje je 1299. godine osnovao Osman I. na Bliskom istoku.
Novi!!: Crnogorska pravoslavna Crkva i Osmansko Carstvo · Vidi više »
Pariz
Pariz (fra. Paris paʁi) je glavni i najveći grad Francuske.
Novi!!: Crnogorska pravoslavna Crkva i Pariz · Vidi više »
Patrijarh
* Patrijarhat, u antropologiji, je patrijarh naziv za onog koji drži vlast u patrijarhalnoj obitelji ili većoj društvenoj zajednici.
Novi!!: Crnogorska pravoslavna Crkva i Patrijarh · Vidi više »
Peć
toplinsku obradu na 980 °C. Moderni otvoreni kamin. Kaljeva peć koja se koristi za centralno grijanje, sagrađena oko 1959. kW. Željezna peć na ogrjevno drvo koristila se nekad i za kuhanje. Plinska peć na ukapljeni naftni plin (LPG ili UNP) iz 1970-tih. Uljna peć. Visoka peć u mjestu Sestao, Španjolska. Siemens-Martinova peć iz 1895. električnim induktivitetom. Peć je uređaj za stvaranje topline i za postizanje visokih temperatura izgaranjem različitih vrsta goriva ili s pomoću električne energije.
Novi!!: Crnogorska pravoslavna Crkva i Peć · Vidi više »
Pećka mitropolija
Pećka mitropolija, eparhija Crnogorske pravoslavne Crkve od 1912. do 1918. godine.
Novi!!: Crnogorska pravoslavna Crkva i Pećka mitropolija · Vidi više »
Petar II. Petrović Njegoš
Petar II.
Novi!!: Crnogorska pravoslavna Crkva i Petar II. Petrović Njegoš · Vidi više »
Petrović Njegoš (crnogorska dinastija)
Petar I. Petrović Njegoš (''sv. Petar Cetinjski'') Petar II. Petrović Njegoš Petrovići Njegoši (crnog.ćiril.: Петровићи Његоши), vladajuća dinastija Crne Gore od 1696. do 1918. godine.
Novi!!: Crnogorska pravoslavna Crkva i Petrović Njegoš (crnogorska dinastija) · Vidi više »
Pješaštvo
Hrvatske vojske. Pješaštvo se sastoji uglavnom od vojnika-pješaka.
Novi!!: Crnogorska pravoslavna Crkva i Pješaštvo · Vidi više »
Pleme
Pleme je srodna skupina ljudi koja dijeli zajedničku povijest, jezik i teritorij, u nekim slučajevima povezana u šire labave saveze, konfederacije, njima obično jezično srodnim.
Novi!!: Crnogorska pravoslavna Crkva i Pleme · Vidi više »
Podgorička skupština
Novosadskom skupštinom 25. studenoga 1918. priključeni su joj Baranja, Bačka i Banat. Podgoričkom skupštinom 26. studenoga priključena joj je Kraljevina Crna Gora. Velika narodna skupština srpskog naroda u Crnoj Gori (srpska ćirilica: Велика народна скупштина српског народа у Црној Гори), poznatija pod skraćenim nazivom Podgorička skupština (srpska ćirilica: Подгоричка скупштина), bila je skupština s posebnom svrhom u Kraljevini Crnoj Gori koja je zasjedala od 24.
Novi!!: Crnogorska pravoslavna Crkva i Podgorička skupština · Vidi više »
Podgorica
Podgorica (na crnogorskoj ćiril. Подгорица, prijašnja imena Ribnica i Titograd) glavni je i najveći grad Crne Gore.
Novi!!: Crnogorska pravoslavna Crkva i Podgorica · Vidi više »
Poglavar države
"Svjetski suvereni". Fotomontaža napravljena u Europi 1889. s glavnim šefovima država u svijetu. Šef države, također i poglavar države (ili državni poglavar), najviši je predstavnik države u zemlji i prema inozemstvu.
Novi!!: Crnogorska pravoslavna Crkva i Poglavar države · Vidi više »
Poglavari Crnogorske pravoslavne Crkve
Crnogorska pravoslavna Crkva je formirana 1993.
Novi!!: Crnogorska pravoslavna Crkva i Poglavari Crnogorske pravoslavne Crkve · Vidi više »
Pokop
Natpis na grobu u Engleskoj Pokop (sprovod, pogreb, ukop) je ceremonija na kojoj se lijes s tijelom umrle osobe postavlja u grob.
Novi!!: Crnogorska pravoslavna Crkva i Pokop · Vidi više »
Poručnik
Oznaka čina poručnika u OS RH Oznaka čina u JNA. Poručnik (poručnica) je najniži časnički vojni čin u Hrvatskoj vojsci, ispod čina natporučnika.
Novi!!: Crnogorska pravoslavna Crkva i Poručnik · Vidi više »
Praviteljstvo suda crnogorskog i brdskog
Praviteljstvo suda crnogorskog i brdskog je institucija sudske vlasti, također s određenim izvršnim ovlastima, oformljeno 1798. Iste godine je i usvojeno prvih 16 članaka Zakonik opščeg crnogorskog i brdskog a 1803. njegovih još 17 članaka.
Novi!!: Crnogorska pravoslavna Crkva i Praviteljstvo suda crnogorskog i brdskog · Vidi više »
Pravoslavlje
Svepravoslavni koncil, Kreta, Grčka. Grčkoj. Chicagu. Srpski pravoslavni križ Pravoslavlje ili ortodoksija je jedno od glavnih ogranaka kršćanstva (uz katoličanstvo i protestantizam).
Novi!!: Crnogorska pravoslavna Crkva i Pravoslavlje · Vidi više »
Pravoslavna crkva
Krist Pantokrator, najstarija poznata ikona Krista iz 6. stoljeća, Samostan Svete Katarine na Sinaju, lijeva strana lica prikaz je Kristove savršene božanske prirode, a desna nesavršene ljudske prirode. Pravoslavna crkva jedna je od najstarijih vjerskih organizacija na svijetu i druga je kršćanska crkva po veličini.
Novi!!: Crnogorska pravoslavna Crkva i Pravoslavna crkva · Vidi više »
Pravoslavna crkva u Crnoj Gori
Pravoslavna crkva u Crnoj Gori bivši je neformalni naziv za dio Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori, od sticanja državne neovisnosti 2006.
Novi!!: Crnogorska pravoslavna Crkva i Pravoslavna crkva u Crnoj Gori · Vidi više »
Prosinac
Prosinac Prosinac (lat. december) dvanaesti je i zadnji mjesec godine po gregorijanskom kalendaru.
Novi!!: Crnogorska pravoslavna Crkva i Prosinac · Vidi više »
Prvi balkanski rat
Prvi balkanski rat (listopad 1912. – svibanj 1913.) je vođen između Srbije, Bugarske, Grčke i Crne Gore na jednoj strani i Osmanskog carstva (Turske) na drugoj strani.
Novi!!: Crnogorska pravoslavna Crkva i Prvi balkanski rat · Vidi više »
Rat
Klasična bitka Rat je organizirani sukob naoružanih ljudi, kao produženje politike država, nacija, klasa sredstvima oružanog nasilja u cilju ostvarivanja određene političke, gospodarske i druge dobiti.
Novi!!: Crnogorska pravoslavna Crkva i Rat · Vidi više »
Referendum
Referendum je oblik izravnoga odlučivanja, izjašnjavanja građana o nekim pitanjima od osobite važnosti za užu ili širu zajednicu; podvrgavanje prijedloga novog ustava, ustavnih promjena, nekog zakona ili političke odluke od bitnog značenja (na državnoj, regionalnoj ili lokalnoj razini) glasovanju građana koji odlučuju o tome sa "za" ili "protiv" ili s "da" ili "ne".
Novi!!: Crnogorska pravoslavna Crkva i Referendum · Vidi više »
Rim
Rim (talijanski i latinski: Roma) je glavni grad Italije i regije Lacij, te najveća i najnapučenija općina u zemlji.
Novi!!: Crnogorska pravoslavna Crkva i Rim · Vidi više »
Rusi
Rusi su narod koji pripada istočnoslavenskoj jezičnoj grupi s oko 134 milijuna pripadnika nastanjenih širom svijeta.
Novi!!: Crnogorska pravoslavna Crkva i Rusi · Vidi više »
Ruska pravoslavna Crkva
Katedralni saborni hram Krista Spasitelja Ruska pravoslavna Crkva (rus. Русская православная церковь) je pomjesna autokefalna Crkva.
Novi!!: Crnogorska pravoslavna Crkva i Ruska pravoslavna Crkva · Vidi više »
Ruski jezik
Ruski jezik (ISO 639-3: rus) je slavenski jezik s najvećim brojem govornika.
Novi!!: Crnogorska pravoslavna Crkva i Ruski jezik · Vidi više »
Rusko Carstvo
Rusko Carstvo službeno je nastalo 1721. godine, no još 1547. moskovski knez Ivan Grozni okrunio se i proglasio ruskim carem nakon čega je započeo s postupnim objedinjavanjem svih staroruskih zemalja.
Novi!!: Crnogorska pravoslavna Crkva i Rusko Carstvo · Vidi više »
Sankt-Peterburg
Sankt-Peterburg (rus, Санкт-Петербу́рг, MFA, od 1914. do 1924. Petrograd, rus. Петроград, MFA, od 1924. do 1991. Lenjingrad, rus Ленинград, MFA) je grad i federalni subjekt (savezni grad) u Rusiji, smješten na rijeci Nevi na vrhu Finskog zaljeva na Baltičkom moru.
Novi!!: Crnogorska pravoslavna Crkva i Sankt-Peterburg · Vidi više »
Satnik
Oznaka čina satnika u Oružanim snagama RH Satnik ili stotnik je časnički vojni čin koji se u velikom broju vojski drugih zemalja označuje kao kapetan (i u JNA).
Novi!!: Crnogorska pravoslavna Crkva i Satnik · Vidi više »
Sava Petrović Njegoš
Sava II.
Novi!!: Crnogorska pravoslavna Crkva i Sava Petrović Njegoš · Vidi više »
Sintagma
sintagma (grčki: σύνταγμα) je grčka mnogoznačna riječ koja može značiti; prvotno, razmještaj, uređenje, skup, složenica (kompozicija), jedinstvo, a može se odnositi na;.
Novi!!: Crnogorska pravoslavna Crkva i Sintagma · Vidi više »
Sjedinjene Američke Države
Sjedinjene Američke Države, također se često koristi kratica SAD (eng. United States of America, USA), savezna je republika u središnjoj Sjevernoj Americi, koja se prostire od Atlantika na istoku do Tihog oceana na zapadu.
Novi!!: Crnogorska pravoslavna Crkva i Sjedinjene Američke Države · Vidi više »
Sofija
Grad Sofija (bugarski: София), u podnožju planine Vitoše, ima 1 376 461 stanovnika (2010.) i glavni je grad Bugarske.
Novi!!: Crnogorska pravoslavna Crkva i Sofija · Vidi više »
Srbi
Srbi (srp. Srbi/Срби) su narod iz grupe Južnih Slavena nastanjen u Srbiji, Bosni i Hercegovini (većinom u Republici Srpskoj), Hrvatskoj, Crnoj Gori te dijelovima Kosova.
Novi!!: Crnogorska pravoslavna Crkva i Srbi · Vidi više »
Srbija
Srbija (srp. Србија), službeni naziv: Republika Srbija (srp. Република Србија), europska je kontinentalna država smještena u jugoistočnoj Europi. Teritorijem obuhvaća dio Panonske nizine na sjeveru, te je djelomice srednjoeuropska država. Duljina granica Srbije je 2.114,2 km. Na sjeveru graniči s Mađarskom, na zapadu s Hrvatskom i Bosnom i Hercegovinom, na jugozapadu s Crnom Gorom, na istoku s Rumunjskom i Bugarskom te na jugu sa Sjevernom Makedonijom i s Kosovom. Zemlja ima 6.690.887 stanovnika. Površina zemlje iznosi 77.474 km2 (bez Kosova) što Srbiju svrstava u države srednje veličine. Preko teritorija Srbije prelaze sve važnije kopnene prometnice. Kako cestovni tako i željeznički promet iz sjeverne, zapadne i centralne Europe prolazi kroz Srbiju na putu do jugoistoka Europe i jugozapada Azije. Moravsko-vardarska i Moravsko-nišavska dolina imaju najveći značaj u kopnenom prometu. Glavni je grad Beograd koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Srbije. Slijedeći slavenske migracije na jugoistok Europe Srbi nastanjuju ova područja s drugim narodima poslije 6. stoljeća, uspostavili su nekoliko država u ranom srednjem vijeku. Prvotnom srpskom državom vladaju Vlastimirovići prva poznata vladajuća dinastija srednjovjekovne srpske države. Srbi su, pored Hrvata, jedini donijeli svoje ime iz prapostojbine, dok su ostali južni Slaveni svoja imena dobivali po zemljopisnim nazivima regija koje su naseljavali. Na početku 7. stoljeća na teritoriju Bizantskog Carstva Srbi osnivaju Rašku. Raška je postala kraljevina 1216. godine, kada je srpski kralj Stefan Prvovjenčani, sin velikog župana Stefana Nemanje, okrunjen krunom koju mu je poslao rimski papa. Već 1219. godine i Srpska pravoslavna crkva je dobila neovisnost od strane Vaseljenskog patrijarha. Najveću moć srpska država imala je u vrijeme Stefana Uroša IV. Dušana koji granice Srbije širi na jug nekadašnjeg Bizantskog područja te se proglašava carstvom "Srba i Grka". Nakon Dušanove smrti osvojeni krajevi se osamostaljuju pod vodstvom lokalnih velikaša, no u to vrijeme započinju i provale Turaka na balkanski poluotok koji ubrzo pobjeđuju Bugare na rijeci Marici, a potom i Srbe u bitki na Kosovu. Do sredine 16. stoljeća, cijela suvremena Srbija pada pod vlast Osmanlija, s vremena na vrijeme prekinute od strane Habsburške Monarhije koja se širi prema centralnoj Srbiji s kraja 17. stoljeća, zadržavajući uporište u suvremenoj Vojvodini. Početkom 19. stoljeća, srpska revolucija utemeljila je nacionalnu državu kao prvu ustavnu monarhiju regije koja je kasnije proširila svoj teritorij. Nakon katastrofalnih žrtava u Prvom svjetskom ratu i kasnije ujedinjenja bivše Habsburške krune Vojvodine i drugih regija sa Srbijom, zemlja je utemeljila Jugoslaviju s drugim južnoslavenskim narodima. Tijekom raspada Jugoslavije, Srbija je formirala zajednicu s Crnom Gorom koja je mirno riješena 2006. godine, kada je Srbija ponovno uspostavila svoju neovisnost. Prema Ustavu Republike Srbije, u sastavu Srbije nalaze se autonomne pokrajine Vojvodina i Kosovo i Metohija (koja ima višu autonomiju). Kosovo je 2008. godine proglasilo neovisnost od UNMIK-a, što je priznalo 85 zemalja članica OUN, čemu se službeni Beograd protivi. U Srbiji je službeni jezik srpski. Prema političkom ustroju Srbija je parlamentarna Republika. Srbija je članica Ujedinjenih naroda, Vijeća Europe, Partnerstva za mir te Organizacije za europsku sigurnost i suradnju. Srbija je i službeni kandidat za članstvo u Europskoj uniji.
Novi!!: Crnogorska pravoslavna Crkva i Srbija · Vidi više »
Srijemski Karlovci
website.
Novi!!: Crnogorska pravoslavna Crkva i Srijemski Karlovci · Vidi više »
Srpska pravoslavna Crkva
Srpska pravoslavna Crkva (srp. Српска православна црква/Srpska pravoslavna crkva; SPC), jedna od upravno autokefalnih (samostalnih) pravoslavnih crkava koja zajedno s ostalim pravoslavnim crkvama čini jedinstvenu Istočnu kršćansku crkvu.
Novi!!: Crnogorska pravoslavna Crkva i Srpska pravoslavna Crkva · Vidi više »
Sudac
Sudac razgovara s obranom Sudac je fizička osoba kojem se povjerava pravo i dužnost da u određenoj spornoj situaciji sam ili u dogovoru s drugim sucima donese odluku kojom se ta sporna situacija rješava.
Novi!!: Crnogorska pravoslavna Crkva i Sudac · Vidi više »
Sultan
Portreti osmanskih sultana Sultan (arap. سلطان moćan čovjek, gospodar), naslov nekih islamskih vladara.
Novi!!: Crnogorska pravoslavna Crkva i Sultan · Vidi više »
Suverenitet
Suverenitet (fra. souverain od lat. superanus) je potpuna vlast vladara, države ili naroda na vlastitu teritoriju (suverenost u odnosu prema političkoj zajednici unutar države, odnosno unutarnji suverenitet), te nezavisnost takve vlasti u odnosu na bilo kakvu izvanjsku, tuđu vlast.
Novi!!: Crnogorska pravoslavna Crkva i Suverenitet · Vidi više »
Svećenik
Katolički svećenici u Rimu Svećenik (staroslavenski: свештеникъ), posebno pripremljena osoba koja prinosi misne žrtve i obavlja druge vjerske obrede.
Novi!!: Crnogorska pravoslavna Crkva i Svećenik · Vidi više »
Svetac
sv. Antuna Padovanskoga na temelju njegovih relikvija Svetac je osoba koju je radi načina života sasvim posvećenog Kristu neka kršćanska Crkva proglasila ili od davnine štuje kao svetu.
Novi!!: Crnogorska pravoslavna Crkva i Svetac · Vidi više »
Sveti Petar Cetinjski
Petar I. Petrović Njegoš (na crnogor. ćiril. Петар I. Петровић), kanoniziran kao Sveti Petar Cetinjski (na crnogor. ćiril. Свети Петар Цетињски; Njeguši, 8. studenog 1748. - Cetinje, 31. listopada 1830.), crnogorski svjetovni poglavar od 1782. te poglavar Cetinjske Mitropolije od 1784. do 1830. Smatra se utemeljiteljem moderne Crne Gore.
Novi!!: Crnogorska pravoslavna Crkva i Sveti Petar Cetinjski · Vidi više »
Sveti Sava
Sveti Sava Sveti Sava (narodno ime Rastko Nemanjić; 1169. Trnovo, Bugarska, 14. siječnja 1236.) je bio prvi srpski arhiepiskop, najmlađi sin Stefana Nemanje, brat kraljeva Vukana i Stefana Prvovenčanog svetac je Srpske pravoslavne crkve kao i nekolicine drugih pravoslavnih crkvi.
Novi!!: Crnogorska pravoslavna Crkva i Sveti Sava · Vidi više »
Sveti Sinod
Sveti Sinod Bugarske pravoslane crkve u Sofiji Sveti Sinod (na grčkom, σύνοδος, "sabor," "okupljanje") je sabor kršćanske crkve ili crkava radi donošenja odluke o važnim crkvenim pitanjima.
Novi!!: Crnogorska pravoslavna Crkva i Sveti Sinod · Vidi više »
Teror
Budimpešti Teror (iz latinskog terror, terroris, strava ili užas) je sustavno i često naizgled planirano širenje straha i užasa kroz provođenje ili prijetnju nasiljem kako bi se ljude učinilo poslušnima ili pokornima.
Novi!!: Crnogorska pravoslavna Crkva i Teror · Vidi više »
Topništvo
Hrvatske vojske Topništvo ime za rod kopnene vojske kojima je zadaća opsluživanje topničkih oružja.
Novi!!: Crnogorska pravoslavna Crkva i Topništvo · Vidi više »
Tradicija
Njega stare tradicije na selu Tradicija je prije svega usmena predaja znanja, vještina, načina ponašanja i običaja unutar jedne kulture ili skupine ljudi.
Novi!!: Crnogorska pravoslavna Crkva i Tradicija · Vidi više »
Trg
Trg bana Jelačića u Zagrebu Trg je otvoreni prostor okružen kućama koji se obično nalazi u srcu tradicionalnog grada i na kojem se okuplja zajednica.
Novi!!: Crnogorska pravoslavna Crkva i Trg · Vidi više »
Ukrajinska pravoslavna Crkva
Ukrajinska pravoslavna Crkva stvorena je 988.
Novi!!: Crnogorska pravoslavna Crkva i Ukrajinska pravoslavna Crkva · Vidi više »
Ukrajinska pravoslavna Crkva Kijevske patrijaršije
Katedrala sv. Vladimira Ukrajinski Patrijarh Filaret (Mihajlo Denisenko) za vrijeme svetkovine Ukrajinska pravoslavna Crkva Kijevske patrijaršije ili skraćeno UPC-KP (ukr. Українська Православна Церква Київського Патрiархату); je jedna od tri pravoslavne Crkve u Ukrajini koja okuplja oko 15% ukrajinskih vjernika.
Novi!!: Crnogorska pravoslavna Crkva i Ukrajinska pravoslavna Crkva Kijevske patrijaršije · Vidi više »
Ulja
Maslinovo ulje Motorno ulje Ulja su skupina neutralnih, nepolarnih i lipofilnih tekućina koje se ne miješaju s vodom.
Novi!!: Crnogorska pravoslavna Crkva i Ulja · Vidi više »
Ustav Knjaževine Crne Gore
Članak 40. Ustava Knjaževine Crne Gore iz 1905.''' Ustav Knjaževine Crne Gore (hrv. Kneževine) je donesen 19. prosinca 1905. kao prvi ustav u povijesti Crne Gore a bio je važeći i nakon što je 28. kolovoza 1910. proglašena Kraljevina Crna Gora.
Novi!!: Crnogorska pravoslavna Crkva i Ustav Knjaževine Crne Gore · Vidi više »
Vasilije Ostroški
Sveti Vasilije Ostroški Manastir Ostrog u Crnoj Gori Sveti Vasilije Ostroški (Popovo polje, 1610. – Manastir Ostrog, 1671.), je crnogorski i općepravoslavni svetac.
Novi!!: Crnogorska pravoslavna Crkva i Vasilije Ostroški · Vidi više »
Vasilije Petrović Njegoš
Vasilije Petrović Njegoš Vasilije III.
Novi!!: Crnogorska pravoslavna Crkva i Vasilije Petrović Njegoš · Vidi više »
Velika Srbija
Kаrlobаg-Ogulin-Kаrlovаc-Viroviticа. Velika Srbija je popularno ime za srpski radikalni nacionalistički iredentistički politički projekt nastao u 19. stoljeću.
Novi!!: Crnogorska pravoslavna Crkva i Velika Srbija · Vidi više »
Vino
Crno vino Vino je alkoholno piće koje se proizvodi fermentacijom grožđa, ploda biljke vinove loze (lat. Vitis Vinifera), ali se može dobiti i od drugog voća, a ponekad i od žitarica.
Novi!!: Crnogorska pravoslavna Crkva i Vino · Vidi više »
Visarion Ljubiša
Visarion Ljubiša (crnog.ćiril. Висарион Љубиша, Sveti Stefan 1823. – Cetinje 1884.), mitropolit, poglavar Crnogorske pravoslavne crkve.
Novi!!: Crnogorska pravoslavna Crkva i Visarion Ljubiša · Vidi više »
Vojska Jugoslavije
Grb vojske Srbije i Crne Gore Vojska Jugoslavije je bila jedna od oružanih snaga nastalih iz Jugoslavenske narodne armije, te je preuzela onaj dio postrojbi i naoružanja JNA koji se u svibnju 1992.
Novi!!: Crnogorska pravoslavna Crkva i Vojska Jugoslavije · Vidi više »
Zadar
Zadar je grad te političko, kulturno, trgovačko, industrijsko, obrazovno i prometno središte Zadarske županije.
Novi!!: Crnogorska pravoslavna Crkva i Zadar · Vidi više »
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Novi!!: Crnogorska pravoslavna Crkva i Zagreb · Vidi više »
Zahumsko-raška eparhija
Zahumsko-raška eparhija (orig. Zahumsko-rasijska eparhija) od 1876. do 1918. eparhija autokefalne Crnogorske pravoslavne Crkve.
Novi!!: Crnogorska pravoslavna Crkva i Zahumsko-raška eparhija · Vidi više »
Znanost
Znanost (grč. episteme: razumijevanje, spoznanje, studija; lat. scientia, eng. i fr. science, njem. Wissenschaft) organiziran je sustav sveukupnog ljudskog znanja stečenog opažanjem procesa i pojava u prirodi i društvu, a obrađenog racionalnim, znanstveno prihvatljivim metodama.
Novi!!: Crnogorska pravoslavna Crkva i Znanost · Vidi više »
11. listopada
11.
Novi!!: Crnogorska pravoslavna Crkva i 11. listopada · Vidi više »
11. rujna
11.
Novi!!: Crnogorska pravoslavna Crkva i 11. rujna · Vidi više »
13. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Crnogorska pravoslavna Crkva i 13. stoljeće · Vidi više »
1764.
Bez opisa.
Novi!!: Crnogorska pravoslavna Crkva i 1764. · Vidi više »
1766.
Bez opisa.
Novi!!: Crnogorska pravoslavna Crkva i 1766. · Vidi više »
1780.
Bez opisa.
Novi!!: Crnogorska pravoslavna Crkva i 1780. · Vidi više »
1803.
Bez opisa.
Novi!!: Crnogorska pravoslavna Crkva i 1803. · Vidi više »
1804.
Bez opisa.
Novi!!: Crnogorska pravoslavna Crkva i 1804. · Vidi više »
1825.
Bez opisa.
Novi!!: Crnogorska pravoslavna Crkva i 1825. · Vidi više »
1832.
Bez opisa.
Novi!!: Crnogorska pravoslavna Crkva i 1832. · Vidi više »
1833.
Bez opisa.
Novi!!: Crnogorska pravoslavna Crkva i 1833. · Vidi više »
1845.
Bez opisa.
Novi!!: Crnogorska pravoslavna Crkva i 1845. · Vidi više »
1851.
Bez opisa.
Novi!!: Crnogorska pravoslavna Crkva i 1851. · Vidi više »
1855.
Bez opisa.
Novi!!: Crnogorska pravoslavna Crkva i 1855. · Vidi više »
1858.
Bez opisa.
Novi!!: Crnogorska pravoslavna Crkva i 1858. · Vidi više »
1860.
Bez opisa.
Novi!!: Crnogorska pravoslavna Crkva i 1860. · Vidi više »
1870.
Bez opisa.
Novi!!: Crnogorska pravoslavna Crkva i 1870. · Vidi više »
1876.
Bez opisa.
Novi!!: Crnogorska pravoslavna Crkva i 1876. · Vidi više »
1878.
Bez opisa.
Novi!!: Crnogorska pravoslavna Crkva i 1878. · Vidi više »
1882.
Bez opisa.
Novi!!: Crnogorska pravoslavna Crkva i 1882. · Vidi više »
1884.
Bez opisa.
Novi!!: Crnogorska pravoslavna Crkva i 1884. · Vidi više »
1886.
Bez opisa.
Novi!!: Crnogorska pravoslavna Crkva i 1886. · Vidi više »
1894.
Bez opisa.
Novi!!: Crnogorska pravoslavna Crkva i 1894. · Vidi više »
1898.
Bez opisa.
Novi!!: Crnogorska pravoslavna Crkva i 1898. · Vidi više »
1902.
Bez opisa.
Novi!!: Crnogorska pravoslavna Crkva i 1902. · Vidi više »
1903.
Bez opisa.
Novi!!: Crnogorska pravoslavna Crkva i 1903. · Vidi više »
1904.
Bez opisa.
Novi!!: Crnogorska pravoslavna Crkva i 1904. · Vidi više »
1905.
Bez opisa.
Novi!!: Crnogorska pravoslavna Crkva i 1905. · Vidi više »
1907.
Bez opisa.
Novi!!: Crnogorska pravoslavna Crkva i 1907. · Vidi više »
1908.
Bez opisa.
Novi!!: Crnogorska pravoslavna Crkva i 1908. · Vidi više »
1909.
Bez opisa.
Novi!!: Crnogorska pravoslavna Crkva i 1909. · Vidi više »
1912.
Bez opisa.
Novi!!: Crnogorska pravoslavna Crkva i 1912. · Vidi više »
1913.
Bez opisa.
Novi!!: Crnogorska pravoslavna Crkva i 1913. · Vidi više »
1915.
Bez opisa.
Novi!!: Crnogorska pravoslavna Crkva i 1915. · Vidi više »
1918.
Bez opisa.
Novi!!: Crnogorska pravoslavna Crkva i 1918. · Vidi više »
1920-ih
Bez opisa.
Novi!!: Crnogorska pravoslavna Crkva i 1920-ih · Vidi više »
1920.
Bez opisa.
Novi!!: Crnogorska pravoslavna Crkva i 1920. · Vidi više »
1921.
Bez opisa.
Novi!!: Crnogorska pravoslavna Crkva i 1921. · Vidi više »
1923.
Bez opisa.
Novi!!: Crnogorska pravoslavna Crkva i 1923. · Vidi više »
1934.
1934. (Rimski: MCMXXXIV), bila je trideset i treća godina 20.
Novi!!: Crnogorska pravoslavna Crkva i 1934. · Vidi više »
1977.
Bez opisa.
Novi!!: Crnogorska pravoslavna Crkva i 1977. · Vidi više »
1984.
Bez opisa.
Novi!!: Crnogorska pravoslavna Crkva i 1984. · Vidi više »
1990-ih
Bez opisa.
Novi!!: Crnogorska pravoslavna Crkva i 1990-ih · Vidi više »
1990.
Bez opisa.
Novi!!: Crnogorska pravoslavna Crkva i 1990. · Vidi više »
1991.
Bez opisa.
Novi!!: Crnogorska pravoslavna Crkva i 1991. · Vidi više »
1992.
1992. (rimski MCMCXII), bila je prijestupna, 91.
Novi!!: Crnogorska pravoslavna Crkva i 1992. · Vidi više »
1993.
Bez opisa.
Novi!!: Crnogorska pravoslavna Crkva i 1993. · Vidi više »
1996.
Bez opisa.
Novi!!: Crnogorska pravoslavna Crkva i 1996. · Vidi više »
1997.
1997. (rimski MCMXCVII), bila je devedeset i šesta godina 20. stoljeća i devedsto devedeset i šesta godina 2. tisućljeća.
Novi!!: Crnogorska pravoslavna Crkva i 1997. · Vidi više »
1998.
1998. (rimski MCMXCVIII), bila je devedeset i sedma godina 20. stoljeća te devedsto devedeset i sedma godina 2. tisućljeća.
Novi!!: Crnogorska pravoslavna Crkva i 1998. · Vidi više »
2. listopada
2.
Novi!!: Crnogorska pravoslavna Crkva i 2. listopada · Vidi više »
2000.
2000. je bila prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u subotu.
Novi!!: Crnogorska pravoslavna Crkva i 2000. · Vidi više »
2006.
2006. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u nedjelju.
Novi!!: Crnogorska pravoslavna Crkva i 2006. · Vidi više »
2007.
2007. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u ponedjeljak.
Novi!!: Crnogorska pravoslavna Crkva i 2007. · Vidi više »
2008.
2008. je prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u utorak.
Novi!!: Crnogorska pravoslavna Crkva i 2008. · Vidi više »
2010.
2010. godina po gregorijanskom kalendaru započela je u petak; nije prijestupna; 10.
Novi!!: Crnogorska pravoslavna Crkva i 2010. · Vidi više »
2013.
Bez opisa.
Novi!!: Crnogorska pravoslavna Crkva i 2013. · Vidi više »
21. srpnja
21.
Novi!!: Crnogorska pravoslavna Crkva i 21. srpnja · Vidi više »
3. srpnja
3.
Novi!!: Crnogorska pravoslavna Crkva i 3. srpnja · Vidi više »
Preusmjerava ovdje:
CGPC, Crnogorska Pravoslavna Crkva, Crnogorska pravoslavna crkva.
