Sadržaj
59 odnosi: Antika, Austrija, Ban, Bosiljevo, Dalmacija, Feldmaršal, Ferdo Šišić, Francuski jezik, Frankapani, Grof, Habsburška Monarhija, Habsburg, Hrvatska, Hrvatski sabor, Hrvatski vojnik, Igor Žic, Ilirski pokret, Irska, Josef Radetzky, Josip Jelačić, Kaštel, Ljudevit Gaj, London, Mađarska, Marija Terezija Austrijska, Mauzolej, Napulj, Papa, Patricij, Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja, Prekapanje grobova, Pula, Rijeka, Rim, Rusija, Stara Sušica, Stari grad Bosiljevo, Stari grad Dubovac, Stelnik, Tirol, Trsat, Trst, Ujedinjeno Kraljevstvo, Venecija, Vicenza, Vijenac (časopis), Vitez (naslov), Vojna krajina, Zagreb, 1. travnja, ... Proširite indeks (9 više) »
Antika
84-376-0194-0). Slično tomu došlo je do mistifikacije antičke arhitekture (Vitruvije) (Víctor Manuel Nieto Alcaide, Alfredo José Morales i Fernando Checa Cremades, ''El mito de lo antiguo y el valor de lo presente'', iz ''Arquitectura del Renacimiento en España, 1488-1599.'', str.
Pogledaj Laval Nugent i Antika
Austrija
Austrija (njemački: Österreich, bavarski: Östareich ili Estareich, alemanski: Öschtriich, slovenski: Avstrija, mađarski: Ausztria), službeno Republika Austrija (njem. Republik Österreich), država u Srednjoj Europi. Austrija graniči s Lihtenštajnom i Švicarskom na zapadu, Italijom i Slovenijom na jugu, Mađarskom i Slovačkom na istoku, s Njemačkom na sjeverozapadu i Češkom na sjeveru.
Pogledaj Laval Nugent i Austrija
Ban
Oznaka hrvatskog bana od 1848. godine Ban je naslov visokog državnog dostojanstvenika u Hrvatskoj koji se javlja još od ranog srednjeg vijeka.
Pogledaj Laval Nugent i Ban
Bosiljevo
Bosiljevo je općina u Hrvatskoj, u Karlovačkoj županiji.
Pogledaj Laval Nugent i Bosiljevo
Dalmacija
grba Republike Hrvatske #f70000 Dalmacija (crveno) na karti Hrvatske Dalmacija (tal. la Dalmazia, lat. Dalmatia, čakavski: Dalmacija, Dalmoacija) jedan je od najstarijih regionalnih pojmova u Hrvatskoj.
Pogledaj Laval Nugent i Dalmacija
Feldmaršal
Eugen Savojski Bernard Law Montgomery Svetozar Borojević, hrvatski feldmaršal Erwin Rommel Feldmaršal (od njem. Feldmarschall, FM), negdje i generalfeldmaršal, je najviši vojni čin u mnogim zemljama, vrhovni zapovjednik vojske, vojskovođa, maršal.
Pogledaj Laval Nugent i Feldmaršal
Ferdo Šišić
Ferdinand Maksimilijan pl.
Pogledaj Laval Nugent i Ferdo Šišić
Francuski jezik
Francuski jezik u svijetu:-tamno plavo: materinski jezik-plavo: administrativni jezik-svijetloplavo: jezik kulture-zeleno: frankofone manjine. Francuski jezik (ISO 639-3: fra) je jedan od romanskih jezika koji se prvenstveno koristi u Francuskoj i njenim prekomorskim departmanima i teritorijima, u Belgiji (uz flamanski i njemački), Luksemburgu (uz luksemburški i njemački), Monaku i Švicarskoj (uz njemački, talijanski i retoromanski), u Kanadi (poglavito u pokrajini Québec) te u bivšim francuskim i belgijskim kolonijama.
Pogledaj Laval Nugent i Francuski jezik
Frankapani
Frankapani ili Frankopani, u stranim izvorima Frangipani, stara hrvatska velikaška obitelj, izvorno poznata pod nazivom knezovi Krčki.
Pogledaj Laval Nugent i Frankapani
Grof
Grofovska heraldička kruna Grof ili grofica (njem. Graf; lat. comes; tal. conte; mađ. Gróf; eng. Count, ekvivalent earl) plemićki je naslov koji je u srednjem i novom vijeku označavao čast nižu od vojvode ili kneza.
Pogledaj Laval Nugent i Grof
Habsburška Monarhija
Habsburška Monarhija (lat. Habsburg monarchia, njem. Habsburgermonarchie, špa. Monarquía de los Habsburgo) ili Habsburško Carstvo (njem. Habsburgerreich, lat. Habsburg Imperium, špa. Imeprio Habsburgo) naziv je za skup carstava, kraljevstvava, vojvodstava, grofovija i ostalih država kojom je vladala austrijska grana dinastije Habsburg, a potom, od 1745.
Pogledaj Laval Nugent i Habsburška Monarhija
Habsburg
Habsburg (množina: Habsburzi; pridjev: habsburški; za pripadnike te loze koristi se izraz "Habsburgovac"), bila je njemačka dinastija te jedna od glavnih vladarskih obitelji u Europi u razdoblju od 15. do 20. stoljeća.
Pogledaj Laval Nugent i Habsburg
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje.
Pogledaj Laval Nugent i Hrvatska
Hrvatski sabor
Hrvatski sabor Hrvatski sabor jednodomno je zastupničko tijelo građana, te nositelj zakonodavne vlasti u Republici Hrvatskoj.
Pogledaj Laval Nugent i Hrvatski sabor
Hrvatski vojnik
Hrvatski vojnik je prvi hrvatski vojnostručni časopis koji je s izlaženjem počeo u studenomu 1991. godine, a prvi hrvatski vojni list je Gardist, koji je uređivao Mladen Pavković.
Pogledaj Laval Nugent i Hrvatski vojnik
Igor Žic
Igor Žic (Rijeka, 25. veljače 1961.) hrvatski je prozaik, esejist i kritičar.
Pogledaj Laval Nugent i Igor Žic
Ilirski pokret
Danica Ilirska Ilirski pokret naziv je za politički pokret koji su, u ozračju hrvatskog narodnog preporoda razvio najprije u Hrvatskoj, a kao svoj cilj imao je kulturno i političko jedinstvo svih „Ilira“, to jest južnih Slavena.
Pogledaj Laval Nugent i Ilirski pokret
Irska
Irska (ir. Éire, eng. Ireland), otočna je zapadnoeuropska država koja na sjeveroistoku graniči s Ujedinjenim Kraljevstvom. Naziva se još i Zelenim otokom te zemljom svetaca i heroja. Prema ustavnome uređenju Irska je parlamentarna demokracija, podijeljena a 26 grofovija, a glavni grad je Dublin.
Pogledaj Laval Nugent i Irska
Josef Radetzky
'''Josef Radetzky''' Josef Wenzel grof Radetzky von Radetz (Trebnice, Češka, 2. studenog 1766. – Milano, 5. siječnja 1858.), austrijski feldmaršal i češki plemić.
Pogledaj Laval Nugent i Josef Radetzky
Josip Jelačić
Josip Jelačić Bužimski (Petrovaradin, 16. listopada 1801. – Zagreb, 20. svibnja 1859.), bio je general i ban hrvatski, dalmatinski i slavonski od 1848. do 1859. godine, član plemićke obitelji Jelačić, te jedan od najznačajnijih hrvatskih političara, kako u 19.
Pogledaj Laval Nugent i Josip Jelačić
Kaštel
Kistanja. Kaštel ili kȁstrum (lat.: castrum, engl.: castle) naziv je za antičku utvrdu ili utvrđeno vojničko naselje; tabor, logor; poglavito uz linije obrambenog limesa.
Pogledaj Laval Nugent i Kaštel
Ljudevit Gaj
Ljudevit Gaj (Krapina, 8. srpnja 1809. – Zagreb, 20. travnja 1872.) bio je hrvatski političar, jezikoslovac, ideolog, novinar i književnik.
Pogledaj Laval Nugent i Ljudevit Gaj
London
London (eng. izgovor /ˈlʌndən/) glavni je grad Engleske i Ujedinjenog Kraljevstva.
Pogledaj Laval Nugent i London
Mađarska
Mađarska (ponekad zvana i Madžarska) država je u Srednjoj Europi. Na mađarskom jeziku zove se Magyarország. Graniči s Austrijom na zapadu, Slovačkom na sjeveru, Ukrajinom na sjeveroistoku, Rumunjskom na istoku, Hrvatskom i Srbijom na jugu, te Slovenijom na jugozapadu. Članica je Europske unije od 1.
Pogledaj Laval Nugent i Mađarska
Marija Terezija Austrijska
Marija Terezija (Palača Hofburg, Beč, 13. svibnja 1717. – Palača Hofburg, Beč, 29. studenog 1780.) češka i ugarsko-hrvatska kraljica, austrijska nadvojvotkinja, prva i jedina žena koja je vladala Habsburškom Monarhijom.
Pogledaj Laval Nugent i Marija Terezija Austrijska
Mauzolej
Kira Velikog u Pasargadu Mauzolej Ho Ši Mina Otavicama Mauzolej (grč. preko lat.) je velika i impresivna grobnica, obično izgrađen za preminulog vođu ili neku drugu značajniju osobu.
Pogledaj Laval Nugent i Mauzolej
Napulj
Napulj (grčki: Νeapolis; napolitanski: Napule; talijanski: Napoli) glavni je grad talijanske pokrajine Kampanije (Campania), smješten na obali Tirenskoga mora.
Pogledaj Laval Nugent i Napulj
Papa
Papa Franjo Papa (lat. otac, tata) naziv je za poglavara Katoličke Crkve (također: Sveti Otac), kao i službeni naziv oba aleksadrijska patrijarha (poglavara Koptske Crkve i Koptske katoličke Crkve).
Pogledaj Laval Nugent i Papa
Patricij
Patriciji (lat. pater - otac) su uživali povlastice i zauzimali sve položaje u državnoj upravi.
Pogledaj Laval Nugent i Patricij
Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja
Guvernerova palača Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja u Rijeci je već četiri desetljeća jedno od važnijih stjecišta kulture u gradu.
Pogledaj Laval Nugent i Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja
Prekapanje grobova
Katynu 1943. godine. Snimio Međunarodni odbor Crvenog križa. Prekapanje grobova ili Ekshumacija (lat. ex, humus zemlja) je iskapanje posmrtnih ostataka iz groba nakon određenog vremena proteklog od pokapanja.
Pogledaj Laval Nugent i Prekapanje grobova
Pula
Pula (tal. Pola, istrovenetski Poła, istriotski Puola, lat. Pietas Iulia, stariji hrv. čak. Pul,Zvane Črnja, Eseji, Jubilarno izdanje u povodu pedesetogodišnjice književnog rada, »Otokar Keršovani«, Opatija, 1988.,, str. 109., 110., 112. slov. Pulj, njem. Polei), grad u Hrvatskoj.
Pogledaj Laval Nugent i Pula
Rijeka
Rijeka (talijanski i mađarski Fiume, autohtono čakavski: Rekà ili Rika, stari njemački: Sankt Veit am Flaum, slovenski: Reka), najveća je hrvatska luka, treći po veličini grad u Republici Hrvatskoj te administrativno središte Primorsko-goranske županije.
Pogledaj Laval Nugent i Rijeka
Rim
Rim (talijanski i latinski: Roma) je glavni grad Italije i regije Lacij, te najveća i najnapučenija općina u zemlji.
Pogledaj Laval Nugent i Rim
Rusija
Rusija (rus. ćir. Россия, lat. Rossija), službeno Ruska Federacija (rus. ćir. Российская Федерация, lat. Rossijskaja Federacija) država je na istoku Europe i sjeveru Azije.
Pogledaj Laval Nugent i Rusija
Stara Sušica
Stara Sušica je mjesto u Hrvatskoj.
Pogledaj Laval Nugent i Stara Sušica
Stari grad Bosiljevo
Stari grad Bosiljevo je srednjovjekovni utvrđeni grad Bosiljevo.
Pogledaj Laval Nugent i Stari grad Bosiljevo
Stari grad Dubovac
Stari grad Dubovac je gradina u karlovačkom predjelu Dubovcu.
Pogledaj Laval Nugent i Stari grad Dubovac
Stelnik
Stelnik je naselje u slovenskoj Općini Kostelu.
Pogledaj Laval Nugent i Stelnik
Tirol
Zastava Italije Italija) Tirol (talijanski: Tirolo) je povijesna regija u središnjoj Europi koja se upravno sastoji od austrijske savezne države Tirol (koja se sastoji od Sjevernog i Istočnog Tirola) i talijanske regije Trentino-Južni Tirol.
Pogledaj Laval Nugent i Tirol
Trsat
Grafika Rijeke i Trsata Trsat (tal. Tersatto) je naselje i mjesni odbor grada Rijeke. S crkvom Blažene Djevice Marije te franjevačkim samostanom, najstarije je marijansko svetište u Hrvatskoj.
Pogledaj Laval Nugent i Trsat
Trst
Trst (tal. Trieste, njem. Triest) je grad i luka u Italiji, u Tršćanskom zaljevu, na sjeveroistočnoj obali Jadranskog mora.
Pogledaj Laval Nugent i Trst
Ujedinjeno Kraljevstvo
Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne Irske (eng. United Kingdom of Great Britain and Northern Ireland) država je u zapadnoj Europi, obično poznata kao Ujedinjeno Kraljevstvo (Kraljevina) (eng. United Kingdom), neslužbeno kao Velika Britanija (eng. Great Britain) ili samo kao Britanija (eng.
Pogledaj Laval Nugent i Ujedinjeno Kraljevstvo
Venecija
Venecija (tal. Venezia, mlet. Venexia, lat. Venetiae), tradicionalno hrvatski Mleci, glavni je grad istoimene talijanske pokrajine Venecije u talijanskoj regiji Venetu s 271,367 stanovnika (1. siječnja 2004).
Pogledaj Laval Nugent i Venecija
Vicenza
Vicenza je glavni grad istoimene talijanske pokrajine u regiji Veneto, sjeverno od podnožja planine Monte Berico, oko 60 km zapadno od Venecije i 200 km istočno od Milana.
Pogledaj Laval Nugent i Vicenza
Vijenac (časopis)
Vijenac (do 1903. Vienac) dvotjednik je za kulturu Matice hrvatske.
Pogledaj Laval Nugent i Vijenac (časopis)
Vitez (naslov)
gotičkom stilu Čakovcu Vitez je bilo ime za vojnika koji je slijedio plemića ili ime za plemića koji je slijedio kralja u vojni pohod (rat).
Pogledaj Laval Nugent i Vitez (naslov)
Vojna krajina
Zemljovid Vojne krajine Vojna krajina ili Vojna granica (njemački Militärgrenze), naziv za pogranično područje Habsburške Monarhije koje je na početku bilo organizirano kao obrambeni pojas protiv Osmanlija i koje je poslije preraslo u golemu habsburšku ratnu provinciju.
Pogledaj Laval Nugent i Vojna krajina
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Pogledaj Laval Nugent i Zagreb
1. travnja
1.
Pogledaj Laval Nugent i 1. travnja
11. rujna
11.
Pogledaj Laval Nugent i 11. rujna
13. kolovoza
13.
Pogledaj Laval Nugent i 13. kolovoza
2017.
Ukrašena brojčana oznaka 2017. godine. Godina 2017. ('''MMXVII''') započela je u nedjelju 1. siječnja prema Gregorijanskom kalendaru.
Pogledaj Laval Nugent i 2017.
22. kolovoza
22.
Pogledaj Laval Nugent i 22. kolovoza
27. kolovoza
27.
Pogledaj Laval Nugent i 27. kolovoza
27. veljače
27.
Pogledaj Laval Nugent i 27. veljače
29. srpnja
29.
Pogledaj Laval Nugent i 29. srpnja
3. studenoga
3.
Pogledaj Laval Nugent i 3. studenoga
30. travnja
30.
Pogledaj Laval Nugent i 30. travnja
Također poznat kao Grof Laval Nugent, Laval Nugent von Westmeath.