Brže od pregledniku!
99 odnosi: Aix-en-Provence, Arantxa Sánchez Vicario, Atena (grad), Atlanta, Georgia, Australija, Španjolska, Švicarska, Ženeva, Čehoslovačka, Bad Homburg vor der Höhe, Belgija, Berlin, Brazil, Charleroi, Davisov kup, Engleski jezik, Francuska, Frankfurt na Majni, Freiburg, Gran Canaria, Grčka, Hopmanov kup, Italija, Japan, Johannesburg, Južna Afrika, Kanada, Las Vegas, Nevada, London, Madrid, Melbourne, Moskva, Nagoja, Napulj, Nizozemska, Njemačka, Nottingham, Pariz, Perth, Philadelphia, Prag, Rusija, São Paulo, Sjedinjene Američke Države, Slovačka, Sovjetski Savez, Sveučilište Stanford, Svjetsko momčadsko prvenstvo u tenisu, Tokio, Torino, ..., Ujedinjeno Kraljevstvo, Valencia, Vancouver, Zürich, 1963., 1964., 1965., 1966., 1967., 1968., 1969., 1970., 1971., 1972., 1973., 1974., 1975., 1976., 1977., 1978., 1979., 1980., 1981., 1982., 1983., 1984., 1985., 1986., 1987., 1988., 1989., 1990., 1991., 1992., 1993., 1994., 1995., 1996., 1997., 1998., 1999., 2000., 2001., 2003., 2004., 2005., 2006., 2007., 2008.. Proširite indeks (49 više) »
Aix-en-Provence
Aikška katedrala. Aix-en-Provence je lječilišni grad na jugu Francuske, sjedište istoimene nadbiskupije.
Novi!!: Kup federacija i Aix-en-Provence · Vidi više »
Arantxa Sánchez Vicario
Aranzazu (Arantxa) Isabel Maria Sánchez Vicario (Barcelona, 18. prosinca 1971.) je bivša profesionalna španjolska tenisačica i bivši svjetski broj 1. U svojoj karijeri osvojila je 10 Grand Slam titula (4 u pojedinačnoj konkurenciji i 6 u igri parova).
Novi!!: Kup federacija i Arantxa Sánchez Vicario · Vidi više »
Atena (grad)
Atena (grč. Αθήνα, Athina) je glavni grad Grčke i jedan od najpoznatijih gradova u svijetu.
Novi!!: Kup federacija i Atena (grad) · Vidi više »
Atlanta, Georgia
Atlanta je glavni i najveći grad u američkoj saveznoj državi Georgiji, a ujedno je i sjedište okruga Fulton, iako se dio grada, koji mu je pridodan 1909., nalazi u okrugu DeKalb, a veći dio zračne luke je smješten u okrugu Clayton.
Novi!!: Kup federacija i Atlanta, Georgia · Vidi više »
Australija
Australija je država koja zauzima kontinent Australiju, otok Tasmaniju i brojne manje otoke u Indijskom i Tihom oceanu na Zemljinoj južnoj polutki.
Novi!!: Kup federacija i Australija · Vidi više »
Španjolska
Španjolska (špa. España), službeno Kraljevina Španjolska (špa. Reino de España, kat. Regne d'Espanya, bas. Espainiako Erresuma, okc. Reialme d'Espanha), suverena je europska država, po ustavnom uređenju parlamentarna monarhija. Od 1986. godine članica je Europske unije. Smještena na jugozapadu Europe, Španjolska zauzima veći dio Pirenejskog poluotoka. Dio su njenog teritorija i dva arhipelaga, smještena u Sredozemnom moru (Balearski otoci) i Atlantskom oceanu (Kanarski otoci), sjevernoafrički primorski gradovi Ceuta i Melilla, koji su pod španjolskom upravom te enklava Llívia u francuskim Pirenejima. Španjolska na sjeveru graniči s Francuskom i Andorom, na zapadu s Portugalom te s britanskim posjedom Gibraltarom na jugu. Sjevernoafrički teritoriji pod španjolskom upravom graniče s Marokom. Ukupna dužina španjolske kopnene granice je 1918 km. Glavni grad Kraljevine Španjolske je Madrid. Grad s 3.155.359 stanovnika (Zajednica Madrida 5.964.143) smješten je u središtu Pirenejskog poluotoka. Drugi veći gradovi su Barcelona, Valencia, Sevilla, Zaragoza i Málaga. Članica je Ujedinjenih naroda, Europske unije, OECD-a i NATO-saveza.
Novi!!: Kup federacija i Španjolska · Vidi više »
Švicarska
Švicarska Konfederacija ili Švicarska (lat. Confœderatio Helvetica, njem. Schweizerische Eidgenossenschaft, fra. Confédération suisse, tal. Confederazione Svizzera, retoromanski Confederaziun Svizerra) je savezna država 26 kantona u središnjoj Europi. Graniči s Lihtenštajnom i Austrijom na istoku, Francuskom na zapadu, Italijom na jugu i jugoistoku, te Njemačkom na sjeveru. Švicarska ima dugu tradiciju neutralnosti, ali i međunarodne suradnje i sjedište je brojnih međunarodnih organizacija.
Novi!!: Kup federacija i Švicarska · Vidi više »
Ženeva
Ženeva (fr. Genève, njem. Genf, tal. Ginevra, roh. Genevra) je drugi grad po veličini u Švicarskoj.
Novi!!: Kup federacija i Ženeva · Vidi više »
Čehoslovačka
Čehoslovačka je bila srednjoeuropska država nastala kao državna zajednica Češke i Slovačke, a postojala je od 1918. do 1939. te od 1945. do 1992. godine.
Novi!!: Kup federacija i Čehoslovačka · Vidi više »
Bad Homburg vor der Höhe
Bad Homburg vor der Höhe ili samo Bad Homburg kako ga stanovnici zovu, je grad u njemačkoj pokrajini Hessen od 52.528 stanovnika, poznat kao ladanjski grad i termalno kupalište, a i po svom kasinu, kao njemački Monte Carlo.
Novi!!: Kup federacija i Bad Homburg vor der Höhe · Vidi više »
Belgija
Belgija, službeno Kraljevina Belgija (niz.: Koninkrijk België; fra.: Royaume de Belgique; njem.: Königreich Belgien) država je u zapadnoj Europi, graniči s Nizozemskom na sjeveru, Njemačkom na istoku, Luksemburgom na jugoistoku i Francuskom na jugozapadu, te izlazi na Sjeverno more. Površinom s prostire na 30 528 km² te ima više od 11,5 milijuna stanovnika. S 380 stanovnika po km² jedna je od najnapučenijih europskih država. Njena institucionalna organizacija je složena i strukturirana na regionalnoj i jezičnoj osnovi. Podijeljena je na tri visoko autonomne regije: Flamanska regija (Flandrija) na sjeveru, Valonska regija (Valonija) na jugu i Regija glavnog grada Bruxellesa. Bruxelles je najmanja i najgušće naseljena regija, kao i najbogatija regija u smislu BDP-a po glavi stanovnika. Belgija je na kulturnom križanju germanske i romanske Europe te je jezično podijeljena s nizozemskim govornim područjem u Flandriji na sjeveru, francuskim u Valoniji na jugu te malim njemačkim govornim područjem na istoku, što je odraženo u državnim institucijama i političkoj povijesti. Glavni grad Bruxelles je dvojezično područje, iako većina stanovnika govori francuskim jezikom. Belgija je ime dobila po keltskom plemenu imena Belgae te od rimske provincije na sjeveru Galije poznate kao Gallia Belgica. U srednjem vijeku Belgija je bila središte trgovine i umjetnosti. Od 16. stoljeća poprište je mnogih ratova između europskih sila. Neovisnost od Nizozemske dobila je 1830. godine. Belgija je jedna od osnivačkih članica Europske unije i NATO-a. U glavnom belgijskom gradu Bruxellesu sjedište je tih dviju organizacija.
Novi!!: Kup federacija i Belgija · Vidi više »
Berlin
Berlin je s više od 3,6 milijuna stanovnika najveći i glavni grad Njemačke i najveći grad Europske unije.
Novi!!: Kup federacija i Berlin · Vidi više »
Brazil
Brazil (port. Brasil IPA bɾaˈziw), službeno Savezna Republika Brazil (port.
Novi!!: Kup federacija i Brazil · Vidi više »
Charleroi
Charleroi (valonski: Tchålerwè) je grad u belgijskoj regiji Valoniji, pokrajina Hainaut, čije je i administrativno središte.
Novi!!: Kup federacija i Charleroi · Vidi više »
Davisov kup
Davisov kup Davisov kup ime je svjetskog prvenstva u tenisu koje se održava svake godine od 1900. godine.
Novi!!: Kup federacija i Davisov kup · Vidi više »
Engleski jezik
skyblue Države u kojima je engleski jezik samo službeni Engleski jezik (ISO 639-3: eng) jedan je od dvaju jezika engleske podskupine zapadnogermanskih jezika kojim govori više od 328 008 000 ljudi, a poznaje ga 508 milijuna diljem svijeta od čega većina živi na području Ujedinjenoga Kraljevstva (55 000 000; 1984.), Sjedinjenih Američkih Država (210 000 000; 1984.), Australije (15 682 000; 1987), Novog Zelanda (3 213 000; 1987.), Irskoj (2 600 000; 1983.), Zimbabveu (375 490; 1969.), Singapuru (227 000; 1985.), Liberiji (69 000; 1993.), Izraelu (100 000; 1993.) i drugdje.
Novi!!: Kup federacija i Engleski jezik · Vidi više »
Francuska
Francuska Republika (fra. République Française) je država u zapadnoj Europi, s nekoliko prekomorskih teritorija i otoka. Kontinentalna Francuska (France métropolitaine) graniči s Belgijom, Luksemburgom, Njemačkom, Švicarskom, Italijom, Monakom, Andorom i Španjolskom. Prekomorski posjedi uključuju Francusku Gvajanu u Južnoj Americi, te otoke poput Martinika, Réuniona i Nove Kaledonije u Atlantskom, Indijskom i Tihom oceanu. Francuska je jedna od zemalja osnivačica Europske unije, i njena teritorijem najveća članica. Također je zemlja osnivačica Ujedinjenih naroda, i jedna od pet stalnih članica Vijeća sigurnosti; pored toga je i članica grupa G7 i G-20, NATO-a, OECD-a, Frankofonije i niza drugih međunarodnih organizacija. Glavni ideali Francuske izraženi su u Deklaraciji o pravima čovjeka i građanina. Ustavom je definirana kao nedjeljiva, sekularna, demokratska i socijalna država. Jedna je od najrazvijenijih, najbogatijih i najprepoznatljivijih država svijeta, a s 82 milijuna turista godišnje i najposjećenija.
Novi!!: Kup federacija i Francuska · Vidi više »
Frankfurt na Majni
Frankfurt 1612. godine. Drugog svjetskog rata, svibanj 1945. Frankfurt na Majni (na njemačkom jeziku: Frankfurt am Main) je s više od 700.000 stanovnika najveći grad u njemačkoj saveznoj zemlji Hessen i poslije Berlina, Hamburga, Münchena i Kölna peti po veličini grad u Njemačkoj.
Novi!!: Kup federacija i Frankfurt na Majni · Vidi više »
Freiburg
Freiburg im Breisgau (njemački: Freiburg im Breisgau, alemanski: Friburg im Brisgau, francuski: Fribourg-en-Brisgau, talijanski: Friburgo in Brisgovia) nakon Stuttgarta, Mannheima i Karlsruhea četvrti je grad po veličini njemačke savezne pokrajine Baden-Württemberg i najjužniji njemački veliki grad.
Novi!!: Kup federacija i Freiburg · Vidi više »
Gran Canaria
Gran Canaria je španjolski otok i treći po veličini u skupini Kanarskog otočja.
Novi!!: Kup federacija i Gran Canaria · Vidi više »
Grčka
Grčka (grčki Ελλάδα Helada), službenog naziva Helenska Republika, je država u južnoj Europi. Nalazi se na obalama Egejskog, Jonskog i Sredozemnog mora. Graniči s Albanijom, Sjevernom Makedonijom, Bugarskom i Turskom. Ukupna dužina kopnene granice joj je 1 288 km, a dužina obale joj je 13 676 km. Najveća gustoća naseljenosti je oko Atene i njene luke Pireja, a najmanja u Epiru, Trakiji i središnjoj Grčkoj. Budući da je Grčka nerazvijena, oko 1/4 stanovništva trajno se odselilo u inozemstvo, a velik broj stanovništva zaposlen je u inozemstvu unatoč pomanjkanju radne snage, posebno u industrijskim djelatnostima. Etnička pripadnost.
Novi!!: Kup federacija i Grčka · Vidi više »
Hopmanov kup
Hopmanov kup (eng. Hopman Cup) je međunarodni ekipni teniski turnir koji se od 1989.
Novi!!: Kup federacija i Hopmanov kup · Vidi više »
Italija
Italija (tal. Italia), službeno Talijanska Republika (tal. Repubblica Italiana), država u južnoj Europi. Stari hrvatski izvori ju zovu i Talijanska. Sastoji se od Apeninskog poluotoka i dva velika otoka na Sredozemnom moru, Sicilije i Sardinije. Glavni grad je Rim. Jedina kopnena granica joj se nalazi na sjeveru, na Alpama, gdje graniči s Francuskom u zapadnom dijelu, Švicarskom na sjeverozapadnom dijelu, Austrijom na sjevernom dijelu, te Slovenijom na sjeveroistočnom dijelu. Uz kopnene granice ima i morsku granicu s Hrvatskom. Enklave, neovisne države San Marino i Vatikan nalaze se potpuno okružene državnim područjem Talijanske Republike. Italija je mjesto nastanka Rimskog Carstva, jednog od najvećih carstava starog stoljeća. Barbarske invazije uništile su Zapadno rimsko carstvo i omogućile stvaranje germanskih država na tlu Italije. Bizantsko Carstvo i Franačka su u ranom srednjem vijeku posjedile važne dijelove Italije. Kasnija podjela Italije na male države omogućile su Svetom rimskom carstvu, Francuskoj i Austriji da dominiraju talijanskom politikom. Italija je ujedinjena u drugoj polovini 19. stoljeća. Od ujedinjenja pa do kraja Drugog svjetskog rata, Kraljevina Italija je stvorila kolonijalno carstvo u Sredozemnom moru i istočnoj Africi. U 1946. godini, Italija je proglasila republiku. Jedna je od osnivača NATO-a, grupe G8 i Europske ekonomske zajednice, današnje Europske unije.
Novi!!: Kup federacija i Italija · Vidi više »
Japan
Japan (日本, Nippon ili Nihon, službeno, 日本国 Nippon-koku ili Nihon-koku) je otočna država u istočnoj Aziji smještena na lancu otoka istočno od Azijskog kontinenta, na zapadnom rubu Pacifičkog oceana sjeverno od Istočnokineskog mora.
Novi!!: Kup federacija i Japan · Vidi više »
Johannesburg
Johannesburg je najveći i najnaseljeniji grad u Južnoafričkoj Republici i središte najbogatije južnoafričke provincije, provincije Gauteng.
Novi!!: Kup federacija i Johannesburg · Vidi više »
Južna Afrika
Južna Afrika (službeno Republika Južna Afrika) država je na krajnjem jugu afričkog kontinenta, na obalama Atlantskog i Indijskog oceana.
Novi!!: Kup federacija i Južna Afrika · Vidi više »
Kanada
Kanada je, s površinom od 9.984.670 km², druga najveća država na svijetu po površini.
Novi!!: Kup federacija i Kanada · Vidi više »
Las Vegas, Nevada
Las Vegas je s 552.539 stanovnika (2006.) na 340 km² najveći grad Nevade i (uz Monte Carlo) najveći svjetski centar kockarske industrije.
Novi!!: Kup federacija i Las Vegas, Nevada · Vidi više »
London
London (eng. izgovor /ˈlʌndən/) glavni je grad Engleske i Ujedinjenog Kraljevstva.
Novi!!: Kup federacija i London · Vidi više »
Madrid
Gradski simbol:El oso y el madroño (hrv. - medvjed i planika) Madrid je glavni grad Španjolske od 1561. Grad Madrid ima 3.228.359 stanovnika po popisu stanovništva iz 2005.
Novi!!: Kup federacija i Madrid · Vidi više »
Melbourne
Melbourne je glavni grad australske pokrajine Victorije i drugi najveći grad u državi (2001. je imao 3.555.321 stanovnika).
Novi!!: Kup federacija i Melbourne · Vidi više »
Moskva
Moskva (rus. Москва, la. Moskva, IPA) glavni i najmnogoljudniji je grad, odnosno federalni subjekt Rusije.
Novi!!: Kup federacija i Moskva · Vidi više »
Nagoja
Nagoja Nagoja (名古屋市, nagoya-shi) je, s 2,2 milijuna stanovnika, četvrti po veličini grad u Japanu.
Novi!!: Kup federacija i Nagoja · Vidi više »
Napulj
Napulj (grčki: Νeapolis; napolitanski: Napule; talijanski: Napoli) glavni je grad talijanske pokrajine Kampanije (Campania), smješten na obali Tirenskoga mora.
Novi!!: Kup federacija i Napulj · Vidi više »
Nizozemska
Nizozemska je zemlja koja čini dio Kraljevine Nizozemske. Nalazi se u Zapadnoj Europi, a graniči s Njemačkom na istoku i Belgijom na jugu. Glavni grad Nizozemske je Amsterdam, a sjedište vlade je u Haagu. Karipski otoci Bonaire, Sint Eustatius, te Saba također čine dio posebne općinske jedinice unutar zemlje. Nizozemska ima 16,669.112 stanovnika na površini od 41.526 km2 što je čini jednom od najgušće naseljenijih država (401 stanovnik po km2). Oko 18% površine sačinjava voda, a veliki dio zemlje se nalazi ispod razine mora. Zemlja je zaštićena od vode pomoću sustava nasipa te raznih odvoda. Melioracijom tla stvaraju se polderi. Upravno je zemlja podijeljena u dvanaest provincija. Nizozemska postaje neovisna država za vrijeme Osamdesetogodišnjeg rata (1568. – 1648.) ustankom sjevernih i južnih Niskih Zemalja protiv španjolske vlasti. 1579. dolazi do stvaranja Utrechtške unije na sjeveru čime nastaje novi politički entitet. Aktom od Verlatinghe 1581. godine članice unije formalno deklariraju neovisnost pod zajedničkim nazivom Republika Sedam Ujedinjenih Nizozemskih ili kraće Nizozemska Republika. Početkom Dvanaestgodišnjeg mira oko 1609. godine zemlja dobiva i međunarodno priznanje dok ju Španjolska priznaje krajem Osamdesetgodišnjeg rata 1648. godine nakon mira u Münsteru. Od 1795. godine se Nizozemska počinje razvijati u nacionalnu državu, isprva kao Ujedinjeno Kraljevstvo Niskih Zemalja 1815. koje se raspada Belgijskom revolucijom 1830. godine. Danas je Nizozemska jedna od najrazvijenijih zemalja i drži deveto mjesto u svijetu u BDP-u po stanovniku (2011.) te treće mjesto u ljudskom razvojnom indeksu (2011.). Nizozemska ekonomija se većim dijelom zasniva na uslužnome sektoru te međunarodnoj trgovini. Nizozemska je od 1848. godine parlamentarna demokracija i ustavna monarhija, društveni poredak kod kojeg moć dijele kralj(ica), ministri i parlament. Nizozemska je jedan od suosnivača Europske unije, NATO saveza te Svjetske trgovinske organizacije. Zajedno s Belgijom i Luksemburgom sačinjava Benelux. Haag igra veliku međunarodnu ulogu na polju pravosuđa kao lokacija četiriju međunarodnih tribunala i dom Europola.
Novi!!: Kup federacija i Nizozemska · Vidi više »
Njemačka
Njemačka (njem. Deutschland), službeno: Savezna Republika Njemačka (njem. Bundesrepublik Deutschland) je država u srednjoj Europi. Na sjeveru graniči sa Sjevernim morem, Danskom i Baltičkim morem, na istoku s Poljskom i Češkom, na jugu s Austrijom i Švicarskom, a na zapadu s Francuskom, Luksemburgom, Belgijom i Nizozemskom. Njemačka je demokratska parlamentarna savezna država, koja se sastoji od 16 saveznih zemalja (njem. Bundesländer) od kojih su tri samostalni gradovi. Glavni grad je Berlin i u njemu su smješteni parlament (Bundestag) i vlada (Regierung). Ujedinjena je kao država za vrijeme Francusko-pruskog rata 1870./'71. Njemačka je jedna od najrazvijenijih država svijeta i jedna od osnivačkih članica Europske unije. Članica je i Ujedinjenih naroda, NATO-a, skupine G4, G7 i G8. S približno 82 milijuna stanovnika, druga je europska zemlja po broju stanovnika, a najveća u EU-u, te ima najsnažnije europsko gospodarstvo. Nakon SAD-a, Njemačka je druga najpopularnija migracijska destinacija u svijetu.
Novi!!: Kup federacija i Njemačka · Vidi više »
Nottingham
Nottingham je grad u Velikoj Britaniji u regiji East Midlands.
Novi!!: Kup federacija i Nottingham · Vidi više »
Pariz
Pariz (fra. Paris paʁi) je glavni i najveći grad Francuske.
Novi!!: Kup federacija i Pariz · Vidi više »
Perth
Perth ja najnaseljeniji grad i glavni grad australske države Zapadna Australija.
Novi!!: Kup federacija i Perth · Vidi više »
Philadelphia
Philadelphia je najveći grad američke savezne države Pennsylvanije i šesti po broju stanovnika u SAD-u. Godine 2008.
Novi!!: Kup federacija i Philadelphia · Vidi više »
Prag
Prag (češ. Praha), glavni je i s 1,3 milijuna stanovnika najveći grad Češke te njezino kulturno, gospodarsko i političko središte.
Novi!!: Kup federacija i Prag · Vidi više »
Rusija
Rusija (rus. ćir. Россия, lat. Rossija), službeno Ruska Federacija (rus. ćir. Российская Федерация, lat. Rossijskaja Federacija) država je na istoku Europe i sjeveru Azije.
Novi!!: Kup federacija i Rusija · Vidi više »
São Paulo
São Paulo sɐ̃u̯mˈpau̯lu (portugalski za Svetog Pavla) glavni je grad istoimene federalne države u Brazilu.
Novi!!: Kup federacija i São Paulo · Vidi više »
Sjedinjene Američke Države
Sjedinjene Američke Države, također se često koristi kratica SAD (eng. United States of America, USA), savezna je republika u središnjoj Sjevernoj Americi, koja se prostire od Atlantika na istoku do Tihog oceana na zapadu.
Novi!!: Kup federacija i Sjedinjene Američke Države · Vidi više »
Slovačka
Slovačka (slov. Slovensko), službeno Slovačka Republika (slov. Slovenská republika), država je u Srednjoj Europi. Na sjeveru graniči s Poljskom, na istoku s Ukrajinom, na jugu s Mađarskom, na jugozapadu s Austrijom i na sjeverozapadu Češkom. Teritorij Slovačke većinom je planinski i prostire se na oko 49 000 km² na kojemu živi preko 5,4 milijuna stanovnika. Glavni i najveći grad je Bratislava, a drugi najveći grad su Košice. Slaveni su na područje današnje Slovačke stigli u petome i šestome stoljeću. U sedmome stoljeću imali s značajnu ulogu u stvaranju unije zapadnoslavenskih plemena poznatom kao Samovo Carstvo. U devetome stoljeću osnovali su Nitransku Kneževinu, koju je kasnije osvojila Velikomoravska Kneževina. U desetomu stoljeću, nakon raspada Velike Moravske, prostor je pripojen Ugarskoj Kneževini, koja će zatim 1000. godine postati Ugarsko Kraljevstvo. Godine 1241. i 1242., tijekom mongolske provale u Europu uništen je velik dio naselja na širemu području Ugarskoga Kraljevstva. Područje je zatim obnovio mađarski kralj Bela IV. i omogućio masovno naseljavanje Nijemaca, čime su oni postali važna etnička skupina u tome području, osobito u dijelovima suvremene središnje i istočne Slovačke. Nakon Prvoga svjetskog rata i raspada Austro-Ugarske, osnovana je Čehoslovačka. Bila je to jedina zemlja u Srednjoj i Istočnoj Europi koja je zadržala demokratski sustav vlasti tijekom cijeloga međuratnoga razdoblja. Ipak, mjesne fašističke stranke postupno su dolazile na vlast u slovačkim zemljama, a tijekom Drugoga svjetskog rata prva Slovačka Republika nastavila je postojati kao djelomično priznata marionetska država Trećega Reicha. Na kraju Drugoga svjetskog rata Čehoslovačka je ponovno uspostavljena kao neovisna država. Nakon državnoga udara 1948. godine, Čehoslovačka je došla pod komunističku upravu i postala dio Varšavskoga ugovora predvođena Sovjetskim Savezom. Pokušaji liberalizacije komunizma u Čehoslovačkoj kulminirali su Praškim proljećem, no pokret je slomljen invazijom Varšavskoga pakta na Čehoslovačku u kolovozu 1968. Godine 1989. Baršunasta revolucija mirno je okončala komunističku vladavinu u Čehoslovačkoj. Slovačka je postala neovisna država 1. siječnja 1993. nakon mirnoga raspada Čehoslovačke, ponekad poznatoga kao Baršunasti razvod. Slovačka je razvijena zemlja s naprednim gospodarstvom i visokim dohotkom, vrlo visoko rangirana u Indeksu ljudskoga razvoja. Država nastoji uskladiti načela tržišnoga gospodarstva sa sveobuhvatnim sustavom socijalne sigurnosti, pružajući građanima univerzalnu zdravstvenu zaštitu, besplatno obrazovanje, a odlikuje se jednim od najdužih plaćenih roditeljskih dopusta u OECD-u. Slovačka je članica Europske unije, Eurozone, Schengenskoga prostora, Ujedinjenih naroda, NATO-a, CERN-a, OECD-a, WTO-a, Vijeća Europe, Višegradske skupine i OESS-a. Slovačka je također država u kojoj se nalazi osam UNESCO-vih mjesta svjetske baštine. Najveći je svjetski proizvođač automobila po glavi stanovnika, s ukupnom proizvodnjom od 1,1 milijun automobila u 2019., što predstavlja 43% ukupne industrijske proizvodnje države.
Novi!!: Kup federacija i Slovačka · Vidi više »
Sovjetski Savez
Sovjetski Savez (rus. Сове́тский Сою́з), službeno Savez Sovjetskih Socijalističkih Republika (pokrata: SSSR; rus. Сою́з Сове́тскихСоциалисти́ческихРеспу́блик), naziv je za bivšu socijalističku državu u istočnoj Europi, srednjoj, sjevernoj i istočnoj Aziji.
Novi!!: Kup federacija i Sovjetski Savez · Vidi više »
Sveučilište Stanford
Sveučilište Stanford Sveučilište Stanford (engl. Stanford University, puni službeni naziv Leland Stanford Junior University) privatno je i istraživacki orijentirano Sveučilište u Stanfordu, Kalifornija, SAD.
Novi!!: Kup federacija i Sveučilište Stanford · Vidi više »
Svjetsko momčadsko prvenstvo u tenisu
Svjetsko momčadsko prvenstvo u tenisu je međunarodno tenisko natjecanje u organizaciji ATP-a. Održava se od 1978. godine i drugo je po prestižnosti natjecanje u muškom tenisu poslije Davis Cupa.
Novi!!: Kup federacija i Svjetsko momčadsko prvenstvo u tenisu · Vidi više »
Tokio
Tokio (japanski: 東京, engleski: Tokyo), bivši Edo, službeno Tokijska metropola, glavni je i najveći grad Japana.
Novi!!: Kup federacija i Tokio · Vidi više »
Torino
Torino (njem., eng. i fra. Turin) je grad u Italiji, u regiji Pijemont.
Novi!!: Kup federacija i Torino · Vidi više »
Ujedinjeno Kraljevstvo
Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne Irske (eng. United Kingdom of Great Britain and Northern Ireland) država je u zapadnoj Europi, obično poznata kao Ujedinjeno Kraljevstvo (Kraljevina) (eng. United Kingdom), neslužbeno kao Velika Britanija (eng. Great Britain) ili samo kao Britanija (eng. Britain). Ujedinjeno je Kraljevstvo nastalo nizom Zakona o uniji (Act of Union), koji su ujedinili Englesku, Škotsku i Wales sa Sjevernom Irskom, pokrajinom na otoku Irskoj (Ostali su se dijelovi Irske odvojili od UK 1922.). Ujedinjeno Kraljevstvo smješteno je na sjeverozapadnoj obali kontinentalne Europe, okruženo Sjevernim morem, Engleskim kanalom i Atlantskim oceanom. Pod suverenitetom Ujedinjenog Kraljevstva, iako nisu njegov dio, su ovisni teritoriji - Kanalski otoci, otok Man te niz prekomorskih teritorija. Velika Britanija, ili kako se ponekad naziva Britanija, je zemljopisni naziv za područje koje obuhvaća Englesku, Wales i Škotsku. Britansko otočje je zemljopisni naziv skupine otoka, kojem pripadaju Velika Britanija, Irska, otoci Man, Wight i Orkney, Hebridi, otočje Shetland, Kanalski otoci i drugi.
Novi!!: Kup federacija i Ujedinjeno Kraljevstvo · Vidi više »
Valencia
Valencia (španjolski Valencia, valencijski València) je grad u Španjolskoj.
Novi!!: Kup federacija i Valencia · Vidi više »
Vancouver
Vancouver (eng. izgovor /vænˈkuːvər/; hrv. izgovor vankúver) je obalni grad smješten u regiji Lower Mainlandu, u Britanskoj Kolumbiji, Kanada.
Novi!!: Kup federacija i Vancouver · Vidi više »
Zürich
Zürich (njemački: Zürich, talijanski: Zurigo) najveći je grad u Švicarskoj (stanovništvo: 404.783 u 2014. godini) i glavni grad Ciriškog kantona.
Novi!!: Kup federacija i Zürich · Vidi više »
1963.
Bez opisa.
Novi!!: Kup federacija i 1963. · Vidi više »
1964.
Bez opisa.
Novi!!: Kup federacija i 1964. · Vidi više »
1965.
1965. (rimski: MCMLXV), bila je 64.
Novi!!: Kup federacija i 1965. · Vidi više »
1966.
Bez opisa.
Novi!!: Kup federacija i 1966. · Vidi više »
1967.
Bez opisa.
Novi!!: Kup federacija i 1967. · Vidi više »
1968.
Bez opisa.
Novi!!: Kup federacija i 1968. · Vidi više »
1969.
Bez opisa.
Novi!!: Kup federacija i 1969. · Vidi više »
1970.
Bez opisa.
Novi!!: Kup federacija i 1970. · Vidi više »
1971.
Bez opisa.
Novi!!: Kup federacija i 1971. · Vidi više »
1972.
Bez opisa.
Novi!!: Kup federacija i 1972. · Vidi više »
1973.
Bez opisa.
Novi!!: Kup federacija i 1973. · Vidi više »
1974.
1974. (rimski: MCMLXXIV) bila je 73.
Novi!!: Kup federacija i 1974. · Vidi više »
1975.
Bez opisa.
Novi!!: Kup federacija i 1975. · Vidi više »
1976.
Bez opisa.
Novi!!: Kup federacija i 1976. · Vidi više »
1977.
Bez opisa.
Novi!!: Kup federacija i 1977. · Vidi više »
1978.
Bez opisa.
Novi!!: Kup federacija i 1978. · Vidi više »
1979.
Bez opisa.
Novi!!: Kup federacija i 1979. · Vidi više »
1980.
Bez opisa.
Novi!!: Kup federacija i 1980. · Vidi više »
1981.
Bez opisa.
Novi!!: Kup federacija i 1981. · Vidi više »
1982.
Bez opisa.
Novi!!: Kup federacija i 1982. · Vidi više »
1983.
Bez opisa.
Novi!!: Kup federacija i 1983. · Vidi više »
1984.
Bez opisa.
Novi!!: Kup federacija i 1984. · Vidi više »
1985.
Bez opisa.
Novi!!: Kup federacija i 1985. · Vidi više »
1986.
Bez opisa.
Novi!!: Kup federacija i 1986. · Vidi više »
1987.
Bez opisa.
Novi!!: Kup federacija i 1987. · Vidi više »
1988.
Bez opisa.
Novi!!: Kup federacija i 1988. · Vidi više »
1989.
Bez opisa.
Novi!!: Kup federacija i 1989. · Vidi više »
1990.
Bez opisa.
Novi!!: Kup federacija i 1990. · Vidi više »
1991.
Bez opisa.
Novi!!: Kup federacija i 1991. · Vidi više »
1992.
1992. (rimski MCMCXII), bila je prijestupna, 91.
Novi!!: Kup federacija i 1992. · Vidi više »
1993.
Bez opisa.
Novi!!: Kup federacija i 1993. · Vidi više »
1994.
Bez opisa.
Novi!!: Kup federacija i 1994. · Vidi više »
1995.
Bez opisa.
Novi!!: Kup federacija i 1995. · Vidi više »
1996.
Bez opisa.
Novi!!: Kup federacija i 1996. · Vidi više »
1997.
1997. (rimski MCMXCVII), bila je devedeset i šesta godina 20. stoljeća i devedsto devedeset i šesta godina 2. tisućljeća.
Novi!!: Kup federacija i 1997. · Vidi više »
1998.
1998. (rimski MCMXCVIII), bila je devedeset i sedma godina 20. stoljeća te devedsto devedeset i sedma godina 2. tisućljeća.
Novi!!: Kup federacija i 1998. · Vidi više »
1999.
1999. (rimski MCMXCIX), bila je godina devedeset i osma godina 20. stoljeća te devedsto devedeset i osma godina 2. tisućljeća.
Novi!!: Kup federacija i 1999. · Vidi više »
2000.
2000. je bila prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u subotu.
Novi!!: Kup federacija i 2000. · Vidi više »
2001.
2001. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u ponedjeljak.
Novi!!: Kup federacija i 2001. · Vidi više »
2003.
2003. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u srijedu.
Novi!!: Kup federacija i 2003. · Vidi više »
2004.
2004. je bila prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u četvrtak.
Novi!!: Kup federacija i 2004. · Vidi više »
2005.
2005. (rimski: MMIV), bila je četvrta godina 21. stoljeća.
Novi!!: Kup federacija i 2005. · Vidi više »
2006.
2006. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u nedjelju.
Novi!!: Kup federacija i 2006. · Vidi više »
2007.
2007. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u ponedjeljak.
Novi!!: Kup federacija i 2007. · Vidi više »
2008.
2008. je prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u utorak.
Novi!!: Kup federacija i 2008. · Vidi više »
