Sadržaj
43 odnosi: Akademija znanosti i umjetnosti Bosne i Hercegovine, Austrija, Bartol Kašić, Beč, Crkvenoslavenski jezik, Dalibor Brozović, Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika, Državna nagrada za znanost, Fakultet hrvatskih studija, Filologija, Filozofski fakultet u Zagrebu, Godišnja nagrada za promicanje hrvatske kulture u svijetu, Gradišćanski Hrvati, Hrvatska, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Hrvatski vukovci, Institut za hrvatski jezik, Jezikoslovlje, Klasična gimnazija u Zagrebu, Kosovska akademija znanosti i umjetnosti, Marin Držić, Milan Rešetar, Mirogoj, Miroslav Krleža, Mislav Ježić, Nagrada "Bulcsú László", Povijest književnosti, Professor emeritus, Slobodan Prosperov Novak, Stjepan Babić, Sveučilište u Zagrebu, Tomislav Maretić, Vijeće za normu hrvatskoga standardnog jezika, Zagreb, Znanstveni institut Gradišćanskih Hrvatov, 10. kolovoza, 1998., 1999., 2006., 2017., 2019., 29. kolovoza, 3. srpnja.
- Hrvatski jezikoslovci
Akademija znanosti i umjetnosti Bosne i Hercegovine
Akademija znanosti i umjetnosti Bosne i Hercegovine (AZUBiH) (bošnjački: Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine; srpski: Академија наука и умјетности Босне и Херцеговине), najviša je znanstvena institucija u Bosni i Hercegovini.
Pogledaj Radoslav Katičić i Akademija znanosti i umjetnosti Bosne i Hercegovine
Austrija
Austrija (njemački: Österreich, bavarski: Östareich ili Estareich, alemanski: Öschtriich, slovenski: Avstrija, mađarski: Ausztria), službeno Republika Austrija (njem. Republik Österreich), država u Srednjoj Europi. Austrija graniči s Lihtenštajnom i Švicarskom na zapadu, Italijom i Slovenijom na jugu, Mađarskom i Slovačkom na istoku, s Njemačkom na sjeverozapadu i Češkom na sjeveru.
Pogledaj Radoslav Katičić i Austrija
Bartol Kašić
Bartul Kašić, također Bartol Kašić (Pag, 15. kolovoza 1575. – Rim, 28. prosinca 1650.), hrvatski katolički svećenik, isusovac, gramatičar, duhovni pisac i prevoditelj.
Pogledaj Radoslav Katičić i Bartol Kašić
Beč
Beč (Savezni glavni grad Beč, standardni njemački: Bundeshauptstadt Wien, bečki njemački: Bundeshauptstod Wean, mađarski: Bécs, slovački: Viedeň, slovenski: Dunaj), glavni grad Austrije, i jedna od devet austrijskih saveznih država.
Pogledaj Radoslav Katičić i Beč
Crkvenoslavenski jezik
Crkvenoslavenski jezik (ISO 639 identifier: chu; bul. Църковнославянски език) je prvi književni jezik Slavena.
Pogledaj Radoslav Katičić i Crkvenoslavenski jezik
Dalibor Brozović
Dalibor Brozović Dalibor Brozović (Sarajevo, 28. srpnja 1927. – Zagreb, 19. lipnja 2009.), hrvatski jezikoslovac, kroatist, akademik i političar.
Pogledaj Radoslav Katičić i Dalibor Brozović
Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika
Digitalno obrađeno zaglavlje ''Telegrama'', jugoslavenskih novina za društvena i kulturna pitanja, br. 359, 17. ožujka 1967. u kojem je objavljena ''Deklaracija''. Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika, proglas kojeg su 1967. godine objavili hrvatski jezikoslovci, nezadovoljni objavljenim rječnicima i pravopisima u kojima se jezik, u skladu s Novosadskim dogovorom, nazivao srpskohrvatskim/hrvatskosrpskim, te se - doduše vrlo postupno - nastojalo postići da Hrvati govore jezik koji će biti tek lokalna varijanta srpskog jezika).
Pogledaj Radoslav Katičić i Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika
Državna nagrada za znanost
Državna nagrada za znanost je nagrada koju državljanima Republike Hrvatske dodjeljuje Republika Hrvatska za iznimno važna znanstvenoistraživačka dostignuća i za znanstvena ostvarenja u primjeni rezultata znanstvenoistraživačkog rada.
Pogledaj Radoslav Katičić i Državna nagrada za znanost
Fakultet hrvatskih studija
Fakultet hrvatskih studija sastavnica je Sveučilišta u Zagrebu za interdisciplinarno istraživanje i poučavanje tradicijskih i suvremenih kulturoloških, humanističkih i društvenih tema vezanih uz Republiku Hrvatsku, hrvatski narod i iseljeništvo, poput kulturne, političke, intelektualne povijesti i zbilje; medijske javne i osobne komunikacije; djelovanja društvenih skupina; ljudskoga doživljavanja i ponašanja; odgoja i obrazovanja; razvoja jezika; otvorenih političkih, kulturnih, socijalnih i demografskih pitanja od nacionalnoga, regionalnoga ili sveeuropskoga interesa.
Pogledaj Radoslav Katičić i Fakultet hrvatskih studija
Filologija
Filologija (iz starogrčkog „φιλολογία“ („philología“): „ljubav prema riječi“) u širem smislu označava znanost koja se bavi proučavanjem jezičnih pojava, kako gramatičkih tako i književnih.
Pogledaj Radoslav Katičić i Filologija
Filozofski fakultet u Zagrebu
Zgrada Filozofskog fakulteta u Zagrebu Filozofski fakultet u Zagrebu sastavnica je Sveučilišta u Zagrebu koje je najstarije u Hrvatskoj, a ubraja se i među starija u Europi.
Pogledaj Radoslav Katičić i Filozofski fakultet u Zagrebu
Godišnja nagrada za promicanje hrvatske kulture u svijetu
Godišnja nagrada za promicanje hrvatske kulture u svijetu hrvatska je nagrada.
Pogledaj Radoslav Katičić i Godišnja nagrada za promicanje hrvatske kulture u svijetu
Gradišćanski Hrvati
Položaj Gradišća na karti Austrije Dvojezični natpis u Gradišću Gradišćanski Hrvati (njem. Burgenlandkroaten, mađ. Burgenlandi horvátok, slk. Burgendlandskí Chorváti) skupni je naziv za Hrvate nastanjene na području Burgenlanda (Gradišća) u istočnoj Austriji i susjednim predjelima Mađarske i Slovačke.
Pogledaj Radoslav Katičić i Gradišćanski Hrvati
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje.
Pogledaj Radoslav Katičić i Hrvatska
Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti
Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU) najviša je hrvatska znanstvena i umjetnička institucija.
Pogledaj Radoslav Katičić i Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti
Hrvatski vukovci
Hrvatski vukovci bili su skupina hrvatskih jezikoslovaca koja je aktivna od kraja 19. do početka 20. stoljeća.
Pogledaj Radoslav Katičić i Hrvatski vukovci
Institut za hrvatski jezik
''Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje'' Institut za hrvatski jezik, do 2023.
Pogledaj Radoslav Katičić i Institut za hrvatski jezik
Jezikoslovlje
Jezikoslovlje je humanistička znanost kojoj su predmeti istraživanja jezik i govor.
Pogledaj Radoslav Katičić i Jezikoslovlje
Klasična gimnazija u Zagrebu
Klasična gimnazija – Collegium Zagrabiense, najstarija je srednja škola u Republici Hrvatskoj koja kontinuirano djeluje od svoga osnutka.
Pogledaj Radoslav Katičić i Klasična gimnazija u Zagrebu
Kosovska akademija znanosti i umjetnosti
Kosovska akademija znanosti i umjetnosti (albanski Akademia e Shkencave dhe e Arteve e Kosovës, srpski Akademija nauka i umetnosti Kosova, skraćeno ASHAK), znanosna i umjetnička institucija Kosova.
Pogledaj Radoslav Katičić i Kosovska akademija znanosti i umjetnosti
Marin Držić
Spomenik u Dubrovniku Marin Držić (Dubrovnik, 1508. – Mletci, 2. svibnja 1567.) bio je hrvatski dramatik i lirik.
Pogledaj Radoslav Katičić i Marin Držić
Milan Rešetar
''Milan Rešetar'' 1904. Milan Rešetar (Dubrovnik, 1. veljače 1860. – Firenca, 14. siječnja 1942.), bio je hrvatski filolog, književni povjesničar, numizmatičar.
Pogledaj Radoslav Katičić i Milan Rešetar
Mirogoj
Arkade Gaj urni – Krematorij na Mirogoju Joze Kljakovića u arkadama Mrtvačnica na Mirogoju Mirogoj je prepoznato kao važno europsko groblje od strane Udruženja znamenitih groblja Europe. Spomenik srpanjskim žrtvama. Antuna Augustinčića na grobu obitelji Vajda na Mirogoju. Mirka Račkog na grobu obitelji Tarnik.
Pogledaj Radoslav Katičić i Mirogoj
Miroslav Krleža
Miroslav Krleža (Zagreb, 7. srpnja 1893. – Zagreb, 29. prosinca 1981.), bio je hrvatski književnik i enciklopedist, po mnogima najveći hrvatski pisac 20. stoljeća.
Pogledaj Radoslav Katičić i Miroslav Krleža
Mislav Ježić
Mislav Ježić (Zagreb, 1952.) po struci je indolog, klasični filolog, filozof i poredbeni jezikoslovac ili indoeuropeist.
Pogledaj Radoslav Katičić i Mislav Ježić
Nagrada "Bulcsú László"
Nagrada "Bulcsú László", nagrada je koja se od 2017. godine dodjeljuje za filologiju.
Pogledaj Radoslav Katičić i Nagrada "Bulcsú László"
Povijest književnosti
Povijest književnosti je grana znanosti o književnosti.
Pogledaj Radoslav Katičić i Povijest književnosti
Professor emeritus
Professor emeritus je počasno zvanje koja se dodjeljuje zaslužnim redovitim profesorima Sveučilišta u mirovini koji su se posebno istakli svojim znanstvenim ili umjetničkim radom, imaju posebne zasluge za razvoj i napredak Sveučilišta, te su ostvarili međunarodnu reputaciju na temelju međunarodno priznate nastavne, znanstvene ili umjetničke izvrsnosti.
Pogledaj Radoslav Katičić i Professor emeritus
Slobodan Prosperov Novak
Slobodan Prosperov Novak (Beograd, 11. travnja 1951.) je hrvatski povjesničar književnosti, komparatist, novinar, političar i teatrolog.
Pogledaj Radoslav Katičić i Slobodan Prosperov Novak
Stjepan Babić
Stjepan Babić (Oriovac, 29. studenoga 1925. – Zagreb, 27. kolovoza 2021.) bio je hrvatski jezikoslovac i akademik.
Pogledaj Radoslav Katičić i Stjepan Babić
Sveučilište u Zagrebu
Sveučilište u Zagrebu (lat. Universitas Studiorum Zagrabiensis) najstarije je sveučilište s neprekidnim djelovanjem u Hrvatskoj i među najstarijima je u Europi.
Pogledaj Radoslav Katičić i Sveučilište u Zagrebu
Tomislav Maretić
Tomislav Maretić (Virovitica, 13. prosinca 1854. – Zagreb, 15. siječnja 1938.), hrvatski jezikoslovac i leksikograf, član plemićke obitelji Maretić.
Pogledaj Radoslav Katičić i Tomislav Maretić
Vijeće za normu hrvatskoga standardnog jezika
Vijeće za normu hrvatskoga standardnog jezika bilo je savjetodavnim vijećem pri Ministarstvu znanosti, obrazovanja i športa, poslije Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta, koje je osnovano za skrb o hrvatskome standardnom jeziku te poradi skrbi za veliku jezičnu stečevinu i raspravljanje o pitanjima što se postavljaju u svezi s njom.
Pogledaj Radoslav Katičić i Vijeće za normu hrvatskoga standardnog jezika
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Pogledaj Radoslav Katičić i Zagreb
Znanstveni institut Gradišćanskih Hrvatov
Znanstveni institut Gradišćanskih Hrvatov (Wissenschaftliches Institut der Burgenländischen Kroaten s kraticom ZIGH) je u Austriji 1994. godine registrirano društvo.
Pogledaj Radoslav Katičić i Znanstveni institut Gradišćanskih Hrvatov
10. kolovoza
10.
Pogledaj Radoslav Katičić i 10. kolovoza
1998.
1998. (rimski MCMXCVIII), bila je devedeset i sedma godina 20. stoljeća te devedsto devedeset i sedma godina 2. tisućljeća.
Pogledaj Radoslav Katičić i 1998.
1999.
1999. (rimski MCMXCIX), bila je godina devedeset i osma godina 20. stoljeća te devedsto devedeset i osma godina 2. tisućljeća.
Pogledaj Radoslav Katičić i 1999.
2006.
2006. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u nedjelju.
Pogledaj Radoslav Katičić i 2006.
2017.
Ukrašena brojčana oznaka 2017. godine. Godina 2017. ('''MMXVII''') započela je u nedjelju 1. siječnja prema Gregorijanskom kalendaru.
Pogledaj Radoslav Katičić i 2017.
2019.
2019. (MMXIX.), deveta je godina drugog desetljeća 21. stoljeća.
Pogledaj Radoslav Katičić i 2019.
29. kolovoza
29.
Pogledaj Radoslav Katičić i 29. kolovoza
3. srpnja
3.
Pogledaj Radoslav Katičić i 3. srpnja
Vidi također
Hrvatski jezikoslovci
- Šime Starčević
- Adolfo Weber Tkalčević
- Alojz Jembrih
- Andrija Jambrešić
- Antun Mažuranić
- August Kovačec
- Bartol Kašić
- Božidar Finka
- Bratoljub Klaić
- Dalibor Brozović
- Dorjana Širola
- Dubravko Škiljan
- Eduard Hercigonja
- Faust Vrančić
- Franjo Iveković
- Ivan Belostenec
- Ivo Škarić (jezikoslovac)
- Ivo Pranjković
- Joakim Stulli
- Josip Hamm
- Josip Lisac
- Josip Voltić
- Juraj Habdelić
- Juraj Križanić
- Ljudevit Jonke
- Mate Kapović
- Matija Antun Relković
- Mijo Lončarić
- Milan Moguš
- Milan Rešetar
- Milena Žic Fuchs
- Miro Kačić
- Pavao Ritter Vitezović
- Petar Šimunović
- Petar Skok
- Radoslav Katičić
- Rajmund Džamanjić
- Ranko Matasović
- Sanda Ham
- Snježana Kordić
- Stjepan Babić
- Stjepan Damjanović
- Stjepan Ivšić
- Stjepan Musulin
- Tomislav Maretić
- Vjekoslav Babukić
- Vladimir Anić
- Vladimir Ivir
- Đuro Daničić