Sadržaj
112 odnosi: Ahemenidi, Ahemenidsko Carstvo, Antika, Apolon, Arheologija, Aristagora, Aristokracija, Artafern, Artafern Mlađi, Artibije, Atena (polis), Azija, Židovi, Bitka kod Lade, Bitka kod Maratona, Bitka kod Salamine, Bitka kod Termopila, Bospor, Ciceron, Cikladi, Cilicija (satrapija), Cipar, Dardaneli, Darije I. Veliki, Datis, Dauris, Demokracija, Diodor Sicilski, Dorani, Drevni Egipat, Efez, Egejsko more, Engleski jezik, Eolija, Eretrija, Esej, Eubeja, Europa, Falanga (bojni poredak), Fenicija, Frigija, General, Grčki hram, Grčko-perzijski ratovi, Grci, Halikarnas, Halkida, Harpag, Hekatej Milećanin, Herodot, ... Proširite indeks (62 više) »
- Ratovi stare Grčke
Ahemenidi
Darije III. Kodoman Ahemenidi su iranska vladarska dinastija koja je vladala Perzijom od 7. stoljeća do 4. stoljeća pr. Kr. Njihovo Ahemenidsko Carstvo protezalo se na 10.7 milijuna km²; od Libije na zapadu do Indije na istoku, te od Etiopije na jugu do današnjeg Kazahstana na sjeveru, što ga čini najvećom državom u povijesti anitke, a vjerojatno najmoćnijom i najbogatijom zemljom u odnosu na ostatak svijeta ikad.
Pogledaj Jonski ustanak i Ahemenidi
Ahemenidsko Carstvo
Ahemenidsko Carstvo (perzijski: هخامنشیان, staroperzijski: Haxâmanešiyan) bilo je prvo Perzijsko Carstvo koje je od 550. do 330. pr. Kr. obuhvaćalo prostor Velikog Irana, odnosno druga iranska carska dinastija (nakon Medijskog Carstva).
Pogledaj Jonski ustanak i Ahemenidsko Carstvo
Antika
84-376-0194-0). Slično tomu došlo je do mistifikacije antičke arhitekture (Vitruvije) (Víctor Manuel Nieto Alcaide, Alfredo José Morales i Fernando Checa Cremades, ''El mito de lo antiguo y el valor de lo presente'', iz ''Arquitectura del Renacimiento en España, 1488-1599.'', str.
Pogledaj Jonski ustanak i Antika
Apolon
Apolon (grč., Apóllōn) u grčkoj mitologiji bog je muške ljepote, medicine, proroštva, streličarstva, glazbe, sunca i kolonizacije.
Pogledaj Jonski ustanak i Apolon
Arheologija
Arheologija je znanost koja sustavno proučava i istražuje stare materijalne ostatke s ciljem rekonstrukcije cjelokupnog života čovječanstva.
Pogledaj Jonski ustanak i Arheologija
Aristagora
Aristagora (grč. Αρισταγόρας ο Μιλήσιος), tiranin Mileta u Joniji na prijelazu iz 6. u 5. stoljeće pr. Kr.
Pogledaj Jonski ustanak i Aristagora
Aristokracija
Termin aristokracija (grč.: najbolji, najsposobniji i snaga, vlast) značio je kod starih Grka sustav vladanja kao "vladavinu najboljih".
Pogledaj Jonski ustanak i Aristokracija
Artafern
Artafern ili Artafren Stariji (staroperz. „Arta+Farnah“: Slava+Pravednost) je bio Histaspov sin, brat perzijskog velikog kralja Darija Velikog, satrap grada Sarda odnosno Lidije, te jedan od zapovjednika perzijske vojske u doba grčko-perzijski ratova.
Pogledaj Jonski ustanak i Artafern
Artafern Mlađi
Artafern Mlađi (perz. Artafarnah: „Slava pravde“) je bio sin Artaferna Starijeg, nećak Darija Velikog, general u službi Perzijskog Carstva i satrap Lidije.
Pogledaj Jonski ustanak i Artafern Mlađi
Artibije
Artibije (grč. Artybius) je bio perzijski vojni zapovjednik u službi Darija Velikog tijekom Jonskog ustanka.
Pogledaj Jonski ustanak i Artibije
Atena (polis)
Atena je u staroj Grčkoj bila jedan od najvećih polisa i jedno vrijeme glavni grad panhelenskog (sve-grčkog) saveza; središte grčke umjetnosti i kulture, te mjesto rođenja atenske demokracije.
Pogledaj Jonski ustanak i Atena (polis)
Azija
Zemljovid Azije zemljovidu Azija je najveći i najmnogoljudniji kontinent na Zemlji.
Pogledaj Jonski ustanak i Azija
Židovi
Istaknuti Židovi: Juda Makabejac, Josip Flavije, Akiva ben Jozef, Majmonid, Baruch Spinoza, Sigmund Freud, Šalom Alejhem, Albert Einstein, Emmy Noether, David Ben-Gurion, Marc Chagall, Natalie Portman Židovi su semitski narod koji živi u Izraelu te su raspršeni po svijetu, posebice u Europi i Americi.
Pogledaj Jonski ustanak i Židovi
Bitka kod Lade
Bitka kod Lade (494. pr. Kr.) je odlučujuća pomorska bitka između grčkih polisa predvođenih Jonijom i Perzijskog Carstva u doba vladavine Darija Velikog.
Pogledaj Jonski ustanak i Bitka kod Lade
Bitka kod Maratona
Bitka kod Maratona (490. pr. Kr.) je sukob između Atene i Plateje sa satrapskom vojskom Perzijskog Carstva u doba Grčko-perzijskih ratova.
Pogledaj Jonski ustanak i Bitka kod Maratona
Bitka kod Salamine
Bitka kod Salamine (480. pr. Kr.) je pomorska bitka između združene flote grčkih polisa i flote perzijskog vladara Kserksa I. koja se odvijala u tjesnacu između otoka Salamine i kopna.
Pogledaj Jonski ustanak i Bitka kod Salamine
Bitka kod Termopila
Bitka kod Termopila (kolovoz ili rujan 480. pr. Kr.) vođena je u sklopu Grčko-perzijskih ratova, odnosno druge perzijske ekspedicije predvođene velikim kraljem Kserksom, sinom Darija Velikog.
Pogledaj Jonski ustanak i Bitka kod Termopila
Bospor
Bospor (označeno crveno) Bospor i Carigrad Bospor je tjesnac između Europe i Male Azije koji povezuje Crno s Mramornim morem.
Pogledaj Jonski ustanak i Bospor
Ciceron
Bista '''Cicerona''' u dobi od 60 godina. Marko Tulije Ciceron (lat. Marcus Tullius Cicero; Arpin, 3. siječnja 106. pr. Kr. – Formijan kod Gajete, 7. prosinca 43. pr. Kr.), državnik, odvjetnik, politički teoretičar, filozof i najveći rimski govornik.
Pogledaj Jonski ustanak i Ciceron
Cikladi
Položaj Ciklada na zemljovidu Grčke Cikladi ili Kikladi (grčki:Κυκλάδες) je naziv za skupinu otoka u Egejskom moru, koja se nalazi jugoistočno od centralnog dijela grčkog kopna Atike i sjeverno od otoka Krete.
Pogledaj Jonski ustanak i Cikladi
Cilicija (satrapija)
Anatolije s '''Cilicijom''' na jugu Cilicija (tur. Çukurova) je antička satrapija (pokrajina) Perzijskog Carstva.
Pogledaj Jonski ustanak i Cilicija (satrapija)
Cipar
Cipar je otočna država u istočnom Sredozemlju. Cipar je dugo bio raskrižje Europe, Azije i Afrike, i još uvijek su prisutni mnogi tragovi drevnih civilizacija – rimske, bizantinske i venecijanske. Glavne gospodarske aktivnosti otoka su turizam, trgovačka mornarica, izvoz odjeće i farmaceutskih proizvoda, te poslovne usluge.
Pogledaj Jonski ustanak i Cipar
Dardaneli
Dardaneli (označeno žutom) Dardaneli (turski: Çanakkale Boğazı - "tjesnac Çanakkale", grčki: Δαρδανέλλια, transl. Dardanéllia), u antici poznat kao Helespont ("Helino more"), je uski, prirodni tjesnac i međunarodno značajan plovni put u sjeverozapadnoj Turskoj koji čini dio granice između kontinenata Europe i Azije i odvaja azijsku Tursku od europske Turske.
Pogledaj Jonski ustanak i Dardaneli
Darije I. Veliki
Darije I. Veliki, (549. – 486. pr. Kr.), perzijski je veliki kralj iz iranske dinastije Ahemenida koji je vladao Perzijskim Carstvom od 522. do 486. pr. Kr. Ostao je zapamćen kao jedan od najvećih starovjekovnih vladara.
Pogledaj Jonski ustanak i Darije I. Veliki
Datis
Datis ili Dat je bio medijski admiral u službi Perzijskog Carstva u doba vladavine Darija Velikog.
Pogledaj Jonski ustanak i Datis
Dauris
Dauris (perz. Dauriša, grč. Δαυρίσης) je bio perzijski general u doba Jonskog ustanka, te zet perzijskog vladara Darija Velikog.
Pogledaj Jonski ustanak i Dauris
Demokracija
Glasovanje u Francuskoj 2007. Izravna demokracija u Švicarskoj Pojam demokracija označava pluralistički oblik vlasti u kojem sve odluke neke države donosi izravno ili neizravno većina njezinih građana kroz izbore.
Pogledaj Jonski ustanak i Demokracija
Diodor Sicilski
Diodor Sicilski (grč. Διόδωρος Σικελιώτης, 90. do 27. pr. Kr.), grčki je povjesničar koji se rodio u antičkom gradu Agiriumu na otoku Siciliji.
Pogledaj Jonski ustanak i Diodor Sicilski
Dorani
Dorani - Jedna od glavnih staro-helenskih grupa naroda izvorno naseljeni blizu planine Olimp.
Pogledaj Jonski ustanak i Dorani
Drevni Egipat
Gizi najprepoznatljiviji su simboli civilizacije drevnog Egipta. Drevni Egipat bila je drevna civilizacija u sjeveroistočnoj Africi, smještena uz rijeku Nil što je danas moderna država Egipat.
Pogledaj Jonski ustanak i Drevni Egipat
Efez
Efez je antički grad na zapadnoj obali Male Azije, na mjestu gdje je nekad bilo ušće rijeke Kaistros, u današnjoj Turskoj.
Pogledaj Jonski ustanak i Efez
Egejsko more
Karta Egejskog mora Egejsko more (grč. Aigaion, tur. Ege, mak. Belo more ("Бело море")) je dio Sredozemlja, a leži između Grčke i Turske.
Pogledaj Jonski ustanak i Egejsko more
Engleski jezik
skyblue Države u kojima je engleski jezik samo službeni Engleski jezik (ISO 639-3: eng) jedan je od dvaju jezika engleske podskupine zapadnogermanskih jezika kojim govori više od 328 008 000 ljudi, a poznaje ga 508 milijuna diljem svijeta od čega većina živi na području Ujedinjenoga Kraljevstva (55 000 000; 1984.), Sjedinjenih Američkih Država (210 000 000; 1984.), Australije (15 682 000; 1987), Novog Zelanda (3 213 000; 1987.), Irskoj (2 600 000; 1983.), Zimbabveu (375 490; 1969.), Singapuru (227 000; 1985.), Liberiji (69 000; 1993.), Izraelu (100 000; 1993.) i drugdje.
Pogledaj Jonski ustanak i Engleski jezik
Eolija
Anatolije Ostaci drevne eolijske civilizacije pokraj današnjeg Izmira Eolija (grč. Αιολίς: „Aiolís“) je drevna regija koja obuhvaća sjeverozapadno obalno podučje Male Azije, te nekoliko okolnih otoka od kojih je najvažniji Lezbos.
Pogledaj Jonski ustanak i Eolija
Eretrija
Eretrija (grč.: Ερέτρια) je bila polis u Drevnoj Grčkoj, smješten na zapadnoj obali otoka Eubeje južno od grada Halkide, odnosno nasuprot obali Atike koju dijeli Eubejski zaljev.
Pogledaj Jonski ustanak i Eretrija
Esej
Michel de Montaigne Francis Bacon Esej je kraća prozna vrsta u kojoj se obrađuje različita tematika, bilo iz života ili iz znanosti, na način koji uključuje razmišljanje i zaključivanje, ali također ima i sposobnost umjetničkog oblikovanja.
Pogledaj Jonski ustanak i Esej
Eubeja
Eubeja (novogrčki: Εύβοια - Évia - starogrčki: Εὔβοια) je drugi po veličini grčki otok nakon Krete.
Pogledaj Jonski ustanak i Eubeja
Europa
Europa je zapadni dio Euroazije i zasebni kontinent.
Pogledaj Jonski ustanak i Europa
Falanga (bojni poredak)
Falanga Falanga je bila bojni poredak pješaštva u antičko doba.
Pogledaj Jonski ustanak i Falanga (bojni poredak)
Fenicija
Fenicija (grč. Phoinike - purpurna zemlja) je bila područje istočnog Sredozemlja, na teritoriju današnjeg Libanona, Izraela i Sirije.
Pogledaj Jonski ustanak i Fenicija
Frigija
Karta Frigije u njenom najmanjem (žuto) i najvećem (narančasto) opsegu Frigija (grč. Φρυγία) je antička pokrajina u središnjoj Anatoliji (današnja Turska) odnosno naziv za drevno kraljevstvo koje se protezalo regijom.
Pogledaj Jonski ustanak i Frigija
General
General (od lat. generalis - opći) je osoba koja se nalazi u vrhu vojne ili, nešto rjeđe, policijske hijerarhije.
Pogledaj Jonski ustanak i General
Grčki hram
Rekonstrukcija klasičnog dorskog hrama, Gliptoteka u Münchenu. Tlocrti raznih vrsta grčkih hramova. ''Partenon u Nashville-u'', Tennessee, SAD je replika u prirodnoj veličini grčkog Partenona. U grčkoj arhitekturi najvažnija zgrada bio je hram.
Pogledaj Jonski ustanak i Grčki hram
Grčko-perzijski ratovi
Grčko-perzijski ratovi ili Perzijski ratovi su serija vojnih sukoba između grčkih polisa i Perzijskog Carstva koji počinju 499. pr. Kr. i traju punih 50 godina, sve do 449. pr. Kr. Termin Perzijski ratovi odnosi se na ekspedicije Darija Velikog (490. pr. Kr.) i njegova sina Kserksa I. (480. – 479.
Pogledaj Jonski ustanak i Grčko-perzijski ratovi
Grci
Grčki tradicionalni plesači iz Sfakie s Krete. Grci (Heleni; Hellenes; grč. Έλληνες), jedini narod iz helenske grane Indoeuropljana nastanjen na području današnje Grčke, kojoj pripadaju osim kopnenog dijela, Peloponeza, Krete i otočja i otočići u Egejskom moru.Grci su se nazivali Heleni.
Pogledaj Jonski ustanak i Grci
Halikarnas
Halikarnas (grčki: Άλικαρνᾱσσός - Halikarnassós ili Ἁλικαρνασσός - Alikarnassós, turski: Halikarnas, današnji Bodrum) bio je antički grčki grad u Maloj Aziji, i glavni grad Karije.
Pogledaj Jonski ustanak i Halikarnas
Halkida
Halkida (grčki: Χαλκίδα) prije zvana Halkis na (starogrčkom jeziku katarevusa: Χαλκίς) je najveći grad na grčkom otoku Eubeji i sjedište istoimene prefekture Eubeja.
Pogledaj Jonski ustanak i Halkida
Harpag
Kira Velikog, u čijoj je vojsci '''Harpag''' bio jedan od glavnih zapovjednika Harpag (grč. Harpagos, Harpagus ili Hypargus; akad. Arbaku ili Arbaces) je bio medijski general u 6. stoljeću pr. Kr., koji je prema Herodotu u bitci kod Pasargada prešao na stranu perzijskog vođe Kira Velikog te mu pomogao da uspostavi Ahemenidsko Perzijsko Carstvo.
Pogledaj Jonski ustanak i Harpag
Hekatej Milećanin
Zemljovid svijeta(Hekatej Milećanin, oko 500. pr. Kr.) Hekatej Milećanin (grč. Ἑκαταῖος, oko 550. – 476. pr. Kr.), starogrčki povjesničar i zemljopisac.
Pogledaj Jonski ustanak i Hekatej Milećanin
Herodot
Ἡρόδοτος Ἁλικαρνᾱσσεύς Svijet prema Herodotu Herodot (grč.; Halikarnas, Grčka, 484. pr. Kr. − Turij, Italija, 424. pr. Kr.) bio je grčki povjesničar prozvan „ocem povijesti“.
Pogledaj Jonski ustanak i Herodot
Hij
Khíos ili Hij, Hios (grčki: Χίος), je peti po veličini grčki otok sa svojih 842 km² u Egejskom moru udaljen samo 7 km od Male Azije.
Pogledaj Jonski ustanak i Hij
Hijam
Hijam (grč. Hymaees) je bio perzijski vojni zapovjednik u službi Darija Velikog tokom Jonskog ustanka.
Pogledaj Jonski ustanak i Hijam
Hoplit
Hoplit Hoplit je bio pješak u staroj Grčkoj iz 7.
Pogledaj Jonski ustanak i Hoplit
Jonija
Male Azije Jonija (starogrčki Ἰωνία ili Ἰωνίη) antička je regija na središnjoj obali zapadne Male Azije u današnjoj Turskoj, odnosno u području oko grada Izmira (nekadašnje Smirne).
Pogledaj Jonski ustanak i Jonija
Judeja
Judeja (יהודה "Zahvala", standardni hebrejski Yəhuda, tiberijski hebrejski Yəhûḏāh) (grčki: Ιουδαία), (latinski: Iudaea) je izraz koji se koristi za južni planinski dio povijesne Zemlje Izrael (hebrejski: ארץ ישראל Eretz Yisrael), područje koje je danas podijeljeno između Izraela i Zapadne obale, te, po nekim geografskim definicijama Judeje, Jordana.
Pogledaj Jonski ustanak i Judeja
Karija
Male Azije Karija (luv. Karuwa: „Strma zemlja“, grč. Καρία), povijesna je regija u jugozapadnom dijelu Male Azije na obali Egejskog mora.
Pogledaj Jonski ustanak i Karija
Kir Veliki
Kir Veliki (rođen 600. ili 576. pr. Kr., umro u kolovozu 530. ili 529. pr. Kr.), perzijski je veliki kralj iz iranske dinastije Ahemenida, vojskovođa, zakonodavac i osnivač Perzijskoga Carstva.
Pogledaj Jonski ustanak i Kir Veliki
Klazomena
Radionica za proizvodnju maslinovog ulja u Klazomeni Klazomena (također Clazomenae, grčki: Κλαζομεναί, Klazomenai, suvremeni Kilizman kraj İzmira u Turskoj) bio je drevni grčki grad u Joniji i član Jonskog dodekapolisa (konfederacije dvanaest gradova), te jedan od prvih gradova koji je kovao srebrni novac.
Pogledaj Jonski ustanak i Klazomena
Kolofon
Kolofon (explicit) iz 1471., izdavač Peter Schöffer iz Mainza. hrvatskog ćiriličkog molitvenika iz 1512. Kolofon (od grč. ϰολοφών - kraj, završetak) su podatci koji se obično nalaze na kraju knjige.
Pogledaj Jonski ustanak i Kolofon
Kolonija
Kolonijalne sile i njihove kolonije Pod kolonijom se u novom vijeku podrazumijeva osvojeni teritorij izvan područja matične države koji se najčešće nalazi na drugom kontinentu i koji nema vlastitu političku, vojnu ili gospodarsku vlast.
Pogledaj Jonski ustanak i Kolonija
Konjica
''Garde républicaine'', 8. svibnja 2005. Konjica ili konjaništvo, povijesni rod vojske čiji su pripadnici konjanici.
Pogledaj Jonski ustanak i Konjica
Kraljevina Makedonija
Izvorna Kraljevina Makedonija Aleksandra Kraljevina Makedonija (grč. Μακεδονία) je naziv antičkog kraljevstva koje se nalazilo u središnjem dijelu Balkanskog poluotoka.
Pogledaj Jonski ustanak i Kraljevina Makedonija
Krez
Lidijski kralj '''Krez''' na slici ''Krezov danak'' od Claude Vignona iz 1629. Krez (grč. Κροῖσος; Croesus) (595. - oko 547. pr. Kr.) je bio kralj Lidije od 561. pr. Kr. do poraza protiv Perzijanaca oko 547. pr.
Pogledaj Jonski ustanak i Krez
Kserkso I.
Kserkso I. Veliki (vladao od 486. – 465. pr. Kr.) bio je perzijski vladar iz iranske dinastije Ahemenida koji je vladao Perzijskim Carstvom.
Pogledaj Jonski ustanak i Kserkso I.
Lezbos
Lezbos ili Lezb (Lesbos, novogrčkim izgovorom „Lesvos“) je treći po veličini otok u Grčkoj i najveći u skupini Egejskih otoka.
Pogledaj Jonski ustanak i Lezbos
Licija
Male Azije LicijaVidi:• Opća i nacionalna enciklopedija: • Hrvatski obiteljski leksikon: (iz lat. Lycia) ili Likija (iz grč. Λυκία - Lykía; lik. Trm̃mis), starovjekovna regija u jugozapadnoj Anatoliji odnosno današnjoj Turskoj.
Pogledaj Jonski ustanak i Licija
Lidija
Anatolije s označenom '''Lidijom''' na zapadu Lidijski kralj Krez na slici ''Krezov danak'' od Claude Vignona, 1629. Lidija (asirski: Luddu; grčki: Λυδία) je geografski naziv na regiju u zapadnoj Maloj Aziji, odnosno povijesni naziv za kraljevstvo iz Željeznog doba, perzijsku satrapiju, te za rimsku provinciju.
Pogledaj Jonski ustanak i Lidija
Luk (oružje)
Moderni luk Luk je vrsta oružja, danas uglavnom dio sportske opreme za streličarstvo.
Pogledaj Jonski ustanak i Luk (oružje)
Mala Azija
Mala Azija je veliki poluotok u Aziji (Turska), koji pripada Prednjoj Aziji.
Pogledaj Jonski ustanak i Mala Azija
Maraton, Grčka
Maraton (dimotiki: Μαραθώνας, Marathónas; atički/ katarevusa) je antički grčki grad – država, danas grad u Grčkoj.
Pogledaj Jonski ustanak i Maraton, Grčka
Mardonije
Mardonije (? - 479. pr. Kr.) bio je jedan od vodećih perzijskih vojnih zapovjednika Ahemenidskog Carstva u vrijeme ratova protiv Grčke početkom 5. stoljeća pr. Kr., u doba vladavine velikih kraljeva Darija Velikog i Kserksa Velikog.
Pogledaj Jonski ustanak i Mardonije
Mauzol
Kip za koji se prepostavlja da predstavlja Mauzola Ostatci mauzoleja u današnjem Bodrumu Mauzol (grč.: Μαύσωλος; Mauzolus) bio je antički vladar (satrap) u maloazijskoj perzijskoj provinciji Kariji (377. – 353. pr. Kr.). Pročuo se kad je uzeo učešće u satrapskoj pobuni (367.
Pogledaj Jonski ustanak i Mauzol
Mazar
Mazar je bio medijski general koji je u 6. stoljeću pr. Kr. prešao na stranu Kira Velikog i pomogao mu da svrgne medijskog kralja Astijaga odnosno da stvori Ahemenidsko Perzijsko Carstvo.
Pogledaj Jonski ustanak i Mazar
Medijci
Medijci Medija Medijci su stari iranski narod srodan Perzijancima koji se na područje Medije što se prostirala između Kaspijskog mora i Mezopotamije nastanio u 2. tisućljeću pr. Kr. Ovaj kraj danas pripada suvremenom Iranu, Iraku i Turskoj.
Pogledaj Jonski ustanak i Medijci
Megabat
Megabat je bio Megabazov sin, rođak Darija Velikog i satrapa Artaferna Starijeg, te perzijski admiral na prijelazu iz 6. u 5. stoljeće pr. Kr. Prema grčkim povjesničarima, kasnije je služio kao satrap Frigije, dok glineni zapisi iz Perzepolisa spominju Megabata na mjestu satrapa Arahozije.
Pogledaj Jonski ustanak i Megabat
Mikenska kultura
Razmještaj najpoznatijih mikenskih arheoloških nalazišta u Grčkoj. Mikenska kultura je arheološka kultura brončanog doba u Grčkoj (oko 1600. pr. Kr. - 1100. pr. Kr.) koje pripada Heladskom razdoblju (3200. pr. Kr. - 1050. pr. Kr.) egejske kulture.
Pogledaj Jonski ustanak i Mikenska kultura
Milet
Karta drevnog Mileta i okolice Plan Hipodamusovog Mileta, 479. pr. Kr., jonskog grada Mileta Milet (grč. Μίλητος; „Milētos“, lat. Miletus) je bio antički grad na zapadnoj obali Anatolije (današnja Turska), odnosno na istočnoj obali Egejskog mora pokraj ušća rijeke Maeander koja je razdvajala drevne pokrajine Joniju i Kariju.
Pogledaj Jonski ustanak i Milet
Mramorno more
Mramorno more (na turskom, Marmara Denizi, na grčkom, Θάλασσα τουΜαρμαρά ili Προποντίδα, Propontida) unutarnje je more između Europe i Azije i predstavlja dio euroazijske unutarnje granice.
Pogledaj Jonski ustanak i Mramorno more
Nacionalizam
Nacionalizam je ideologija ili svjetonazor u kojoj je nacionalni identitet odsudan za oblikovanje i opstojnost jedne suverene države.
Pogledaj Jonski ustanak i Nacionalizam
Naksos (otok)
Naksos (grčki: Νάξος) je najveći otok (430 km²) u otočnoj skupini Ciklada u grčkom Egeju.
Pogledaj Jonski ustanak i Naksos (otok)
Novogrčki jezik
Novogrčki (moderni grčki; ISO 639-3:; helenski, grčki: Ελληνική γλώσσα) službeni je jezik Grčke i grčkog dijela Cipra, a od 1981. jedan je od službenih jezika EU.
Pogledaj Jonski ustanak i Novogrčki jezik
Otan
Otan (perz. Utāna) je bio perzijski plemić i jedan od sedmorice Perzijanaca koji su 522. pr. Kr. pod vodstvom Darija Velikog svrgnuli uzurpatora Gaumatu.
Pogledaj Jonski ustanak i Otan
Perzijanci
Perzijanci su najmnogoljudniji iranski narod, kojeg karakterizira upotreba perzijskog jezika.
Pogledaj Jonski ustanak i Perzijanci
Perzijski zaljev
Perzijski zaljev ili Arapski zaljev (perz. خلیج فارس; Halīdž-e Fārs) morska je površina u Jugozapadnoj Aziji smještena između Iranske visoravni, Mezopotamije i Arapskog poluotoka.
Pogledaj Jonski ustanak i Perzijski zaljev
Pješaštvo
Hrvatske vojske. Pješaštvo se sastoji uglavnom od vojnika-pješaka.
Pogledaj Jonski ustanak i Pješaštvo
Plutarh
Plutarh (grčki: Πλούταρχος, Ploútarkhos, nakon što je postao rimski državljanin mijenja ime u Lucius Mestrius Plutarchus, Heroneja, oko 46. – Delfi, 127.) bio je starogrčki povjesničar, biograf i esejist. Rođen je u gradiću Heroneji u grčkoj pokrajini Beotiji vjerojatno za vrijeme vladanja rimskog cara Klaudija.
Pogledaj Jonski ustanak i Plutarh
Požar
Šumski požar Požar je nekontrolirano gorenje koje nanosi materijalnu štetu i/ili ugrožava ljudske živote.
Pogledaj Jonski ustanak i Požar
Polis
Polis (grč. πολις) je središnji koncept klasične političke teorije, vitalan za razumijevanje politike starog vijeka, prije svega starogrčke antike.
Pogledaj Jonski ustanak i Polis
Porez
Porezi su jedan od prihoda države i u čitavom poreznom sustavu su najvažniji i najizdašniji javni prihod.
Pogledaj Jonski ustanak i Porez
Povijest
Povijest ili historija (etim. od grčkog ἱστορία, istoria, istraga ili informacija, spoznaja dobivena istraživanjem, od glagola ἱστορεῖν, istraživati) u hrvatskom jeziku ponekad se razgovorno koriste kao istoznačnice za prošlu zbilju (lat.
Pogledaj Jonski ustanak i Povijest
Povjesničar
Povjesničar je osoba koja se bavi proučavanjem povijesti, tj.
Pogledaj Jonski ustanak i Povjesničar
Renesansa
Leonarda. Renesansa je jedno od najkreativnijih razdoblja u književnosti i umjetnosti koje je označilo prekid sa srednjim vijekom.
Pogledaj Jonski ustanak i Renesansa
Roman
Roman je najopširnija prozna književna vrsta, a u današnje vrijeme i najpopularnija.
Pogledaj Jonski ustanak i Roman
Sam
Sam ili SamosSlaven Ravlić, gl.
Pogledaj Jonski ustanak i Sam
Sard
*Sard (Turska).
Pogledaj Jonski ustanak i Sard
Satrap
Satrap (perz.: ساتراپ) je naziv za namjesnika određene provincije koji se koristio u doba antičke Medije, Perzijskih Carstava u doba Ahemenida i Sasanida, te helenističkih carstava.
Pogledaj Jonski ustanak i Satrap
Sicilija
Sicilija (talijanski i sicilijanski: Sicilia) je autonomna regija u Italiji i najveći otok u Sredozemnom moru.
Pogledaj Jonski ustanak i Sicilija
Skudra
grčko-perzijskih ratova Skudra (grč. Σκύδρα; iz perz. Skudra), satrapija Ahemenidskog Perzijskog Carstva smještena u Europi od kasnih 510-ih do 479. ili 465. pr. Kr. Postojanje ove upravne jedinice nižeg značaja ovjereno je na perzijskim klinopisima u Nakš-e Rustamu odnosno egipatskim epigrafskim zapisima, a najčešće se identificira s Trakijom s obzirom na to da perzijski izvori navode kako su je naseljavala tri naroda: Saka Paradraja (Skiti), Jauna Takabara (Grci ili Makedonci), te Skudre (najvjerojatnije Tračani).
Pogledaj Jonski ustanak i Skudra
Sparta
Teritorij Sparte Sparta (Σπάρτη) je grad na grčkom poluotoku Peloponezu.
Pogledaj Jonski ustanak i Sparta
Stara Grčka
Teritorij Stare Grčke, oko 550. pr. Kr. Stara Grčka ili Helada (stilski obilježeno) je naziv koji se koristi za opisivanje svijeta u kojem se govorilo grčkim jezikom u doba antike.
Pogledaj Jonski ustanak i Stara Grčka
Strijela
Strijele Strijela je drveni ili metalni štap (šipka) s kamenim ili metalnim šiljkom, koja se izbacuje iz luka ili samostrela.
Pogledaj Jonski ustanak i Strijela
Suza (Iran)
Suza (perz. شوش: Šuš, hebr. שושן: Shushan, grč. Σοῦσα: Sousa, lat. Susa); starovjekovni je grad iz razdoblja Elama odnosno iranskih carstva Ahemenida i Parta.
Pogledaj Jonski ustanak i Suza (Iran)
Sveta Gora
Sveta Gora (za pravoslavne vjernike: Sveta Gora Atonska, Svetyje Gori Atona) je autonomna monaška (monačka) država u sastavu Helenske Republike.
Pogledaj Jonski ustanak i Sveta Gora
Tigris
Tigris (grč. ἡ Τίγρης; sumerski: Idigna; staroperzijski: Tigrā-; turski: Dicla; kurdski: Dîjle; arap. دجلة Diğlä; heb. חידקל Ḥîddeqel) je istočnija od dvije velike rijeke koje protječu Mezopotamijom (druga je Eufrat), a izvire u brdima Anatolije, te nastavlja kroz Irak do Perzijskog zaljeva.
Pogledaj Jonski ustanak i Tigris
Tračani
Trački ratnik Tračani (engl. Thracians) je naziv za oko 200 plemena Tračko-Ilirske grane Indoeuropljana nastanjenih negdje od 2000.
Pogledaj Jonski ustanak i Tračani
Tracija (regija)
Turske Tracija (iz lat. Thracia) ili Trakija (iz grč. Θράκη - Thráki; danas bug. Тракия i tur. Trakya), suvremena zemljopisna regija smještena na krajnjem jugoistočnom dijelu Balkanskog poluotoka.
Pogledaj Jonski ustanak i Tracija (regija)
Troveslarka
Troveslarka je hrvatski naziv za sljedeće tipove lađi odnosno brodova.
Pogledaj Jonski ustanak i Troveslarka
Tukidid
Tukidid Tukidid (grč.; oko 460. pr. Kr. – oko 395. pr. Kr.) bio je starogrčki povjesničar koji je opisao Peloponeski rat.
Pogledaj Jonski ustanak i Tukidid
Utvrdno graditeljstvo
Dubrovačke gradske zidine Tvrđava Nehaj (16. st.) iznad Senja Rijeci Utvrde ili fortifikacije su vojne građevine i konstrukcije namijenjene obrambenom ratovanju.
Pogledaj Jonski ustanak i Utvrdno graditeljstvo
Veliki kralj
Veliki kralj (grč. βασιλεύς μέγας basileus megas) je kralj koji vlada nad više kraljeva.
Pogledaj Jonski ustanak i Veliki kralj
Zapadni svijet
Područja Europe koja pripadaju zapadnoj civilizaciji, prema Samuelu Huntigtonu. Kravata, odjevni predmet hrvatskog podrijetla kao dio zapadne kulture. Deklaracija o pravima čovjeka i građanina. Zapadni svijet (ili često samo Zapad, rjeđe, Okcident od Occidens, latinske riječi za zapad) je termin koji se koristi za države koje su kroz povijest bile pod utjecajem zapadnjačke kulture i običaja.
Pogledaj Jonski ustanak i Zapadni svijet
Zeus
Zeus (grč. N., Zéus; G, Diós) u grčkoj mitologiji vrhovni je starogrčki bog, vladar Olimpa, bog neba i grmljavine.
Pogledaj Jonski ustanak i Zeus
Vidi također
Ratovi stare Grčke
- Bitka kod Alalije
- Dijadosi
- Grčko-perzijski ratovi
- Jonski ustanak
- Korintski rat
- Kraljevski mir
- Peloponeski rat
Također poznat kao Jonska pobuna.