Sadržaj
39 odnosi: Agrarna reforma, Alba Iulia, Aleksandar I. Karađorđević, Aleksandar II., ruski car, Alexandru Averescu, Antanta, Austro-Ugarska, Đuro I., kralj Grčke, Besarabija, Bugarska, Bukovina, Centralne sile, Ferdinand I., bugarski car, Franjo Josip I., General, Karlo I., rumunjski kralj, Karlo II., rumunjski kralj, Katoličanstvo, Kneževina Vlaška, Marija Karađorđević, Mihael I., rumunjski kralj, Moldavija, Oporba, Pravoslavlje, Predsjednik vlade, Ratifikacija, Regent, Rumunjska, Rusija, Sigmaringen, Transilvanija, Viktorija, kraljica Ujedinjenog Kraljevstva, 10. listopada, 10. siječnja, 15. listopada, 1914., 1927., 20. srpnja, 24. kolovoza.
Agrarna reforma
Agrarna reforma je skup mjera usmjeren na redistribuciju agrarnih resursa jedne zemlje.
Pogledaj Ferdinand I., rumunjski kralj i Agrarna reforma
Alba Iulia
Alba Iulia (stariji hrvatski naziv: Erdeljski Biograd,D. Celing:, Glas Slavonije, 22. srpnja 2014. Pristupljeno 26. srpnja 2014. stari rumunjski i slavenski naziv: Bălgrad, njemački:Karlsburg, Carlsburg ili Weißenburg, mađarski:Gyulafehérvár, u starijim izvorima Károlyfehérvár, Erdélyifehérvár, Fehérvár i Fejérvár) je grad u središnjoj Rumunjskoj, glavni grad županije Alba.
Pogledaj Ferdinand I., rumunjski kralj i Alba Iulia
Aleksandar I. Karađorđević
Kralj Aleksandar I. Karađorđević, kralj Jugoslavije, poznat i kao Kralj Aleksandar Ujedinitelj (srp. Краљ Александар I Карађорђевић, Cetinje, 16. prosinca 1888. – Marseille, 9. listopada 1934.), bio je iz srpske kraljevske obitelji Karađorđevića, prvi kralj Kraljevine Jugoslavije (1929.
Pogledaj Ferdinand I., rumunjski kralj i Aleksandar I. Karađorđević
Aleksandar II., ruski car
Aleksandar II. Aleksandar II. (Moskva, 17. travnja 1818. - Petrograd, 13. ožujka 1881.) je bio ruski car i veliki vojvoda Finske od 1855. godine.
Pogledaj Ferdinand I., rumunjski kralj i Aleksandar II., ruski car
Alexandru Averescu
Alexandru Averescu (Ozerne, 9. ožujka 1859. – Bukurešt, 2. listopada 1938.) je bio rumunjski maršal, vojni zapovjednik i političar.
Pogledaj Ferdinand I., rumunjski kralj i Alexandru Averescu
Antanta
Zemljovid svijeta u Prvom svjetskom ratu:~ Antanta-zelena boja ~ Središnje sile-narančasta boja ~ Neutralne države-sivo. Antanta je savez koji su stvorile Rusija, Francuska i Velika Britanija.
Pogledaj Ferdinand I., rumunjski kralj i Antanta
Austro-Ugarska
Carska i kraljevska (k.u.k.) dvojna monarhija Austro-Ugarska (1867. – 1918.) bila je višenacionalna država u Srednjoj Europi s vladarima isključivo iz Habsburške dinastije.
Pogledaj Ferdinand I., rumunjski kralj i Austro-Ugarska
Đuro I., kralj Grčke
Đuro I. ili Juraj I. (grč. Γεώργιος Αʹ, Geórgios Αʹ) (Kopenhagen, 24. prosinca 1845. – Solun, 18. ožujka 1913.), grčki kralj od 1863. do 1913.
Pogledaj Ferdinand I., rumunjski kralj i Đuro I., kralj Grčke
Besarabija
Položaj Besarabije na karti Europe Bilhorod-Dnjistrovskij Grb Besarabije u sklopu Ruskog Carstva Besarabija (rumunjski: Basarabia, ukrajinski: Бесарабія, njemački: Bessarabien, ruski:Бессарабия) je povijesna pokrajina smještena većim dijelom u Moldaviji, a manjim južnim dijelom u Ukrajini.
Pogledaj Ferdinand I., rumunjski kralj i Besarabija
Bugarska
Bugarska (bug. България, latinizirano: Bǎlgarija), službeno Republika Bugarska, država je u Jugoistočnoj Europi.
Pogledaj Ferdinand I., rumunjski kralj i Bugarska
Bukovina
'''Grb Bukovine''' '''Grb pokrajine Bukovine unutar Austro-Ugarske''' '''Zastava Bukovine u Austro-Ugarskoj''' '''Položaj Bukovine u današnjoj Rumunjskoj i Ukrajini''' '''Etnički sastav Bukovine''' '''Podijela Bukovine 1940.
Pogledaj Ferdinand I., rumunjski kralj i Bukovina
Centralne sile
Karta Europe 1914. koja prikazuje dva vojno-politička saveza:~ Antanta (zelena boja)~Središnje sile (crvena boja)~ i neutralne zemlje (koje nisu vojno-politički savezi) su žute boje Centralne sile, (rjeđe Centralnoeuropske sile) je neformalni naziv koji se u Prvom svjetskom ratu koristio za Njemačku i države koje su u ratu sudjelovale kao njeni saveznici.
Pogledaj Ferdinand I., rumunjski kralj i Centralne sile
Ferdinand I., bugarski car
Ferdinand I., rođen kao Ferdinand Maximilian Karl Leopold Maria von Sachsen-Coburg und Gotha (Beč, 26. veljače 1861. – Coburg, 10. rujna 1948.), bugarski knez (1887. – 1908.) i kralj (zapravo car) (1908. – 1918.) iz njemačke dinastije Sachsen-Coburg-Gotha.
Pogledaj Ferdinand I., rumunjski kralj i Ferdinand I., bugarski car
Franjo Josip I.
Franjo Josip I. (Schönbrunn, Beč, 18. kolovoza 1830. – Schönbrunn, Beč, 21. studenoga 1916.), austrijski car i ugarsko-hrvatski i češki kralj (1848. – 1916.).Francis Joseph.
Pogledaj Ferdinand I., rumunjski kralj i Franjo Josip I.
General
General (od lat. generalis - opći) je osoba koja se nalazi u vrhu vojne ili, nešto rjeđe, policijske hijerarhije.
Pogledaj Ferdinand I., rumunjski kralj i General
Karlo I., rumunjski kralj
Karlo I., pravo ime Princ Karl Eitel Friedrich Zephyrinus Ludwig von Hohenzollern-Sigmaringen (Sigmaringen, 20. travnja 1839. – dvorac Peleş, Sinaia, 10. listopada 1914.), knez Ujedinjenih kneževina Moldavije i Vlaške od 1866. i prvi rumunjski kralj od 1881. godine, iz dinastije Hohenzollern-Sigmaringen.
Pogledaj Ferdinand I., rumunjski kralj i Karlo I., rumunjski kralj
Karlo II., rumunjski kralj
Karlo II., rumunjski kralj Karlo II. (Sinaia, 15. listopada 1893. – Estoril, 4. travnja 1953.), rumunjski kralj od 1930.
Pogledaj Ferdinand I., rumunjski kralj i Karlo II., rumunjski kralj
Katoličanstvo
Kršćanski predmeti: Raspelo, Biblija i krunica. svete mise Slovenije. Giuseppe Molteni: Ispovijed Papa Franjo Szymon Czechowicz: Isusovo uskrsnuće. Djevicu Mariju, muzej Condé, Chantilly. Katoličanstvo ili katolicizam (latinski catholicismus, od grčkog καθολικός, sveopći, univerzalni), kršćanski ogranak čiji je nauk definiran na dvadeset i jednom ekumenskom koncilu; vjeroispovijedni sustav Katoličke Crkve.
Pogledaj Ferdinand I., rumunjski kralj i Katoličanstvo
Kneževina Vlaška
Kneževina Vlaška (rumunjski: Țara Românească, rumunjska ćirilica: Ца́ра Ромѫнѣ́скъ) kneževina je koja se prostirala na području pokrajine Vlaške.
Pogledaj Ferdinand I., rumunjski kralj i Kneževina Vlaška
Marija Karađorđević
Marija od Rumunjske (Gotha, 6. siječnja 1900. – London, 22. lipnja 1961.) bila je kraljica Kraljevine SHS i Jugoslavije od 1922. do 1934. Druga je kćer rumunjskoga kralja Ferdinanda I. i kraljice Marije, nećakinje engleskoga kralja Edvarda VII. i unuke kraljice Viktorije.
Pogledaj Ferdinand I., rumunjski kralj i Marija Karađorđević
Mihael I., rumunjski kralj
Mihael I. (Sinaia, 25. listopada 1921. – Aubonne, Švicarska, 5. prosinca 2017.), posljednji rumunjski kralj, koji je vladao u dva navrat, prvo od 1927. do 1930., a zatim od 1940. do 1947. Bio je član dinastije Hohenzollern-Sigmaringen.
Pogledaj Ferdinand I., rumunjski kralj i Mihael I., rumunjski kralj
Moldavija
Moldavija (službeno Republika Moldova; mold. Republica Moldova) je kontinentalna država na jugoistoku Europe koja graniči s Ukrajinom na istoku i Rumunjskom na zapadu. Smještena je u blizini sjeverne obale Crnog mora, između rijeka Prut i Dnjestar. Obično se rabi naziv Moldavija prema pokrajini koja osim Republike Moldavije obuhvaća i dijelove Ukrajine i Rumunjske.
Pogledaj Ferdinand I., rumunjski kralj i Moldavija
Oporba
Oporba je izraz kojim se u politici označavaju pojedinci, skupine i organizacije koje su iz političkih ili ideoloških razloga suprotstavljene pojedincima, skupinama i organizacijama koje predstavljaju vlast u državi.
Pogledaj Ferdinand I., rumunjski kralj i Oporba
Pravoslavlje
Svepravoslavni koncil, Kreta, Grčka. Grčkoj. Chicagu. Srpski pravoslavni križ Pravoslavlje ili ortodoksija je jedno od glavnih ogranaka kršćanstva (uz katoličanstvo i protestantizam).
Pogledaj Ferdinand I., rumunjski kralj i Pravoslavlje
Predsjednik vlade
Ujedinjenog Kraljevstva Predsjednik vlade, često i premijer (od fran. premier ministre - prvi ministar, jer je naslov prvi ponio 1624. kardinal Richelieu, engleski prime minister), prvi je čovjek vlade.
Pogledaj Ferdinand I., rumunjski kralj i Predsjednik vlade
Ratifikacija
Ratifikacija jednostrani je međunarodni čin kojim država na međunarodnom planu daje svoj pristanak da bude vezana međunarodnim ugovorom.
Pogledaj Ferdinand I., rumunjski kralj i Ratifikacija
Regent
Regent (lat. regens.
Pogledaj Ferdinand I., rumunjski kralj i Regent
Rumunjska
Rumunjska je država u jugoistočnoj, djelomično u srednjoj Europi.
Pogledaj Ferdinand I., rumunjski kralj i Rumunjska
Rusija
Rusija (rus. ćir. Россия, lat. Rossija), službeno Ruska Federacija (rus. ćir. Российская Федерация, lat. Rossijskaja Federacija) država je na istoku Europe i sjeveru Azije.
Pogledaj Ferdinand I., rumunjski kralj i Rusija
Sigmaringen
Sigmaringen (švapski: Semmerenga) je grad u njemačkoj saveznoj pokrajini Baden-Württembergu.
Pogledaj Ferdinand I., rumunjski kralj i Sigmaringen
Transilvanija
Transilvanija na karti Rumunjske right right right U povijesti su se za Transilvaniju (rumunjski Transilvania) upotrebljavala još i imena Sedmogradska (njemački Siebenbürgen) i Erdelj (mađarski Erdély).
Pogledaj Ferdinand I., rumunjski kralj i Transilvanija
Viktorija, kraljica Ujedinjenog Kraljevstva
Viktorija, eng. Alexandrina Victoria (London, 24. svibnja 1819. – Wight, 22. siječnja 1901.), kraljica Ujedinjenog Kraljevstva od 1837. i carica Indije od 1876. Njezina vladavina, poznata kao viktorijansko doba, trajala je gotovo 64 godine, što je čini drugim najduže vladajućim britanskim monarhom.
Pogledaj Ferdinand I., rumunjski kralj i Viktorija, kraljica Ujedinjenog Kraljevstva
10. listopada
10.
Pogledaj Ferdinand I., rumunjski kralj i 10. listopada
10. siječnja
10.
Pogledaj Ferdinand I., rumunjski kralj i 10. siječnja
15. listopada
15.
Pogledaj Ferdinand I., rumunjski kralj i 15. listopada
1914.
Hrvatska domoljubna humanitarna značka iz 1914. godine.
Pogledaj Ferdinand I., rumunjski kralj i 1914.
1927.
1927. (rimski MCMXXVII), bila je 26.
Pogledaj Ferdinand I., rumunjski kralj i 1927.
20. srpnja
20.
Pogledaj Ferdinand I., rumunjski kralj i 20. srpnja
24. kolovoza
24.
Pogledaj Ferdinand I., rumunjski kralj i 24. kolovoza