Brže od pregledniku!
60 odnosi: Akademija znanosti i umjetnosti Bosne i Hercegovine, Austrija, Bartol Kašić, Beč, Crkvenoslavenski jezik, Dalibor Brozović, Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika, Državna nagrada za znanost, Fakultet hrvatskih studija, Filologija, Filozofski fakultet u Zagrebu, Godišnja nagrada za promicanje hrvatske kulture u svijetu, Gradišćanski Hrvati, Hrvati, Hrvatska, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Hrvatski vukovci, Institut za hrvatski jezik, Jezikoslovlje, Klasična gimnazija u Zagrebu, Kosovska akademija znanosti i umjetnosti, Marin Držić, Milan Rešetar, Mirogoj, Miroslav Krleža, Mislav Ježić, Nagrada "Bulcsú László", Povijest književnosti, Professor emeritus, Slobodan Prosperov Novak, Stjepan Babić, Sveučilište u Zagrebu, Tomislav Maretić, Vijeće za normu hrvatskoga standardnog jezika, Zagreb, Znanstveni institut Gradišćanskih Hrvatov, 10. kolovoza, 1930., 1949., 1958., 1961., 1966., 1967., 1972., 1973., 1977., 1978., 1981., 1982., 1986., ..., 1987., 1989., 1994., 1998., 1999., 2006., 2017., 2019., 29. kolovoza, 3. srpnja. Proširite indeks (10 više) »
Akademija znanosti i umjetnosti Bosne i Hercegovine
Akademija znanosti i umjetnosti Bosne i Hercegovine (AZUBiH) (bošnjački: Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine; srpski: Академија наука и умјетности Босне и Херцеговине), najviša je znanstvena institucija u Bosni i Hercegovini.
Novi!!: Radoslav Katičić i Akademija znanosti i umjetnosti Bosne i Hercegovine · Vidi više »
Austrija
Austrija (njemački: Österreich, bavarski: Östareich ili Estareich, alemanski: Öschtriich, slovenski: Avstrija, mađarski: Ausztria), službeno Republika Austrija (njem. Republik Österreich), država u Srednjoj Europi. Austrija graniči s Lihtenštajnom i Švicarskom na zapadu, Italijom i Slovenijom na jugu, Mađarskom i Slovačkom na istoku, s Njemačkom na sjeverozapadu i Češkom na sjeveru. Austrija se proteže u smjeru zapad-istok 575 km, a u sjeverno-južnom pravcu 294 km. Oko 60% površine Austrije je brdovito i dio je planinskog vijenca Alpa. Na istočnoj granici prema Češkoj, nalaze se obronci Karpata. Nizine se nalaze istočno i uzduž toka Dunava, te u južnoj Štajerskoj i Gradišće je na rubu Panonske nizine. Ukupno 43% Austrije je pošumljeno. Najniža točka Austrije je Hedwighof u Gradišću s 114 m, a najviši vrh je Grossglockner s 3.798 m Austrija je parlamentarna demokracija. Sastoji od devet saveznih država, i jedna je od 2 europskih država koje su proglasile stalnu neutralnost (druga je Švicarska). Austrija je članica Ujedinjenih naroda od 1955., a članica Europske unije od 1995. godine. Od 2009. do 2010. godine, bila je nestalna članica Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda.
Novi!!: Radoslav Katičić i Austrija · Vidi više »
Bartol Kašić
Bartul Kašić, također Bartol Kašić (Pag, 15. kolovoza 1575. – Rim, 28. prosinca 1650.), hrvatski katolički svećenik, isusovac, gramatičar, duhovni pisac i prevoditelj.
Novi!!: Radoslav Katičić i Bartol Kašić · Vidi više »
Beč
Beč (Savezni glavni grad Beč, standardni njemački: Bundeshauptstadt Wien, bečki njemački: Bundeshauptstod Wean, mađarski: Bécs, slovački: Viedeň, slovenski: Dunaj), glavni grad Austrije, i jedna od devet austrijskih saveznih država.
Novi!!: Radoslav Katičić i Beč · Vidi više »
Crkvenoslavenski jezik
Crkvenoslavenski jezik (ISO 639 identifier: chu; bul. Църковнославянски език) je prvi književni jezik Slavena.
Novi!!: Radoslav Katičić i Crkvenoslavenski jezik · Vidi više »
Dalibor Brozović
Dalibor Brozović Dalibor Brozović (Sarajevo, 28. srpnja 1927. – Zagreb, 19. lipnja 2009.), hrvatski jezikoslovac, kroatist, akademik i političar.
Novi!!: Radoslav Katičić i Dalibor Brozović · Vidi više »
Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika
Digitalno obrađeno zaglavlje ''Telegrama'', jugoslavenskih novina za društvena i kulturna pitanja, br. 359, 17. ožujka 1967. u kojem je objavljena ''Deklaracija''. Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika, proglas kojeg su 1967. godine objavili hrvatski jezikoslovci, nezadovoljni objavljenim rječnicima i pravopisima u kojima se jezik, u skladu s Novosadskim dogovorom, nazivao srpskohrvatskim/hrvatskosrpskim, te se - doduše vrlo postupno - nastojalo postići da Hrvati govore jezik koji će biti tek lokalna varijanta srpskog jezika). Novosadski dogovor nije bio po volji hrvatskih jezikoslovaca pa ni onih koji su, ne želeći mu se odmah javno usprotiviti, stavili na njega potpis. Stoga su izdali Deklaraciju, i u njoj iznijeli svoje negativne stavove o Novosadskom dogovoru. Dokument je potpisalo 18 hrvatskih znanstvenih i kulturnih ustanova, među kojima Matica hrvatska, Društvo književnika Hrvatske, Hrvatsko filološko društvo i Institut za jezik Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti.
Novi!!: Radoslav Katičić i Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika · Vidi više »
Državna nagrada za znanost
Državna nagrada za znanost je nagrada koju državljanima Republike Hrvatske dodjeljuje Republika Hrvatska za iznimno važna znanstvenoistraživačka dostignuća i za znanstvena ostvarenja u primjeni rezultata znanstvenoistraživačkog rada.
Novi!!: Radoslav Katičić i Državna nagrada za znanost · Vidi više »
Fakultet hrvatskih studija
Fakultet hrvatskih studija sastavnica je Sveučilišta u Zagrebu za interdisciplinarno istraživanje i poučavanje tradicijskih i suvremenih kulturoloških, humanističkih i društvenih tema vezanih uz Republiku Hrvatsku, hrvatski narod i iseljeništvo, poput kulturne, političke, intelektualne povijesti i zbilje; medijske javne i osobne komunikacije; djelovanja društvenih skupina; ljudskoga doživljavanja i ponašanja; odgoja i obrazovanja; razvoja jezika; otvorenih političkih, kulturnih, socijalnih i demografskih pitanja od nacionalnoga, regionalnoga ili sveeuropskoga interesa.
Novi!!: Radoslav Katičić i Fakultet hrvatskih studija · Vidi više »
Filologija
Filologija (iz starogrčkog „φιλολογία“ („philología“): „ljubav prema riječi“) u širem smislu označava znanost koja se bavi proučavanjem jezičnih pojava, kako gramatičkih tako i književnih.
Novi!!: Radoslav Katičić i Filologija · Vidi više »
Filozofski fakultet u Zagrebu
Zgrada Filozofskog fakulteta u Zagrebu Filozofski fakultet u Zagrebu sastavnica je Sveučilišta u Zagrebu koje je najstarije u Hrvatskoj, a ubraja se i među starija u Europi.
Novi!!: Radoslav Katičić i Filozofski fakultet u Zagrebu · Vidi više »
Godišnja nagrada za promicanje hrvatske kulture u svijetu
Godišnja nagrada za promicanje hrvatske kulture u svijetu hrvatska je nagrada.
Novi!!: Radoslav Katičić i Godišnja nagrada za promicanje hrvatske kulture u svijetu · Vidi više »
Gradišćanski Hrvati
Položaj Gradišća na karti Austrije Dvojezični natpis u Gradišću Gradišćanski Hrvati (njem. Burgenlandkroaten, mađ. Burgenlandi horvátok, slk. Burgendlandskí Chorváti) skupni je naziv za Hrvate nastanjene na području Burgenlanda (Gradišća) u istočnoj Austriji i susjednim predjelima Mađarske i Slovačke.
Novi!!: Radoslav Katičić i Gradišćanski Hrvati · Vidi više »
Hrvati
Bez opisa.
Novi!!: Radoslav Katičić i Hrvati · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Radoslav Katičić i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti
Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU) najviša je hrvatska znanstvena i umjetnička institucija.
Novi!!: Radoslav Katičić i Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti · Vidi više »
Hrvatski vukovci
Hrvatski vukovci bili su skupina hrvatskih jezikoslovaca koja je aktivna od kraja 19. do početka 20. stoljeća.
Novi!!: Radoslav Katičić i Hrvatski vukovci · Vidi više »
Institut za hrvatski jezik
''Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje'' Institut za hrvatski jezik, do 2023.
Novi!!: Radoslav Katičić i Institut za hrvatski jezik · Vidi više »
Jezikoslovlje
Jezikoslovlje je humanistička znanost kojoj su predmeti istraživanja jezik i govor.
Novi!!: Radoslav Katičić i Jezikoslovlje · Vidi više »
Klasična gimnazija u Zagrebu
Klasična gimnazija – Collegium Zagrabiense, najstarija je srednja škola u Republici Hrvatskoj koja kontinuirano djeluje od svoga osnutka.
Novi!!: Radoslav Katičić i Klasična gimnazija u Zagrebu · Vidi više »
Kosovska akademija znanosti i umjetnosti
Kosovska akademija znanosti i umjetnosti (albanski Akademia e Shkencave dhe e Arteve e Kosovës, srpski Akademija nauka i umetnosti Kosova, skraćeno ASHAK), znanosna i umjetnička institucija Kosova.
Novi!!: Radoslav Katičić i Kosovska akademija znanosti i umjetnosti · Vidi više »
Marin Držić
Spomenik u Dubrovniku Marin Držić (Dubrovnik, 1508. – Mletci, 2. svibnja 1567.) bio je hrvatski dramatik i lirik.
Novi!!: Radoslav Katičić i Marin Držić · Vidi više »
Milan Rešetar
''Milan Rešetar'' 1904. Milan Rešetar (Dubrovnik, 1. veljače 1860. – Firenca, 14. siječnja 1942.), bio je hrvatski filolog, književni povjesničar, numizmatičar.
Novi!!: Radoslav Katičić i Milan Rešetar · Vidi više »
Mirogoj
Arkade Gaj urni – Krematorij na Mirogoju Joze Kljakovića u arkadama Mrtvačnica na Mirogoju Mirogoj je prepoznato kao važno europsko groblje od strane Udruženja znamenitih groblja Europe. Spomenik srpanjskim žrtvama. Antuna Augustinčića na grobu obitelji Vajda na Mirogoju. Mirka Račkog na grobu obitelji Tarnik. Mirogoj je središnje zagrebačko groblje smješteno na obroncima Medvednice.
Novi!!: Radoslav Katičić i Mirogoj · Vidi više »
Miroslav Krleža
Miroslav Krleža (Zagreb, 7. srpnja 1893. – Zagreb, 29. prosinca 1981.), bio je hrvatski književnik i enciklopedist, po mnogima najveći hrvatski pisac 20. stoljeća.
Novi!!: Radoslav Katičić i Miroslav Krleža · Vidi više »
Mislav Ježić
Mislav Ježić (Zagreb, 1952.) po struci je indolog, klasični filolog, filozof i poredbeni jezikoslovac ili indoeuropeist.
Novi!!: Radoslav Katičić i Mislav Ježić · Vidi više »
Nagrada "Bulcsú László"
Nagrada "Bulcsú László", nagrada je koja se od 2017. godine dodjeljuje za filologiju.
Novi!!: Radoslav Katičić i Nagrada "Bulcsú László" · Vidi više »
Povijest književnosti
Povijest književnosti je grana znanosti o književnosti.
Novi!!: Radoslav Katičić i Povijest književnosti · Vidi više »
Professor emeritus
Professor emeritus je počasno zvanje koja se dodjeljuje zaslužnim redovitim profesorima Sveučilišta u mirovini koji su se posebno istakli svojim znanstvenim ili umjetničkim radom, imaju posebne zasluge za razvoj i napredak Sveučilišta, te su ostvarili međunarodnu reputaciju na temelju međunarodno priznate nastavne, znanstvene ili umjetničke izvrsnosti.
Novi!!: Radoslav Katičić i Professor emeritus · Vidi više »
Slobodan Prosperov Novak
Slobodan Prosperov Novak (Beograd, 11. travnja 1951.) je hrvatski povjesničar književnosti, komparatist, novinar, političar i teatrolog.
Novi!!: Radoslav Katičić i Slobodan Prosperov Novak · Vidi više »
Stjepan Babić
Stjepan Babić (Oriovac, 29. studenoga 1925. – Zagreb, 27. kolovoza 2021.) bio je hrvatski jezikoslovac i akademik.
Novi!!: Radoslav Katičić i Stjepan Babić · Vidi više »
Sveučilište u Zagrebu
Sveučilište u Zagrebu (lat. Universitas Studiorum Zagrabiensis) najstarije je sveučilište s neprekidnim djelovanjem u Hrvatskoj i među najstarijima je u Europi.
Novi!!: Radoslav Katičić i Sveučilište u Zagrebu · Vidi više »
Tomislav Maretić
Tomislav Maretić (Virovitica, 13. prosinca 1854. – Zagreb, 15. siječnja 1938.), hrvatski jezikoslovac i leksikograf, član plemićke obitelji Maretić.
Novi!!: Radoslav Katičić i Tomislav Maretić · Vidi više »
Vijeće za normu hrvatskoga standardnog jezika
Vijeće za normu hrvatskoga standardnog jezika bilo je savjetodavnim vijećem pri Ministarstvu znanosti, obrazovanja i športa, poslije Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta, koje je osnovano za skrb o hrvatskome standardnom jeziku te poradi skrbi za veliku jezičnu stečevinu i raspravljanje o pitanjima što se postavljaju u svezi s njom.
Novi!!: Radoslav Katičić i Vijeće za normu hrvatskoga standardnog jezika · Vidi više »
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Novi!!: Radoslav Katičić i Zagreb · Vidi više »
Znanstveni institut Gradišćanskih Hrvatov
Znanstveni institut Gradišćanskih Hrvatov (Wissenschaftliches Institut der Burgenländischen Kroaten s kraticom ZIGH) je u Austriji 1994. godine registrirano društvo.
Novi!!: Radoslav Katičić i Znanstveni institut Gradišćanskih Hrvatov · Vidi više »
10. kolovoza
10.
Novi!!: Radoslav Katičić i 10. kolovoza · Vidi više »
1930.
Bez opisa.
Novi!!: Radoslav Katičić i 1930. · Vidi više »
1949.
Bez opisa.
Novi!!: Radoslav Katičić i 1949. · Vidi više »
1958.
Bez opisa.
Novi!!: Radoslav Katičić i 1958. · Vidi više »
1961.
Bez opisa.
Novi!!: Radoslav Katičić i 1961. · Vidi više »
1966.
Bez opisa.
Novi!!: Radoslav Katičić i 1966. · Vidi više »
1967.
Bez opisa.
Novi!!: Radoslav Katičić i 1967. · Vidi više »
1972.
Bez opisa.
Novi!!: Radoslav Katičić i 1972. · Vidi više »
1973.
Bez opisa.
Novi!!: Radoslav Katičić i 1973. · Vidi više »
1977.
Bez opisa.
Novi!!: Radoslav Katičić i 1977. · Vidi više »
1978.
Bez opisa.
Novi!!: Radoslav Katičić i 1978. · Vidi više »
1981.
Bez opisa.
Novi!!: Radoslav Katičić i 1981. · Vidi više »
1982.
Bez opisa.
Novi!!: Radoslav Katičić i 1982. · Vidi više »
1986.
Bez opisa.
Novi!!: Radoslav Katičić i 1986. · Vidi više »
1987.
Bez opisa.
Novi!!: Radoslav Katičić i 1987. · Vidi više »
1989.
Bez opisa.
Novi!!: Radoslav Katičić i 1989. · Vidi više »
1994.
Bez opisa.
Novi!!: Radoslav Katičić i 1994. · Vidi više »
1998.
1998. (rimski MCMXCVIII), bila je devedeset i sedma godina 20. stoljeća te devedsto devedeset i sedma godina 2. tisućljeća.
Novi!!: Radoslav Katičić i 1998. · Vidi više »
1999.
1999. (rimski MCMXCIX), bila je godina devedeset i osma godina 20. stoljeća te devedsto devedeset i osma godina 2. tisućljeća.
Novi!!: Radoslav Katičić i 1999. · Vidi više »
2006.
2006. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u nedjelju.
Novi!!: Radoslav Katičić i 2006. · Vidi više »
2017.
Ukrašena brojčana oznaka 2017. godine. Godina 2017. ('''MMXVII''') započela je u nedjelju 1. siječnja prema Gregorijanskom kalendaru.
Novi!!: Radoslav Katičić i 2017. · Vidi više »
2019.
2019. (MMXIX.), deveta je godina drugog desetljeća 21. stoljeća.
Novi!!: Radoslav Katičić i 2019. · Vidi više »
29. kolovoza
29.
Novi!!: Radoslav Katičić i 29. kolovoza · Vidi više »
3. srpnja
3.
Novi!!: Radoslav Katičić i 3. srpnja · Vidi više »
