Brže od pregledniku!
76 odnosi: Alica Wertheimer-Baletić, Anja Šovagović-Despot, Ante Kostelić, Đuro Horvat, Benedikt XVI., Branko Borković, Damir Fabijanić, Dimitrije Popović, Dnevnik HTV-a, Domovinski rat, Dražen Budiša, Fakultet političkih znanosti u Zagrebu, Franjo Komarica, Franjo Kuharić, Franjo Tuđman, Gordan Lauc, HRT – HTV 1, Hrvati, Hrvatska, Hrvatska radiotelevizija, Hrvatski parlamentarni izbori 2015., Hrvatski radio, Hrvatsko novinarsko društvo, Igor Zidić, Imotski, Inauguracija predsjednika Republike Hrvatske, Ivan Anđelić, Ivan Aralica, Ivan Pavao II., Ivan Repušić, Josip Bratulić, Julijana Matanović, Kolinda Grabar-Kitarović, Korado Korlević, Kosovo, Kukuriku koalicija, Kuzma Kovačić, Latinka Perović, Marija Ujević-Galetović, Marin Soljačić, Marko Veselica, Martina Filjak, Mate Maras, Miro Gavran, Miroslav Volf, Monika Leskovar, Neven Sesardić, Nikola Bašić, Olga Carević, Petar Gudelj, ..., Političke znanosti, Radoslav Katičić, Rene Medvešek, Split, Studenci (Lovreć), Tomislav Ladan, Tonči Matulić, Vatroslav Kuliš, Vida Demarin, Vijenac (časopis), Viktor Žmegač, Vinko Puljić, Vlado Gotovac, Zagreb, Zlatko Dalić, Zlatko Vitez, 1. travnja, 14. studenoga, 1957., 1980-ih, 1982., 2012., 2015., 2016., 2022., 31. prosinca. Proširite indeks (26 više) »
Alica Wertheimer-Baletić
Alica Wertheimer-Baletić (Vukovar, 10. prosinca 1937. – Zagreb, 2. rujna 2022.), hrvatska je ekonomistica, pedagoginja i akademkinja.
Novi!!: Branimir Bilić i Alica Wertheimer-Baletić · Vidi više »
Anja Šovagović-Despot
Anja Šovagović-Despot (Zagreb, 25. ožujka 1963.) je hrvatska kazališna, televizijska i filmska glumica, spisateljica i glazbena umjetnica.
Novi!!: Branimir Bilić i Anja Šovagović-Despot · Vidi više »
Ante Kostelić
Ante Kostelić (Zagreb, 11. kolovoza 1938.), hrvatski skijaški trener, nekada aktivni športaš i rukometni trener.
Novi!!: Branimir Bilić i Ante Kostelić · Vidi više »
Đuro Horvat
Đuro Horvat (Palinovec kod Čakovca, 12. travnja 1939. – Rakovica kod Sarajeva, 17. ožujka 1973.), bio je hrvatski politički emigrant i revolucionar.
Novi!!: Branimir Bilić i Đuro Horvat · Vidi više »
Benedikt XVI.
Benedikt XVI. (lat. Benedictus PP. XVI.; Marktl, Bavarska, 16. travnja 1927. – Vatikan, 31. prosinca 2022.), rođen kao Joseph Alois Ratzinger, bio je 265.
Novi!!: Branimir Bilić i Benedikt XVI. · Vidi više »
Branko Borković
Branko Borković (Prečno, 14. ožujka 1961.), umirovljeni brigadir Hrvatske vojske.
Novi!!: Branimir Bilić i Branko Borković · Vidi više »
Damir Fabijanić
Damir Fabijanić (Zagreb, 1955.), hrvatski umjetnik i fotograf.
Novi!!: Branimir Bilić i Damir Fabijanić · Vidi više »
Dimitrije Popović
Dimitrije Popović na crnogor. ćiril. Димитрије Поповиһ (Cetinje, 4. ožujka 1951.) crnogorski i hrvatski slikar te književnik.
Novi!!: Branimir Bilić i Dimitrije Popović · Vidi više »
Dnevnik HTV-a
Dnevnik je informativna emisija Hrvatske radiotelevizije koja se emitira svakog dana u 12, 19 i večernjem terminu oko 23 sata na prvom programu Hrvatske televizije.
Novi!!: Branimir Bilić i Dnevnik HTV-a · Vidi više »
Domovinski rat
Domovinski rat bio je obrambeno-osloboditeljski rat za neovisnost i cjelovitost Republike Hrvatske protiv agresije udruženih velikosrpskih snaga – ekstremista iz Hrvatske, BiH (posebice Republike Srpske), te Srbije i Crne Gore. U početnim dijelovima rata važnu ulogu u napadima na Republiku Hrvatsku imala je Jugoslavenska narodna armija (JNA), u to vrijeme još uvijek barem nominalno zajednička vojna sila svih članica SFRJ; koja je međutim u tijeku nekoliko mjeseci reorganizirana u tri zajedničkim zapovijedanjem i opskrbom bitno povezane vojske - Srpsku vojsku Krajine u Hrvatskoj, Vojsku Republike Srpske u BiH, te Vojsku Jugoslavije na području Srbije i Crne Gore. Domovinskom je ratu prethodila pobuna dijela srpskoga pučanstva u Hrvatskoj – tzv. balvan revolucija – koja je izbila 17. kolovoza 1990. i zbog koje su se na više strana dogodili manji oružani incidenti. Na strategijskoj razini Domovinski rat sastojao se od tri etape. U prvoj etapi, do siječnja 1992., izvršena je "puzajuća" vojna agresija na Hrvatsku, koja je bila prisiljena na obranu. Makar se nadao razriješiti sukob političkim i diplomatskim sredstvima, hrvatski državni vrh je poduzeo neophodne korake da osigura opstanak hrvatske države, isprva jačanjem postrojbi policije. Vrh JNA, suočen s međunarodnom situacijom u kojoj se raspada komunistički blok, te gdje unutar same Jugoslavije sukobljeni interesi naroda koji su je sačinjavali vode prema njenoj potpunoj dezintegraciji, odlučio je već 1990. godine pristupiti reorganizaciji, u sklopu aktivnosti nazvanih Jedinstvo-3: tu se sustavno ojačavalo mirnodopske snage JNA raspoređene u dijelovima SFRJ na kojima je očekivala angažman, a smanjila ih na područjima gdje JNA nije očekivala probleme i onima koja su podržavala njezinu političku opciju. Potom JNA odlučuje - u posve ilegalnoj akciji masovnog dijeljenja vojnog naoružanja i opreme civilima provedenoj početkom 1991. godine - naoružati etničke Srbe u Hrvatskoj (te u BiH), te onemogućiti legalnim hrvatskim vlastima da kontroliraju područja na kojima bi srpski ekstremisti podizali barikade i organizirali paralelni sustav vlasti. Oružani sukobi počeli su u travnju 1991. uz postupno očitovanje naklonjenosti JNA srpskim pobunjenicima, koji su zauzimali selo po selo i gradić po gradić u područjima koja su bila u većoj ili manjoj mjeri nastanjena etničkim Srbima. Od kolovoza 1991. ti su sukobi prerasli u izravnu agresiju iz Srbije, kojom se nastojalo učvrstiti i proširiti područje koje su lokalne snage sastavljene od pobunjenih Srba potpomognutih od JNA uspjele osvojiti vojnim djelovanjima manjeg intenziteta. Naposljetku je Hrvatska pružila dovoljno snažan i uporan otpor agresiji te su uspostavljene čvrste linije bojišta. Na okupiranim područjima, djelovat će od toga vremena pa do kraja rata paradržava imenom Republika Srpska Krajina, koja neće dobiti nikakvo međunarodno priznanje, a čija sva tri uzastopna predsjednika - Milan Babić, Goran Hadžić i Milan Martić - su na Međunarodnom sudu za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije osuđeni na dugogodišnje zatvorske kazne, zbog teških i masovnih ratnih zločina protiv ratnih zarobljenika i civilnog stanovništva. U drugoj etapi, od siječnja 1992. do svibnja 1995., došlo je do zastoja u agresiji i do razmještaja mirovnih snaga UN-a duž crta prekida vatre. Za Hrvatsku je to bila etapa diplomatskih nastojanja i pregovora te strpljivog jačanja snaga, uz provedbu operacija taktičke razine u kojima su oslobođeni manji dijelovi teritorija; tu je vjerojatno najznatniji angažman u oslobođenju Dubrovačkog primorja. U ovoj je fazi započeo i Rat u Bosni i Hercegovini, koja vjerojatno ne bi opstala bez značajne potpore Hrvatske; tijekom tog rata je međutim nastao i Bošnjačko-hrvatski sukob. U trećoj etapi, u svibnju i kolovozu 1995., bile su izvedene navalne operacije u kojima je naposljetku u Operaciji Oluja oslobođen najveći dio okupiranoga područja u Posavini i zapadnoj Slavoniji te na Banovini, Kordunu, u Lici i u sjevernoj Dalmaciji. U mjesecima nakon Operacije Oluja uslijedile su vojne operacije na teritoriju Bosne i Hercegovine, gdje su uz suradnju Armije RBiH i snaga HVO postrojbe Hrvatske vojske u Operaciji Maestral došle nadomak Banja Luke i omogućile mirovne pregovore u Daytonu, koji su rezultirali trajnijim mirom. Naposljetku je - kao svojevrsna četvrta etapa - preostalo okupirano područje u hrvatskom Podunavlju reintegrirano bez korištenja vojne sile, uz pomoć prijelazne međunarodne uprave (1996. – 1998.). Sklapanje Erdutskog sporazuma u studenom 1995. godine učinilo je nepotrebnim provedbu planirane hrvatske Operacije Grom, te omogućilo okončanje neprijateljstava bez daljnjih žrtava i razaranja. Najveće ratne žrtva i razaranja pretrpjela je Hrvatska u prvoj etapi. Intenzitet sukoba je u prvoj etapi rata rastao, kako je radikalna srpska politika uspijevala ovladavati mogućnošću da oružanom silom djeluje protiv Hrvatske: u kolovozu 1990. godine nastaju neredi u kojima se blokiraju prometnice u blizini naselja sa srpskim stanovništvom ("balvan revolucija"); u ožujku 1991. godine počinju prvi oružani sukobi srpskih pobunjenika - kojima je do tada JNA ilegalno podijelila goleme količine naoružanja i organizirala ih u oveće postrojbe - s hrvatskom policijom; u kolovozu 1991. god. počinju napadi na Vukovar u koju se uključuju krupne oklopne jedinice s masivnom topničkom i zrakoplovnom podrškom; 7. listopada 1991. godine borbeni zrakoplovi JNA raketiraju banske dvore u Zagrebu, u pokušaju da se pobije vrh hrvatske vlasti, a širom Hrvatske pokreću se vrlo agresivne operacije u pokušaju da se posve slomi hrvatsku obranu: tek nakon toga je Hrvatska posve prekinula vezu s jugoslavenskom federacijom: jugoslavenski dinar se i poslije toga stanovito vrijeme koristio kao sredstvo plaćanja (i) u Hrvatskoj, dok nije 23. prosinca 1991. godine zamijenjen hrvatskim dinarom (ISO 4217: HRD; jugoslavenski dinar je razmijenjen u hrvatski dinar prema tečaju 1:1). U počecima rata iz mjeseca u mjesec postepeno raste spremnost profesionalnog sastava JNA i hrvatskih Srba da sudjeluju u protuhrvatskim oružanim akcijama, dostigavši vrhunac u vrijeme bitke za Vukovar od kolovoza do studenog 1991. god. i bitke za Dubrovnik u isto doba. Oružane snage srpske pobune su organizirane izravnim dodjeljivanjem elemenata JNA, uključujući tu čak i zrakoplovne postrojbe, da služe kao Srpska vojska Krajine, ne prekidajući ni u jednom razdoblju rata opskrbu i dotok zapovjednog kadra iz Srbije - ali i organiziranost Hrvatske da brani svoju suverenost i teritorijalnu cjelovitost: kraj rata 1995. godine nastupa u vrijeme kada se odnos snaga odlučno preokrenuo na hrvatsku stranu. U ratu je poginulo preko 21.000 ljudi: 13.583 na hrvatskoj strani (uključujući nestale) prema Ivi Goldsteinu ili 15.970 prema Draženu Živiću, znanstvenom suradniku Instituta društvenih znanosti "Ivo Pilar", te 8.039 na srpskoj strani, od toga 6.760 na područjem pod kontrolom pobunjenih Srba, a 1.279 vojnika JNA, prema beogradskim službenim podatcima. Ratom i ratnim razaranjem bilo je obuhvaćeno 54% hrvatskog teritorija, na kojem je živjelo 36% hrvatskog stanovništva. Pod okupacijom se našlo 14.760 km2 ili 26% hrvatskog teritorija. Nijedan hrvatski vojnik nije stupio na teritorij Srbije. U prosincu 1991. godine u Hrvatskoj je bilo oko 550.000 prognanika i izbjeglica, a k tome je 150.000 ljudi bilo u izbjeglištvu u inozemstvu. U obrani Hrvatske sudjelovalo je 5% žena, odnosno njih 23.080, od kojih je 127 poginulo, a 1.113 ostalo trajnim invalidima. Prema podatcima Državne revizije, izravna ratna šteta u Hrvatskoj u razdoblju 1990.–1999. godine iznosila je 236.431.568.000 kuna ili 65.350.635.000 DEM. Uništeno je 180.000 domova te 25% hrvatskog gospodarstva. Kako su se osiguravali uvjeti za život u gradovima i selima blizu bojišnice, broj prognanika i izbjeglica u samoj Hrvatskoj smanjio se s 550 tisuća krajem 1991. na 386.264 u 1995. godini Istodobno je broj izbjeglica u inozemstvu smanjen od 150 na 57 tisuća. Počevši od 1995. godine počinje masovan povratak prognanika i izbjeglica na područja koja su ponovo stavljena pod kontrolu hrvatskih vlasti. Bitna osobina hrvatskog obrambeno-oslobodilačkog rata jest, da napadač nije pokazivao tek namjeru samo fizički osvojiti ozemlje, nego i volju za potpunim uništenjem identiteta Hrvatske i Hrvata - čovjeka, kulture i povijesti. O tome svjedoče primjerica granatiranja šibenske katedrale i zadarske prvostolnice, dakle objekata goleme kulturalne važnosti, koji se nalaze daleko od bilo kakvih legitimnih vojnih ciljeva ili infrastrukture. Kratki video pregled u ratu preko zemljovida. Međunarodna zajednica je nastojala posredovati radi postizanja mira: prijedlozi su redom uključivali odricanje od dijelova hrvatskog teritorija, ili barem bitnog umanjenja hrvatskog suvereniteta na dijelovima svojeg teritorija; dogovor će biti postignut tek 1995. godine, nakon što je Hrvatska vojska odnijela prevagu na vojnom polju. te će uključivati tek amnestiju za one koji su sudjelovali u oružanoj pobuni i jamstvo građanskih i manjinskih prava za hrvatske građane srpske etničke pripadnosti Vremenski i u praktičnom smislu, domovinski rat se zapravo ne može sagledati posve odvojeno od rata u Bosni i Hercegovini koji se odvijao u isto vrijeme na obližnjem prostoru, s istim agresorom koji je imao jedinstveni cilj - stvaranje Velike Srbije; ta se dva susjedna prostora mora promatrati kao jedinstveno i neodvojivo ratište. Srbija je organizirala, naoružavala i zapovijedala srpskim snagama u RH i u susjednoj BiH, zbog čega je bila izvrgnuta međunarodnim gospodarskim sankcijama. Kako Hrvatska, kao a ni susjedna BiH, nije odustajala od obrane svojeg teritorijalnog integriteta, Srbija je s vremenom imala sve manje snage financirati ratovanje, a osobito Hrvatska vojska će biti sve organiziranija i bolje opremljena - te će se do 1995. godine odnos snaga dovoljno promijeniti, da se srpskoj strani nanese potpuni poraz, bez izrazito velikih ljudskih žrtava.
Novi!!: Branimir Bilić i Domovinski rat · Vidi više »
Dražen Budiša
Dražen Budiša (Drniš, 25. srpnja 1948.), hrvatski je političar.
Novi!!: Branimir Bilić i Dražen Budiša · Vidi više »
Fakultet političkih znanosti u Zagrebu
Fakultet političkih znanosti u Zagrebu (FPZG), osnovan je 1962. godine kao visoko učilište u okviru Sveučilišta u Zagrebu.
Novi!!: Branimir Bilić i Fakultet političkih znanosti u Zagrebu · Vidi više »
Franjo Komarica
Franjo Komarica (Novakovići kod Banje Luke, 3. veljače 1946.) banjolučki je biskup u miru i apostolski administrator.
Novi!!: Branimir Bilić i Franjo Komarica · Vidi više »
Franjo Kuharić
Franjo Kuharić (Gornji Pribić, 15. travnja 1919. – Zagreb, 11. ožujka 2002.), hrvatski kardinal, počasni akademik HAZU.
Novi!!: Branimir Bilić i Franjo Kuharić · Vidi više »
Franjo Tuđman
Dr.
Novi!!: Branimir Bilić i Franjo Tuđman · Vidi više »
Gordan Lauc
Gordan Lauc (Osijek, 28. kolovoza 1970.) - hrvatski biokemičar i molekularni biolog, redoviti sveučilišni profesor u trajnom zvanju, osnivač i predsjednik uprave tvrtke „Genos” d.o.o. Rodio se u Osijeku 28.
Novi!!: Branimir Bilić i Gordan Lauc · Vidi više »
HRT – HTV 1
Prvi program Hrvatske televizije (HRT – HTV 1) televizijski je program Hrvatske radiotelevizije.
Novi!!: Branimir Bilić i HRT – HTV 1 · Vidi više »
Hrvati
Bez opisa.
Novi!!: Branimir Bilić i Hrvati · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Branimir Bilić i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatska radiotelevizija
Zgrada HRT-a na Prisavlju, čija je izgradnja počela 1975. Hrvatska radiotelevizija (skraćeno HRT) hrvatska je javna radijska i televizijska ustanova, kojoj je taj status dodijeljen 2001. Zakonom o Hrvatskoj radioteleviziji: tim Zakonom i propisima donesenim na temelju toga Zakona uređeni su djelatnost, funkcija i sadržaj javnih usluga, financiranje, upravljanje, nadzor i način rada Hrvatske radiotelevizije.
Novi!!: Branimir Bilić i Hrvatska radiotelevizija · Vidi više »
Hrvatski parlamentarni izbori 2015.
Izbori za Osmi saziv Hrvatskog sabora održani su 8. studenoga 2015. godine.
Novi!!: Branimir Bilić i Hrvatski parlamentarni izbori 2015. · Vidi više »
Hrvatski radio
Jedna od tonskih režija Hrvatskoga radija Hrvatski radio je sljednik negdašnje Radio-stanice Zagreb, koja je emitiranje započela 15. svibnja 1926. kao prva radiostanica na jugoistoku Europe.
Novi!!: Branimir Bilić i Hrvatski radio · Vidi više »
Hrvatsko novinarsko društvo
Novinarski dom gdje se nalazi HND. Hrvatsko novinarsko društvo (ili kraće HND) je neovisna udruga profesionalnih novinara sa sjedištem u Zagrebu.
Novi!!: Branimir Bilić i Hrvatsko novinarsko društvo · Vidi više »
Igor Zidić
Igor Zidić (Split, 10. veljače 1939.) je povjesničar hrvatske umjetnosti, likovni kritičar, pjesnik i esejist.
Novi!!: Branimir Bilić i Igor Zidić · Vidi više »
Imotski
Imotski je grad u južnoj Hrvatskoj, nedaleko granice s Bosnom i Hercegovinom.
Novi!!: Branimir Bilić i Imotski · Vidi više »
Inauguracija predsjednika Republike Hrvatske
Predsjednik Zoran Milanović polaže prisegu, 18. veljače 2020. Inauguracija predsjednika Republike Hrvatske uobičajen je naziv za ceremoniju polaganja svečane prisege predsjednika Republike Hrvatske izabranog na predsjedničkim izborima prije preuzimanja dužnosti.
Novi!!: Branimir Bilić i Inauguracija predsjednika Republike Hrvatske · Vidi više »
Ivan Anđelić
Ivan Anđelić (Konjic, 1947.), hrvatski pravnik, leksikograf i kulturni djelatnik iz Bosne i Hercegovine.
Novi!!: Branimir Bilić i Ivan Anđelić · Vidi više »
Ivan Aralica
Ivan Aralica (Puljane na planini Promini u Zagori, 10. rujna 1930.), hrvatski je književnik i akademik.
Novi!!: Branimir Bilić i Ivan Aralica · Vidi više »
Ivan Pavao II.
Sveti Ivan Pavao II. (lat. Sanctus Ioannes Paulus PP. II.), također zvan Ivan Pavao Veliki (Wadowice, 18. svibnja 1920. – Vatikan, 2. travnja 2005.), rođen kao Karol Józef Wojtyła, 264.
Novi!!: Branimir Bilić i Ivan Pavao II. · Vidi više »
Ivan Repušić
Ivan Repušić (Imotski, 1978.), hrvatski dirigent i glazbeni pedagog.
Novi!!: Branimir Bilić i Ivan Repušić · Vidi više »
Josip Bratulić
Josip Bratulić (Sveti Petar u Šumi, 13. veljače 1939.), hrvatski filolog i povjesničar književnosti, akademik, predsjednik Matice hrvatske, dekan Filozofskog fakulteta u Zagrebu.
Novi!!: Branimir Bilić i Josip Bratulić · Vidi više »
Julijana Matanović
Julijana Matanović (Gradačac BiH, 6. travnja 1959.) hrvatska književnica i sveučilišna profesorica, članica suradnica Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.
Novi!!: Branimir Bilić i Julijana Matanović · Vidi više »
Kolinda Grabar-Kitarović
Kolinda Grabar-Kitarović (Rijeka, 29. travnja 1968.) hrvatska je političarka i diplomatkinja, predsjednica Republike Hrvatske od 2015.
Novi!!: Branimir Bilić i Kolinda Grabar-Kitarović · Vidi više »
Korado Korlević
'''Korado Korlević''' Korado Korlević (Poreč, 19. rujna 1958.) poznati je hrvatski učitelj i astronom iz Višnjana u Istri.
Novi!!: Branimir Bilić i Korado Korlević · Vidi više »
Kosovo
Kosovo (alb. Kosova, Kosovë, Republika e Kosovës; srp. Република Косово; tur. Kosova Cumhuriyeti) je djelomično priznata država u jugoistočnoj Europi. U veljači 2008. Skupština Kosova proglasila je Republiku Kosovo, koju je do 19. veljače 2022. priznalo 97 od 193 država članica UN-a, te četiri ne-članice UN-a: Suvereni malteški vojni red, Republika Kina (Tajvan) (iako Kosovo nije priznalo Republiku Kinu (Tajvan)), Cookovo Otočje i Niue. Kosovo se nalazi pod upravom EULEX-a od 2008. godine, a izvan nadzora Republike Srbije. Od kolovoza 2006., Kosovo je bilo „entitet pod privremenom međunarodnom upravom“ kojemu je glavni grad Priština (alb. Prishtinë). 17. veljače 2008. kosovska Skupština proglasila je neovisnost, uz jamčenje prava srpskog i ostalih manjinskih naroda koji ondje žive. Tu odluku Srbija nije priznala, Vlada Republike Srbije -, 14. veljače 2008. dok su neovisnost Kosova uskoro priznale SAD, Kanada, Ujedinjeno Kraljevstvo, većina država Arapskoga poluotoka, Njemačka i druge zemlje, uključujući Hrvatsku. Zbog svoje apsolutne većine, Albanci imaju potpunu vlast na Kosovu, uz iznimku dijelova nekoliko općina na sjeveru Kosova. Dio Srba (Kosovci) ne žele sudjelovati ni u kakvoj vladi koja nije vođena iz Beograda. Prema rezultatima službenog popisa iz 2011. na Kosovu je živjelo 1 739 825 stanovnika, od čega 92,93 posto čine Albanci, a 1,47 posto Srbi. Popis nije proveden na Sjevernome Kosovu, u trima općinama s većinskim srpskim stanovništvom: Zubin Potoku, Zvečanu i Leposaviću. Kosovo je formirano kao zasebna država povodom Rata na Kosovu krajem 1990.-ih godina, kada je Srbija albansku oružanu pobunu pokušala slomiti protjerivanjem većinskoga albanskog stanovništva Kosova. Međunarodna zajednica na to je odgovorila vojnom intervencijom koja se u prvom redu sastojala od NATO-ova zračna bombardiranja Srbije i Crne Gore velikih razmjera, koja je dovela do sloma režima Slobodana Miloševića i prestanka srbijanske vlasti nad Kosovom.
Novi!!: Branimir Bilić i Kosovo · Vidi više »
Kukuriku koalicija
Izborni simbol koalicije Kukuriku koalicija 5. kolovoza 2011. u Kninu; Silvano Hrelja (HSU), Radimir Čačić (HNS), Zoran Milanović (SDP), Ivan Jakovčić (IDS) Kukuriku koalicija bila je koalicija hrvatskih političkih stranaka koje su donijele odluku o zajedničkom izlasku na izbore zastupnika za Hrvatski sabor 2011. godine s ciljem sastavljanja koalicijske vlade.
Novi!!: Branimir Bilić i Kukuriku koalicija · Vidi više »
Kuzma Kovačić
Kuzma Kovačić (Hvar, 6. lipnja 1952.), hrvatski akademski kipar i akademik.
Novi!!: Branimir Bilić i Kuzma Kovačić · Vidi više »
Latinka Perović
Latinka Perović (Kragujevac, 4. listopada 1933. – Beograd, 12. prosinca 2022.) bila je srbijanska povjesničarka i političarka, koja je ponekad nazivana Majkom Druge Srbije.
Novi!!: Branimir Bilić i Latinka Perović · Vidi više »
Marija Ujević-Galetović
Marija Ujević-Galetović (Zagreb, 20. listopada 1933. – Zagreb, 13. ožujka 2023.) bila je hrvatska kiparica i akademkinja, redovita članica Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.
Novi!!: Branimir Bilić i Marija Ujević-Galetović · Vidi više »
Marin Soljačić
Marin Soljačić (Zagreb, 7. veljače 1974.) hrvatski je znanstvenik, profesor na odsjeku za fiziku na najprestižnijem svjetskom tehničkom sveučilištu, Massachusetts Institute of Technology (MIT) u Massachusettsu (SAD).
Novi!!: Branimir Bilić i Marin Soljačić · Vidi više »
Marko Veselica
Marko Veselica (Glavice, 9. siječnja 1936. – Zagreb, 17. veljače 2017.), bio je hrvatski političar i ekonomist, te važan disident u komunističkoj Jugoslaviji.
Novi!!: Branimir Bilić i Marko Veselica · Vidi više »
Martina Filjak
Martina Filjak (Zagreb, 1978.) je hrvatska pijanistica, kći pijanista Ranka Filjka.
Novi!!: Branimir Bilić i Martina Filjak · Vidi više »
Mate Maras
Mate Maras (Studenci kod Imotskoga, 2. travnja 1939.), hrvatski prevoditelj i pjesnik.
Novi!!: Branimir Bilić i Mate Maras · Vidi više »
Miro Gavran
Miro Gavran (Gornja Trnava, 3. svibnja 1961.), hrvatski je dramatičar, romanopisac, pripovjedač i pisac za mlade, član i suradnik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.
Novi!!: Branimir Bilić i Miro Gavran · Vidi više »
Miroslav Volf
Miroslav Volf (25. rujna 1956.) hrvatski je protestantski teolog te profesor teologije i direktor Centra za vjeru i kulturu na Sveučilištu Yale.
Novi!!: Branimir Bilić i Miroslav Volf · Vidi više »
Monika Leskovar
Monika Leskovar (Kreutztal, Njemačka, 15. ožujka 1981.) je hrvatska violončelistica.
Novi!!: Branimir Bilić i Monika Leskovar · Vidi više »
Neven Sesardić
Neven Sesardić (Beograd, 30. srpnja 1949.), hrvatski je filozof.
Novi!!: Branimir Bilić i Neven Sesardić · Vidi više »
Nikola Bašić
Nikola Bašić je arhitekt rođen u Murteru 1946. godine.
Novi!!: Branimir Bilić i Nikola Bašić · Vidi više »
Olga Carević
Olga Carević (Novi Sad, 9. travnja 1925. – 25. prosinca 2020.), svjetski ugledna hrvatska medicinska biokemičarka i humanistica poznata po apelima za mir.
Novi!!: Branimir Bilić i Olga Carević · Vidi više »
Petar Gudelj
Petar Gudelj (Podosoje, 29. rujna 1933.) hrvatski je pisac, pjesnik i književnik.
Novi!!: Branimir Bilić i Petar Gudelj · Vidi više »
Političke znanosti
Političke znanosti (često se spominju kao politologija ili politička znanost) su znanstveno polje društvenih znanosti, koje se bave sa znanstvenim studijem politike.
Novi!!: Branimir Bilić i Političke znanosti · Vidi više »
Radoslav Katičić
Radoslav Katičić (Zagreb, 3. srpnja 1930. – Beč, 10. kolovoza 2019.) bio je hrvatski jezikoslovac i književni povjesničar.
Novi!!: Branimir Bilić i Radoslav Katičić · Vidi više »
Rene Medvešek
Rene Medvešek (Velika Gorica, 21. lipnja 1963.) je hrvatski filmski i kazališni glumac, redatelj i profesor scenskog govora.
Novi!!: Branimir Bilić i Rene Medvešek · Vidi više »
Split
Split je najveći grad u Dalmaciji, te po broju stanovnika i drugi najveći grad u Hrvatskoj, a predstavlja gospodarsko i kulturno središte Dalmacije.
Novi!!: Branimir Bilić i Split · Vidi više »
Studenci (Lovreć)
Studenci su naselje u općini Lovreć, u Splitsko-dalmatinskoj županiji.
Novi!!: Branimir Bilić i Studenci (Lovreć) · Vidi više »
Tomislav Ladan
Tomislav Ladan (Ivanjica, Kraljevina Jugoslavija, 25. lipnja 1932. – Zagreb 12. rujna 2008.), hrvatski leksikograf, etimolog, prevoditelj, književni kritičar i književnik.
Novi!!: Branimir Bilić i Tomislav Ladan · Vidi više »
Tonči Matulić
Tonči Matulić (Supetar na Braču, 26. listopada 1966.), hrvatski katolički svećenik, teolog, redoviti profesor Katoličkog bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, pisac, bioetičar.
Novi!!: Branimir Bilić i Tonči Matulić · Vidi više »
Vatroslav Kuliš
Vatroslav Kuliš (Vidoši, BiH, 7. ožujka 1951.) je hrvatski slikar i grafičar.
Novi!!: Branimir Bilić i Vatroslav Kuliš · Vidi više »
Vida Demarin
Vida Demarin (Zagreb, 15. lipnja 1944.), hrvatska akademkinja.
Novi!!: Branimir Bilić i Vida Demarin · Vidi više »
Vijenac (časopis)
Vijenac (do 1903. Vienac) dvotjednik je za kulturu Matice hrvatske.
Novi!!: Branimir Bilić i Vijenac (časopis) · Vidi više »
Viktor Žmegač
Viktor Žmegač (Slatina, 21. ožujka 1929. – Zagreb, 20. srpnja 2022.) bio je hrvatski književni teoretičar, povjesničar, germanist, kroatist, muzikolog i književnik; professor emeritus na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.
Novi!!: Branimir Bilić i Viktor Žmegač · Vidi više »
Vinko Puljić
Vinko Puljić (Priječani, 8. rujna 1945.), bosanskohercegovački je kardinal, nadbiskup i metropolit u miru Vrhbosanske nadbiskupije.
Novi!!: Branimir Bilić i Vinko Puljić · Vidi više »
Vlado Gotovac
Vladimir "Vlado" Gotovac (Imotski, 18. rujna 1930. – Rim, 7. prosinca 2000.), hrvatski pjesnik, esejist, filozof, disident i političar.
Novi!!: Branimir Bilić i Vlado Gotovac · Vidi više »
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Novi!!: Branimir Bilić i Zagreb · Vidi više »
Zlatko Dalić
Zlatko Dalić (Livno, 26. listopada 1966.), hrvatski je nogometni trener i bivši nogometaš.
Novi!!: Branimir Bilić i Zlatko Dalić · Vidi više »
Zlatko Vitez
Zlatko Vitez (Varaždin, 22. lipnja 1950.) je hrvatski kazališni, televizijski i filmski glumac.
Novi!!: Branimir Bilić i Zlatko Vitez · Vidi više »
1. travnja
1.
Novi!!: Branimir Bilić i 1. travnja · Vidi više »
14. studenoga
14.
Novi!!: Branimir Bilić i 14. studenoga · Vidi više »
1957.
Bez opisa.
Novi!!: Branimir Bilić i 1957. · Vidi više »
1980-ih
250px.
Novi!!: Branimir Bilić i 1980-ih · Vidi više »
1982.
Bez opisa.
Novi!!: Branimir Bilić i 1982. · Vidi više »
2012.
2012. (Rimski: MMXII), jedanaesta godina 21. stoljeća.
Novi!!: Branimir Bilić i 2012. · Vidi više »
2015.
desno 2015. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna.
Novi!!: Branimir Bilić i 2015. · Vidi više »
2016.
Trgu bana Jelačića. 2016. godina Godina 2016. ('''MMXVI''') bila je prijestupna godina.
Novi!!: Branimir Bilić i 2016. · Vidi više »
2022.
200px 2022. (rimski: MMXXII), dvadeset i prva je godina 21. stoljeća.
Novi!!: Branimir Bilić i 2022. · Vidi više »
31. prosinca
31.
Novi!!: Branimir Bilić i 31. prosinca · Vidi više »
