Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Besplatno
Brže od pregledniku!
 

Heidelberg

Indeks Heidelberg

Heidelberg je grad u njemačkoj pokrajini Baden-Württembergu, smješten na rijeci Neckaru, a ima oko 145.000 stanovnika.

142 odnosi: Amfiteatar, Anđelko Igrec, Asteroidi, Astronom, August Kopff, Austrija, Židovi, Baden-Württemberg, Barok, Barut, Bautzen, Beč, Bert Sakmann, Božić, Borbeno oklopno vozilo, Bosna i Hercegovina, Cambridge, Carl Bosch, Ernst Ruska, Europa, Francuska, Francuzi, Friedrich Ebert, Germani, Grgur XV., Habsburg, Harald zur Hausen, Helikopter, Hohenstaufen, Homo erectus, Humanizam, Izrael, Jakov I. Stuart, Japan, Kalvinizam, Karl Jaspers, Kelti, Kemija, Kirurgija, Klasična glazba, Knjižnica, Koncentracijski logor, Kristalna noć, Kumamoto, Ludwigshafen, Luj XIV., kralj Francuske, Mannheim, Martin Luther, Max Weber, München, ..., Montpellier, Mostar, Nacionalsocijalistička njemačka radnička stranka, Nacionalsocijalizam, Napoleon Bonaparte, NATO, Neckar, Njemačka, Njemačke savezne pokrajine, Nobelova nagrada, Orgulje, Otto Fritz Meyerhof, Papinska bula, Prag, Pruska, Reformacija, Rimljani, Robert Wilhelm Bunsen, Rusija, Samostan, Saska, Silvija, kraljica Švedske, Simferopolj, Sinagoga, Sjedinjene Američke Države, Spektroskopija, Sveta alijansa, Sveto Rimsko Carstvo, Sveučilište, Sveučilište u Heidelbergu, Tridesetogodišnji rat, Turizam, Ujedinjeno Kraljevstvo, Ukrajina, Utvrdno graditeljstvo, Varaždin, Walther Bothe, Worms, Zračna luka, 1130., 1142., 1155., 1195., 1196., 1225., 1303., 1356., 1386., 1421., 15. stoljeće, 1537., 16. stoljeće, 1620., 1622., 1648., 1688., 1693., 1720., 1742., 1764., 1777., 18. stoljeće, 1803., 1815., 1840., 1848., 1849., 1850., 19. stoljeće, 1906., 1907., 1933., 1938., 1940., 1945., 1957., 1961., 1983., 1991., 1992., 2004., 2007., 22. listopada, 260., 3. ožujka, 30. ožujka, 31. prosinca, 5. ožujka, 5. stoljeće pr. Kr., 589 Croatia, 863., 9. studenoga. Proširite indeks (92 više) »

Amfiteatar

Pogled iz zraka na amfiteatar u Pompejima, 1. st. pr. Kr. Amfiteatar je naziv za posebnu vrstu rimske javne građevine u kojima su se održavale gladijatorske igre koje, u sklopu kojih su rimski građani organizirali i ispunjavali svoje slobodno vrijeme (otium).

Novi!!: Heidelberg i Amfiteatar · Vidi više »

Anđelko Igrec

Anđelko Igrec (Heidelberg, 1968.) je varaždinski skladatelj, dirigent, orguljaš i voditelj Ureda za crkvenu glazbu Varaždinske biskupije.

Novi!!: Heidelberg i Anđelko Igrec · Vidi više »

Asteroidi

Asteroid 243 Ida i njen prirodni satelit Dactyl, a to je bio prvi mjesec koji je bio otkriven kod asteroida. Trojanci se nalaze na Jupiterovoj stazi, 60° ispred i iza Jupitera. Usporedba veličina planetoida: 4 Vesta, 21 Lutetia, 253 Mathilde, 243 Ida i njen prirodni satelit Dactyl, 433 Eros, 951 Gaspra, 2867 Šteins, 25143 Itokawa. Najveći planetoid s gornje slike 4 Vesta (lijevo), s patuljastim planetom 1 Ceres (u sredini) i Zemljinim Mjesecom (desno) prikazanim u mjerilu. Hubbleove snimke 1 Ceresa. 951 Gaspra je prvi planetoid koji je bio uslikan iz blizine. Veličina prvih 10 otkrivenih planetoid u usporedbi s Mjesecom: 1 Ceres, 2 Pallas, 3 Juno, 4 Vesta, 5 Astraea, 6 Hebe, 7 Iris, 8 Flora, 9 Metis i 10 Hygiea. Površina planetoida 4 Vesta izbrazdana kraterima. 253 Mathilde je C - planetoid ili ugljikov planetoid, duljine je ono 50 kilometara, koji na sebi ima krater velik skoro polovicu duljine. Fotografija je snimljena 1997. sa svemirske letjelice ''NEAR Shoemaker''. date.

Novi!!: Heidelberg i Asteroidi · Vidi više »

Astronom

Astronom ili astrofizičar je znanstvenik ili znanstvenica kojim je područje istraživanja astronomija ili astrofizika.

Novi!!: Heidelberg i Astronom · Vidi više »

August Kopff

August Kopff (Heidelberg, 5. veljače 1882. – Heidelberg, 25. travnja 1960.) je njemački astronom i otkrivač kometa i asteroida.

Novi!!: Heidelberg i August Kopff · Vidi više »

Austrija

Austrija (njemački: Österreich, bavarski: Östareich ili Estareich, alemanski: Öschtriich, slovenski: Avstrija, mađarski: Ausztria), službeno Republika Austrija (njem. Republik Österreich), država u Srednjoj Europi. Austrija graniči s Lihtenštajnom i Švicarskom na zapadu, Italijom i Slovenijom na jugu, Mađarskom i Slovačkom na istoku, s Njemačkom na sjeverozapadu i Češkom na sjeveru. Austrija se proteže u smjeru zapad-istok 575 km, a u sjeverno-južnom pravcu 294 km. Oko 60% površine Austrije je brdovito i dio je planinskog vijenca Alpa. Na istočnoj granici prema Češkoj, nalaze se obronci Karpata. Nizine se nalaze istočno i uzduž toka Dunava, te u južnoj Štajerskoj i Gradišće je na rubu Panonske nizine. Ukupno 43% Austrije je pošumljeno. Najniža točka Austrije je Hedwighof u Gradišću s 114 m, a najviši vrh je Grossglockner s 3.798 m Austrija je parlamentarna demokracija. Sastoji od devet saveznih država, i jedna je od 2 europskih država koje su proglasile stalnu neutralnost (druga je Švicarska). Austrija je članica Ujedinjenih naroda od 1955., a članica Europske unije od 1995. godine. Od 2009. do 2010. godine, bila je nestalna članica Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda.

Novi!!: Heidelberg i Austrija · Vidi više »

Židovi

Istaknuti Židovi: Juda Makabejac, Josip Flavije, Akiva ben Jozef, Majmonid, Baruch Spinoza, Sigmund Freud, Šalom Alejhem, Albert Einstein, Emmy Noether, David Ben-Gurion, Marc Chagall, Natalie Portman Židovi su semitski narod koji živi u Izraelu te su raspršeni po svijetu, posebice u Europi i Americi.

Novi!!: Heidelberg i Židovi · Vidi više »

Baden-Württemberg

Baden-Württemberg (alemanski: Baade-Wiirdebäärg) je savezna pokrajina u jugozapadnom dijelu Njemačke.

Novi!!: Heidelberg i Baden-Württemberg · Vidi više »

Barok

Podizanje križa'', 1611., ulje na platnu, 462 × 341 cm, crkva Onze Lieve Vrouwe, Antwerpen. Barok (tal. barocco, španj. i port. barroco/berrucco, engl., franc. baroque, njem. Barock) razdoblje je u glazbi, književnosti i likovnoj umjetnosti koje se nastavlja na renesansu, razvija u rokoko i traje do pojave klasicizma u drugoj polovici 18. stoljeća.

Novi!!: Heidelberg i Barok · Vidi više »

Barut

Zrnca bezdimnog baruta Barut je pirotehnička smjesa sljedećeg sastava.

Novi!!: Heidelberg i Barut · Vidi više »

Bautzen

Panorama Bautzena (gornjolužičkosrpski: Budyšin) (do 3. lipnja 1868. službeno Budissin) grad je u Gornjoj Lužici u Njemačkoj.

Novi!!: Heidelberg i Bautzen · Vidi više »

Beč

Beč (Savezni glavni grad Beč, standardni njemački: Bundeshauptstadt Wien, bečki njemački: Bundeshauptstod Wean, mađarski: Bécs, slovački: Viedeň, slovenski: Dunaj), glavni grad Austrije, i jedna od devet austrijskih saveznih država.

Novi!!: Heidelberg i Beč · Vidi više »

Bert Sakmann

Bert Sakmann (Stuttgart, 12. lipnja, 1942.) je njemački stanični fiziolog.

Novi!!: Heidelberg i Bert Sakmann · Vidi više »

Božić

Božić, liturgijski Rođenje Gospodinovo (lat. Natalis Domini, Dies Natalis Christi - Dan Rođenja Kristova) tj.

Novi!!: Heidelberg i Božić · Vidi više »

Borbeno oklopno vozilo

Borbeno oklopno vozilo (eng. armored fighting vehicle (AFV)) je lako oklopljeno vozilo za transport vojnika po i na bojištu.

Novi!!: Heidelberg i Borbeno oklopno vozilo · Vidi više »

Bosna i Hercegovina

Bosna i Hercegovina (skraćeno: BiH; srp. Босна и Херцеговина, БиХ) je država u Jugoistočnoj Europi.

Novi!!: Heidelberg i Bosna i Hercegovina · Vidi više »

Cambridge

Grad Cambridge je staro Sveučilišno mjesto u UK i administrativni centar okruga Cambridgeshirea.

Novi!!: Heidelberg i Cambridge · Vidi više »

Carl Bosch

Carl Bosch (Köln, 27. kolovoza 1874. – Heidelberg, 26. travnja 1940. bio je njemački kemičar i inženjer. Godine 1931. primio je Nobelovu nagradu za kemiju zajedno s Friedrichom Bergiusom za uvođenje upotrebe visokog tlaka u kemiji. Studirao je na Tehničkom sveučilištu u Berlinu i Sveučilištu u Leipzigu od 1892. do 1898. godine, kada je postigao doktorat iz područja organske kemije. Godine 1899. počeo je raditi za BASF. U godinama od 1908. do 1913. razvijao je i usavršavao, zajedno s Fritzom Haberom - Haber-Boschov postupak umjetne nitrogenske fikascije kojim se u kemijskoj industriji dobiva amonijak, patentiran 1910. godine. Nakon Prvog svjetskog rata proučavao je sintetički benzin i sintezu metanola upotrebom visokih tlakova. Godine 1925. Bosch je bio jedan od osnivača IG Farbena, jedne od tada najvećih tvrtki iz područja kemije, koja je postala glavni financijer Adolfa Hitlera i nacističkog režima, a koja je zbog monopola imala ogromne prihode. Od 1935. bio je predsjednik upravnog odbora. IG Farben je nakon propasti nacista raspušten i od njega je nastalo mnogo velikih njemačkih tvrtki: AGFA, BASF, Bayer te francuski Sanofi. Carl Bosch uzalud je pokušao braniti i podržavati svoje kolege Židove, posebno Fritza Habera, koji je izgubio akademske titule te bio protjeran 1933. godine. Zbog depresije političkim stanjem i usponom nacista te alkoholizma, Carl Bosch je 1939. godine pokušao samoubojstvo. Umro je godinu kasnije prirodnom smrću. Također je bio amaterski astronom, a asteroid 7414 Bosch imenovan je u njegovu čast.

Novi!!: Heidelberg i Carl Bosch · Vidi više »

Ernst Ruska

Elektronski mikroskop koji je konstruirao Ernst Ruska 1933. Kvadrupol je sustav dvaju dipola (magneta) na maloj udaljenosti. Ernst Ruska (Heidelberg, 25. prosinca 1906. – Berlin, 27. svibnja 1988.), njemački fizičar.

Novi!!: Heidelberg i Ernst Ruska · Vidi više »

Europa

Europa je zapadni dio Euroazije i zasebni kontinent.

Novi!!: Heidelberg i Europa · Vidi više »

Francuska

Francuska Republika (fra. République Française) je država u zapadnoj Europi, s nekoliko prekomorskih teritorija i otoka. Kontinentalna Francuska (France métropolitaine) graniči s Belgijom, Luksemburgom, Njemačkom, Švicarskom, Italijom, Monakom, Andorom i Španjolskom. Prekomorski posjedi uključuju Francusku Gvajanu u Južnoj Americi, te otoke poput Martinika, Réuniona i Nove Kaledonije u Atlantskom, Indijskom i Tihom oceanu. Francuska je jedna od zemalja osnivačica Europske unije, i njena teritorijem najveća članica. Također je zemlja osnivačica Ujedinjenih naroda, i jedna od pet stalnih članica Vijeća sigurnosti; pored toga je i članica grupa G7 i G-20, NATO-a, OECD-a, Frankofonije i niza drugih međunarodnih organizacija. Glavni ideali Francuske izraženi su u Deklaraciji o pravima čovjeka i građanina. Ustavom je definirana kao nedjeljiva, sekularna, demokratska i socijalna država. Jedna je od najrazvijenijih, najbogatijih i najprepoznatljivijih država svijeta, a s 82 milijuna turista godišnje i najposjećenija.

Novi!!: Heidelberg i Francuska · Vidi više »

Francuzi

Francuzi (franc. les Français) su romanski narod na zapadu Europe.

Novi!!: Heidelberg i Francuzi · Vidi više »

Friedrich Ebert

Friedrich Ebert Friedrich Ebert (Heidelberg, 4. veljače 1871. – Berlin, 28. veljače 1925.) je bio njemački političar i član Socijaldemokratske stranke Njemačke.

Novi!!: Heidelberg i Friedrich Ebert · Vidi više »

Germani

Germani (latinski: germani) obuhvaćaju veliku, jezično i plemenski srodnu skupinu indoeuropskih naroda, čija je pradomovina bila južna Švedska, Danska, Schleswig-Holstein i Sjevernonjemačka nizina (između rijeke Wesera i Odre).

Novi!!: Heidelberg i Germani · Vidi više »

Grgur XV.

Grgur XV., lat. Gregorius PP.

Novi!!: Heidelberg i Grgur XV. · Vidi više »

Habsburg

Habsburg (množina: Habsburzi; pridjev: habsburški; za pripadnike te loze koristi se izraz "Habsburgovac"), bila je njemačka dinastija te jedna od glavnih vladarskih obitelji u Europi u razdoblju od 15. do 20. stoljeća.

Novi!!: Heidelberg i Habsburg · Vidi više »

Harald zur Hausen

Harald zur Hausen Harald zur Hausen (rođen 11. ožujka 1936.) je njemački medicinski istraživač.

Novi!!: Heidelberg i Harald zur Hausen · Vidi više »

Helikopter

Helikopter '''Bell 407''' Helikopter (grč., spirala +, pero, krilo, perje) je zrakoplov teži od zraka koji stvara uzgon i porivnu silu preko jednog ili više vodoravnih nosećih rotora, od kojih svaki ima dva ili više krakova (lopatica).

Novi!!: Heidelberg i Helikopter · Vidi više »

Hohenstaufen

Hohenstaufen, poznata i kao Staufen, njemačka vladarska obitelj koja je vladala vojvodinom Švapskom, Svetim Rimskim Carstvom i Kraljevstvom Sicilije.

Novi!!: Heidelberg i Hohenstaufen · Vidi više »

Homo erectus

Homo erectus ("uspravni čovjek" od latinskog: ērigere, "podignuti, uspraviti") izumrla je vrsta hominina koja je živjela tijekom cijelog pleistocena.

Novi!!: Heidelberg i Homo erectus · Vidi više »

Humanizam

Humanizam je razdoblje kasne srednjovjekovne povijesti obilježeno težnjom za upoznavanjem i nasljedovanjem klasičnih rimskih i grčkih književnosti i civilizacije.

Novi!!: Heidelberg i Humanizam · Vidi više »

Izrael

Izrael (heb. יִשְׂרָאֵל, Medinat Jisra'el; arap. إسرائيل, Dawlât Isrā'īl), službeno Država Izrael, bliskoistočna je država smještena na jugoistočnoj obali Sredozemnog mora i sjevernoj obali Crvenog mora.

Novi!!: Heidelberg i Izrael · Vidi više »

Jakov I. Stuart

Jakov I., eng. James I, (Edinburgh, Škotska, 19. lipnja 1566. – Dvorac Theobalds, Engleska, 27. ožujka 1625.), škotski, engleski i irski kralj.

Novi!!: Heidelberg i Jakov I. Stuart · Vidi više »

Japan

Japan (日本, Nippon ili Nihon, službeno, 日本国 Nippon-koku ili Nihon-koku) je otočna država u istočnoj Aziji smještena na lancu otoka istočno od Azijskog kontinenta, na zapadnom rubu Pacifičkog oceana sjeverno od Istočnokineskog mora.

Novi!!: Heidelberg i Japan · Vidi više »

Kalvinizam

Calvinovo djelo Institutio Christianae Religionis Kalvinizam je teološki sistem i pristup kršćanskom životu koji naglašava vladavinu Boga nad svim stvarima.

Novi!!: Heidelberg i Kalvinizam · Vidi više »

Karl Jaspers

Karl Theodor Jaspers (Oldenburg, 23. veljače 1883. – Basel, 26. veljače 1969.), njemački filozof i psihijatar.

Novi!!: Heidelberg i Karl Jaspers · Vidi više »

Kelti

Kelti su skupni naziv za plemena i narode koji su živjeli na sadašnjim područjima Velike Britanije, Irske, Belgije, Francuske, Švicarske, sve do Ukrajine, a, miješajući se s drugim narodima, stigli su potom i do Panonije.

Novi!!: Heidelberg i Kelti · Vidi više »

Kemija

Kemija (grčki: χημεία chimeía; starofrancuski: alkemie; arapski al-kimia: umjetnost preobrazbe; nekad hr. lučba) je znanost koja proučava ustroj, osobine, sastav i pretvorbu tvari.

Novi!!: Heidelberg i Kemija · Vidi više »

Kirurgija

Kirurgija (od grčkog: χειρουργική, i latinskog: chirurgiae, što znači "rad rukom") je grana medicine koja koristi ručne i instrumentalne operativne tehnike na pacijentima da bi istražila i/ili tretirala patološka stanja kao što su bolesti ili ozljede, a u svrhu poboljšanja tjelesnih funkcija ili vanjskog izgleda.

Novi!!: Heidelberg i Kirurgija · Vidi više »

Klasična glazba

Gudački kvartet ''Rusquartet'' Klasična glazba je naziv za vrstu glazbe koja potječe iz razdoblja klasicizma.

Novi!!: Heidelberg i Klasična glazba · Vidi više »

Knjižnica

Knjižnica Knjižnica (ili biblioteka) je ustanova u kojoj se prikuplja, sređuje, obrađuje, pohranjuje i daje na korištenje zbrike knjiga.

Novi!!: Heidelberg i Knjižnica · Vidi više »

Koncentracijski logor

alt.

Novi!!: Heidelberg i Koncentracijski logor · Vidi više »

Kristalna noć

Sinagoga u Münchenu nakon kristalne noći alt.

Novi!!: Heidelberg i Kristalna noć · Vidi više »

Kumamoto

Kumamoto (japanski:熊本市 Kumamoto-shi) je grad u Japanu na otoku Kyushu.

Novi!!: Heidelberg i Kumamoto · Vidi više »

Ludwigshafen

Ludwigshafen je grad u Njemačkoj.

Novi!!: Heidelberg i Ludwigshafen · Vidi više »

Luj XIV., kralj Francuske

Luj XIV., nazivan i Luj Bogomdani (fr. Louis-Dieudonné), Luj Veliki (fr. Louis le Grand) i Kralj Sunce (fr. le Roi Soleil), bio je je 64.

Novi!!: Heidelberg i Luj XIV., kralj Francuske · Vidi više »

Mannheim

Mannheim je grad u njemačkoj pokrajini Baden-Württemberg.

Novi!!: Heidelberg i Mannheim · Vidi više »

Martin Luther

'''Martin Luther''', portretirao Lucas Cranach, stariji Martin Luther (Eisleben, 10. studenog 1483. – Eisleben, 18. veljače 1546.), njemački teološki i vjerski reformator, začetnik protestantske reformacije.

Novi!!: Heidelberg i Martin Luther · Vidi više »

Max Weber

Max Weber Karl Emil Maximilian Weber odnosno Max Weber (Erfurt, 21. travnja 1864. – München, 14. lipnja 1920.), bio je njemački društveni istraživač i teoretičar, najčešće se smatra jednim od osnivača sociologije kao posebne društvene discipline jer je svojim širokim interesom utjecao na formiranje različitih socioloških ideja i poddisciplina.

Novi!!: Heidelberg i Max Weber · Vidi više »

München

München (Zemaljski glavni grad München,: Landeshauptstadt München, bavarski: Landeshaptstod Minga), glavni grad savezne pokrajine Bavarske.

Novi!!: Heidelberg i München · Vidi više »

Montpellier

Montpellier (okcitanski: Montpelhièr) je grad na jugu Francuske.

Novi!!: Heidelberg i Montpellier · Vidi više »

Mostar

Mostar je grad u Bosni i Hercegovini.

Novi!!: Heidelberg i Mostar · Vidi više »

Nacionalsocijalistička njemačka radnička stranka

Nacionalsocijalistička njemačka radnička stranka (njem. Nationalsozialistische Deutsche Arbeiterpartei, skraćeno NSDAP), na hrvatskom jeziku češće se rabi naziv Nacionalsocijalistička stranka, bila je politička stranka u Njemačkoj između 1919.

Novi!!: Heidelberg i Nacionalsocijalistička njemačka radnička stranka · Vidi više »

Nacionalsocijalizam

Nacionalsocijalističke stranke Nacionalsocijalizam (njem. Nationalsozialismus), češće samo nacizam, politički je pokret u Njemačkoj koji je iniciran 1920. činom organizacije Nacionalsocijalističke njemačke radničke stranke (Nationalsozialistische Deutsche Arbeiterpartei).

Novi!!: Heidelberg i Nacionalsocijalizam · Vidi više »

Napoleon Bonaparte

Napoleon I. Bonaparte (Ajaccio, 15. kolovoza 1769. – Sveta Helena, 5. svibnja 1821.), bio je francuski vojskovođa, konzul, državnik i car.

Novi!!: Heidelberg i Napoleon Bonaparte · Vidi više »

NATO

Organizacija Sjevernoatlantskog ugovora, naziva se još i Sjevernoatlantski savez, poznatiji po kratici NATO (od engleskog naziva North Atlantic Treaty Organisation, francuski Organisation du traité de l'Atlantique nord – OTAN), međunarodna je organizacija vojno-političke prirode, osnovana je 1949. godine potpisivanjem Sjevernoatlantskog ugovora (Washingtonski ugovor) između dvanaest država tadašnjeg zapadnog bloka.

Novi!!: Heidelberg i NATO · Vidi više »

Neckar

Neckar (alemanski: Negger) je njemačka rijeka.

Novi!!: Heidelberg i Neckar · Vidi više »

Njemačka

Njemačka (njem. Deutschland), službeno: Savezna Republika Njemačka (njem. Bundesrepublik Deutschland) je država u srednjoj Europi. Na sjeveru graniči sa Sjevernim morem, Danskom i Baltičkim morem, na istoku s Poljskom i Češkom, na jugu s Austrijom i Švicarskom, a na zapadu s Francuskom, Luksemburgom, Belgijom i Nizozemskom. Njemačka je demokratska parlamentarna savezna država, koja se sastoji od 16 saveznih zemalja (njem. Bundesländer) od kojih su tri samostalni gradovi. Glavni grad je Berlin i u njemu su smješteni parlament (Bundestag) i vlada (Regierung). Ujedinjena je kao država za vrijeme Francusko-pruskog rata 1870./'71. Njemačka je jedna od najrazvijenijih država svijeta i jedna od osnivačkih članica Europske unije. Članica je i Ujedinjenih naroda, NATO-a, skupine G4, G7 i G8. S približno 82 milijuna stanovnika, druga je europska zemlja po broju stanovnika, a najveća u EU-u, te ima najsnažnije europsko gospodarstvo. Nakon SAD-a, Njemačka je druga najpopularnija migracijska destinacija u svijetu.

Novi!!: Heidelberg i Njemačka · Vidi više »

Njemačke savezne pokrajine

Njemačka je federalna država koja se dijeli na 16 saveznih pokrajina.

Novi!!: Heidelberg i Njemačke savezne pokrajine · Vidi više »

Nobelova nagrada

Simbol Nobelove nagrade Nobelove nagrade (šve. Nobelpriset) dodjeljuju se svake godine pojedincima ili skupinama čiji su uspjesi iznimni.

Novi!!: Heidelberg i Nobelova nagrada · Vidi više »

Orgulje

Orgulje (njemački orgel iz starovisokonjemačkog orgela, organa za latinski organa, množina od organum za izv. grčki organon, ὄργανον, tj. „glazbalo”, Hrvatska enciklopedija HLZMK; Pristupljeno 4. kolovoza 2018.) su jedno od najsloženijih glazbala s tipkama, a svrstavamo ih i u puhačka glazbala.

Novi!!: Heidelberg i Orgulje · Vidi više »

Otto Fritz Meyerhof

Otto Fritz Meyerhof Otto Fritz Meyerhof (Hannover, 12. travnja 1884. – Philadelphia, 6. listopada 1951.), njemački liječnik i biokemičar.

Novi!!: Heidelberg i Otto Fritz Meyerhof · Vidi više »

Papinska bula

bulom Papinska bula (lat. Bulla apostolica), svečana javna pisana papina okružnica.

Novi!!: Heidelberg i Papinska bula · Vidi više »

Prag

Prag (češ. Praha), glavni je i s 1,3 milijuna stanovnika najveći grad Češke te njezino kulturno, gospodarsko i političko središte.

Novi!!: Heidelberg i Prag · Vidi više »

Pruska

Pruska ili Prusija (njem. Preußen, lat. Borussia) je prvobitno bilo područje naseljeno od baltičkog plemena Prusa, kasnije zemlja Njemačkog viteškog reda, a od 16.

Novi!!: Heidelberg i Pruska · Vidi više »

Reformacija

Reformacija, često nazvana i protestantska reformacija ili europska reformacija (od lat. reformatio - "obnova"), bio je vjerski i društveni pokret nastao raskolom s Rimokatoličkom Crkvom u Europi u 16. stoljeću, kojeg je započeo Martin Luther a nastavili ga Jean Calvin, Huldrych Zwingli i drugi rani protestantski reformatori.

Novi!!: Heidelberg i Reformacija · Vidi više »

Rimljani

Rimljanin je naziv za sve ljude koji su bili građani grada Rima sve od vremena nastanka toga grada pa do pada Zapadnog Rimskog Carstva.

Novi!!: Heidelberg i Rimljani · Vidi više »

Robert Wilhelm Bunsen

'''Robert Wilhelm Bunsen''' Robert Wilhelm Eberhard Bunsen (Göttingen, 30. ožujka 1811. – Heidelberg, 16. kolovoza 1899.), njemački znanstvenik, kemičar.

Novi!!: Heidelberg i Robert Wilhelm Bunsen · Vidi više »

Rusija

Rusija (rus. ćir. Россия, lat. Rossija), službeno Ruska Federacija (rus. ćir. Российская Федерация, lat. Rossijskaja Federacija) država je na istoku Europe i sjeveru Azije.

Novi!!: Heidelberg i Rusija · Vidi više »

Samostan

Kataloniji Samostan je nastamba u kojoj žive pripadnici redovničkih zajednica, svećenici i časne sestre.

Novi!!: Heidelberg i Samostan · Vidi više »

Saska

Saska ili Saksonija može značiti.

Novi!!: Heidelberg i Saska · Vidi više »

Silvija, kraljica Švedske

Silvija, kraljica Švedske (punim imenom Silvia Renate Sommerlath 23. prosinca 1943.) je supruga kralja Carla XVI. Gustafa.

Novi!!: Heidelberg i Silvija, kraljica Švedske · Vidi više »

Simferopolj

Simferopolj, Simferopol ili Simferopol'(ukr.: Сімферополь, rus.: Симферополь, krim.: Aqmescit) je glavni grad Autonomne Republike Krim u Ukrajini.

Novi!!: Heidelberg i Simferopolj · Vidi više »

Sinagoga

Maketa nekadašnje sinagoge u Praškoj ulici u Zagrebu. Riječka sinagoga Sinagoga (grčki: συναγωγή) je zgrada u kojoj se obavljaju vjerske aktivnosti u judaizmu (židovstvu).

Novi!!: Heidelberg i Sinagoga · Vidi više »

Sjedinjene Američke Države

Sjedinjene Američke Države, također se često koristi kratica SAD (eng. United States of America, USA), savezna je republika u središnjoj Sjevernoj Americi, koja se prostire od Atlantika na istoku do Tihog oceana na zapadu.

Novi!!: Heidelberg i Sjedinjene Američke Države · Vidi više »

Spektroskopija

optičkom prizmom je primjer spektroskopije. Linijski emisijski spektar vodika. Emisijski spektar natrija koji prikazuje svojstvenu D liniju. Fraunhoferove linije: spektar plavog neba, u blizini obzora, oko 3 do 4 sata poslijepodne, na čistom nebu. raspršivanje svjetlosti na razne strane. nm. željeza. Spektroskopija je znanstvena djelatnost koja se bavi spektrima kao odrazom energijskih ili strukturnih promjena u atomima i molekulama kemijskih tvari nakon njihova međudjelovanja s elektromagnetskim zračenjem ili sa subatomskim i drugim česticama.

Novi!!: Heidelberg i Spektroskopija · Vidi više »

Sveta alijansa

Države utemeljiteljice Svete alijanse: Austrijsko Carstvo, Rusko Carstvo i Pruska. Sveta alijansa je organizacija koju su osnovale države pobjednice u ratu protiv Napoleona, s ciljem borbe protiv komunističkih revolucija te održavanja reda i mira u Europi.

Novi!!: Heidelberg i Sveta alijansa · Vidi više »

Sveto Rimsko Carstvo

Sveto Rimsko Carstvo (lat. Sacrum Imperium Romanum, njem. Heiliges Römisches Reich, češ. Svatá říše římská) – ili punim nazivom Sveto Rimsko Carstvo Njemačke Narodnosti (njem. Heiliges Römisches Reich, lat. Sacrum Romanum Imperium, češ. Svatá říše římská národa německého) – bilo je zajednica teritorija u središnjoj Europi tijekom srednjeg i novog vijeka kojom je vladao rimsko-njemački car.

Novi!!: Heidelberg i Sveto Rimsko Carstvo · Vidi više »

Sveučilište

Sveučilištu tehnologije u Helsinkiju Sveučilište (lat. universitas studiorum), institucija koja provodi visoko obrazovanje.

Novi!!: Heidelberg i Sveučilište · Vidi više »

Sveučilište u Heidelbergu

Pečat sveučilišta. Sveučilište u Heidelbergu, službeno i Sveučilište Ruprecht Karl Heidelberg, najstarije je sveučilište u Njemačkoj i iza Bečkog sveučilišta, drugo najstarije sveučilište u zemljama njemačkog govornog područja.

Novi!!: Heidelberg i Sveučilište u Heidelbergu · Vidi više »

Tridesetogodišnji rat

Tridesetogodišnji rat trajao je između 1618. i 1648., ponajprije u Srednjoj Europi i Svetom Rimskom Carstvu, no njegovi su glavni akteri bile skoro sve kontinentske države.

Novi!!: Heidelberg i Tridesetogodišnji rat · Vidi više »

Turizam

Peru, Machu Picchu Turizam je skup odnosa i pojava koje proizlaze iz putovanja i boravka posjetitelja nekog mjesta, ako se tim boravkom ne zasniva stalno prebivalište i ako s takvim boravkom nije povezana nikakva njihova gospodarska djelatnost (Hunziker i Krapf, 1942).

Novi!!: Heidelberg i Turizam · Vidi više »

Ujedinjeno Kraljevstvo

Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne Irske (eng. United Kingdom of Great Britain and Northern Ireland) država je u zapadnoj Europi, obično poznata kao Ujedinjeno Kraljevstvo (Kraljevina) (eng. United Kingdom), neslužbeno kao Velika Britanija (eng. Great Britain) ili samo kao Britanija (eng. Britain). Ujedinjeno je Kraljevstvo nastalo nizom Zakona o uniji (Act of Union), koji su ujedinili Englesku, Škotsku i Wales sa Sjevernom Irskom, pokrajinom na otoku Irskoj (Ostali su se dijelovi Irske odvojili od UK 1922.). Ujedinjeno Kraljevstvo smješteno je na sjeverozapadnoj obali kontinentalne Europe, okruženo Sjevernim morem, Engleskim kanalom i Atlantskim oceanom. Pod suverenitetom Ujedinjenog Kraljevstva, iako nisu njegov dio, su ovisni teritoriji - Kanalski otoci, otok Man te niz prekomorskih teritorija. Velika Britanija, ili kako se ponekad naziva Britanija, je zemljopisni naziv za područje koje obuhvaća Englesku, Wales i Škotsku. Britansko otočje je zemljopisni naziv skupine otoka, kojem pripadaju Velika Britanija, Irska, otoci Man, Wight i Orkney, Hebridi, otočje Shetland, Kanalski otoci i drugi.

Novi!!: Heidelberg i Ujedinjeno Kraljevstvo · Vidi više »

Ukrajina

Ukrajina (ukr. Україна, Ukrajina, dosl. "u zemlji") je država u istočnoj Europi.

Novi!!: Heidelberg i Ukrajina · Vidi više »

Utvrdno graditeljstvo

Dubrovačke gradske zidine Tvrđava Nehaj (16. st.) iznad Senja Rijeci Utvrde ili fortifikacije su vojne građevine i konstrukcije namijenjene obrambenom ratovanju.

Novi!!: Heidelberg i Utvrdno graditeljstvo · Vidi više »

Varaždin

Varaždin je grad u sjeverozapadnoj Hrvatskoj smješten uz obalu rijeke Drave, povijesno, kulturno, obrazovno, gospodarsko, sportsko i turističko središte Varaždinske županije, najstarije županije u Hrvatskoj.

Novi!!: Heidelberg i Varaždin · Vidi više »

Walther Bothe

spalacije. nuklearnih fisijskih lančanih reakcija: 1. Atom uranija-235 hvata spori neutron i raspada se na dva nova atoma (fisioni fragmenti – barij-141 i kripton-92), oslobađajući 3 nova neutrona i ogromnu količinu energije vezanja (200 MeV). 2. Jedan od tih neutrona bude uhvaćen od atoma uranija-238 i ne nastavlja reakciju. Drugi neutron napušta sustav bez da bude uhvaćen. Ipak, jedan od neutrona se sudara s novim atomom uranija-235, koji se raspada na dva nova atoma (fisioni fragmenti), oslobađajući 3 nova neutrona i ogromnu količinu energije vezanja (200 MeV). 3. Dva se neutrona sudaraju s dva atoma uranija-235 i svaki se raspada i nastavlja reakciju. Walther Bothe, punim imenom Walther Wilhelm Georg Bothe (Oranienburg, Brandenburg, Njemačka, 8. siječnja 1891. – Heidelberg, Baden-Württemberg, Njemačka, 8. veljače 1957.), njemački fizičar.

Novi!!: Heidelberg i Walther Bothe · Vidi više »

Worms

Worms je grad u Njemačkoj, u saveznoj pokrajini Porajnju i Falačkoj.

Novi!!: Heidelberg i Worms · Vidi više »

Zračna luka

Zračna luka Split Zračna luka je prostor otvoren za javni zračni promet, a čine ju određena područja s operativnim površinama, objektima, uređajima, postrojenjima, instalacijama i opremom, namijenjenima za kretanje, uzlijetanje, slijetanje i boravak zrakoplova, te prihvat i otpremu zrakoplova, putnika, prtljage, robe, stvari i pošte.

Novi!!: Heidelberg i Zračna luka · Vidi više »

1130.

Bez opisa.

Novi!!: Heidelberg i 1130. · Vidi više »

1142.

Bez opisa.

Novi!!: Heidelberg i 1142. · Vidi više »

1155.

Bez opisa.

Novi!!: Heidelberg i 1155. · Vidi više »

1195.

Bez opisa.

Novi!!: Heidelberg i 1195. · Vidi više »

1196.

Bez opisa.

Novi!!: Heidelberg i 1196. · Vidi više »

1225.

Bez opisa.

Novi!!: Heidelberg i 1225. · Vidi više »

1303.

Bez opisa.

Novi!!: Heidelberg i 1303. · Vidi više »

1356.

Bez opisa.

Novi!!: Heidelberg i 1356. · Vidi više »

1386.

Bez opisa.

Novi!!: Heidelberg i 1386. · Vidi više »

1421.

Bez opisa.

Novi!!: Heidelberg i 1421. · Vidi više »

15. stoljeće

Bez opisa.

Novi!!: Heidelberg i 15. stoljeće · Vidi više »

1537.

Bez opisa.

Novi!!: Heidelberg i 1537. · Vidi više »

16. stoljeće

Bez opisa.

Novi!!: Heidelberg i 16. stoljeće · Vidi više »

1620.

Bez opisa.

Novi!!: Heidelberg i 1620. · Vidi više »

1622.

Bez opisa.

Novi!!: Heidelberg i 1622. · Vidi više »

1648.

Bez opisa.

Novi!!: Heidelberg i 1648. · Vidi više »

1688.

Bez opisa.

Novi!!: Heidelberg i 1688. · Vidi više »

1693.

Bez opisa.

Novi!!: Heidelberg i 1693. · Vidi više »

1720.

Bez opisa.

Novi!!: Heidelberg i 1720. · Vidi više »

1742.

Bez opisa.

Novi!!: Heidelberg i 1742. · Vidi više »

1764.

Bez opisa.

Novi!!: Heidelberg i 1764. · Vidi više »

1777.

Bez opisa.

Novi!!: Heidelberg i 1777. · Vidi više »

18. stoljeće

Bez opisa.

Novi!!: Heidelberg i 18. stoljeće · Vidi više »

1803.

Bez opisa.

Novi!!: Heidelberg i 1803. · Vidi više »

1815.

Bez opisa.

Novi!!: Heidelberg i 1815. · Vidi više »

1840.

Bez opisa.

Novi!!: Heidelberg i 1840. · Vidi više »

1848.

Bez opisa.

Novi!!: Heidelberg i 1848. · Vidi više »

1849.

Bez opisa.

Novi!!: Heidelberg i 1849. · Vidi više »

1850.

Bez opisa.

Novi!!: Heidelberg i 1850. · Vidi više »

19. stoljeće

Bez opisa.

Novi!!: Heidelberg i 19. stoljeće · Vidi više »

1906.

Bez opisa.

Novi!!: Heidelberg i 1906. · Vidi više »

1907.

Bez opisa.

Novi!!: Heidelberg i 1907. · Vidi više »

1933.

Bez opisa.

Novi!!: Heidelberg i 1933. · Vidi više »

1938.

Bez opisa.

Novi!!: Heidelberg i 1938. · Vidi više »

1940.

1940. (rimski MCMXL), bila je prijestupna, 39.

Novi!!: Heidelberg i 1940. · Vidi više »

1945.

Bez opisa.

Novi!!: Heidelberg i 1945. · Vidi više »

1957.

Bez opisa.

Novi!!: Heidelberg i 1957. · Vidi više »

1961.

Bez opisa.

Novi!!: Heidelberg i 1961. · Vidi više »

1983.

Bez opisa.

Novi!!: Heidelberg i 1983. · Vidi više »

1991.

Bez opisa.

Novi!!: Heidelberg i 1991. · Vidi više »

1992.

1992. (rimski MCMCXII), bila je prijestupna, 91.

Novi!!: Heidelberg i 1992. · Vidi više »

2004.

2004. je bila prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u četvrtak.

Novi!!: Heidelberg i 2004. · Vidi više »

2007.

2007. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u ponedjeljak.

Novi!!: Heidelberg i 2007. · Vidi više »

22. listopada

22.

Novi!!: Heidelberg i 22. listopada · Vidi više »

260.

Bez opisa.

Novi!!: Heidelberg i 260. · Vidi više »

3. ožujka

3.

Novi!!: Heidelberg i 3. ožujka · Vidi više »

30. ožujka

30.

Novi!!: Heidelberg i 30. ožujka · Vidi više »

31. prosinca

31.

Novi!!: Heidelberg i 31. prosinca · Vidi više »

5. ožujka

5.

Novi!!: Heidelberg i 5. ožujka · Vidi više »

5. stoljeće pr. Kr.

Bez opisa.

Novi!!: Heidelberg i 5. stoljeće pr. Kr. · Vidi više »

589 Croatia

Hrvatska, službeno 589 Croatia, naziv je planetoida glavnog planetoidnog pojasa promjera 93,6 kilometara.

Novi!!: Heidelberg i 589 Croatia · Vidi više »

863.

Bez opisa.

Novi!!: Heidelberg i 863. · Vidi više »

9. studenoga

9.

Novi!!: Heidelberg i 9. studenoga · Vidi više »

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »