Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Instaliranje
Brže od pregledniku!
 

Laval Nugent

Indeks Laval Nugent

'''Grof Laval Nugent''' litografiji iz 1848. Grof Laval Nugent od Westmeatha (Ballynacor, 3. studenog 1777. - Bosiljevo, 22. kolovoza 1862.), feldmaršal, vitez reda Zlatnog Runa, komandant reda Marije Terezije i rimski princ.

63 odnosi: Antika, Austrija, Ban, Bosiljevo, Dalmacija, Feldmaršal, Francuski jezik, Frankapani, Habsburška Monarhija, Habsburg, Hrvatska, Hrvatski sabor, Ilirski pokret, Irska, Josef Radetzky, Josip Jelačić, Kaštel, Ljudevit Gaj, London, Mađarska, Marija Terezija Austrijska, Mauzolej, Napulj, Papa, Patricij, Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja, Pula, Rijeka, Rim, Rusija, Stara Sušica, Stari grad Bosiljevo, Stari grad Dubovac, Stelnik, Tirol, Trsat, Trst, Ujedinjeno Kraljevstvo, Venecija, Vicenza, Vitez (naslov), Vojna krajina, Zagreb, 1777., 1793., 1800., 1801., 1807., 1809., 1813., ..., 1815., 1820., 1822., 1824., 1840., 1843., 1848., 1849., 1859., 1862., 1894., 22. kolovoza, 3. studenog. Proširite indeks (13 više) »

Antika

Etruriji (Anthony Blunt, ''La teoría de las artes en Italia del 1450 a 1560.'', 1940. ISBN 84-376-0194-0). Slično tomu došlo je do mistifikacije antičke arhitekture (Vitruvije) (Víctor Manuel Nieto Alcaide, Alfredo José Morales i Fernando Checa Cremades, ''El mito de lo antiguo y el valor de lo presente'', iz ''Arquitectura del Renacimiento en España, 1488-1599.'', str. 14.).. Pojam Antika dolazi od latinskog antiquus: star, starinski, drevan.

Novi!!: Laval Nugent i Antika · Vidi više »

Austrija

Austrija (njemački: Österreich, bavarski: Östareich ili Estareich, alemanski: Öschtriich, slovenski: Avstrija, mađarski: Ausztria), službeno Republika Austrija (njem. Republik Österreich), država u Srednjoj Europi. Austrija graniči s Lihtenštajnom i Švicarskom na zapadu, Italijom i Slovenijom na jugu, Mađarskom i Slovačkom na istoku, s Njemačkom na sjeverozapadu i Češkom na sjeveru. Austrija se proteže u smjeru zapad-istok 575 km, a u sjeverno-južnom pravcu 294 km. Oko 60% površine Austrije je brdovito i dio je planinskog vijenca Alpa. Na istočnoj granici prema Češkoj, nalaze se obronci Karpata. Nizine se nalaze istočno i uzduž toka Dunava, te u južnoj Štajerskoj i Gradišće je na rubu Panonske nizine. Ukupno 43% Austrije je pošumljeno. Najniža točka Austrije je Hedwighof u Gradišću s 114 m, a najviši vrh je Grossglockner s 3.798 m Austrija je parlamentarna demokracija. Sastoji od devet saveznih država, i jedna je od 2 europskih država koje su proglasile stalnu neutralnost (druga je Švicarska). Austrija je članica Ujedinjenih nacija od 1955., a članica Europske unije od 1995. godine. Od 2009. do 2010. godine, bila je nestalna članica Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda.

Novi!!: Laval Nugent i Austrija · Vidi više »

Ban

Oznaka hrvatskog bana od 1848. godine Ban je naslov visokog državnog dostojanstvenika u Hrvatskoj koji se javlja još od ranog srednjeg vijeka.

Novi!!: Laval Nugent i Ban · Vidi više »

Bosiljevo

Bosiljevo je općina u Hrvatskoj, u Karlovačkoj županiji.

Novi!!: Laval Nugent i Bosiljevo · Vidi više »

Dalmacija

Dalmacija (crveno) na karti Hrvatske Dalmacija (tal. la Dalmazia, lat. Dalmatia, čakavski Dalmocija, Delmoacija, Durmacija) jedan je od najstarijih regionalnih pojmova u Hrvatskoj.

Novi!!: Laval Nugent i Dalmacija · Vidi više »

Feldmaršal

Eugen Savojski Bernard Law Montgomery Svetozar Borojević, hrvatski feldmaršal Erwin Rommel Feldmaršal (od njem. Feldmarschall, FM), negdje i generalfeldmaršal, je najviši vojni čin u mnogim zemljama, vrhovni zapovjednik vojske, vojskovođa, maršal.

Novi!!: Laval Nugent i Feldmaršal · Vidi više »

Francuski jezik

Francuski jezik u svijetu: -tamno plavo: materinji jezik;-plavo: administrativni jezik;-svijetloplavo: jezik kulture;-zeleno: frankofone manjine. Francuski jezik (ISO 639-3) je jedan od romanskih jezika koji se prvenstveno koristi u Francuskoj i njenim prekomorskim departmanima i teritorijima, u Belgiji (uz flamanski i njemački), Luksemburgu (uz luksemburški i njemački), Monaku i Švicarskoj (uz njemački, talijanski i retoromanski), u Kanadi (poglavito u pokrajini Québec) te u bivšim francuskim i belgijskim kolonijama.

Novi!!: Laval Nugent i Francuski jezik · Vidi više »

Frankapani

Grb "Frankopanovića" prema Fojničkom grbovniku datiranom u 17. st. za koji se drži da je kopija starijega grbovnika vjerojatno iz 16. st. Ovaj grb Frankapani su rabili od 1430. godine. Stari grb knezova Krčkih (do 1430. godine), prije nego su postali Frankopani Frankapanski kaštel iz 14. stoljeća crkvi Gospe Trsatske u Rijeci. Latinski natpis kaže: ''Ovdje počiva gospodin Nikola Frankapan krčko-senjsko-modruški knez.'' Krčki knezovi Frankapani (Frankopani) naziv je stare hrvatske plemićke obitelji, izvorno knezova Krčkih.

Novi!!: Laval Nugent i Frankapani · Vidi više »

Habsburška Monarhija

Habsburška Monarhija naziv je koji se odnosi na područja kojima je vladala austrijska grana dinastije Habsburg, a potom, od 1745. do 1918., i nasljednici iz dinastije Habsburg-Lothringen.

Novi!!: Laval Nugent i Habsburška Monarhija · Vidi više »

Habsburg

Habsburg (množina: Habsburzi; pridjev: Habsburški; za pripadnike te loze koristi se izraz "Habsburgovac") bila je jedna od vladarskih kuća (dinastija) Europe: Habsburgovci su vladali Austrijom (kao vojvode 1282–1453., nadvojvode 1453–1804. i carevi 1804–1918.), bili su kraljevi Španjolske (1516–1700.) i carevi Svetog Rimskog Carstva više stoljeća do 1806.

Novi!!: Laval Nugent i Habsburg · Vidi više »

Hrvatska

Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) je europska država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država, a zemljopisno smještena u južnom dijelu Srednje Europe te u sjevernom dijelu Sredozemlja. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, dok na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.578 km², a površina obalnog mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni grad je Zagreb, koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskog i sredozemnog kulturnog kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranog srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine, Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom, pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 876. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira po prvi puta i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevina. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska stupa u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznatog kao Pacta conventa sklopljenog 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., uslijed Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Kroz cijelo vrijeme Habsburške vladavine, Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda kroz Pragmatičku sankciju iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarsku nagodbu iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, godine 1918. Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom te sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim, Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija), iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Nakon Drugoga svjetskog rata, godine 1945. režim srpskog kralja zamijenio je komunistički režim. U tom vremenu, Hrvatska je bila socijalistička republika i kao federalna jedinica tvorila SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkog sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabrani višestranački državni sabor u Hrvatskoj. Dana 25. lipnja 1991. godine, Republika Hrvatska je ustavnom odlukom državnog sabora postala samostalna i nezavisna država. U Hrvatskoj se službeno koristi hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2011. godine, Hrvatska ima 4.284.889 stanovnika. Hrvati čine 90,42% stanovništva, a najbrojnija nacionalna manjina su Srbi koji čine 4,36% stanovništva, dok svaka od ostalih nacionalnih manjina čini manje od 1% stanovništva. Najveći dio stanovništva (91,36%) je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti (86,28%). Prema političkom ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnom gospodarstvom. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora i Europske unije.

Novi!!: Laval Nugent i Hrvatska · Vidi više »

Hrvatski sabor

Hrvatski sabor Hrvatski sabor predstavničko je tijelo građana i nositelj zakonodavne vlasti u Republici Hrvatskoj.

Novi!!: Laval Nugent i Hrvatski sabor · Vidi više »

Ilirski pokret

Danica Ilirska Ilirski pokret naziv je za politički pokret koji su, u ozračju hrvatskog narodnog preporoda razvio najprije u Hrvatskoj, a kao svoj cilj imao je kulturno i političko jedinstvo svih „Ilira“, to jest južnih Slavena.

Novi!!: Laval Nugent i Ilirski pokret · Vidi više »

Irska

Irska je otočna europska država, graniči s Velikom Britanijom. Prema ustavnom uređenju Irska je parlamentarna demokracija, podjeljena je na 26 grofovija, a glavni grad je Dublin. Članica je Europske Unije od 1973., a službena valuta je euro, koji je 2002. zamijenio irsku funtu.

Novi!!: Laval Nugent i Irska · Vidi više »

Josef Radetzky

'''Josef Radetzky''' Josef Wenzel grof Radetzky von Radetz (Trebnice, Češka, 2. studenog 1766. - Milano, 5. siječnja 1858.), austrijski feldmaršal i češki plemić.

Novi!!: Laval Nugent i Josef Radetzky · Vidi više »

Josip Jelačić

Josip grof Jelačić Bužimski (Petrovaradin, 16. listopada 1801. - Zagreb, 20. svibnja 1859.), bio je general i ban hrvatski, dalmatinski i slavonski od 1848. do 1859. godine, član plemićke obitelji Jelačić, te jedan od najznačajnijih hrvatskih političara, kako u 19.

Novi!!: Laval Nugent i Josip Jelačić · Vidi više »

Kaštel

Kistanja. Kaštel ili kȁstrum (lat.: castrum, engl.: castle) naziv je za antičku utvrdu ili utvrđeno vojničko naselje; tabor, logor; poglavito uz linije obrambenog limesa.

Novi!!: Laval Nugent i Kaštel · Vidi više »

Ljudevit Gaj

Ljudevit Gaj (Krapina, 8. srpnja 1809. - Zagreb, 20. travnja 1872.), hrvatski političar, jezikoslovac, ideolog, novinar i književnik.

Novi!!: Laval Nugent i Ljudevit Gaj · Vidi više »

London

London (eng. izgovor /ˈlʌndən/) glavni je grad Engleske i Ujedinjenog Kraljevstva.

Novi!!: Laval Nugent i London · Vidi više »

Mađarska

Mađarska (ponekad zvana i Madžarska) je država u Srednjoj Europi.

Novi!!: Laval Nugent i Mađarska · Vidi više »

Marija Terezija Austrijska

Marija Terezija (Palača Hofburg, Beč, 13. svibnja 1717. - Palača Hofburg, Beč, 29. studenog 1780.) češka i ugarsko-hrvatska kraljica, austrijska nadvojvotkinja, prva i jedina žena koja je vladala Habsburškom Monarhijom.

Novi!!: Laval Nugent i Marija Terezija Austrijska · Vidi više »

Mauzolej

Kira Velikog u Pasargadu Mauzolej Ho Ši Mina Otavicama Mauzolej (grč. preko lat.) je velika i impresivna grobnica, obično izgrađen za preminulog vođu ili neku drugu značajniju osobu.

Novi!!: Laval Nugent i Mauzolej · Vidi više »

Napulj

Napulj (grčki: Νεάπολις; napolitanski: Napule; talijanski: Napoli) je glavni grad talijanske pokrajine Kampanije, smješten na obali Tirenskoga mora; zauzima čitav prostrani Napuljski zaljev, penje se do padina Vezuva i do brežuljaka u unutrašnjosti.

Novi!!: Laval Nugent i Napulj · Vidi više »

Papa

Papa Franjo Papa (lat. otac, tata) naziv je za poglavara Katoličke Crkve (također: Sveti Otac), kao i službeni naziv oba aleksadrijska patrijarha (poglavara Koptske Crkve i Koptske katoličke Crkve).

Novi!!: Laval Nugent i Papa · Vidi više »

Patricij

Patriciji (lat. pater - otac) su uživali povlastice i zauzimali sve položaje u državnoj upravi.

Novi!!: Laval Nugent i Patricij · Vidi više »

Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja

Guvernerova palača Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja je muzej u Rijeci.

Novi!!: Laval Nugent i Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja · Vidi više »

Pula

Pula (tal. Pola, istrovenetski Poła, istriotski Puola, lat. Pietas Iulia, stariji hrv. čak. Pul,Zvane Črnja, Eseji, Jubilarno izdanje u povodu pedesetogodišnjice književnog rada, »Otokar Keršovani«, Opatija, 1988., ISBN 86-385-0070-X, str. 109., 110., 112. slov. Pulj, njem. Polei), grad u Hrvatskoj.

Novi!!: Laval Nugent i Pula · Vidi više »

Rijeka

Rijeka (talijanski i mađarski: Fiume, njemački: Sankt Veit am Flaum, slovenski: Reka, čakavski: Rika, Reka) najveća je hrvatska luka, treći po veličini grad u Hrvatskoj te administrativno središte Primorsko-goranske županije.

Novi!!: Laval Nugent i Rijeka · Vidi više »

Rim

Rim (talijanski i latinski: Roma) je glavni grad Italije i regije Lacij, te najveća i najnapučenija općina u zemlji.

Novi!!: Laval Nugent i Rim · Vidi više »

Rusija

Rusija (rus. ćir. Россия, lat. Rossija), službeno Ruska Federacija (rus. ćir. Российская Федерация, lat. Rossijskaja Federacija) država je na istoku Europe i sjeveru Azije.

Novi!!: Laval Nugent i Rusija · Vidi više »

Stara Sušica

Stara Sušica je mjesto u Hrvatskoj.

Novi!!: Laval Nugent i Stara Sušica · Vidi više »

Stari grad Bosiljevo

Stari grad Bosiljevo je srednjovjekovni utvrđeni grad Bosiljevo.

Novi!!: Laval Nugent i Stari grad Bosiljevo · Vidi više »

Stari grad Dubovac

Stari grad Dubovac je gradina u karlovačkom predjelu Dubovcu.

Novi!!: Laval Nugent i Stari grad Dubovac · Vidi više »

Stelnik

Stelnik je naselje u slovenskoj Općini Kostelu.

Novi!!: Laval Nugent i Stelnik · Vidi više »

Tirol

Zastava Italije Italija) Tirol (talijanski: Tirolo) je povijesna regija u središnjoj Europi koja se upravno sastoji od austrijske savezne države Tirol (koja se sastoji od Sjevernog i Istočnog Tirola) i talijanske regije Trentino-Južni Tirol.

Novi!!: Laval Nugent i Tirol · Vidi više »

Trsat

Grafika Rijeke i Trsata Trsat je mjesni odbor grada Rijeke.

Novi!!: Laval Nugent i Trsat · Vidi više »

Trst

Trst (tal. Trieste, njem. Triest) je grad u Italiji, u Tršćanskom zaljevu, na sjeveroistočnoj obali Jadranskog mora.

Novi!!: Laval Nugent i Trst · Vidi više »

Ujedinjeno Kraljevstvo

Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne Irske je država u zapadnoj Europi, obično poznata kao Ujedinjeno Kraljevstvo, ili manje točno kao Velika Britanija ili Britanija. Ujedinjeno je Kraljevstvo nastalo nizom Zakona o uniji (Act of Union), koji su ujedinili Englesku, Škotsku i Wales sa Sjevernom Irskom, regijom na otoku Irskoj (Ostali su se dijelovi Irske izdvojili iz UK 1922.). Ujedinjeno Kraljevstvo je smješteno na sjeverozapadnoj obali kontinentalne Europe, okruženo Sjevernim morem, Engleskim kanalom i Atlantskim oceanom. Pod suverenitetom Ujedinjenog Kraljevstva, iako nisu njegov dio, su zavisni teritoriji - Kanalski otoci, otok Man te niz prekomorskih teritorija. Velika Britanija, ili kako se ponekad naziva Britanija, je zemljopisni naziv za područje koje obuhvaća Englesku, Wales i Škotsku. Britansko otočje je zemljopisni naziv skupine otoka, kojem pripadaju Velika Britanija, Irska, otoci Man, Wight i Orkney, Hebridi, otočje Shetland, Kanalski otoci i drugi.

Novi!!: Laval Nugent i Ujedinjeno Kraljevstvo · Vidi više »

Venecija

Venecija (tal. Venezia, mlet. Venexia, lat. Venetiae), tradicionalno hrvatski Mleci, glavni je grad istoimene talijanske pokrajine Venecije u talijanskoj regiji Venetu s 271,367 stanovnika (1. siječnja 2004).

Novi!!: Laval Nugent i Venecija · Vidi više »

Vicenza

Panorama Vicenze Vicenza je glavni grad istoimene talijanske pokrajine u regiji Veneto, sjeverno od podnožja planine Monte Berico, oko 60 km zapadno od Venecije i 200 km istočno od Milana.

Novi!!: Laval Nugent i Vicenza · Vidi više »

Vitez (naslov)

gotičkom stilu Čakovcu Vitez je bilo ime za vojnika koji je slijedio plemića ili ime za plemića koji je slijedio kralja u vojni pohod (rat).

Novi!!: Laval Nugent i Vitez (naslov) · Vidi više »

Vojna krajina

Zemljovid Vojne krajine Vojna krajina ili Vojna granica (njemački Militärgrenze), naziv za pogranično područje Habsburške Monarhije koje je na početku bilo organizirano kao obrambeni pojas protiv Osmanlija, da bi poslije preraslo u golemu habsburšku ratnu provinciju.

Novi!!: Laval Nugent i Vojna krajina · Vidi više »

Zagreb

Bez opisa.

Novi!!: Laval Nugent i Zagreb · Vidi više »

1777.

Bez opisa.

Novi!!: Laval Nugent i 1777. · Vidi više »

1793.

Bez opisa.

Novi!!: Laval Nugent i 1793. · Vidi više »

1800.

Bez opisa.

Novi!!: Laval Nugent i 1800. · Vidi više »

1801.

Bez opisa.

Novi!!: Laval Nugent i 1801. · Vidi više »

1807.

Bez opisa.

Novi!!: Laval Nugent i 1807. · Vidi više »

1809.

Bez opisa.

Novi!!: Laval Nugent i 1809. · Vidi više »

1813.

Bez opisa.

Novi!!: Laval Nugent i 1813. · Vidi više »

1815.

Bez opisa.

Novi!!: Laval Nugent i 1815. · Vidi više »

1820.

Bez opisa.

Novi!!: Laval Nugent i 1820. · Vidi više »

1822.

Bez opisa.

Novi!!: Laval Nugent i 1822. · Vidi više »

1824.

Bez opisa.

Novi!!: Laval Nugent i 1824. · Vidi više »

1840.

Bez opisa.

Novi!!: Laval Nugent i 1840. · Vidi više »

1843.

Bez opisa.

Novi!!: Laval Nugent i 1843. · Vidi više »

1848.

Bez opisa.

Novi!!: Laval Nugent i 1848. · Vidi više »

1849.

Bez opisa.

Novi!!: Laval Nugent i 1849. · Vidi više »

1859.

Bez opisa.

Novi!!: Laval Nugent i 1859. · Vidi više »

1862.

Bez opisa.

Novi!!: Laval Nugent i 1862. · Vidi više »

1894.

Bez opisa.

Novi!!: Laval Nugent i 1894. · Vidi više »

22. kolovoza

22.

Novi!!: Laval Nugent i 22. kolovoza · Vidi više »

3. studenog

3.

Novi!!: Laval Nugent i 3. studenog · Vidi više »

Preusmjerava ovdje:

Grof Laval Nugent, Laval Nugent von Westmeath.

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »