Brže od pregledniku!
84 odnosi: Antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Jugoslavije, Antifašizam, Šestosiječanjska diktatura, Čehoslovačka, Beč, Beograd, Bugarska, Centralni komitet, Centralni komitet Saveza komunista Jugoslavije, Drugi svjetski rat, Drugo zasjedanje AVNOJ-a, Edvard Kardelj, General pukovnik, General-potpukovnik, Informbiro, Jajce, Josip Broz Tito, Jugoslavenska narodna armija, Jugoslavija (razdvojba), Kidričevo, Komunistička partija Slovenije, Komunizam, Kraljevina Jugoslavija, Leukemija, Ljubljana, Mađarska, Maribor, Moskva, Novi Beograd, Orden junaka socijalističkog rada, Orden narodnog heroja, Orden narodnog oslobođenja, Oslobodilačka fronta slovenskog naroda, Pariz, Partizanska spomenica 1941., Peta zemaljska konferencija KPJ, Politički komesar, Poljska, Prag, Radničko samoupravljanje, Savez komunista Jugoslavije, Savez komunističke omladine Jugoslavije, Slovenija, Slovenska akademija znanosti i umjetnosti, Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, Socijalistička Republika Slovenija, Socijalistička Republika Srbija, Socijalistički savez radnog naroda Jugoslavije, Sovjetski Savez, Split, ..., Sveučilište u Ljubljani, Travanjski rat, Vojna enciklopedija, Zagreb, 1. listopada, 10. lipnja, 10. travnja, 11. travnja, 15. srpnja, 1912., 1928., 1929., 1931., 1934., 1935., 1936., 1937., 1939., 1940., 1941., 1943., 1944., 1945., 1946., 1948., 1949., 1952., 1953., 1997., 22. lipnja, 27. travnja, 29. studenoga, 3. listopada, 9. lipnja. Proširite indeks (34 više) »
Antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Jugoslavije
partizana i kasnije zastava DFJ Zastava SSSR-a – služila je i kao zastava KPJ Faksimil odluke II. zasjedanja AVNOJ-a 1943. o federativnom uređenju Jugoslavije. Antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Jugoslavije (AVNOJ) je bivša jugoslavenska komunistička institucija.
Novi!!: Boris Kidrič i Antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Jugoslavije · Vidi više »
Antifašizam
Antifašizam je pokret protiv fašizma i nacizma, koji se od sredine 1930-ih pojavio u gotovo svim europskim zemljama, i koji je u različitim oblicima otpora okupljao različite političke stranke (demokrate, liberale, socijaliste, komuniste, demokršćane i dr.). Naziv antifašizam razvio se u današnjem značenju zbog toga što se »fašizam« rabio kao generički pojam koji označuje ideologije, političke pokrete i organizacije te vladavinske poretke koji su po svojoj socijalnoj osnovi i političkoj funkciji te metodama djelovanja srodni talijanskom fašizmu (kao i njemačkom nacizmu).
Novi!!: Boris Kidrič i Antifašizam · Vidi više »
Šestosiječanjska diktatura
''Borbe'' o proglašenju diktature,9. siječnja 1929. Pojam Šestosiječanjska diktatura (također: Šestojanuarska diktatura – prvi je naziv češći u literaturi nakon 1990.) odnosi se na monarhističku diktaturu koju je 6. siječnja 1929. godine u Kraljevini SHS uveo kralj Aleksandar I. Karađorđević.
Novi!!: Boris Kidrič i Šestosiječanjska diktatura · Vidi više »
Čehoslovačka
Čehoslovačka je bila srednjoeuropska država nastala kao državna zajednica Češke i Slovačke, a postojala je od 1918. do 1939. te od 1945. do 1992. godine.
Novi!!: Boris Kidrič i Čehoslovačka · Vidi više »
Beč
Beč (Savezni glavni grad Beč, standardni njemački: Bundeshauptstadt Wien, bečki njemački: Bundeshauptstod Wean, mađarski: Bécs, slovački: Viedeň, slovenski: Dunaj), glavni grad Austrije, i jedna od devet austrijskih saveznih država.
Novi!!: Boris Kidrič i Beč · Vidi više »
Beograd
Beograd (sr. ćir. Београд; 44.83° sjeverno, 20.50° istočno) je glavni i najveći grad Republike Srbije te njeno političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte.
Novi!!: Boris Kidrič i Beograd · Vidi više »
Bugarska
Bugarska (bug. България, latinizirano: Bǎlgarija), službeno Republika Bugarska, država je u Jugoistočnoj Europi.
Novi!!: Boris Kidrič i Bugarska · Vidi više »
Centralni komitet
Centralni komitet ili CK je bio tijelo ("organ") unutar strukture vlasti komunističkih partija koje je donosilo odluke.
Novi!!: Boris Kidrič i Centralni komitet · Vidi više »
Centralni komitet Saveza komunista Jugoslavije
Centralni komitet Saveza komunista Jugoslavije (CK SKJ) je bio najviši rukovodeći organ u Savezu komunista Jugoslavije (SKJ) između dva Kongresa.
Novi!!: Boris Kidrič i Centralni komitet Saveza komunista Jugoslavije · Vidi više »
Drugi svjetski rat
Drugi svjetski rat (1. rujna 1939. – 2. rujna 1945.), međunarodni je oružani sukob koji je izbio 21 godinu nakon Prvoga svjetskog rata.
Novi!!: Boris Kidrič i Drugi svjetski rat · Vidi više »
Drugo zasjedanje AVNOJ-a
Drugo zasjedanje AVNOJ-a u Jajcu. U prvom redu, slijeva nadesno, sjede Josip Broz Tito, Josip Vidmar, Edvard Kocbek, Josip Rus i Moša Pijade. Drugo zasjedanje AVNOJ-a je održano 29. studenog 1943. u Jajcu.
Novi!!: Boris Kidrič i Drugo zasjedanje AVNOJ-a · Vidi više »
Edvard Kardelj
Edvard Kardalj Edvard Kardelj (Ljubljana, 27. siječnja 1910. – Ljubljana, 10. veljače 1979.), slovenski i jugoslavenski komunistički političar i publicist.
Novi!!: Boris Kidrič i Edvard Kardelj · Vidi više »
General pukovnik
General pukovnik (general pukovnica) je generalski čin u mnogim vojskama.
Novi!!: Boris Kidrič i General pukovnik · Vidi više »
General-potpukovnik
Oznaka čina u JNA.General-potpukovnik je generalski čin u nekim vojskama.
Novi!!: Boris Kidrič i General-potpukovnik · Vidi više »
Informbiro
Informbiro franc.
Novi!!: Boris Kidrič i Informbiro · Vidi više »
Jajce
Jajce je grad i središte istoimene općine u županiji Središnja Bosna, Bosna i Hercegovina.
Novi!!: Boris Kidrič i Jajce · Vidi više »
Josip Broz Tito
Josip Broz (Kumrovec, 7. svibnja 1892. – Ljubljana, 4. svibnja 1980.), poznat pod nadimkom Tito, bio je jugoslavenski komunistički revolucionar, političar i državnik, prvi glavni tajnik Pokreta nesvrstanih, predsjednik predsjedništva Saveza komunista Jugoslavije i autokratski, doživotni predsjednik Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije u kontinuitetu od 14. siječnja 1953. do svoje smrti 4. svibnja 1980. Iako je bio čelnik totalitarne države i unatoč činjenici da je njegova vladavina zbog političke represije,, Opća i nacionalna enciklopedija, proleksis.lzmk.hr, pristupljeno 30.
Novi!!: Boris Kidrič i Josip Broz Tito · Vidi više »
Jugoslavenska narodna armija
Vrhovni zapovjednik JNA Josip Broz Tito vrši pregled počasne garde Hrvatskom povijesnom muzeju Jugoslavenska narodna armija (skraćeno JNA; srp.: Jугословенска народна армиja/Jugoslovenska narodna armija, slo.: Jugoslovanska ljudska armada, mak.; Југословенска народна армија) (22. prosinca 1941. – 20. svibnja 1992.) bila je dio jedinstvenih oružanih snaga SFRJ do njezina raspada.
Novi!!: Boris Kidrič i Jugoslavenska narodna armija · Vidi više »
Jugoslavija (razdvojba)
Jugoslavija kroz povijest Države.
Novi!!: Boris Kidrič i Jugoslavija (razdvojba) · Vidi više »
Kidričevo
Kidričevo je naselje i središte istoimene općine u Republici Sloveniji, u pokrajini Štajerskoj i statističkoj regiji Podravskoj.
Novi!!: Boris Kidrič i Kidričevo · Vidi više »
Komunistička partija Slovenije
Za Komunističku partiju u samostalnoj Sloveniji vidi: Komunistička partija Slovenije (Slovenija) Zastava Komunističke partije (kasnije Saveza komunista) Slovenije Komunistička partija Slovenije (slov. Komunistična partija Slovenije; kratica KPS) bila je slovenska politička stranka komunističke ideologije u Sloveniji, službeno utemeljena između 17. i 18. travnja 1937. Već na „uskršnjem kongresu“ od 20. do 23. travnja 1919. 27 članova ljubljanske sekcije Jugoslavenske socijaldemokratske stranke (JSDS) istupilo je iz njezina članstva i utemeljilo Slovensku socijalističku stranku, koja je prihvatila vjernost politici Vladimira Iljiča Lenjina, zauzimajući se za oružanu revoluciju i protiveći se parlamentarnoj demokraciji.
Novi!!: Boris Kidrič i Komunistička partija Slovenije · Vidi više »
Komunizam
Komunizam (iz franc. communisme, od lat. communis, zajednički, univerzalanBall, Terence i Richard Dagger. 2019. "" (revised ed.). Encyclopædia Britannica. Pristupljeno 10. lipnja 2020.), političko-filozofska, društveno-filozofska, politička i ekonomska ideologija i politički pokret čiji je krajnji cilj uspostava komunističkog društva - socioekonomskog poretka strukturiranog prema ideji društvenog vlasništva proizvodnih sredstava i nestanka društvenih slojeva, novca i države.
Novi!!: Boris Kidrič i Komunizam · Vidi više »
Kraljevina Jugoslavija
Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca (srp. Краљевина Срба, Хрвата и Словенаца), od 1929. godine Kraljevina Jugoslavija (srp. Краљевина Југославија), naziv je za monarhiju koja je obuhvaćala područja Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore i Makedonije, nastala je 1. prosinca 1918. godine,Matković, 1998., str.
Novi!!: Boris Kidrič i Kraljevina Jugoslavija · Vidi više »
Leukemija
Leukemija ili leukoza je zloćudna bolest krvotvornih organa, uglavnom koštane srži.
Novi!!: Boris Kidrič i Leukemija · Vidi više »
Ljubljana
Ljubljana (njemački: Laibach, talijanski: Lubiana) je glavni i najveći grad Slovenije.
Novi!!: Boris Kidrič i Ljubljana · Vidi više »
Mađarska
Mađarska (ponekad zvana i Madžarska) država je u Srednjoj Europi. Na mađarskom jeziku zove se Magyarország. Graniči s Austrijom na zapadu, Slovačkom na sjeveru, Ukrajinom na sjeveroistoku, Rumunjskom na istoku, Hrvatskom i Srbijom na jugu, te Slovenijom na jugozapadu. Članica je Europske unije od 1. svibnja 2004. godine, te Schengenskog prostora od 21. prosinca 2007. godine. Zajedno s Poljskom, Slovačkom i Češkom čini Višegradsku skupinu ili "Višegradsku četvorku" (V4).
Novi!!: Boris Kidrič i Mađarska · Vidi više »
Maribor
Maribor (njem.: Marburg an der Drau) je grad u Republici Sloveniji, s otprilike 113.000 stanovnika, što ga čini drugim po veličini gradom u državi.
Novi!!: Boris Kidrič i Maribor · Vidi više »
Moskva
Moskva (rus. Москва, la. Moskva, IPA) glavni i najmnogoljudniji je grad, odnosno federalni subjekt Rusije.
Novi!!: Boris Kidrič i Moskva · Vidi više »
Novi Beograd
Novi Beograd je beogradska općina s najvećim brojem stanovnika.
Novi!!: Boris Kidrič i Novi Beograd · Vidi više »
Orden junaka socijalističkog rada
Orden junaka socijalističkog rada bilo je četvrto odlikovanje SFRJ po važnosnom slijedu.
Novi!!: Boris Kidrič i Orden junaka socijalističkog rada · Vidi više »
Orden narodnog heroja
Orden narodnog heroja jugoslavensko je odlikovanje za hrabrost, drugo najviše vojno odlikovanje u socijalističkoj Jugoslaviji.
Novi!!: Boris Kidrič i Orden narodnog heroja · Vidi više »
Orden narodnog oslobođenja
bezokvira Orden narodnog oslobođenja bilo je odlikovanje SFRJ, peto u važnosnom slijedu jugoslavenskih odlikovanja.
Novi!!: Boris Kidrič i Orden narodnog oslobođenja · Vidi više »
Oslobodilačka fronta slovenskog naroda
Zastava Oslobodilačke fronte Oslobodilačka fronta slovenskog naroda (slov. Osvobodilna fronta slovenskega naroda) ili jednostavno Oslobodilačka fronta (slov. Osvobodilna fronta, OF), izvorno Protuimperijalistička fronta (slov. Protiimperialistična fronta, PIF), bila je slovenska antifašistička politička stranka.
Novi!!: Boris Kidrič i Oslobodilačka fronta slovenskog naroda · Vidi više »
Pariz
Pariz (fra. Paris paʁi) je glavni i najveći grad Francuske.
Novi!!: Boris Kidrič i Pariz · Vidi više »
Partizanska spomenica 1941.
Partizanska spomenica 1941. Partizansku spomenicu 1941. ustanovilo je Predsjedništvo narodne obrane Nacionalnog komiteta oslobođenja Jugoslavije 14. rujna 1944. godine.
Novi!!: Boris Kidrič i Partizanska spomenica 1941. · Vidi više »
Peta zemaljska konferencija KPJ
Kuća u Dubravi u kojoj je održana Peta zemaljska konferencija KPJ Peta zemaljska konferencija Komunističke partije Jugoslavije održana je od 19.
Novi!!: Boris Kidrič i Peta zemaljska konferencija KPJ · Vidi više »
Politički komesar
Komesar brigade Leonid Brežnjev (desno) daje vojniku člansku iskaznicu Komunističke partije Sovjetskog Saveza (1942.) Politički komesar Crvene armije u jurišu tijekom Velikog domovinskog rata Politički komesar je osoba zadužena za moral i „pravilno“ političko usmjerenje vojnika u jednoj vojnoj postrojbi.
Novi!!: Boris Kidrič i Politički komesar · Vidi više »
Poljska
Poljska, službeno Republika Poljska, država je u Srednjoj Europi. Graniči na zapadu s Njemačkom, na jugozapadu s Češkom, na jugu sa Slovačkom, na jugoistoku s Ukrajinom, na istoku s Bjelorusijom, na sjeveroistoku s Litvom, te na sjeveru s Rusijom (tj. ruskim teritorijem Kalinjingradska oblast) i Baltičkim morem. Članica je Europske unije i NATO-a. Ukupna površina Poljske je 312 696 km², što je čini 69. na popisu najvećih država svijeta i 9. najvećom u Europi. U Poljskoj živi više od 38 milijuna ljudi, po čemu je 34. u svijetu i 8. u Europi. Za godinu osnivanja Poljske se uzima 966. godina kada je njen vladar knez Mješko I. prihvatio kršćanstvo. Kraljevina Poljska je 1569. sklapanjem Lublinske unije ušla je u dugotrajni savez s Velikom kneževinom Litvom, čime je osnovana moćna i prostrana Poljsko-Litavska Unija. Unija je nestala 1795., a teritorij Poljske podijelile su Kraljevina Pruska, Rusko Carstvo i Habsburška Austrija. Poljska je svoju samostalnost obnovila 1918. nakon Prvoga svjetskog rata, a ponovo ju izgubila početkom Drugoga svjetskog rata. Poljska je u ratu izgubila oko 6 milijuna građana, a iz rata je izašla u znatno promijenjenim granicama. Poslijeratna Narodna Republika Poljska bila je u okviru Istočnoga bloka, pod jakim sovjetskim utjecajem. Za vrijeme revolucija 1989. komunistička vlast je ukinuta. Poljska je unitarna država, koju čini 16 vojvodstva.
Novi!!: Boris Kidrič i Poljska · Vidi više »
Prag
Prag (češ. Praha), glavni je i s 1,3 milijuna stanovnika najveći grad Češke te njezino kulturno, gospodarsko i političko središte.
Novi!!: Boris Kidrič i Prag · Vidi više »
Radničko samoupravljanje
Hotel Bauen u Buenos Aires, kojeg su zauzeli radnici i samoupravljaju njime od 2003. Radničko samoupravljanje (engleski: Worker self-management ili francuski: Autogestion) je oblik radničkog odlučivanja u poduzećima, u kojem radnici sami izabiru i odlučuju (oko pitanja kao što su briga o korisnicima, opće metode proizvodnje, planiranje, podjela rada i sl.), umjesto vlasnika ili tradicionalnih nadzornika koji su radnicima naređivali što učiniti?, kako to učiniti? i gdje to učiniti?.
Novi!!: Boris Kidrič i Radničko samoupravljanje · Vidi više »
Savez komunista Jugoslavije
Savez komunista Jugoslavije (skraćeno: SKJ, ćir. СКЈ; srp. Савез комуниста Југославије, slv. Zveza komunistov Jugoslavije, mak. Сојуз на комунистите на Југославија) je bila politička stranka koja je vladala Socijalističkom Federativnom Republikom Jugoslavijom.
Novi!!: Boris Kidrič i Savez komunista Jugoslavije · Vidi više »
Savez komunističke omladine Jugoslavije
Spomen-ploča Zgrada u Zagrebu u kojoj je osnovan SKOJ Savez komunističke omladine Jugoslavije (srp. Савез комунистичке омладине Југославије, slo. Zveza komunistične mladine Jugoslavije), skraćeno SKOJ (srp. СКОЈ, slo. ZKMJ), omladinska organizacija Saveza komunista Jugoslavije.
Novi!!: Boris Kidrič i Savez komunističke omladine Jugoslavije · Vidi više »
Slovenija
Slovenija (slo. Slovenija), službeno: Republika Slovenija je podalpska, a vrlo malim dijelom i sredozemna i panonska država na jugu Srednje Europe, koja na zapadu graniči s Italijom, na sjeveru s Austrijom, na sjeveroistoku s Mađarskom, na istoku i jugu s Hrvatskom, a na jugozapadu ima izlaz na Jadransko more. Područje moderne Slovenije je bilo dio Rimskog carstva, Karantanije (sjeverna Slovenija), Svetog Rimskog Carstva, Austro-Ugarske, Države Slovenaca, Hrvata i Srba, Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, Kraljevine Jugoslavije između dva svjetska rata, i SFR Jugoslavije od 1945. do nezavisnosti u 1991. godini. Slovenija je članica Ujedinjenih naroda, a od 1. svibnja 2004. i Europske unije i saveza NATO.
Novi!!: Boris Kidrič i Slovenija · Vidi više »
Slovenska akademija znanosti i umjetnosti
Zgrada SAZU u Ljubljani Slovenska akademija znanosti i umjetnosti (SAZU; slo. Slovenska akademija znanosti in umetnosti), najviša je znanstvena ustanova za znanost i umjetnost u Republici Sloveniji.
Novi!!: Boris Kidrič i Slovenska akademija znanosti i umjetnosti · Vidi više »
Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija
Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, pod kolokvijalnim imenom Druga Jugoslavija ili Titova Jugoslavija, naziv je za bivšu socijalističku državu koja je obuhvaćala današnje države Sloveniju, Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Crnu Goru, Kosovo i Sjevernu Makedoniju, a postojala je od 1943. do 1992. godine.
Novi!!: Boris Kidrič i Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija · Vidi više »
Socijalistička Republika Slovenija
Zastava SR SlovenijeGrb SR SlovenijeSR Slovenija bila je jedna od šest republika Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije.
Novi!!: Boris Kidrič i Socijalistička Republika Slovenija · Vidi više »
Socijalistička Republika Srbija
Zastava SR SrbijeGrb SR SrbijeSocijalistička Republika Srbija je bila jedna od 6 republika u Jugoslaviji.
Novi!!: Boris Kidrič i Socijalistička Republika Srbija · Vidi više »
Socijalistički savez radnog naroda Jugoslavije
Grb Socijalističkog saveza radnog naroda Jugoslavije nakon 1953. Socijalistički savez radnog naroda Jugoslavije (SSRNJ; slovenski: Socialistična zveza delovnega ljudstva Jugoslavije, makedonski: Социјалистички сојуз на работниот народ на Југославија) je naziv za najmasovniju društveno-političku organizaciju koja je djelovala u Jugoslaviji.
Novi!!: Boris Kidrič i Socijalistički savez radnog naroda Jugoslavije · Vidi više »
Sovjetski Savez
Sovjetski Savez (rus. Сове́тский Сою́з), službeno Savez Sovjetskih Socijalističkih Republika (pokrata: SSSR; rus. Сою́з Сове́тскихСоциалисти́ческихРеспу́блик), naziv je za bivšu socijalističku državu u istočnoj Europi, srednjoj, sjevernoj i istočnoj Aziji.
Novi!!: Boris Kidrič i Sovjetski Savez · Vidi više »
Split
Split je najveći grad u Dalmaciji, te po broju stanovnika i drugi najveći grad u Hrvatskoj, a predstavlja gospodarsko i kulturno središte Dalmacije.
Novi!!: Boris Kidrič i Split · Vidi više »
Sveučilište u Ljubljani
Sjedište (rektorat) Sveučilišta Sveučilište u Ljubljani (slov. Univerza v Ljubljani, lat. Universitas Labacensis) nalazi se u Ljubljani i najstarije je i najveće slovensko sveučilište.
Novi!!: Boris Kidrič i Sveučilište u Ljubljani · Vidi više »
Travanjski rat
Travanjski rat (ili Direktiva br. 25, ponegdje Aprilski rat) u vojnoj povijesti naziv je za rat vođen između 6. i 17. travnja 1941. između Sila Osovine (Njemačka, Italija, Mađarska i Bugarska) i Kraljevine Jugoslavije. Odluku o napadu na Jugoslaviju donio je Adolf Hitler 27. ožujka, nakon državnog udara u Beogradu koji je Sile Osovine pokolebao u uvjerenju da se mogu osloniti da Jugoslaviju neće u suradnji s Ujedinjenim Kraljevstvom ugroziti vojnu poziciju Njemačke i Italije. Sile Osovine su bez poteškoća porazile, okupirale i razdijelile Kraljevinu Jugoslaviju, ali neki autori iznose da je tajno pripremani napad Trećeg Reicha na SSSR (koji, vrijedi opaziti, nije ni riječju protestirao zbog njemačkog napada na Jugoslaviju; uostalom su 10 mjeseci ranije sovjetske snage uz njemačku podršku okupirale Moldaviju, tj. dio Jugoslaviji susjedne Rumunjske) - Operacija Barbarossa - bio odgođen za nekoliko tjedana; posljedično su njemačke snage zauzele do početka oštre ruske zime 1941. godine nešto manji teritorij, nego što bi bile u stanju bez napada na Jugoslaviju. Brz poraz u ratu je bio posljedica slabosti Kraljevine Jugoslavije, koja je njenim stanovnicima - pa i vojnim obveznicima - bila jasna: njemačkoj vojnoj sili koja je već pregazila pola Europe nije Jugoslavenska vojska sama za sebe mogla predstavljati ozbiljnog neprijatelja. Uz to, 22 godine stara država u kojoj su vlade padale više nego jednom godišnje, a vodstvo se uvelike oslanjalo na četnike i orjunaše, nije uspjela pridobiti vjernost velikog dijela svojega stanovništva. U 108. pješačkom puku na području Bjelovara zapovjednici su metke podijelili samo Srbima, a hrvatski vojnici su se potom pobunili čim su 8. travnja bili meci podijeljeni i njima, radi pripreme za borbu s Nijemcima koji su nedaleko bili prešli granicu; ta je vojna pobuna poslije postala poznata kao Bjelovarski ustanak. I inače su se vojnici i vojni zapovjednici koji nisu bili Srbi pokazali slabo spremnima da ratuju u redovima zastarjele vojske koja je odlučila mobilizirati preko milijun vojnih obveznika, od kojih čak trećina nije mogla dobiti niti uniforme. Nakon državnog udara je na čelu jugoslavenske vlade i istodobno na čelu generalštaba bio general Dušan Simović, glavni tvorac plana prema kojima su se jugoslavenske vojne snage trebale angažirati u prihvaćanju udara neprijatelja na svim frontovima, te po mogućnosti potisnuti talijanske snage u Albaniji, kako bi se omogućilo organizirano povlačenje glavnih postrojbi vojske u Makedoniju i Grčku, radi formiranja "novog Solunskog fronta" u suradnji s grčkim i britanskim vojnim snagama. Zastarjela i demoralizirana Jugoslavenska vojska se nije pokazala dorasla takvoj zadaći, kada se našla izložena udarima superiornih njemačkih snaga (koje su se i prije puča u Beogradu počele koncentrirati u Bugarskoj radi planiranog sukoba s Britancima koji su se iskrcavali u Grčkoj, v. Operacija Marita) koje je glavni udar usmjerila baš prema Makedoniji: već 7. travnja su njemačke snage zauzele komunikacije u dolini Vardara, presjekavši jugoslavenskoj vojsci planirani put odstupanja. Njemačke snage su narednih dana nastavile istodobno nadirati sa zapada i iz Bugarske; postigavši brzu i potpunu pobjedu uz vrlo ograničene njemačke gubitke. Jugoslavenske snage su uspjele s određenim ofenzivnim akcijama protiv talijanskih snaga u Albaniji, ali zahvaljujući njemačkom zauzimanju prostora Makedonije, Kosova i juga Srbije, nije taj ograničeni uspjeh jugoslavenskih snaga bitno promijenio tijek rata. 10. travnja je veliki dio jugoslavenskih snaga prestao pružati otpor, a 11. je počelo opće rasulo jugoslavenske vojske. Narednih dana ima tek sporadičnih borbi, kako invazijske snage zaposjedaju teritorij Kraljevine Jugoslavije, koja je u cijelosti u stanju raspada.
Novi!!: Boris Kidrič i Travanjski rat · Vidi više »
Vojna enciklopedija
Vojna enciklopedija je vojno djelo koje je nastalo u SFRJ i objavljivano u dva navrata, od 1958. do 1969. i 1970. do 1976. (kasnije izdanje je ponovo tiskano 1985.).
Novi!!: Boris Kidrič i Vojna enciklopedija · Vidi više »
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Novi!!: Boris Kidrič i Zagreb · Vidi više »
1. listopada
1.
Novi!!: Boris Kidrič i 1. listopada · Vidi više »
10. lipnja
10.
Novi!!: Boris Kidrič i 10. lipnja · Vidi više »
10. travnja
10.
Novi!!: Boris Kidrič i 10. travnja · Vidi više »
11. travnja
11.
Novi!!: Boris Kidrič i 11. travnja · Vidi više »
15. srpnja
15.
Novi!!: Boris Kidrič i 15. srpnja · Vidi više »
1912.
Bez opisa.
Novi!!: Boris Kidrič i 1912. · Vidi više »
1928.
1928. (Rimski: MCMXXVIII), bila je dvadeset i sedma godina 20. stoljeća.
Novi!!: Boris Kidrič i 1928. · Vidi više »
1929.
Bez opisa.
Novi!!: Boris Kidrič i 1929. · Vidi više »
1931.
Bez opisa.
Novi!!: Boris Kidrič i 1931. · Vidi više »
1934.
1934. (Rimski: MCMXXXIV), bila je trideset i treća godina 20.
Novi!!: Boris Kidrič i 1934. · Vidi više »
1935.
Bez opisa.
Novi!!: Boris Kidrič i 1935. · Vidi više »
1936.
Bez opisa.
Novi!!: Boris Kidrič i 1936. · Vidi više »
1937.
Bez opisa.
Novi!!: Boris Kidrič i 1937. · Vidi više »
1939.
Bez opisa.
Novi!!: Boris Kidrič i 1939. · Vidi više »
1940.
1940. (rimski MCMXL), bila je prijestupna, 39.
Novi!!: Boris Kidrič i 1940. · Vidi više »
1941.
Bez opisa.
Novi!!: Boris Kidrič i 1941. · Vidi više »
1943.
Bez opisa.
Novi!!: Boris Kidrič i 1943. · Vidi više »
1944.
Bez opisa.
Novi!!: Boris Kidrič i 1944. · Vidi više »
1945.
Bez opisa.
Novi!!: Boris Kidrič i 1945. · Vidi više »
1946.
1946. (rimski MCMXLVI), bila je 45.
Novi!!: Boris Kidrič i 1946. · Vidi više »
1948.
Bez opisa.
Novi!!: Boris Kidrič i 1948. · Vidi više »
1949.
Bez opisa.
Novi!!: Boris Kidrič i 1949. · Vidi više »
1952.
Bez opisa.
Novi!!: Boris Kidrič i 1952. · Vidi više »
1953.
Bez opisa.
Novi!!: Boris Kidrič i 1953. · Vidi više »
1997.
1997. (rimski MCMXCVII), bila je devedeset i šesta godina 20. stoljeća i devedsto devedeset i šesta godina 2. tisućljeća.
Novi!!: Boris Kidrič i 1997. · Vidi više »
22. lipnja
22.
Novi!!: Boris Kidrič i 22. lipnja · Vidi više »
27. travnja
27.
Novi!!: Boris Kidrič i 27. travnja · Vidi više »
29. studenoga
29.
Novi!!: Boris Kidrič i 29. studenoga · Vidi više »
3. listopada
3.
Novi!!: Boris Kidrič i 3. listopada · Vidi više »
9. lipnja
9.
Novi!!: Boris Kidrič i 9. lipnja · Vidi više »
