Radimo na vraćanju aplikacije Unionpedia u Google Play trgovini
OdlazniDolazni
🌟Pojednostavili smo naš dizajn za lakšu navigaciju!
Instagram Facebook X LinkedIn

Habsburško-turski rat 1663. – 1664.

Indeks Habsburško-turski rat 1663. – 1664.

Habsburško-turski rat (1663. – 1664.) ili Četvrti habsburško-turski rat bio je kratki rat između Habsburške Monarhije i Osmanskog Carstva.

Sadržaj

  1. 93 odnosi: Aleksandar VII., Austrija, Španjolska, Ban, Barut, Bastion, Beč, Bitka kod Lepanta, Bitka kraj Jurjevih Stijena 1663., Bobovec, Brandenburg, Brežnjica, Carigrad, Danak, Drava, Europa, Fazıl Ahmed-paša Ćuprilić, Ferdo Šišić, Filip IV., španjolski kralj, Francuska, Habsburška Monarhija, Habsburško-turski rat 1716. – 1718., Habsburško-turski ratovi, Habsburg, Hrvatska, Hrvatska pod Habsburzima, Hrvatske zemlje pod osmanskom vlašću, Hrvatsko-osmanski ratovi, Hrvoje Gračanin, Italija, Izborni knezovi, Jadransko more, Janjičari, Jura (Mađarska), Kandijski rat, Komoran, Kraljevina Francuska, Kraljevina Hrvatska pod Habsburzima, Kraljevina Ugarska, Krimski Kanat, Krimski Tatari, Legrad, Leopold I., car Svetog Rimskog Carstva, Levice, Luj XIV., kralj Francuske, Mađarska, Mehmed IV., Mohačka bitka, Moldavija (pokrajina), Monošterska bitka 1664., ... Proširite indeks (43 više) »

Aleksandar VII.

Aleksandar VII., lat. Alexander PP.

Pogledaj Habsburško-turski rat 1663. – 1664. i Aleksandar VII.

Austrija

Austrija (njemački: Österreich, bavarski: Östareich ili Estareich, alemanski: Öschtriich, slovenski: Avstrija, mađarski: Ausztria), službeno Republika Austrija (njem. Republik Österreich), država u Srednjoj Europi. Austrija graniči s Lihtenštajnom i Švicarskom na zapadu, Italijom i Slovenijom na jugu, Mađarskom i Slovačkom na istoku, s Njemačkom na sjeverozapadu i Češkom na sjeveru.

Pogledaj Habsburško-turski rat 1663. – 1664. i Austrija

Španjolska

Španjolska (špa. España), službeno Kraljevina Španjolska (špa. Reino de España, kat. Regne d'Espanya, bas. Espainiako Erresuma, okc. Reialme d'Espanha), suverena je europska država, po ustavnom uređenju parlamentarna monarhija. Od 1986. godine članica je Europske unije.

Pogledaj Habsburško-turski rat 1663. – 1664. i Španjolska

Ban

Oznaka hrvatskog bana od 1848. godine Ban je naslov visokog državnog dostojanstvenika u Hrvatskoj koji se javlja još od ranog srednjeg vijeka.

Pogledaj Habsburško-turski rat 1663. – 1664. i Ban

Barut

Zrnca bezdimnog baruta Barut je pirotehnička smjesa sljedećeg sastava.

Pogledaj Habsburško-turski rat 1663. – 1664. i Barut

Bastion

Bastion - Dvorac Siklós u Mađarskoj Bastion je struktura koja se projicira izvan glavnog kućišta fortifikacije, a smještena je na oba ugla ravnog zida (nazvanog kurtina prema franc. courtine) u obliku istaknute točke, olakšavajući aktivnu obranu protiv napadajućih trupa.

Pogledaj Habsburško-turski rat 1663. – 1664. i Bastion

Beč

Beč (Savezni glavni grad Beč, standardni njemački: Bundeshauptstadt Wien, bečki njemački: Bundeshauptstod Wean, mađarski: Bécs, slovački: Viedeň, slovenski: Dunaj), glavni grad Austrije, i jedna od devet austrijskih saveznih država.

Pogledaj Habsburško-turski rat 1663. – 1664. i Beč

Bitka kod Lepanta

»Bitka kod Lepanta«, Fernando Bertelli (Venecija 1572.) Bitka kod Lepanta dogodila se 7. listopada 1571., u sklopu Ciparskog rata (1570. – 1573.), kad su se pomorske snage Osmanskoga Carstva sukobile s flotom tzv.

Pogledaj Habsburško-turski rat 1663. – 1664. i Bitka kod Lepanta

Bitka kraj Jurjevih Stijena 1663.

Bitka kod Jurjevih Stijena (16. listopada 1663.) je bitka koju su vodili Kraljevina Hrvatska i Habsburška Monarhija protiv Osmanskog Carstva, a vođena je kod Jurjevih Stijena (nedaleko Otočca).

Pogledaj Habsburško-turski rat 1663. – 1664. i Bitka kraj Jurjevih Stijena 1663.

Bobovec

Dvorac obitelji Šomšić. BobovecSanja Vulić: O govorima Hrvata u Mađarskoj, Podravina.net, objavljeno 9.

Pogledaj Habsburško-turski rat 1663. – 1664. i Bobovec

Brandenburg

Brandenburg (donjolužičkosrpski: Kraj Bramborska, donjonjemački: Bramborg/Brannenborg) savezna je država Njemačke, čiji je glavni grad Potsdam.

Pogledaj Habsburško-turski rat 1663. – 1664. i Brandenburg

Brežnjica

Rimokatolička barokna crkva. Brežnjica ili Breznica (mađ. Berzence) je pogranično naselje u južnoj zapadnoj Mađarskoj.

Pogledaj Habsburško-turski rat 1663. – 1664. i Brežnjica

Carigrad

Carigrad (stsl. Цѣсарьградъ, crsl. Царьгра̀дъ, rus. Царьгра́д, ukr. Царгород, svk. Carihrad) je slavensko ime za Konstantinopol, glavni grad Bizantskog Carstva, grad koji se danas nalazi u Turskoj pod nazivom Istanbul.

Pogledaj Habsburško-turski rat 1663. – 1664. i Carigrad

Danak

Danak (lat. tributum) označava svaku materijalnu obavezu koju je kroz povijest neko naselje, grad ili država bilo dužno ispuniti u korist neke druge države.

Pogledaj Habsburško-turski rat 1663. – 1664. i Danak

Drava

Drava (engleski: Drave, njemački: Drau, slovenski: Drava, mađarski: Dráva) je rijeka u središnjoj Europi.

Pogledaj Habsburško-turski rat 1663. – 1664. i Drava

Europa

Europa je zapadni dio Euroazije i zasebni kontinent.

Pogledaj Habsburško-turski rat 1663. – 1664. i Europa

Fazıl Ahmed-paša Ćuprilić

Fazıl Ahmed-paša Ćuprilić (turski: Köprülü Fazıl Ahmed Paşa; Veles, 1635. - Carigrad, 3. studenog 1676.), veliki vezir Osmanskoga Carstva, član plemićke obitelji Ćuprilić, albanskog podrijetla, koja je tijekom postojanja te države dala ukupno šest velikih vezira, najviših državnih dužnosnika, rangom odmah do sultana.

Pogledaj Habsburško-turski rat 1663. – 1664. i Fazıl Ahmed-paša Ćuprilić

Ferdo Šišić

Ferdinand Maksimilijan pl.

Pogledaj Habsburško-turski rat 1663. – 1664. i Ferdo Šišić

Filip IV., španjolski kralj

Diega Velázquea)''' Filip IV.

Pogledaj Habsburško-turski rat 1663. – 1664. i Filip IV., španjolski kralj

Francuska

Francuska Republika (fra. République Française) je država u zapadnoj Europi, s nekoliko prekomorskih teritorija i otoka. Kontinentalna Francuska (France métropolitaine) graniči s Belgijom, Luksemburgom, Njemačkom, Švicarskom, Italijom, Monakom, Andorom i Španjolskom.

Pogledaj Habsburško-turski rat 1663. – 1664. i Francuska

Habsburška Monarhija

Habsburška Monarhija (lat. Habsburg monarchia, njem. Habsburgermonarchie, špa. Monarquía de los Habsburgo) ili Habsburško Carstvo (njem. Habsburgerreich, lat. Habsburg Imperium, špa. Imeprio Habsburgo) naziv je za skup carstava, kraljevstvava, vojvodstava, grofovija i ostalih država kojom je vladala austrijska grana dinastije Habsburg, a potom, od 1745.

Pogledaj Habsburško-turski rat 1663. – 1664. i Habsburška Monarhija

Habsburško-turski rat 1716. – 1718.

Habsburško-turski rat 1716.

Pogledaj Habsburško-turski rat 1663. – 1664. i Habsburško-turski rat 1716. – 1718.

Habsburško-turski ratovi

Habsburško-turski ratovi, zvani još i Habsburško-osmanski, Austro-turski, Austrijsko-turski ili Austrijsko-osmanski ratovi, višestoljetni je niz periodičnih kontinuiranih oružanih sukoba, koji su se s razmjerno velikim intenzitetom i duljim ili kraćim prekidima vodili između Habsburške Monarhije i Osmanskog Carstva u drugoj polovici 2.

Pogledaj Habsburško-turski rat 1663. – 1664. i Habsburško-turski ratovi

Habsburg

Habsburg (množina: Habsburzi; pridjev: habsburški; za pripadnike te loze koristi se izraz "Habsburgovac"), bila je njemačka dinastija te jedna od glavnih vladarskih obitelji u Europi u razdoblju od 15. do 20. stoljeća.

Pogledaj Habsburško-turski rat 1663. – 1664. i Habsburg

Hrvatska

Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje.

Pogledaj Habsburško-turski rat 1663. – 1664. i Hrvatska

Hrvatska pod Habsburzima

Ovo je pregledan članak o dugom razdoblju hrvatske povijesti (1527. – 1918.). Detaljnije informacije su u zasebnim člancima. Sisačke bitke 1593. godine Iako već od kraja 14.

Pogledaj Habsburško-turski rat 1663. – 1664. i Hrvatska pod Habsburzima

Hrvatske zemlje pod osmanskom vlašću

Karta Osmanskog Carstva 1481. – 1683. Hrvatska i Bosanski pašaluk oko 1606. Osmanska vladavina na području današnje Hrvatske označava razdoblje hrvatske povijesti u kojem su se dijelovi današnjeg državnog područja Hrvatske nalazili pod vlašću Osmanskog Carstva.

Pogledaj Habsburško-turski rat 1663. – 1664. i Hrvatske zemlje pod osmanskom vlašću

Hrvatsko-osmanski ratovi

Detaljan prikaz turskih osvajanja u Hrvatskoj. Hrvatsko-osmanski ratovi ili Osmansko-hrvatski ratovi je naziv za niz vojnih sukoba između Hrvatskog Kraljevstva (u Hrvatsko-Ugarskoj i u Habsburškoj Monarhiji) i Osmanskoga Carstva.

Pogledaj Habsburško-turski rat 1663. – 1664. i Hrvatsko-osmanski ratovi

Hrvoje Gračanin

Hrvoje Gračanin (Zagreb, 28. studenoga 1973.), hrvatski povjesničar, redoviti profesor Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Pogledaj Habsburško-turski rat 1663. – 1664. i Hrvoje Gračanin

Italija

Italija (tal. Italia), službeno Talijanska Republika (tal. Repubblica Italiana), država u južnoj Europi. Stari hrvatski izvori ju zovu i Talijanska. Sastoji se od Apeninskog poluotoka i dva velika otoka na Sredozemnom moru, Sicilije i Sardinije. Glavni grad je Rim. Jedina kopnena granica joj se nalazi na sjeveru, na Alpama, gdje graniči s Francuskom u zapadnom dijelu, Švicarskom na sjeverozapadnom dijelu, Austrijom na sjevernom dijelu, te Slovenijom na sjeveroistočnom dijelu.

Pogledaj Habsburško-turski rat 1663. – 1664. i Italija

Izborni knezovi

Izborni knezovi (njem. Kurfürst; – jednina; Kurfürsten – množina), bili su članovi izbornog tijela – elektorata, koje je imalo za zadatak birati careve Svetog Rimskog Carstva.

Pogledaj Habsburško-turski rat 1663. – 1664. i Izborni knezovi

Jadransko more

Jadransko more ogranak je Sredozemnoga mora koji odvaja Apeninski poluotok od Jugoistočne Europe te Apeninsko od Dinarskoga gorja.

Pogledaj Habsburško-turski rat 1663. – 1664. i Jadransko more

Janjičari

Janjičari Janjičari su bili vojnici pješaci Osmanskog Carstva, naoružani isprva lukom i strijelom, a kasnije tijekom 15. st.

Pogledaj Habsburško-turski rat 1663. – 1664. i Janjičari

Jura (Mađarska)

Đer, Đura, Vjura, Javorina također Đur (mađarski: Győr) šesti je po veličini grad u Mađarskoj.

Pogledaj Habsburško-turski rat 1663. – 1664. i Jura (Mađarska)

Kandijski rat

Kandijski rat, također i Kretski rat, (grčki: Κρητικός Πόλεμος, turski: Girit'in Fethi) naziv je za peti Mletačko-osmanski rat, vođen u razdoblju od 1645. do 1669., rat Mletačke Republike i njenih saveznika (među kojima su najjači bili Malteški red, Papinska Država i Kraljevina Francuska) protiv Osmanskog Carstva i Berberskih država.

Pogledaj Habsburško-turski rat 1663. – 1664. i Kandijski rat

Komoran

Komoran odnosno Kuomaran (mađ. Komárom)Živko Mandić:, Folia onomastica croatica 14/2005.

Pogledaj Habsburško-turski rat 1663. – 1664. i Komoran

Kraljevina Francuska

Kraljevina Francuska (eng. Kingdom of France, fr. Royaume de France), bila je apsolutistička monarhija u srednjem i novom vijeku.

Pogledaj Habsburško-turski rat 1663. – 1664. i Kraljevina Francuska

Kraljevina Hrvatska pod Habsburzima

Kraljevina Hrvatska (također i Banska Hrvatska) došla je pod habsburšku vlast nakon rasula Hrvatsko-Ugarskog Kraljevstva kad je 1. siječnja 1527. hrvatski sabor u Cetinu samostalno izabrao Ferdinanda Habsburškog za hrvatskog kralja.

Pogledaj Habsburško-turski rat 1663. – 1664. i Kraljevina Hrvatska pod Habsburzima

Kraljevina Ugarska

Ugarska je naziv u hrvatskoj historiografiji za višenarodnu državu Mađara, Slovaka, Hrvata, Srba, Rumunja i Ukrajinaca u Panonskoj nizini.

Pogledaj Habsburško-turski rat 1663. – 1664. i Kraljevina Ugarska

Krimski Kanat

Krimski Kanat (krim. Qırım Hanlığı, قريمخانلغى‎, rus. Крымское ханство, ukr. Кримське ханство, tur. Kırım Hanlığı) bila je država Krimskih Tatara od 1441. do 1784. godine.

Pogledaj Habsburško-turski rat 1663. – 1664. i Krimski Kanat

Krimski Tatari

Zastava Krimskih Tatara Krimski Kanat na vrhuncu moći 1600. godine Krimski Tatari (krim.: qırımtatarlar, qırımlar ili qırımlılar; ukr.: кримські татари ili кримці / krimci; rus.: крымские татары ili крымцы / kr'imc'i); narod turkijske jezične skupine altajske porodice naroda, podrijetlom od tatarskih skupina pristiglih na poluotok Krim u sklopu Zlatne Horde tijekom 13.

Pogledaj Habsburško-turski rat 1663. – 1664. i Krimski Tatari

Legrad

Legrad je općina u Hrvatskoj.

Pogledaj Habsburško-turski rat 1663. – 1664. i Legrad

Leopold I., car Svetog Rimskog Carstva

Leopold I. (Beč, 9. lipnja 1640. – Beč, 5. svibnja 1705.), bio je rimsko-njemački car (1657. ili 1658. – 1705.), ugarsko-hrvatski kralj (od 1655. u Ugarskoj i od 1657. u Hrvatskoj do 1705.), češki kralj (1658. – 1705.) iz dinastije Habsburg.

Pogledaj Habsburško-turski rat 1663. – 1664. i Leopold I., car Svetog Rimskog Carstva

Levice

Levice (mađ. Léva, njem. Lewenz) je grad u Nitranskom kraju u zapadnoj Slovačkoj.

Pogledaj Habsburško-turski rat 1663. – 1664. i Levice

Luj XIV., kralj Francuske

Luj XIV., nazivan i Luj Bogomdani (fr. Louis-Dieudonné), Luj Veliki (fr. Louis le Grand) i Kralj Sunce (fr. le Roi Soleil), bio je je 64.

Pogledaj Habsburško-turski rat 1663. – 1664. i Luj XIV., kralj Francuske

Mađarska

Mađarska (ponekad zvana i Madžarska) država je u Srednjoj Europi. Na mađarskom jeziku zove se Magyarország. Graniči s Austrijom na zapadu, Slovačkom na sjeveru, Ukrajinom na sjeveroistoku, Rumunjskom na istoku, Hrvatskom i Srbijom na jugu, te Slovenijom na jugozapadu. Članica je Europske unije od 1.

Pogledaj Habsburško-turski rat 1663. – 1664. i Mađarska

Mehmed IV.

Mehmed IV. (2. siječnja 1642. – 6. siječnja 1693.), osmanski sultan Mehmed IV. Mehmed IV.

Pogledaj Habsburško-turski rat 1663. – 1664. i Mehmed IV.

Mohačka bitka

Mohačka bitka (mađarski: mohácsi csata ili mohácsi vész; turski: Mohaç Savaşı ili Mohaç Meydan Savaşı) bitka je koja se 29. kolovoza 1526. godine odigrala na Mohačkom polju između Hrvatskog Kraljevstva i Kraljevine Ugarske protiv Osmanskog Carstva.

Pogledaj Habsburško-turski rat 1663. – 1664. i Mohačka bitka

Moldavija (pokrajina)

Stjepana III. Moldavskog Položaj Kneževine Moldavije i susjednih regija, 16./17. st. Moldavija (moldavski jezik: Moldova, stariji naziv: Moldavska) je povijesno slavensko-romanska regija, nakon 14.

Pogledaj Habsburško-turski rat 1663. – 1664. i Moldavija (pokrajina)

Monošterska bitka 1664.

Monošterska bitka (mađarski: Szentgotthárdi csata, njemački: Schlacht bei Sankt Gotthard, ili Schlacht bei Mogersdorf, prekomurski: Monošterska bitva, slovenski: Bitka pri Monoštru) bitka je koja se 1. kolovoza 1664. godine odigrala kod Monoštra (mađarski: Szentgotthárd), u Željezanskoj županiji između Habsburške Monarhije i Osmanskog Carstva.

Pogledaj Habsburško-turski rat 1663. – 1664. i Monošterska bitka 1664.

Nikola VII. Zrinski

Nikola VII.

Pogledaj Habsburško-turski rat 1663. – 1664. i Nikola VII. Zrinski

Nitra (grad)

Nitra (mađ. Nyitra/Nyitria, njem. Neutra) je grad u Nitranskom kraju u zapadnoj Slovačkoj.

Pogledaj Habsburško-turski rat 1663. – 1664. i Nitra (grad)

Njemačka

Njemačka (njem. Deutschland), službeno: Savezna Republika Njemačka (njem. Bundesrepublik Deutschland) je država u srednjoj Europi. Na sjeveru graniči sa Sjevernim morem, Danskom i Baltičkim morem, na istoku s Poljskom i Češkom, na jugu s Austrijom i Švicarskom, a na zapadu s Francuskom, Luksemburgom, Belgijom i Nizozemskom.

Pogledaj Habsburško-turski rat 1663. – 1664. i Njemačka

Nové Zámky

Nové Zámky (mađ. Érsekújvár, njem. Neuhäusl) je grad u Nitranskom kraju u južnoj Slovačkoj u blizini mađarske granice.

Pogledaj Habsburško-turski rat 1663. – 1664. i Nové Zámky

Novi Zrin

Prikaz Novog Zrina njemačkog autora Hieronymusa Orteliusa iz 1664. godine - na njemu je utvrda na desnoj, međimurskoj obali Mure (''Muhr flus'') turske opsade Novi Zrin (mađ.: Zrínyiújvár, ili Uj-Zrínyivár) je utvrda koju je na krajnjem istočnom rubu Međimurja (na području naselja Donja Dubrava), blizu ušća rijeke Mure u Dravu, dao sagraditi ban Nikola VII.

Pogledaj Habsburško-turski rat 1663. – 1664. i Novi Zrin

Opsada

Opsada (eng. siege) je vojna operacija u kojoj protivničke snage opkole grad ili građevinu (npr. utvrdu) uz povremene napade, presjecajući tako redovitu opskrbu i iscrpljujući branitelje s ciljem da ih se prisili na predaju.

Pogledaj Habsburško-turski rat 1663. – 1664. i Opsada

Opsada Beča 1683.

Opsada Beča ili Druga bitka kod Beča (njem.: Schlacht am Kahlenberg, polj.: Bitwa pod Wiedniem ili Odsiecz Wiedeńska, tur.: İkinci Viyana Kuşatması, ukr.: Віденська відсіч / Viděns'ka Vidsič) naziv je za događaj koji se odvijao u razdoblju od 14. srpnja do 12. rujna 1683.

Pogledaj Habsburško-turski rat 1663. – 1664. i Opsada Beča 1683.

Opsada Novog Zrina

Opsada Novog Zrina, oružani sukob između kršćanske vojske, sastavljene od hrvatskih, austrijskih, njemačkih i ugarskih postrojbi, te tursko-krimskotatarskih snaga, vođen 1664.

Pogledaj Habsburško-turski rat 1663. – 1664. i Opsada Novog Zrina

Osijek

Osijek je grad u istočnoj Hrvatskoj.

Pogledaj Habsburško-turski rat 1663. – 1664. i Osijek

Osmansko Carstvo

Osmansko Carstvo (osm. دولتِ عَليه عُثمانيه, Devlet-i Aliye-i Osmaniye – "Osmanska Uzvišena Država"; tur. Osmanlı Devleti – "Osmanska država," ili Osmanlı Imparatorluğu – "Osmansko carstvo", a drugim nazivima i Osmanlijsko Carstvo, Otomansko Carstvo te Tursko Carstvo) bilo je carstvo koje je 1299.

Pogledaj Habsburško-turski rat 1663. – 1664. i Osmansko Carstvo

Pečuh

Pečuh (mađarski: Pécs, latinski: Quinque Ecclesiae, njemački: Fünfkirchen, srpski: Pečuj ili Печуј, slovački: Päťkostolie, turski: Peçuy) je grad u južnoj Mađarskoj; peti po veličini.

Pogledaj Habsburško-turski rat 1663. – 1664. i Pečuh

Petar IV. Zrinski

Grof Petar IV.

Pogledaj Habsburško-turski rat 1663. – 1664. i Petar IV. Zrinski

Poljska

Poljska, službeno Republika Poljska, država je u Srednjoj Europi. Graniči na zapadu s Njemačkom, na jugozapadu s Češkom, na jugu sa Slovačkom, na jugoistoku s Ukrajinom, na istoku s Bjelorusijom, na sjeveroistoku s Litvom, te na sjeveru s Rusijom (tj. ruskim teritorijem Kalinjingradska oblast) i Baltičkim morem.

Pogledaj Habsburško-turski rat 1663. – 1664. i Poljska

Popis ratova

Ovo je kronološki popis ratova, trenutno nepotpun, i može se nadopuniti.

Pogledaj Habsburško-turski rat 1663. – 1664. i Popis ratova

Rába

Raba Raba (njem. Raab; mađ. Rába;.

Pogledaj Habsburško-turski rat 1663. – 1664. i Rába

Red zlatnoga runa

Red zlatnoga runa (šp. Orden del Toisón de Oro, njem. Orden vom Goldenen Vlies) je katolički viteški red, koji je 1430.

Pogledaj Habsburško-turski rat 1663. – 1664. i Red zlatnoga runa

Rumunji

Rumunji romanski narod srodan Moldavcima i Vlasima naseljen poglavito u Rumunjskoj i Moldaviji.

Pogledaj Habsburško-turski rat 1663. – 1664. i Rumunji

Sasi

Domovina Sasa Sasi (lat. Saxones, njem. Sachsen, od starovisokonjem. sahsonotas: ljudi mača) su germanski plemenski savez čija je prapostojbina bila na području kasnije Danske u području Schleswig-Holstein.

Pogledaj Habsburško-turski rat 1663. – 1664. i Sasi

Sredozemno more

Sredozemno more ili Mediteransko more (lat. Mare Mediterraneum), poznato i po starorimskom nazivu Mare nostrum (lat. za „Naše more”), je rubno more Atlantskog oceana površine oko 2,5 milijuna km² koje je povezano s matičnim Atlantskim oceanom kroz Gibraltarski tjesnac (širine 14 km).

Pogledaj Habsburško-turski rat 1663. – 1664. i Sredozemno more

Status quo

Status quo (lat. trenutačno stanje) označava postojeće (trenutno) stanje, zapravo stanje u državi.

Pogledaj Habsburško-turski rat 1663. – 1664. i Status quo

Sulejman I.

Sulejman I. (6. studenoga 1494. – 7. rujna 1566.), zvani Veličanstveni (također na turskom: Süleyman I Kanuni, Zakonodavac) bio je osmanski sultan.

Pogledaj Habsburško-turski rat 1663. – 1664. i Sulejman I.

Sulejmanov most

Sulejmanov most naziv je za most koji se nalazio u blizini Osijeka na rijeci Dravi.

Pogledaj Habsburško-turski rat 1663. – 1664. i Sulejmanov most

Sveto Rimsko Carstvo

Sveto Rimsko Carstvo (lat. Sacrum Imperium Romanum, njem. Heiliges Römisches Reich, češ. Svatá říše římská) – ili punim nazivom Sveto Rimsko Carstvo Njemačke Narodnosti (njem. Heiliges Römisches Reich, lat. Sacrum Romanum Imperium, češ.

Pogledaj Habsburško-turski rat 1663. – 1664. i Sveto Rimsko Carstvo

Szentgotthárd

Szentgotthárd je grad u zapadnoj Mađarskoj u Željeznoj županiji.

Pogledaj Habsburško-turski rat 1663. – 1664. i Szentgotthárd

Transilvanija

Transilvanija na karti Rumunjske right right right U povijesti su se za Transilvaniju (rumunjski Transilvania) upotrebljavala još i imena Sedmogradska (njemački Siebenbürgen) i Erdelj (mađarski Erdély).

Pogledaj Habsburško-turski rat 1663. – 1664. i Transilvanija

Tridesetogodišnji rat

Tridesetogodišnji rat trajao je između 1618. i 1648., ponajprije u Srednjoj Europi i Svetom Rimskom Carstvu, no njegovi su glavni akteri bile skoro sve kontinentske države.

Pogledaj Habsburško-turski rat 1663. – 1664. i Tridesetogodišnji rat

Ukrajina

Ukrajina (ukr. Україна, Ukrajina, dosl. "u zemlji") je država u istočnoj Europi.

Pogledaj Habsburško-turski rat 1663. – 1664. i Ukrajina

Vašvarski mir

Vašvarski mir (turskim riječima) Vašvarski mir ili Mir u Vašvaru (mađ. Vasvár), nazivan još i sramotnim mirom, bio je mirovni ugovor između Habsburške Monarhije i Osmanskog Carstva koji je uslijedio nakon Monošterske bitke ili bitke kod Sv.

Pogledaj Habsburško-turski rat 1663. – 1664. i Vašvarski mir

Velika Kaniža

Velika Kaniža (mađ. Nagykanizsa, njem. Großkirchen, Groß-Kanizsa) je grad u Zalskoj županiji u Mađarskoj.

Pogledaj Habsburško-turski rat 1663. – 1664. i Velika Kaniža

Veliki turski rat

Veliki bečki rat ili Rat Svete lige, također i Veliki turski rat naziv je za niz vojnih sukoba između Osmanskog Carstva i tadašnjih europskih sila, ujedinjenih u Svetu ligu.

Pogledaj Habsburško-turski rat 1663. – 1664. i Veliki turski rat

Veliki vezir

Veliki vezir je bio naslov za glavnu osobu među vezirima, savjetnika sultana i kao takav najviši naziv nekog službenika u nekoliko muslimanskih zemalja, ali se prvenstveno poistovjećuje s Osmanskim carstvom, gdje je veliki vezir obnašao dužnost koja bi odgovarala današnjem premijeru.

Pogledaj Habsburško-turski rat 1663. – 1664. i Veliki vezir

Visoka Porta

Visoka Porta iz turskih vremena. Visoka Porta (tur. bâb-i-âlî) je od 1718. do 1922. bio naziv za vladu Osmanskog Carstva, da bi se napravila razlika u odnosu na sultanov dvor.

Pogledaj Habsburško-turski rat 1663. – 1664. i Visoka Porta

10. kolovoza

10.

Pogledaj Habsburško-turski rat 1663. – 1664. i 10. kolovoza

13. kolovoza

13.

Pogledaj Habsburško-turski rat 1663. – 1664. i 13. kolovoza

17. studenoga

17.

Pogledaj Habsburško-turski rat 1663. – 1664. i 17. studenoga

2. kolovoza

2.

Pogledaj Habsburško-turski rat 1663. – 1664. i 2. kolovoza

2. lipnja

2.

Pogledaj Habsburško-turski rat 1663. – 1664. i 2. lipnja

21. siječnja

21.

Pogledaj Habsburško-turski rat 1663. – 1664. i 21. siječnja

21. travnja

21.

Pogledaj Habsburško-turski rat 1663. – 1664. i 21. travnja

28. siječnja

28.

Pogledaj Habsburško-turski rat 1663. – 1664. i 28. siječnja

29. listopada

29.

Pogledaj Habsburško-turski rat 1663. – 1664. i 29. listopada

30. svibnja

30.

Pogledaj Habsburško-turski rat 1663. – 1664. i 30. svibnja

5. lipnja

5.

Pogledaj Habsburško-turski rat 1663. – 1664. i 5. lipnja

, Nikola VII. Zrinski, Nitra (grad), Njemačka, Nové Zámky, Novi Zrin, Opsada, Opsada Beča 1683., Opsada Novog Zrina, Osijek, Osmansko Carstvo, Pečuh, Petar IV. Zrinski, Poljska, Popis ratova, Rába, Red zlatnoga runa, Rumunji, Sasi, Sredozemno more, Status quo, Sulejman I., Sulejmanov most, Sveto Rimsko Carstvo, Szentgotthárd, Transilvanija, Tridesetogodišnji rat, Ukrajina, Vašvarski mir, Velika Kaniža, Veliki turski rat, Veliki vezir, Visoka Porta, 10. kolovoza, 13. kolovoza, 17. studenoga, 2. kolovoza, 2. lipnja, 21. siječnja, 21. travnja, 28. siječnja, 29. listopada, 30. svibnja, 5. lipnja.