Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Preuzimanje
Brže od pregledniku!
 

Dalmatski jezik

Indeks Dalmatski jezik

Dalmatski jezik (ISO 639-3) je danas izumrli jezik koji se govorio na obalnom prostoru današnje Hrvatske i Crne Gore.

34 odnosi: Antonio Ive, Cres, Crna Gora, Dalmacija, Dubrovačka Republika, Dubrovnik, Gramatika dalmatskog jezika, Hrvatska, Hrvatski jezik, Indoeuropski jezici, Istrorumunjski jezik, Italodalmatski jezici, Italski jezici, Jadransko more, Kotor, Krk, Latinski jezik, Matteo Bartoli, Oče naš, Rab, Romanski jezici, Rumunjski jezik, Slavenski jezici, Split, Srednji vijek, Talijanski jezik, Trogir, Tuone Udaina, Zadar, Zapadnoitalski jezici, 10. lipnja, 13. stoljeće, 1897., 1898..

Antonio Ive

Antonio Ive (Rovinj, 13. kolovoza 1851.– Graz, 9. siječnja 1937..) talijanski je filolog, austrijski sveučilišni profesor, istraživač istarskih romanskih govora.

Novi!!: Dalmatski jezik i Antonio Ive · Vidi više »

Cres

Cres je, uz susjedni otok Krk, najveći (405,78 km²), a poslije otoka Hvara i najdulji hrvatski otok.

Novi!!: Dalmatski jezik i Cres · Vidi više »

Crna Gora

Crna Gora je sredozemna i balkanska država na jugoistoku Europe. Crna Gora je parlamentarna republika. Na sjeveroistoku graniči sa Srbijom (duljina granice 124 km), na istoku sa Republikom Kosovo (79 km), na jugu sa Albanijom (172 km), Hrvatskom na jugozapadu (22,6 km), Bosnom i Hercegovinom na zapadu (245 km), dok priobalni dio mora, uz međunarodne vode, čini granicu sa Italijom. Kopnena površina iznosi 13.812 km² dok površina obalnog mora iznosi 2.440 km². Obala je duga 293,5 km (90 km zračne linije) i osrednje razvedena (koeficijent razvedenosti iznosi 3,0). Glavni grad je Podgorica, gospodarsko i političko središte Republike Crne Gore u kojoj su Vlada i parlament, dok prijestolnica Cetinje ima kako kulturni i znanstveni tako i politički značaj jer se u prijestolnici nalaze rezidencija predsjednika crnogorske države i diplomatsko sjedište zemlje.. Nositelj suverenosti je građanin koji ima crnogorsko državljanstvo. Službeni jezik u Crnoj Gori je crnogorski jezik, ćirilično i latinično pismo su ravnopravni, a u službenoj uporabi su i srpski, bošnjački, albanski i hrvatski jezik. Valuta koja se koristi u državi je euro iako Crna Gora službeno nije članica Europske unije niti Eurozone. Na snazi je Ustav koji je donesen 19. listopada 2007. godine, a proglašen u 22. listopada 2007. Crna Gora zauzima uglavnom planinsko područje, a sastoji se iz pet prirodnih regionalnih cjelina: Stare Crne Gore, Brda, Sjeveroistočnoga škriljavoga gorja, Središnjega nizinskog prostora i Primorja. Temelji crnogorske države su kneževine Duklja i Zeta. Crna Gora je tijekom turske vladavine imala autonomiju, a neovisnost od Turske joj je potvrđena na Berlinskom kongresu 1878. godine. Od 1918. bila je dio sve tri Jugoslavije. Na referendumu održanom 21. svibnja 2006. godine građani Crne Gore su izglasali nezavisnost i razdruženje sa Srbijom sa ukupno 55,54 % glasova. Neovisnost Crne Gore je proglašena 3. lipnja 2006. godine. Dana 28. lipnja 2006. Crna Gora je postala 192. članica Ujedinjenih naroda, a 11. svibnja 2007, 47. članica Vijeća Europe. Crna Gora je članica Ujedinjenih naroda, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Vijeća Europe i sredozemne unije. Također je kandidat za članstvo u Europskoj uniji od 2010. godine. Crna Gora je 5. lipnja 2017. godine postala 29. članica NATO-a.

Novi!!: Dalmatski jezik i Crna Gora · Vidi više »

Dalmacija

Dalmacija (crveno) na karti Hrvatske Dalmacija (tal. la Dalmazia, lat. Dalmatia, čakavski Dalmocija, Delmoacija, Durmacija) jedan je od najstarijih regionalnih pojmova u Hrvatskoj.

Novi!!: Dalmatski jezik i Dalmacija · Vidi više »

Dubrovačka Republika

Dubrovačka Republika (lat. Respublica Ragusina, tal. Repubblica di Ragusa) bila je patricijska državica nastala iz srednjovjekovne dubrovačke komune.

Novi!!: Dalmatski jezik i Dubrovačka Republika · Vidi više »

Dubrovnik

Dubrovnik (lat. Ragusium) je grad na jugu Hrvatske.

Novi!!: Dalmatski jezik i Dubrovnik · Vidi više »

Gramatika dalmatskog jezika

Dalmatski jezik ima muški i ženski rod imenica.

Novi!!: Dalmatski jezik i Gramatika dalmatskog jezika · Vidi više »

Hrvatska

Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) je europska država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država, a zemljopisno smještena u južnom dijelu Srednje Europe te u sjevernom dijelu Sredozemlja. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, dok na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.578 km², a površina obalnog mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni grad je Zagreb, koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskog i sredozemnog kulturnog kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranog srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine, Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom, pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 876. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira po prvi puta i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevina. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska stupa u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznatog kao Pacta conventa sklopljenog 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., uslijed Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Kroz cijelo vrijeme Habsburške vladavine, Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda kroz Pragmatičku sankciju iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarsku nagodbu iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, godine 1918. Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom te sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim, Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija), iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Nakon Drugoga svjetskog rata, godine 1945. režim srpskog kralja zamijenio je komunistički režim. U tom vremenu, Hrvatska je bila socijalistička republika i kao federalna jedinica tvorila SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkog sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabrani višestranački državni sabor u Hrvatskoj. Dana 25. lipnja 1991. godine, Republika Hrvatska je ustavnom odlukom državnog sabora postala samostalna i nezavisna država. U Hrvatskoj se službeno koristi hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2011. godine, Hrvatska ima 4.284.889 stanovnika. Hrvati čine 90,42% stanovništva, a najbrojnija nacionalna manjina su Srbi koji čine 4,36% stanovništva, dok svaka od ostalih nacionalnih manjina čini manje od 1% stanovništva. Najveći dio stanovništva (91,36%) je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti (86,28%). Prema političkom ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnom gospodarstvom. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora i Europske unije.

Novi!!: Dalmatski jezik i Hrvatska · Vidi više »

Hrvatski jezik

O jeziku O njemu, da! O čarobnome vrelu, Što davno ključa iz šikare naše I snagu svoju razmaho je cijelu Kada ga stijenje i glib zatrpaše! On zvuči i psiče, teče gradu i k selu, Kroz zlato njiva, zelenilo paše; Na vatru nalik lije svjetlost vrelu U sve nam sude, čuture i čaše. Ne znamo da l' smo gradili mi njega, Il' on je nama svoju dušu dao.

Novi!!: Dalmatski jezik i Hrvatski jezik · Vidi više »

Indoeuropski jezici

Indoeuropski manjinski jezik sa službenim statusom Indoeuropska jezična porodica (privatni kod) prema broju govornika najveća je svjetska jezična porodica kojoj pripada većina europskih jezika i južne i zapadne Azije.

Novi!!: Dalmatski jezik i Indoeuropski jezici · Vidi više »

Istrorumunjski jezik

Istrorumunjski jezik (ISO 639-3) jezik istočnoromanske skupine, kojim na sjeveru Istre u nekoliko sela, poglavito Žejane, Lanišće i Šušnjevica danas govori nekoliko stotina Ćiribiraca (555 do 1,500; 1994).

Novi!!: Dalmatski jezik i Istrorumunjski jezik · Vidi više »

Italodalmatski jezici

Italo-dalmatski jezici, skupina od 6 (danas 5) jezika kojim govori nekoliko naroda na Apeninskom poluotoku i uz hrvatsku obalu Jadranskog mora.

Novi!!: Dalmatski jezik i Italodalmatski jezici · Vidi više »

Italski jezici

Italski jezici (prvatni kod) pripadaju grani međusobno srodnih indoeuropskih jezika od kojih su se neki govorili u starom vijeku na području Apeninskog poluotoka.

Novi!!: Dalmatski jezik i Italski jezici · Vidi više »

Jadransko more

Jadransko more je ogranak Sredozemnog mora koje odvaja Apeninski poluotok od Balkanskog poluotoka te Apenine od Dinarskog gorja.

Novi!!: Dalmatski jezik i Jadransko more · Vidi više »

Kotor

Kotor (crnogor. ćiril. Котор; talijanski: Cattaro; albanski: Kotorri) je grad, općina i luka u Crnogorskom primorju, u krajnjem sjevernoistočnom dijelu Bokokotorskoga zaljeva.

Novi!!: Dalmatski jezik i Kotor · Vidi više »

Krk

Krk (čakavski Khark, talijanski Veglia), uz susjedni otok Cres najveći otok u Jadranskom moru i ujedno najveći otok u Republici Hrvatskoj (405,78 km²).

Novi!!: Dalmatski jezik i Krk · Vidi više »

Latinski jezik

Biblija iz 1407. godine pisana latinskim pismom Latinski jezik (ISO 639-3) je izumrli jezik koji spada u skupinu italskih jezika, a javlja se kao predak svih današnjih romanskih jezika.

Novi!!: Dalmatski jezik i Latinski jezik · Vidi više »

Matteo Bartoli

Matteo Giulio Bartoli (22. studenog 1873. Labin – 23. siječnja 1946. Torino) bio je talijanski jezikoslovac.

Novi!!: Dalmatski jezik i Matteo Bartoli · Vidi više »

Oče naš

Oče naš (lat. Pater noster) je molitva u kršćanstvu dana od samog Isusa Krista i zapisana u Bibliji.

Novi!!: Dalmatski jezik i Oče naš · Vidi više »

Rab

Rab je otok na istočnoj strani Jadranskog mora koji pripada Republici Hrvatskoj.

Novi!!: Dalmatski jezik i Rab · Vidi više »

Romanski jezici

''Romanski jezici'' u svijetuPlavo-francuski, zeleno-španjolski, narančasto-portugalski, žuto-talijanski, crveno-rumunjski Romanski jezici (Privatni kod:; također poznati i kao novolatinski jezici) su podskupina italskih jezika, posebno onih koji su se razvili iz narječja latinskog jezika, odnosno tzv.

Novi!!: Dalmatski jezik i Romanski jezici · Vidi više »

Rumunjski jezik

Rumunjski jezik Rumunjski jezik (ISO 639-3:; točnije, dačkorumunjski) najrašireniji je i, po broju govornika, najsnažniji iz grane istočnoromanskih jezika.

Novi!!: Dalmatski jezik i Rumunjski jezik · Vidi više »

Slavenski jezici

Južnoslavenski jezici slovenski, hrvatski, srpski, bošnjački, crnogorski, makedonski, bugarski Rasprostranjenost slavenskih jezika Pregled slavenskih jezika po uporabnim pismima Slavenski jezici (privatni kod) su podskupina Indoeuropskih jezika (pripadaju i tzv. skupini satem-jezika. Obuhvaća 18 jezika koji čine tri osnovne grane, istočnu, zapadnu i južnu. Nekada su zajedno s baltičkim jezicima uključivani u sada nepriznate baltoslavenske jezike. U indoeuropske jezike spadaju nadalje sa armenskim jezikom, indoiranska skupina, germanski, anatolijska ili luvo-hetitskim jezicima †, italski jezici, keltski, helenski i toharskim jezicima †.

Novi!!: Dalmatski jezik i Slavenski jezici · Vidi više »

Split

Split je najveći grad u Dalmaciji, a drugi po veličini grad u Hrvatskoj.

Novi!!: Dalmatski jezik i Split · Vidi više »

Srednji vijek

Karta Europe oko 1000. godine. Srednji vijek označava središnje razdoblje u tradicionalnoj shemi razdoblja europske povijesti.

Novi!!: Dalmatski jezik i Srednji vijek · Vidi više »

Talijanski jezik

Talijanski jezik (ISO 639-3:; talijanski: italiano ili lingua italiana) romanski je jezik, uže italo-dalmatske skupine.

Novi!!: Dalmatski jezik i Talijanski jezik · Vidi više »

Trogir

Panorama Riva Tvrđava Kamerlengo Trogir (grčki: Tragurion, latinski: Tragurium, talijanski: Traù) je grad u Hrvatskoj koji administrativno pripada Splitsko-dalmatinskoj županiji.

Novi!!: Dalmatski jezik i Trogir · Vidi više »

Tuone Udaina

Tuone Udaina Tuone Udaina (talijanski: Antonio Udina; Krk, oko 1823. - Krk, 10. lipnja 1898.) zvani Burbur bio je zadnji govornik dalmatskog jezika.

Novi!!: Dalmatski jezik i Tuone Udaina · Vidi više »

Zadar

Zadar, 2007. Zadar je hrvatski grad na Jadranskom moru, središte Zadarske županije i šireg regionalnog kompleksa sjeverne Dalmacije i Like, unutar europske NUTS 2 regije Jadranske Hrvatske.

Novi!!: Dalmatski jezik i Zadar · Vidi više »

Zapadnoitalski jezici

Zapadnoitalski jezici, jedna od tri glavne skupine romanskih jezika koja obuhvaća (38), po novijoj klasifikaciji 32 jezika što se govore kroz južnu Europu od Moldavije na istoku pa preko Balkanskog, Apeninskog i Iberskog poluotoka do obala Atlantika na zapadu sve do belgije na sjeveru.

Novi!!: Dalmatski jezik i Zapadnoitalski jezici · Vidi više »

10. lipnja

10.

Novi!!: Dalmatski jezik i 10. lipnja · Vidi više »

13. stoljeće

13.

Novi!!: Dalmatski jezik i 13. stoljeće · Vidi više »

1897.

Bez opisa.

Novi!!: Dalmatski jezik i 1897. · Vidi više »

1898.

Bez opisa.

Novi!!: Dalmatski jezik i 1898. · Vidi više »

Preusmjerava ovdje:

Dalmatski.

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »