Sadržaj
193 odnosi: Adam Smith, Akademija, Aksiom, Al-Biruni, Anketa, Antropogeografija, Antropologija, Arheologija, Aristotel, Auguste Comte, Australija, Biokemija, Biološka antropologija, Biologija, Birokracija, Bliski istok, Bogoslovlje, Brak, Brisbane, Charles Darwin, Charles Fourier, Christchurch, Civilno društvo, Commonwealth, Daljinska istraživanja, David Hartley, Dedukcija, Demografija, Denis Diderot, Dijalektički materijalizam, Društvena stratifikacija, Društvo, Ekonomija, Ekonomika, Enciklopedija, Encyclopédie, Engleska, Etnografija, Etnologija, Evolucija, Filologija, Filozofija, Filozofija povijesti, Fizička geografija, Fizika, Fonetika, Fonologija, Francuski jezik, Geodezija, Geomatika, ... Proširite indeks (143 više) »
- Akademske discipline
Adam Smith
Adam Smith Adam Smith (Kirckcaldy, 16. lipnja 1723. – Edinburgh, 17. srpnja 1790.), škotski ekonomist i etičar.
Pogledaj Društvene znanosti i Adam Smith
Akademija
Atenska škola, freska Rafaela. Akademija (iz starogrčki Ἀκαδημία) je pravno nezaštićeni pojam koji pokriva širok raspon javno iz proračuna financiranih institucija ili privatnim donacijama financirane istraživačke znanstvene ili obrazovne ustanove.
Pogledaj Društvene znanosti i Akademija
Aksiom
Aksiom (grč. aksios - bez) ili postulat je temeljna istina koja se ne dokazuje i služi kao osnova neke matematičke ili logičke teorije.
Pogledaj Društvene znanosti i Aksiom
Al-Biruni
Al-Biruni Al-Birunijeva ilustracija pomrčine mjeseca Abu Rayhan al-Biruni (Beruniy, Uzbekistan, 973. – Gazni, Afganistan, oko 1050.) - iranski učenjak i polimat u doba islamskoga zlatnoga doba.
Pogledaj Društvene znanosti i Al-Biruni
Anketa
nuklearnih elektrana u EU, koje je sačinio "Eurobarometer 56.2", 19. travnja 2002. godine. 50,5% ispitanih građana EU slaže se s uporabom nuklearne energije (plava boja), dok se 25,5% ne slaže (žuta boja). Anketa (fr. enquête; lat. inquisita; enquirere.
Pogledaj Društvene znanosti i Anketa
Antropogeografija
Antropogeografija ili humanistička geografija je grana geografije koja se usredotočuje na sustavno proučavanje obrazaca i procesa koji oblikuju čovjekovu interakciju s okolinom, s posebnim naglaskom na uzroke i posljedice prostorne raspodjele ljudske aktivnosti na zemljinoj površini.
Pogledaj Društvene znanosti i Antropogeografija
Antropologija
Područja antropologije Antropologija je znanstvena disciplina koja proučava kulturnu i biološku različitost ljudi.
Pogledaj Društvene znanosti i Antropologija
Arheologija
Arheologija je znanost koja sustavno proučava i istražuje stare materijalne ostatke s ciljem rekonstrukcije cjelokupnog života čovječanstva.
Pogledaj Društvene znanosti i Arheologija
Aristotel
Aristotel (Stagira u Traciji, 384. pr. Kr. - Halkida, 322. pr. Kr.), starogrčki filozof i prirodoslovac.
Pogledaj Društvene znanosti i Aristotel
Auguste Comte
'''Auguste Comte''' Auguste Comte (Montpellier, 19. siječnja 1798. – Pariz, 5. rujna 1857.), francuski matematičar, filozof i teoretičar prvi koji je uporabio riječ sociologija.
Pogledaj Društvene znanosti i Auguste Comte
Australija
Australija je država koja zauzima kontinent Australiju, otok Tasmaniju i brojne manje otoke u Indijskom i Tihom oceanu na Zemljinoj južnoj polutki.
Pogledaj Društvene znanosti i Australija
Biokemija
Biokemija je kemija života, most između biologije i kemije koji proučava kako složene kemijske reakcije stvaraju život.
Pogledaj Društvene znanosti i Biokemija
Biološka antropologija
Biološka antropologija ili fizička antropologija (grč. βiοs- bios.
Pogledaj Društvene znanosti i Biološka antropologija
Biologija
Biologija proučava razne žive organizme (u smjeru kazaljke na satu od gore lijevo) Escherichia coli, paprat, gazela, divovski afrički tvrdokrilac 3D model strukture molekule DNK Biologija (od grčkog bios.
Pogledaj Društvene znanosti i Biologija
Birokracija
Tipični birokratski ured u Njemačkoj 18. stoljeće Birokracija (francuski: bureaucratie) je termin kojim se označava vladavina uprave, zapravo administrativnog osoblja koje radi po uredima (biroima) državne uprave, ali i svake velike organizacije.
Pogledaj Društvene znanosti i Birokracija
Bliski istok
osmanlijskim granicama Bliski istok (hrv. sinonimi: „Prednji istok” ili „Srednji istok”) je zapadnjački geopolitički naziv za područja sjeveroistočne Afrike i jugozapadne Azije čije su granice slabo definirane.
Pogledaj Društvene znanosti i Bliski istok
Bogoslovlje
Bogoslovlje ili teologija (od grčkog θεός theós Bog i λόγος lόgos riječ, govor, znanost o Bogu, govorenje o Bogu) je proučavanje Boga ili religiozno učenje koje nastoji sistematizirati i potkrijepiti vjerske dogme i vjerovanja.
Pogledaj Društvene znanosti i Bogoslovlje
Brak
vjenčanju potpisuju dokument o stupanju u brak Brak je zakonski i društveno uređena zajednica, najčešće jednog muškarca i jedne žene, koja je regulirana zakonima, pravilima, običajima, vjerovanjima i stavovima koji propisuju prava i obaveze partnera i njihov zajednički status prema djeci (ako ih bračni partneri imaju).
Pogledaj Društvene znanosti i Brak
Brisbane
Brisbane je glavni i najnaseljeniji grad australske države Queenslanda.
Pogledaj Društvene znanosti i Brisbane
Charles Darwin
Charles Robert Darwin (Shrewsbury, Shopshire, Engleska, 12. veljače 1809. – Downe, Kent, Engleska, 19. travnja 1882.), engleski znanstvenik i prirodoslovac.
Pogledaj Društvene znanosti i Charles Darwin
Charles Fourier
'''François Marie Charles Fourier''' François Marie Charles Fourier (Besancon, 7. travnja 1772. – Pariz, 8. listopada 1837.), francuski utopijski socijalist Provodio je život trgovca, objavljujući rasprave koje ga izvornošću kritičkih nazora izdvajaju iz mnoštva utopista s početka 19.
Pogledaj Društvene znanosti i Charles Fourier
Christchurch
Christchurch je najveći grad na Južnom otoku Novog Zelanda i drugi po veličini u državi.
Pogledaj Društvene znanosti i Christchurch
Civilno društvo
Demokratska društva karakterizira supostojanje triju sektora: javnoga (država), privatnog (tržište) i građanskog (civilno društvo).
Pogledaj Društvene znanosti i Civilno društvo
Commonwealth
*Commonwealth (zajednica država) (Commonwealth of Nations), zajednica država koje su nekoć tvorile Britansko Carstvo.
Pogledaj Društvene znanosti i Commonwealth
Daljinska istraživanja
polarimetrije. Daljinsko istraživanje (daljinsko pronicanje, teledetekcija, daljinska detekcija), metoda prikupljanja informacija o nekom objektu ili fenomenu u većem ili manjem opsegu pomoću uređaja za snimanje ili istraživanje u realnom vremenu koji je bežičan ili nije u fizičkom ili bliskom kontaktu s objektom (to jest pomoću zrakoplova, svemirske letjelice, satelita, bove ili broda).
Pogledaj Društvene znanosti i Daljinska istraživanja
David Hartley
'''David Hartley''' David Hartley (Halifax, 21. lipnja 1705. – Bath, 28. kolovoza 1757.), engleski filozof.
Pogledaj Društvene znanosti i David Hartley
Dedukcija
Dedukcija je logička metoda.
Pogledaj Društvene znanosti i Dedukcija
Demografija
Demografija je znanost o stanovništvu.
Pogledaj Društvene znanosti i Demografija
Denis Diderot
'''Denis Diderot''' Denis Diderot (Langres, 5. listopada 1713. – Pariz, 31. srpnja 1784.), francuski filozof i književnik.
Pogledaj Društvene znanosti i Denis Diderot
Dijalektički materijalizam
Dijalektički materijalizam predstavlja spoj dvaju teorija, dijalektike G. W. F Hegela te historijskog materijalizma njegova učenika Ludwiga Feuerbacha.
Pogledaj Društvene znanosti i Dijalektički materijalizam
Društvena stratifikacija
Društvena (socijalna) stratifikacija se definira kao struktuirana, stabilna i trajna nejednakost skupina u društvu, koje su hijerarhijski poredane u slojeve.
Pogledaj Društvene znanosti i Društvena stratifikacija
Društvo
Društvo se može definirati kao cjelokupnost odnosa ljudi prema prirodi i međusobnih odnosa ljudi.
Pogledaj Društvene znanosti i Društvo
Ekonomija
* Gospodarstvo, područje proizvodnje, distribucije, trgovine i potrošnje proizvoda i usluga na određenom području, privreda.
Pogledaj Društvene znanosti i Ekonomija
Ekonomika
Ekonomika kao znanstvena disciplina sastoji se od dva osnovna dijela: makroekonomike i mikroekonomike.
Pogledaj Društvene znanosti i Ekonomika
Enciklopedija
Pavla Skalića tiskane u Baselu 1559. godine, u kojoj je prvi put kao imenica u naslovu djela upotrijebljena riječ ''enciklopedija'' u današnjem značenju Pavla Skalića (1534. – 1575.) Enciklopedija, pisano je djelo u kojem se, abecednim ili drugim metodičkim slijedom, sustavno obrađuju činjenice i spoznaje o sveukupnom ljudskom znanju.
Pogledaj Društvene znanosti i Enciklopedija
Encyclopédie
Naslovna stranica prvog sveska Enciklopedije Encyclopédie, ou dictionnaire raisonné des sciences, des arts et des métiers (ili Velika francuska enciklopedija) bila je rana enciklopedija, koja je objavljena između 1751. i 1772. u Francuskoj.
Pogledaj Društvene znanosti i Encyclopédie
Engleska
Karta Engleske s Ujedinjenim kraljevstvom 39 povijesnih grofovija Engleska (eng. England) je dio Ujedinjenog Kraljevstva Velike Britanije i Sjeverne Irske. Kopnene granice dijeli s Walesom na zapadu te sa Škotskom na sjeveru. Ima izlaz na Irsko more na sjeverozapadu zemlje, na jugozapadu na Keltsko more, na istoku na Sjeverno more, a na jugu izlazi na La Manche koji je dijeli od ostatka kontinentalne Europe.
Pogledaj Društvene znanosti i Engleska
Etnografija
Muzeja Međimurja u Čakovcu Etnografija (grč. narod i pisati), opisni (deskriptivni) dio etnologije, znanost koja opisuje i proučava materijalnu, društvenu i duhovnu kulturu (život, običaje, vjerovanja i dr.) pojedinih naroda; u stvari sabiračka, muzejska djelatnost etnologa.
Pogledaj Društvene znanosti i Etnografija
Etnologija
Etnologija (narodoznanstvo) je specifična znanost koja se bavi proučavanjem kulture pojedinih naroda.
Pogledaj Društvene znanosti i Etnologija
Evolucija
Evolucija (lat. evolutio: razvoj, razvitak) je naziv za proces zbog kojeg dolazi do promjena nasljednih osobina bioloških populacija tijekom velikog broja uzastopnih generacija.
Pogledaj Društvene znanosti i Evolucija
Filologija
Filologija (iz starogrčkog „φιλολογία“ („philología“): „ljubav prema riječi“) u širem smislu označava znanost koja se bavi proučavanjem jezičnih pojava, kako gramatičkih tako i književnih.
Pogledaj Društvene znanosti i Filologija
Filozofija
otrovnu kukutu. Filozofija ili mudroslovlje je znanost koja proučava načelne (principijalne), apstraktne i opće probleme vezane za bitak, znanje, moral, um, jezik i ljudsku egzistenciju.
Pogledaj Društvene znanosti i Filozofija
Filozofija povijesti
Pojam filozofija povijesti iskovao je Voltaire, koji je 1765. objavio raspravu naslovljenu Philosophie de l'histoire.
Pogledaj Društvene znanosti i Filozofija povijesti
Fizička geografija
Fizička geografija odnosno fizikalni zemljopis, Zagreb, 1850., Tiskom Franje Župana, Hrvatski školski muzej.
Pogledaj Društvene znanosti i Fizička geografija
Fizika
Osnovna podjela fizike. Fizika (grč. φυσıϰή, od φυσıϰός: prirodan, naravan) je temeljna prirodna znanost koja se bavi materijom, gibanjem, energijom i međudjelovanjem.
Pogledaj Društvene znanosti i Fizika
Fonetika
Fonetika (od grč. phōnētikós: 'glasovni') ili glasoslovlje jezikoslovna je znanstvena disciplina koja se bavi proučavanjem artikulacijskih i akustičkih obilježja glasova i govora.
Pogledaj Društvene znanosti i Fonetika
Fonologija
Fonologija (od grč. φωνή, phone.
Pogledaj Društvene znanosti i Fonologija
Francuski jezik
Francuski jezik u svijetu:-tamno plavo: materinski jezik-plavo: administrativni jezik-svijetloplavo: jezik kulture-zeleno: frankofone manjine. Francuski jezik (ISO 639-3: fra) je jedan od romanskih jezika koji se prvenstveno koristi u Francuskoj i njenim prekomorskim departmanima i teritorijima, u Belgiji (uz flamanski i njemački), Luksemburgu (uz luksemburški i njemački), Monaku i Švicarskoj (uz njemački, talijanski i retoromanski), u Kanadi (poglavito u pokrajini Québec) te u bivšim francuskim i belgijskim kolonijama.
Pogledaj Društvene znanosti i Francuski jezik
Geodezija
Geodezija je znanost koja se bavi izmjerom i kartiranjem Zemljine površine i promatranjem njenog gravitacijskog polja i geodinamičkih pojava kao: pomicanjem polova, plimom i osekom, te gibanjem zemljine kore u trodimenzionalnom prostoru kroz vrijeme.
Pogledaj Društvene znanosti i Geodezija
Geomatika
Geomatika je znanost o prikupljanju, pohranjivanju, obrađivanju i razmjenjivanju geografskih ili prostornih referenciranih informacija.
Pogledaj Društvene znanosti i Geomatika
Geometrija
Geometrija (grč. γεωμετρία; geo.
Pogledaj Društvene znanosti i Geometrija
Giambattista Vico
Giambattista Vico (Napulj, 23. lipnja 1668. – Napulj, 23. siječnja 1744.), je bio talijanski filozof, govornik, estetičar, sociolog, povjesničar i pravnik.
Pogledaj Društvene znanosti i Giambattista Vico
Global Positioning System
Umjetnička koncepcija GPS satelita Block II-F u orbiti. pomorskoj primjeni. Automobilni navigacijski sustav u taksiju. mobilnim telefonima. Globalni položajni sustav (akronim GPS) je satelitski radionavigacijski sustav za određivanje položaja na Zemlji ili u njezinoj blizini.
Pogledaj Društvene znanosti i Global Positioning System
Grad
Grad Krakov, bivši glavni grad Poljske Grad je relativno veliko i stalno urbano naselje u kojem većina populacije živi od industrije, trgovine i servisnih djelatnosti za razliku od sela gdje je većina ekonomskih aktivnosti zasnovana oko poljoprivrede.
Pogledaj Društvene znanosti i Grad
Grčki jezik
Ilijade Grčki jezik jest jezik koji pripada helenskoj grani indoeuropske jezične porodice; uz hetitski najranije je zabilježeni indoeuropski jezik.
Pogledaj Društvene znanosti i Grčki jezik
Gregor Mendel
Gregor Johann Mendel (češki: Řehoř Jan Mendel) (Hynčice, 20. srpnja 1822. – Brno, 6. siječnja 1884.) bio je austrijski svećenik i znanstvenik, redovnik augustinac.
Pogledaj Društvene znanosti i Gregor Mendel
Hamilton, Novi Zeland
Hamilton je četvrti grad po veličini u Novom Zelandu.
Pogledaj Društvene znanosti i Hamilton, Novi Zeland
Historiografija
Historiografija je skup istraživanja u povijesti, posvećenih određenoj temi ili povijesnom razdoblju ili skup povijesnih radova koji imaju ideološko, lingvističko ili nacionalno jedinstvo.
Pogledaj Društvene znanosti i Historiografija
Hong Kong
Hong Kong, Hongkong (kineski: 香港) je grad, i zajedno s Makaom, jedna od dviju posebnih upravnih regija (''PUR'') Narodne Republike Kine.
Pogledaj Društvene znanosti i Hong Kong
Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti
Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU) najviša je hrvatska znanstvena i umjetnička institucija.
Pogledaj Društvene znanosti i Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti
Hrvatska enciklopedija (LZMK)
Hrvatska enciklopedija, na ovitcima potpisivana i kao Hrvatska opća enciklopedija, u izdanju Leksikografskoga zavoda Miroslava Krleže središnje je hrvatsko enciklopedičko i leksikografsko izdanje.
Pogledaj Društvene znanosti i Hrvatska enciklopedija (LZMK)
Humanističke znanosti
Humanističke znanosti su znanstvene discipline koje proučavaju postojanost i bit čovjeka, tj.
Pogledaj Društvene znanosti i Humanističke znanosti
Ibn Haldun
Ibn Haldunov kip u Tunisu Ibn Haldun, punim imenom Abu Zaid 'Abd al-Rahman ibn Muhamed ibn Haldun al-Hadrami (27. svibnja 1332. – 19. travnja 1406.), slavni arapski povjesničar, historiograf i političar.
Pogledaj Društvene znanosti i Ibn Haldun
Industrijalizacija
Parni stroj Industrijalizacija je pojačavanje udjela industrije u ukupnom gospodarstvu.
Pogledaj Društvene znanosti i Industrijalizacija
Informacijske znanosti
Informacijske znanosti je znanstveno polje unutar društvenih znanosti koja se bavi izučavanjem informacija ili znanja i obično a ne eksluzivno uči se kao grana računarstva i informacijske tehnologije.
Pogledaj Društvene znanosti i Informacijske znanosti
Informatika
Informatika je područje ljudskog djelovanja koje se bavi proučavanjem, razvojem i uporabom postupaka i uređaja za automatski prijenos i obradu podataka.
Pogledaj Društvene znanosti i Informatika
Interdisciplinarnost
Interdisciplinarnost je vrsta akademske suradnje u kojem stručnjaci različitih akademskih disciplina rade prema zajedničkim ciljevima.
Pogledaj Društvene znanosti i Interdisciplinarnost
Intervju
Intervju (engl. interview; fr. entrevue) je susret radi razgovora ili dogovora.
Pogledaj Društvene znanosti i Intervju
Islam
Islam (arapski: الإسلام; latinično: al-'islām, predanost Bogu), monoteistička svjetska religija utemeljena je u Arabiji u VII. stoljeću.
Pogledaj Društvene znanosti i Islam
Islamsko zlatno doba
Palača Alhambra u Granadi, jedan od najpoznatijih primjera islamske arhitekture Zlatnog doba. Zlatno doba islama je izraz za razdoblje povijesti islamskog svijeta (područja Bliskog Istoka, Sjeverne Afrike, Središnje Azije i al-Andalusa) koji otprilike odgovara srednjom vijeku u europskoj (i svjetskoj) povijesti, a koga je karakterizirao intenzivan razvoj kulture i znanosti, odnosno brojna tehnološka i druga civilizacijska dostignuća koja su s vremenom preuzele i druge, odnosno ne-islamske kulture i civilizacije.
Pogledaj Društvene znanosti i Islamsko zlatno doba
Istraživanje
Istraživanje se opisuje kao aktivan, ustrajan i sustavan proces proučavanja s ciljem otkrivanja, tumačenja i pojašnjavanja činjenica.
Pogledaj Društvene znanosti i Istraživanje
Izravna demokracija
Izravna demokracija ili direktna demokracija je oblik demokracije u kojoj ljudi o političkim pitanjima odlučuju izravno, direktno.
Pogledaj Društvene znanosti i Izravna demokracija
Jean-Jacques Rousseau
Jean Jacques Rousseau Jean Jacques Rousseau (Ženeva, 28. lipnja 1712. – Ermenonville, 2. srpnja 1778.), francuski književnik, pedagog i politički filozof.
Pogledaj Društvene znanosti i Jean-Jacques Rousseau
Jezik
Jezik je komunikacijski sustav sastavljen od znakova i pravila koji se koristi za međusobnu komunikaciju i razmjenu značenja.
Pogledaj Društvene znanosti i Jezik
Jezikoslovlje
Jezikoslovlje je humanistička znanost kojoj su predmeti istraživanja jezik i govor.
Pogledaj Društvene znanosti i Jezikoslovlje
John Dewey
John Dewey John Dewey (Burlington, 20. listopada 1859. – New York, 1. lipnja 1952.), američki filozof, pedagog i socijalni reformator.
Pogledaj Društvene znanosti i John Dewey
Južna Azija
Kompozitna satelitska slika Južne Azije Južna Azija je naziv za područje koje se nalazi između jugoistočne, jugozapadne i srednje Azije.
Pogledaj Društvene znanosti i Južna Azija
Karl Marx
Karl Heinrich Marx (Trier, 5. svibnja 1818. – London, 14. ožujka 1883.), njemački je sociolog, filozof, politolog, ekonomist, povjesničar, novinar i revolucionar, ideolog komunističkog i socijalističkog pokreta, lider Međunarodnog saveza radnika ili Prve Internacionale.
Pogledaj Društvene znanosti i Karl Marx
Kartografija
Kartografija je djelatnost koja se bavi prikupljanjem, preradom, pohranjivanjem i upotrebom prostornih informacija, te posebno njihovom vizualizacijom kartografskim prikazom.
Pogledaj Društvene znanosti i Kartografija
Kemija
Kemija (grčki: χημεία chimeía; starofrancuski: alkemie; arapski al-kimia: umjetnost preobrazbe; nekad hr. lučba) je znanost koja proučava ustroj, osobine, sastav i pretvorbu tvari.
Pogledaj Društvene znanosti i Kemija
Kina
Narodna Republika Kina (pojednostavljeno kinesko pismo: 中国; tradicionalno kinesko pismo: 中國; pinyin: Zhōngguó), često zvana samo Kina je država u istočnoj Aziji.
Pogledaj Društvene znanosti i Kina
Klima
Klima (s grčkog nagib, klima) ili podneblje kao meteorološki pojam je skup meteoroloških čimbenika i pojava koje u određenom vremenskom periodu čine prosječno stanje atmosfere nad nekim dijelom Zemljine površine.
Pogledaj Društvene znanosti i Klima
Komunikacijske znanosti
Komunikacijske znanosti ili komunikologija tvori zajedno s informacijskim znanostima zasebno znanstveno polje unutar društvenih znanosti.
Pogledaj Društvene znanosti i Komunikacijske znanosti
Kreolski jezici
Kreolski jezici su jezici jezici kojima se služe različiti kreolski narodi na područjima nekadašnjih kolonija i današnjih nesamostalnih teritorija.
Pogledaj Društvene znanosti i Kreolski jezici
Kriminologija
Kriminologija je znanost koja proučava zločin kao socijalni fenomen te uključuje povod, posljedice, razvoje i ponašanje kriminala i utjecaj zakona.
Pogledaj Društvene znanosti i Kriminologija
Kućanstvo
Kućanstvo (u hrv. literaturi se javlja često i raširen srbizam domaćinstvo; ne poistovjećivati sa suprotnoznačnicom pojmu gostovanje) u ekonomskom smislu označava sustav koji se sastoji od najmanje jedne osobe (poslovni subjekt).
Pogledaj Društvene znanosti i Kućanstvo
Kultura
Kultura je cjelokupno društveno naslijeđe neke grupe ljudi, to jest naučeni obrasci mišljenja, osjećanja i djelovanja neke grupe, zajednice ili društva, kao i izrazi tih obrazaca u materijalnim objektima.
Pogledaj Društvene znanosti i Kultura
Kulturna geografija
Kulturna geografija je dio antropogeografije koji proučava kulturne proizvode i norme, te njihove varijacije i relacije u prostoru i mjestu.
Pogledaj Društvene znanosti i Kulturna geografija
Kvocijent inteligencije
Primjer mogućeg zadatka iz testa inteligencije kojim se određuje kvocijent inteligencije osobe. Kvocijent inteligencije (njem. Intelligenzquotient, skraćeno IQ) ukupan je rezultat izveden iz jednog od nekoliko standardiziranih testova kojim se iskazuje ljudska inteligencija.
Pogledaj Društvene znanosti i Kvocijent inteligencije
Latinski jezik
Biblija iz 1407. godine pisana na latinskom jeziku Latinski jezik (ISO 639-3: lat) jest izumrli jezik koji pripada skupini italskih jezika i predak svih današnjih romanskih jezika.
Pogledaj Društvene znanosti i Latinski jezik
Levijatan (Hobbes)
Levijatan je političko - filozofski spis engleskog materijalista Thomasa Hobbsa, objavljen 1651. godine.
Pogledaj Društvene znanosti i Levijatan (Hobbes)
Logika
Aristotel Logika je grana filozofije.
Pogledaj Društvene znanosti i Logika
Logos
Logos (λόγος) je grčki pojam koji se koristi posebno u domenama filozofije i religije.
Pogledaj Društvene znanosti i Logos
Makroekonomija
Makroekonomija je grana ekonomske znanosti koja se, za razliku od mikroekonomije, bavi cjelokupnim gospodarstvom nekog područja, proučavajući međusobne odnose ukupne (agregatne) proizvodnje, prihoda, zaposlenosti, cijena i drugih varijabli.
Pogledaj Društvene znanosti i Makroekonomija
Malezija
Malezija je država u jugoistočnoj Aziji.
Pogledaj Društvene znanosti i Malezija
Manchester
Manchester je grad u Velikoj Britaniji (437,000 stanovnika 2004.) Nalazi se na povoljnom položaju.
Pogledaj Društvene znanosti i Manchester
Mark Twain
Samuel Langhorne Clemens (Florida, Missouri, 30. studenog 1835. - Redding, Connecticut, 21. travnja 1910.), američki književnik, autor glasovitih romana Pustolovine Toma Sawyera (1876.) i Pustolovine Huckleberry Finna (1884., 1885.) smještenih na obale rijeke Mississippi američkog Juga.
Pogledaj Društvene znanosti i Mark Twain
Matematički dokaz
Matematički dokaz je logičko-matematički postupak kojim se s pomoću aksioma i ranije dokazanih teorema potvrđuje ili opovrgava neki iskaz ili teorem.
Pogledaj Društvene znanosti i Matematički dokaz
Matematika
Matematika (od grčkog μάθημα (máthēma) 'znanost') egzaktna je (točna, nedvojbena) znanost koja izučava aksiomatski definirane apstraktne strukture koristeći se matematičkom logikom.
Pogledaj Društvene znanosti i Matematika
Međunarodno pravo
Međunarodno pravo (naziva se još i međunarodno javno pravo, kako bi se napravila razlika u odnosu na međunarodno privatno pravo) je sustav pravnih pravila koja uređuju odnose između subjekata međunarodnog prava.
Pogledaj Društvene znanosti i Međunarodno pravo
Medicina
Medicina (lat. ars medica - umijeće liječenja; grč. iatriké téhne - tehnika liječenja) je grana ljudske djelatnosti kojoj je cilj liječenje i rehabilitacija bolesnih i čuvanje i unaprijeđenje zdravlja zdravih ljudi.
Pogledaj Društvene znanosti i Medicina
Metodologija
Metodologija je znanost o metodama, načinu znanstvenog istraživanja.
Pogledaj Društvene znanosti i Metodologija
Mikroekonomija
Mikroekonomija (grč. "micros".
Pogledaj Društvene znanosti i Mikroekonomija
Modernizam
Modernizam je dinamičan i relativan pojam koji se koristi da se označe suvremene pojave u književnosti, umjetnosti, odnosno ono što je novo, inovativno u odnosu na tradiciju.
Pogledaj Društvene znanosti i Modernizam
Mudrost
''Simbol mudrosti'', Utrecht Mudrost je pojam koji označava duboko znanje, uvid, dobro rasuđivanje.
Pogledaj Društvene znanosti i Mudrost
Neuropsihologija
Neuropsihologija je specijalistička grana psihologije, a obuhvaća znanja iz područja biološke psihologije, kliničke psihologije, neuropsihijatrije i neurologije.
Pogledaj Društvene znanosti i Neuropsihologija
Neuroznanost
Neuroznanost je interdisciplinarna te jedna od temeljnih medicinskih znanosti.
Pogledaj Društvene znanosti i Neuroznanost
Nevladina udruga
Nevladina udruga ili nevladina organizacija (NVO) je oblik slobodnog i dobrovoljnog udruživanja više fizičkih ili pravnih osoba koje se, radi zaštite njihovih probitaka ili zauzimanja za zaštitu ljudskih prava i sloboda, zaštitu okoliša i prirode i održivi razvoj, te za humanitarna, socijalna, kulturna, odgojno-obrazovna, znanstvena, sportska, zdravstvena, tehnička, informacijska, strukovna ili druga uvjerenja i ciljeve koji nisu u suprotnosti s Ustavom i zakonom, a bez namjere stjecanja dobiti ili drugih gospodarski procjenjivih koristi, podvrgavaju pravilima koja uređuju ustroj i djelovanje toga oblika udruživanja.
Pogledaj Društvene znanosti i Nevladina udruga
New Deal
New Deal je engleski pojam koji se prevodi kao novo poslovanje, i ime je za ekonomski program koji je uveo američki predsjednik Franklin Delano Roosevelt 1933.
Pogledaj Društvene znanosti i New Deal
Njemački jezik
Njemački jezik (njem. Die deutsche Sprache, skr. Deutsch) pripada skupini zapadnogermanskih jezika i ubraja se među svjetske jezike.
Pogledaj Društvene znanosti i Njemački jezik
Noam Chomsky
Avram Noam Chomsky (hebrejski: אברם נועם חומסקי) (rođen 7. prosinca, 1928.) je američki jezikoslovac, filozof, kognitivni znanstvenik, politički aktivist, pisac i predavač.
Pogledaj Društvene znanosti i Noam Chomsky
Novi Zeland
Novi Zeland je otočna država u jugozapadnom Tihom oceanu, jugoistočno od Australije.
Pogledaj Društvene znanosti i Novi Zeland
Obitelj
Šira američka obitelj Obitelj je osnovna društvena jedinica zasnovana na zajedničkom životu užeg kruga krvnih srodnika, u kojoj se sjedinjuju biološko-reproduktivne, ekonomske i odgojne funkcije.
Pogledaj Društvene znanosti i Obitelj
Oblik vladavine
Razni oblici vladavine na svijetu. right Oblik vladavine (koriste se i pojmovi politički poredak, političko uređenje ili društveni poredak) označava vanjski oblik političke organizacije države i njenim usmjerenju koje ovisi o položaju poglavarstva države.
Pogledaj Društvene znanosti i Oblik vladavine
Ocean
Ocean (lat. oceanus; grč. ὠκεανός, prema grčkom bogu mora i voda Okeanu), u užem smislu jedinstvena, kontinuirana vodena masa golemih dimenzija, u širem smislu ukupna vodena masa mora na Zemlji koja pokriva skoro tri četvrtine (71%) Zemljine površine.
Pogledaj Društvene znanosti i Ocean
Odlučivanje
Odlučivanje je bit planiranja i ono predstavlja odabir nekog smjera djelovanja između više alternativa.
Pogledaj Društvene znanosti i Odlučivanje
Orbita
Orbita (lat. od orbis: krug) može značiti.
Pogledaj Društvene znanosti i Orbita
Organizam
Pojam organizam koristi se općenito za materijalne ili idejne sustave čiji se dijelovi (organi) nalaze u složenim odnosima uzajamne ovisnosti.
Pogledaj Društvene znanosti i Organizam
Pedagogija
Pedagogija je znanost koja proučava odgojne i obrazovne procese.
Pogledaj Društvene znanosti i Pedagogija
Planetologija
Planetologija je znanost o planetima, mjesecima i planetarnim sustavima, posebice onome u Sunčevu sustavu.
Pogledaj Društvene znanosti i Planetologija
Platon
Platon (Grčki: Πλάτων, Plátōn) (Atena, 428. pr. Kr. ili 427. pr. Kr. - Atena, 347. pr. Kr. ili 348. pr. Kr.) izuzetno utjecajan grčki filozof, idealist, Sokratov učenik, Aristotelov učitelj i osnivač Akademije.
Pogledaj Društvene znanosti i Platon
Poezija
Poezija (prema grčkom "ποίησις", poiesis, ‘’stvaranje’’) ili pjesništvo je umjetnost koja se zasniva na izražajnim mogućnostima jezika.
Pogledaj Društvene znanosti i Poezija
Pojedinac
Pojedinac ili latinizam individua pojedinačno je biće, jedinka, cjelovita osoba, koja se razlikuje od svih drugih ljudi.
Pogledaj Društvene znanosti i Pojedinac
Politička filozofija
Politička filozofija je grana filozofije koja se bavi pitanjima povezanim s čovjekovim životom u društvenoj i političkoj zajednici.
Pogledaj Društvene znanosti i Politička filozofija
Političke znanosti
Političke znanosti (često se spominju kao politologija ili politička znanost) su znanstveno polje društvenih znanosti, koje se bave sa znanstvenim studijem politike.
Pogledaj Društvene znanosti i Političke znanosti
Politika
Politika (iz starogrčkog Πολιτικά, romanizirano politiká, 'poslovi vezani uz polis') kolektivna je djelatnost usmjerena na donošenje odluke o rješenju problema i izvršenju te odluke koja je obvezna za sve članove zajednice.
Pogledaj Društvene znanosti i Politika
Ponašanje
Ponašanje je centralni pojam biologije ponašanja.
Pogledaj Društvene znanosti i Ponašanje
Postmoderna
internacionalnog stila. Joseph Nechvatal, ''Rođenje viraktualnog 2001.'', akrilik na platnu, naslikano uz pomoć računala i robota. Postmoderna, naziv je koji u širem smislu služi za označavanje epohe druge polovice 20 st., a u užem smislu označava neke aspekte mišljenja i stvaralaštva istog razdoblja.
Pogledaj Društvene znanosti i Postmoderna
Povijesni zemljopis
Povijesni zemljopis (također povijesna geografija ili historijska geografija) je znanost o.
Pogledaj Društvene znanosti i Povijesni zemljopis
Povijest
Povijest ili historija (etim. od grčkog ἱστορία, istoria, istraga ili informacija, spoznaja dobivena istraživanjem, od glagola ἱστορεῖν, istraživati) u hrvatskom jeziku ponekad se razgovorno koriste kao istoznačnice za prošlu zbilju (lat.
Pogledaj Društvene znanosti i Povijest
Pozitivizam
Pozitivizam je smjer u filozofiji i teoriji znanosti koji sve zasniva na činjenicama, a negira svaku metafiziku, te izbjegava objašnjenje i stvaranje hipoteza.
Pogledaj Društvene znanosti i Pozitivizam
Pragmatizam
Pragmatizam (iz starogrčkog pragma "djelovanje", "rad") označava filozofski stav koji smatra da su ideje dobre samo kao plan djelovanja i da imaju vrijednost prema učinku – ili prema koristi (kada ideja pomaže pri lakšem rješavanju problema i prilagodbi).
Pogledaj Društvene znanosti i Pragmatizam
Prapovijest
Prapovijest je najduže razdoblje u prošlosti čovječanstva.
Pogledaj Društvene znanosti i Prapovijest
Pravo
180px Pravo je ukupnost pravnih pravila, načela i instituta kojima se uređuju odnosi u određenoj društvenoj zajednici (pravo u objektivnom smislu).
Pogledaj Društvene znanosti i Pravo
Prirodne znanosti
Prirodne znanosti (prirodoslovlje) su znanosti koje proučavaju živu i neživu prirodu, opisujući i pokušavajući ih objasniti.
Pogledaj Društvene znanosti i Prirodne znanosti
Prirodni odabir
Prirodni odabir je neslučajni proces kojim određene biološke značajke odnosno genotipovi nestaju iz populacije tijekom vremena kao posljedica slabije prilagođenosti uvjetima života nositelja te ili tih značajki.
Pogledaj Društvene znanosti i Prirodni odabir
Projekcija
Projekcija (lat. proiectio: bacanje naprijed, pružanje) može značiti.
Pogledaj Društvene znanosti i Projekcija
Promet
Promet je gospodarska djelatnost tercijarnog sektora koja se bavi prijevozom robe i ljudi te prijenosom informacija s jednog mjesta na drugo.
Pogledaj Društvene znanosti i Promet
Prvi svjetski rat
Prvi svjetski rat bio je globalni oružani sukob između dva saveza država (Antanta i Centralne sile) koji se odvijao na više kontinenata od 28. srpnja 1914. do 11. studenoga 1918. Posljedice rata bile su, između ostalih, i više od 40.000.000 žrtava, uključujući približno 20.000.000 mrtvih vojnika i civila (zbog čega je to jedan od najsmrtonosnijih sukoba u modernoj ljudskoj povijesti), pandemija španjolske gripe koje je uzrokovalo oko 50.000.000 – 100.000.000 žrtava i značajna razaranja država i gospodarstava, kao što se većina zemalja našlo u velikim gospodarskim krizama, a SAD je postala vodeća svjetska gospodarska sila.
Pogledaj Društvene znanosti i Prvi svjetski rat
Psihologija
Grčko slovo "psi", uobičajena oznaka koja predstavlja psihologiju općenito Psihologija je društvena znanost koja se bavi moždanim procesima i njihovim izražavanjem u ponašanju.
Pogledaj Društvene znanosti i Psihologija
Računarstvo
Računalstvo ili računarstvo (računarska znanost ili znanost o računalima) se bavi proučavanjem teoretskih osnova informacije i računanja, te njihovim implementacijama i primjenama u računalnim sustavima.
Pogledaj Društvene znanosti i Računarstvo
Radno pravo
Najopćenitije, radno pravo se može definirati kao sustav pravnih pravila kojima se uređuju radni odnosi.
Pogledaj Društvene znanosti i Radno pravo
Realizam
* Realizam (književnost) – stil književnosti u XIX. st.
Pogledaj Društvene znanosti i Realizam
Regionalna geografija
Regionalna geografija je znanost o mnogostrukim aspektima određenog dijela Zemljine površine.
Pogledaj Društvene znanosti i Regionalna geografija
Religija
Zemljovid na kojemu su različitim bojama obilježene države prema prevladavajućoj religijskoj pripadnosti svojega stanovništva. Simboli nekih religija1. red: kršćanstvo, judaizam, hinduizam2. red: islam, budizam, šintoizam3. red: sikhizam, baha'i, džainizam Religija (lat.
Pogledaj Društvene znanosti i Religija
Reljef
Reljef čine sve ravnine i neravnine na Zemljinoj površini.
Pogledaj Društvene znanosti i Reljef
Renesansa
Leonarda. Renesansa je jedno od najkreativnijih razdoblja u književnosti i umjetnosti koje je označilo prekid sa srednjim vijekom.
Pogledaj Društvene znanosti i Renesansa
Robert K. Merton
Robert King Merton (Philadelphia, 5. lipnja 1910. – New York, 23. veljače 2003.), američki sociolog.
Pogledaj Društvene znanosti i Robert K. Merton
Semantika
Semantika (grčki semantikos, koji daje znakove, značajan, simptomatičan, od sema, znak) se odnosi na aspekte značenja koji su izraženi u jeziku, kodu ili nekom drugom obliku predstavljanja.
Pogledaj Društvene znanosti i Semantika
Sigmund Freud
Sigmund Freud (Příbor (tada Freiberg), Češka, 6. svibnja 1856. - London, 23. rujna 1939.), austrijski neurolog židovskog podrijetla i utemeljitelj psihoanalize.
Pogledaj Društvene znanosti i Sigmund Freud
Sintaksa
Nazivom sintaksa (od starogrčkog συν- syn-, „zajedno”, i τάξις táxis, „uređivanje”; od grč. sýntaksis: slaganje u red, uređivanje ≃ sin- + táksis: red) u jezikoslovlju se označuje dio gramatike u kojem se proučavaju pravila koja upravljaju ustrojem rečenica te određuju njihovu relativnu gramatikalnost.
Pogledaj Društvene znanosti i Sintaksa
Sjedinjene Američke Države
Sjedinjene Američke Države, također se često koristi kratica SAD (eng. United States of America, USA), savezna je republika u središnjoj Sjevernoj Americi, koja se prostire od Atlantika na istoku do Tihog oceana na zapadu.
Pogledaj Društvene znanosti i Sjedinjene Američke Države
Socijalizacija
Hugo Oehmichen: Prvi gutljaj Socijalizacija (lat. sociare‚ spojiti) označava proces tijekom kojeg osobe stječu stavove i sustava vrijednosti ili društvene norme određene kulture.
Pogledaj Društvene znanosti i Socijalizacija
Socijalizam
Crvena zastava, simbol radničkog i socijalističkog pokreta Socijalizam (engl. socialism; franc. socialisme; njem. sozialismus; novovjeka tvorba prema lat. socialis: društveni; saveznički), pojam koji označava ideje, teorije, pokrete koji teže socijalizaciji (podruštvljenju) temeljnih uvjeta ljudske egzistencije.
Pogledaj Društvene znanosti i Socijalizam
Socijalna geografija
Socijalna geografija proučava kako društvo utječe na geografska obilježja i kako faktori okoline utječu na društvo.
Pogledaj Društvene znanosti i Socijalna geografija
Socijalna pravda
Socijalna pravda odnosi se na koncepciju civilnog društva u kojem se pravda postiže u svakom dijelu društvene zajednice, odnosno na ideji da svi ljudi zaslužuju jednake uvjete za život, ona se širi izvan jednakosti pred zakonom, te uključuje sve sfere društvenog života.
Pogledaj Društvene znanosti i Socijalna pravda
Sociolingvistika
Sociolingvistika je jezikoslovna disciplina koja se bavi proučavanjem uporabe jezika kao sredstva komunikacije u sociokulturnom kontekstu, odnosno bavi se pručavanjem odnosa između ljudskog jezika, društva i kulture.
Pogledaj Društvene znanosti i Sociolingvistika
Sociologija
Sociologija je znanost koja proučava društva i načine na koje ta društva oblikuju ponašanje, vjerovanja i identitet ljudi.
Pogledaj Društvene znanosti i Sociologija
Srednji vijek
rezbarenih dragulja. Srednji vijek razdoblje je u povijesti Europe koje je trajalo od 5. do 15. stoljeća.
Pogledaj Društvene znanosti i Srednji vijek
Sredozemlje
Satelitska slika Sredozemlje ili latinizam Mediteran (lat. in medio terrae; medius.
Pogledaj Društvene znanosti i Sredozemlje
Starogrčki jezik
Starogrčki (ISO 639-3: grc) je izumrli indoeuropski jezik koji se govorio od vremena antičke Grčke do uništenja Bizanta i preteča je modernog grčkog jezika.
Pogledaj Društvene znanosti i Starogrčki jezik
Statistika
Statistika je grana primijenjene matematike koja se bavi analizom podataka.
Pogledaj Društvene znanosti i Statistika
Strukturalizam
Strukturalizam je znanstveni pristup koji se temelji na proučavanju organiziranih nizova jedinica s relativno stabilnim odnosima, odnosno različitih struktura.
Pogledaj Društvene znanosti i Strukturalizam
Stvarno pravo
Stvarno pravo je skup pravnih pravila kojima se uređuju oni društveni odnosi koji nastaju među ljudima glede neposrednog gospodarskog iskorištavanja stvari, ili kraće - skup pravnih pravila kojima se uređuju odnosi među ljudima povodom stvari.
Pogledaj Društvene znanosti i Stvarno pravo
Sydney
Sydney je najmnogoljudniji i najstariji grad u Australiji, osnovan 1788. godine.
Pogledaj Društvene znanosti i Sydney
Tehničke znanosti
Jørn Utzon, ''Opera u Sydneyu,'' 1973. Različiti elektromotori Tehničke znanosti su primijenjene (praktične) znanosti koje primjenjuju teorijske temelje prirodnih znanosti.
Pogledaj Društvene znanosti i Tehničke znanosti
Thomas Hobbes
'''Thomas Hobbes''' Thomas Hobbes (Malmesbury, Wiltshire, 5. travnja 1588. – Hardwick Hall, Derbyshire, 4. prosinca 1679.) je engleski filozof.
Pogledaj Društvene znanosti i Thomas Hobbes
Tlo
Tlo je rastresit, površinski sloj Zemljine kore koji pokriva najveći dio kopna na Zemlji.
Pogledaj Društvene znanosti i Tlo
Toma Akvinski
Sveti Toma Akvinski (lat. Thomas Aquinas, tal. Tommaso d'Aquino; Roccasecca, 28. siječnja 1225. – Fossanova, 7. ožujka 1274.), talijanski dominikanac, filozof, teolog, crkveni naučitelj i svetac.
Pogledaj Društvene znanosti i Toma Akvinski
Trgovačko pravo
Trgovačko pravo je skup pravnih pravila koja reguliraju subjekte trgovačkog prava (statusno trgovačko pravo ili pravo društava) i pravne poslove trgovačkog prava (ugovorno trgovačko pravo).
Pogledaj Društvene znanosti i Trgovačko pravo
Učenje
Učenje je složeni psihički proces promjene ponašanja na osnovi usvojenog znanja i iskustva.
Pogledaj Društvene znanosti i Učenje
Udruga
Udruge su svaki oblik slobodnog i dobrovoljnog udruživanja više fizičkih i pravnih osoba.
Pogledaj Društvene znanosti i Udruga
Ugovor
Ugovor je pravni posao zaključen suglasnim očitovanjem volja dviju ili više osoba usmjerenim na proizvođenje pravom dopuštenih pravnih učinaka koji se sastoje u postanku, prestanku ili promjeni pravnih odnosa.
Pogledaj Društvene znanosti i Ugovor
Um
Um je aspekt intelekta i svijesti doživljen kao kombinacija misli, percepcije, pamćenja, emocija, volje i mašte, uključujući i sve nesvjesne kognitivne procese.
Pogledaj Društvene znanosti i Um
Upravljanje resursima
Upravljanje resursima (resursni menadžment) u organizacijskim znanostima označava učinkovitu i djelotvornu implementaciju organizacijskih resursa kada postoji potreba za njima.
Pogledaj Društvene znanosti i Upravljanje resursima
Urbanističko planiranje
Pariz, Francuska: Iako nije nastao planski, kasnije ga je pod vladavinom Napoleona III u 19. stoljeću preuredio barun Haussmann izgradivši preko srednjovjekovne mreže ulica prostran sustav širokih bulevara. Urbanističko planiranje bavi se fizičkim, socijalnim i ekonomskim razvojem urbanih ili gradskih područja.
Pogledaj Društvene znanosti i Urbanističko planiranje
Ustanova
Institucija (od latinskog instituere, staviti, osnovati), kao pojam ima više značenja.
Pogledaj Društvene znanosti i Ustanova
Vanjska politika
Vanjska politika je politika koju jedna država vodi prema drugim državama, u cilju zaštite svojih interesa.
Pogledaj Društvene znanosti i Vanjska politika
Vegetacija
Vegetacija je pojam koji može značiti.
Pogledaj Društvene znanosti i Vegetacija
Velesila
Velesila je nacija ili država koja ima sposobnost neovisno djelovati u svoju korist temeljem svojega utjecaja na međunarodnoj razini.
Pogledaj Društvene znanosti i Velesila
Vještina
Vještina označava općenito naučen ili stečen dio ponašanja.
Pogledaj Društvene znanosti i Vještina
Voda
'''Voda''' Voda na staklu Voda je kemijski spoj dva atoma vodika i jednoga atoma kisika i jedan od osnovnih uvjeta života.
Pogledaj Društvene znanosti i Voda
Vojna geografija
Vojna geografija je pokušaj razumijevanja geopolitičke sfere unutar vojnog konteksta.
Pogledaj Društvene znanosti i Vojna geografija
Vojska
Vojska je izraz koji se u najširem smislu koristi za stalne oružane snage neke države sastavljene od profesionalnih vojnika.
Pogledaj Društvene znanosti i Vojska
Vrijeme
* Vrijeme (fizika), kronološko.
Pogledaj Društvene znanosti i Vrijeme
William Godwin
William Godwin (Wisbech, 3. ožujka 1756. – London, 7. travnja 1836.), engleski je filozof, književnik i povjesničar.
Pogledaj Društvene znanosti i William Godwin
William James
'''William James''' William James (New York, 11. siječnja 1842. – Chocorua, 26. kolovoza 1910.), američki filozof i psiholog.
Pogledaj Društvene znanosti i William James
Woodrow Wilson
Thomas Woodrow Wilson (28. prosinca 1856. – 3. veljače 1924.), američki povjesničar, publicist i političar, 28. predsjednik SAD-a koji je potakao stvaranje Lige naroda, preteče Ujedinjenih naroda.
Pogledaj Društvene znanosti i Woodrow Wilson
Zajednica
Stonehengeu u Engleskoj za ljetni solsticij. Zajednica je društvena jedinica, jedna ili nekoliko skupina živih bića koja dijele teritorij, pravila, religiju, vrijednosti, običaje ili identitet.
Pogledaj Društvene znanosti i Zajednica
Zdravstvo
Zdravstvo ili javno zdravstvo i zdravstvena zaštita bavi se opasnostima za opće zdravlje zajednice na temelju zdravstvenih analiza stanovništva.
Pogledaj Društvene znanosti i Zdravstvo
Zemlja
Zemlja (astronomski simbol) je planet u sunčevom sustavu.
Pogledaj Društvene znanosti i Zemlja
Znanje
knjižnici Celsus u Efezu, Turska. Znanje je definirano na razne načine kao.
Pogledaj Društvene znanosti i Znanje
Znanost
Znanost (grč. episteme: razumijevanje, spoznanje, studija; lat. scientia, eng. i fr. science, njem. Wissenschaft) organiziran je sustav sveukupnog ljudskog znanja stečenog opažanjem procesa i pojava u prirodi i društvu, a obrađenog racionalnim, znanstveno prihvatljivim metodama.
Pogledaj Društvene znanosti i Znanost
Vidi također
Akademske discipline
- Anglistika
- Društvene znanosti
- Ekonomska povijest
- Filologija
- Forenzička psihologija
- Geograf
- Kriminologija
- Liturgika
- Održivi razvoj
- Psihijatrija
- Socijalni radnik
- Studije kurikula
- Vizualna komunikacija
Također poznat kao Društvena znanost, Društveni znanstvenik.