Radimo na vraćanju aplikacije Unionpedia u Google Play trgovini
OdlazniDolazni
🌟Pojednostavili smo naš dizajn za lakšu navigaciju!
Instagram Facebook X LinkedIn

Michelson-Morleyjev pokus

Indeks Michelson-Morleyjev pokus

Put zrake svjetlosti kroz Michelsonov interferometar. interferencijskih pruga. interferometra. širenje zvuka u zraku). žive. Uzorak obruba proizveden Michelsonovim interferometrom pomoću bijele svjetlosti. Ovdje je vidljivo da je središnja granica bijela, a ne crna. Michelson-Morleyjev pokus je najznačajniji i najutjecajniji pokus s takozvanim nultim rezultatom u povijesti znanosti, izveden 1887.

Sadržaj

  1. 81 odnosi: Akustika, Albert Abraham Michelson, Albert Einstein, Antena, Aparat, Astronomija, Astronomski instrumenti, Atom, Augustin Jean Fresnel, Augustin Louis Cauchy, Brzina, Brzina svjetlosti, Brzina zvuka, Cleveland, Dalekozor, Deformacija, Detektor, Dugobazična interferometrija, Edward Williams Morley, Elastičnost, Elektromagnetizam, Elektromagnetsko zračenje, Eter, Faza, Fizičar, Fizika, Geodezija, George Francis FitzGerald, Gibanje, Gustoća, Hendrik Antoon Lorentz, Hipoteza, Interferencija valova, Interferometar, Ivan Supek, James Clerk Maxwell, John von Neumann, Kamen, Klasična fizika, Konstanta, Kontrakcija dužine, Krutine, Medij, Mehanički valovi, Metar u sekundi, Michael Faraday, Mjerenje, Mjerni instrument, Objektiv, Os, ... Proširite indeks (31 više) »

Akustika

longitudinalnih valova. Zvučna izolacija: gluha komora prigušuje zvukove s pločama za prigušenje. Jeka je vraćanje emitiranih valova zbog odbijanja od neke površine, tako da reflektirani val dolazi promatraču sa zakašnjenjem u odnosu na izvorni val. ''Northrop F/A-18'' probija zvučni zid.

Pogledaj Michelson-Morleyjev pokus i Akustika

Albert Abraham Michelson

Albert Abraham Michelson (Strzelno, Poljska, 19. prosinca 1852. – Pasadena, Kalifornija, 9. svibnja 1931.), američki fizičar poljskog porijekla.

Pogledaj Michelson-Morleyjev pokus i Albert Abraham Michelson

Albert Einstein

Fotoelektrični učinak također pokazuje dualizam: ulazni fotoni dolaze s lijeve strane i udaraju metalnu ploču (na dnu), izbijaju elektrone, koji su prikazani kako izlijeću na desnu stranu. elipsu koja se polako okreće u svojoj ravnini (primjer Merkurova perihela). Albert Einstein (Ulm, 14. ožujka 1879.

Pogledaj Michelson-Morleyjev pokus i Albert Einstein

Antena

TV UHF i VHF, te satelitska). električnog polja. ''Yagi-Udine antena''. ''Dipolna antena''. Hertzov dipol je osnovna sastavnica mnogih antena. reflektor. kapaciteta ''C'', gdje titrajni krug ne sadrži radne otpore koji bi uzrokovali gubitke energije.

Pogledaj Michelson-Morleyjev pokus i Antena

Aparat

Aparat (lat. apparatus: sprava; ljudstvo) ima više značenja.

Pogledaj Michelson-Morleyjev pokus i Aparat

Astronomija

Svemirskog teleskopa Hubble). Svemirskog teleskopa Hubble). Babilnskog carstva (7. stoljeće pr. Kr.) Mliječnog puta (2010.). Nebeski ekvator i ekliptika. Pulsirajuće gama zrake koje dolaze s pulsara Vela. Astronomija ili zvjezdoznanstvo (grč. ἀστρονομία: zvjezdoznanstvo) je znanost o nebeskim tijelima i pojavama u svemiru te o njegovu ustroju; jedna od najstarijih ljudskih djelatnosti.

Pogledaj Michelson-Morleyjev pokus i Astronomija

Astronomski instrumenti

reflektora iz 1672. Sveučilišta u Beču. Njemačka ekvatorska montaža. azimutskoj montaži. Najveći optički teleskop na svijetu je europski Vrlo veliki teleskop (VLT) u Čileu. Čine ga četiri 8,2 metarska teleskopa. Najveći je Sunčev teleskop McMath-Pierce (eng. ''McMath-Pierce Solar Telescope'') promjera 1.6 metra.

Pogledaj Michelson-Morleyjev pokus i Astronomski instrumenti

Atom

Stilizirani prikaz atoma litija. nm. atomske orbitale na različitim energetskim razinama. Svjetlija područja pokazuju mjesta gdje se elektron najvjerojatnije može naći. Crookesova cijev (2 pogleda): na svjetlu i u tami. Elektroni putuju ravno s lijeve strane gdje je katoda, na desnu stranu gdje je anoda (žica na dnu cijevi desno).

Pogledaj Michelson-Morleyjev pokus i Atom

Augustin Jean Fresnel

Augustin Jean Fresnel ili Augustin Fresnel (Broglie, 10. svibnja 1788. – Ville-d'Auray, 14. lipnja 1827.), francuski fizičar.

Pogledaj Michelson-Morleyjev pokus i Augustin Jean Fresnel

Augustin Louis Cauchy

'''Augustin Louis Cauchy''' Augustin Louis Cauchy (Pariz, 21. kolovoza 1789. – Sceaux, 23. svibnja 1857.), francuski matematičar.

Pogledaj Michelson-Morleyjev pokus i Augustin Louis Cauchy

Brzina

fizike, gdje brzina ima značajnu ulogu. Brzina je vektorska fizikalna veličina koja opisuje kako se brzo i u kojemu smjeru neka točka (ili tijelo) giba, tj.

Pogledaj Michelson-Morleyjev pokus i Brzina

Brzina svjetlosti

Zemlje (udaljenost od 150 milijuna kilometara) Brzina svjetlosti je brzina širenja elektromagnetskih valova.

Pogledaj Michelson-Morleyjev pokus i Brzina svjetlosti

Brzina zvuka

longitudinalnih valova u zraku. longitudinalnih valova u plinovima i kapljevinama. Brzina zvuka je brzina kojom se širi zvučni val u nekom mediju (sredstvu).

Pogledaj Michelson-Morleyjev pokus i Brzina zvuka

Cleveland

Cleveland je grad u američkoj saveznoj državi Ohio.

Pogledaj Michelson-Morleyjev pokus i Cleveland

Dalekozor

Dalekozor. Presjek kroz dalekozor koji koristi Schmidt-Pechanovu prizmu: '''1''' - objektiv '''2''' - Schmidt-Pechanova prizma '''3''' - okular. reflektora iz 1672. Sveučilišta u Beču. Najveći optički teleskop na svijetu je europski Vrlo veliki teleskop (VLT) u Čileu.

Pogledaj Michelson-Morleyjev pokus i Dalekozor

Deformacija

Tlačne sile stvaraju deformaciju na tijelo koje ga skraćuju, ali istovremeno ga i šire. Dijagram naprezanja (''σ'' - vlačnog naprezanja i ''ε'' - linijske vlačne deformacije) za tipični neželjezni materijal: 1: Stvarna granica elastičnosti 2: Granica proporcionalnosti 3: Granica elastičnosti 4: Granica razvlačenja ili σ0,2 (naprezanje pri kojem nastaje trajno produljenje od 0,2% prvobitne dužine šipke ili štapa) Deformacija (lat.

Pogledaj Michelson-Morleyjev pokus i Deformacija

Detektor

Način rada elektroskopa s kuglicom. amplitudne modulacije. dozimetru. Proporcionalni brojač. Geigerov brojač. Detektor ALICE. Dio hadronskog kalorimetra na detektoru ATLAS. Detektor LHCb. Detektor (kasnolat. detector, od lat. detegere: otkriti; preko engl. i njem.) je osjetljiva naprava, mjerni instrument ili uređaj kojim se ustanovljuje (to jest otkriva, opaža) postojanje (ili promjena) neke pojave (na primjer čestica, zračenja) ili mjerljive veličine (na primjer napon, struja, magnetsko polje, signal).

Pogledaj Michelson-Morleyjev pokus i Detektor

Dugobazična interferometrija

''Very Large Array'', puno malih teleskopa se povezuje radio interferometrijom u veliki teleskop. Radio teleskop ''Goldstone Deep Space Communications Complex'' (SAD) se koristio u dugobazičnoj interferometriji. Radio teleskop ''Mount Pleasant'' (Australija) se koristio u dugobazičnoj interferometriji.

Pogledaj Michelson-Morleyjev pokus i Dugobazična interferometrija

Edward Williams Morley

Edward Williams Morley (Newark, New Jersey, 29. siječnja 1838. – West Hartford, Connecticut, 24. veljače 1923.), američki kemičar i fizičar.

Pogledaj Michelson-Morleyjev pokus i Edward Williams Morley

Elastičnost

Tlačna zavojna torzijska opruga. vlačne čvrstoće trgovačkih čelika. ploštine A, pa je ukupna sila ''F'' u presjeku ''σ ∙ A''. Elastičnost (franc. élasticité: rastezljivost, gipkost elastičnost, "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.

Pogledaj Michelson-Morleyjev pokus i Elastičnost

Elektromagnetizam

Najjednostavniji je elektromagnet električna zavojnica kroz koju može teći električna struja. električnih naboja. Ako postavimo električni vodič unutar potkovastog magneta, čim se uključi električna struja, vodič će se otkloniti. silu od 2 ∙ 10-7 njutna po metru (N/m). Prednja strana zvučnika.

Pogledaj Michelson-Morleyjev pokus i Elektromagnetizam

Elektromagnetsko zračenje

Spektar elektromagnetskih valova s istaknutim dijelom vidljive svjetlosti. Svjetlost je elektromagnetski val. brzini svjetlosti. Rendgenska snimka ruke. Elektromagnetsko zračenje predstavlja elektromagnetske valove svih valnih duljina: infracrveno, ultraljubičasto, rendgensko i gama-zračenje.

Pogledaj Michelson-Morleyjev pokus i Elektromagnetsko zračenje

Eter

* Eter (mitologija).

Pogledaj Michelson-Morleyjev pokus i Eter

Faza

Faza (starogrčki phasis - „manifestacija“) može značiti.

Pogledaj Michelson-Morleyjev pokus i Faza

Fizičar

Fizičari su znanstvenici kojima je područje interesa i istraživanja fizika.

Pogledaj Michelson-Morleyjev pokus i Fizičar

Fizika

Osnovna podjela fizike. Fizika (grč. φυσıϰή, od φυσıϰός: prirodan, naravan) je temeljna prirodna znanost koja se bavi materijom, gibanjem, energijom i međudjelovanjem.

Pogledaj Michelson-Morleyjev pokus i Fizika

Geodezija

Geodezija je znanost koja se bavi izmjerom i kartiranjem Zemljine površine i promatranjem njenog gravitacijskog polja i geodinamičkih pojava kao: pomicanjem polova, plimom i osekom, te gibanjem zemljine kore u trodimenzionalnom prostoru kroz vrijeme.

Pogledaj Michelson-Morleyjev pokus i Geodezija

George Francis FitzGerald

George Francis FitzGerald (Dublin, 3. kolovoza 1851. – Dublin, 22. veljače 1901.), irski fizičar.

Pogledaj Michelson-Morleyjev pokus i George Francis FitzGerald

Gibanje

centripetalno ubrzanje ''a''. Radijvektor točke P. Gibanje je osnovni pojam u klasičnoj mehanici, određen (definiran) kao promjena položaja tijela u odnosu na neki sustav (referentni sustav) tijekom vremena.

Pogledaj Michelson-Morleyjev pokus i Gibanje

Gustoća

Menzura u kojoj se nalaze obojene tekućine različite gustoće. Gustoća (oznaka: ρ – grčki: ro) je fizikalna veličina određena kao količnik mase m i obujma (volumena) V nekog tijela ili kemijske tvari: Ista jednakost vrijedi za prosječnu gustoću bilo kojeg materijala u volumenu V koji sadrži masu m, to jest opisuje kolika je masa neke tvari prosječno sadržana u jedinici volumena: što je ta masa veća, kaže se da je tijelo gušće.

Pogledaj Michelson-Morleyjev pokus i Gustoća

Hendrik Antoon Lorentz

brzine (u prirodnim jedinicama gdje je ''c''.

Pogledaj Michelson-Morleyjev pokus i Hendrik Antoon Lorentz

Hipoteza

Hipoteza je predloženo objašnjenje fenomena ili razumna pretpostavka koje predlaže moguću korelaciju između više fenomena.

Pogledaj Michelson-Morleyjev pokus i Hipoteza

Interferencija valova

Interferencija dvaju kružnih valova. Interferencija lijevog (zeleni) i desnog (plavi) vala, te rezultirajući val (crveni). Newtonovi kolobari ili prsteni. Interferencija svjetlosti između 2 izvora za različite valne duljine i udaljenosti između njih. ''Very Large Array'', puno malih radio teleskopa se povezuje radio interferometrijom u veliki radio teleskop.

Pogledaj Michelson-Morleyjev pokus i Interferencija valova

Interferometar

Michelson-Morleyjevog pokusa. Osnova Michelsonovog interferometra. ''Very Large Array'', puno malih radio teleskopa se povezuje radio interferometrijom u veliki radio teleskop. Interferometar je mjerni instrument koji elektromagnetske ili mehaničke valove izvora prima s pomoću dvaju ili više objektiva (detektora) pa se s pomoću pruga interferencije valova provode precizna mjerenja.

Pogledaj Michelson-Morleyjev pokus i Interferometar

Ivan Supek

Ivan Supek (Zagreb, 8. travnja 1915. – Zagreb, 5. ožujka 2007.), hrvatski fizičar, filozof, književnik i aktivist protiv nuklearnog naoružanja.

Pogledaj Michelson-Morleyjev pokus i Ivan Supek

James Clerk Maxwell

James Clerk Maxwell (Edinburgh, 13. lipnja 1831. – Cambridge, 5. studenog 1879.), škotski fizičar.

Pogledaj Michelson-Morleyjev pokus i James Clerk Maxwell

John von Neumann

John von Neumann (mađarski Margittai Neumann János Lajos) (Budimpešta, Austro-Ugarska, 28. prosinca 1903. – Washington, SAD, 2. veljače 1957.) je bio američki matematičar i polihistor mađarskog porijekla, koji je postigao značajne doprinose širokom spektru disciplina, kao što su kvantna mehanika, funkcionalna analiza, teorija skupova, topologija, ekonomika, računarstvo, numerička analiza, hidrodinamika (eksplozija), statistika i mnoga druga matematička polja, kao jedan od najistaknutijih matematičara u povijesti.

Pogledaj Michelson-Morleyjev pokus i John von Neumann

Kamen

Kamen nastaje drobljenjem, kalanjem i rezanjem stijena.

Pogledaj Michelson-Morleyjev pokus i Kamen

Klasična fizika

fizike. oslonca ili zgloba i vrijedi: '''F1D1.

Pogledaj Michelson-Morleyjev pokus i Klasična fizika

Konstanta

Newtonovom zakonu univerzalne gravitacije. Konstanta (od lat. constans, genitiv constantis: nepromjenljiv, postojan) ili stalnica je veličina koja zadržava istu vrijednost tijekom nekog procesa, promjenâ drugih veličina ili okolnosti.

Pogledaj Michelson-Morleyjev pokus i Konstanta

Kontrakcija dužine

Lijevo: promatrač u mirovanju mjeri vrijeme 2''L/c'' između lokalnih događaja stvaranja svjetlosnog signala u A i dolaska u A. Desno: događaji prema promatraču koji se kreće lijevo od postavke: donje ogledalo A kada se signal stvara u trenutku ''t'' '.

Pogledaj Michelson-Morleyjev pokus i Kontrakcija dužine

Krutine

Prikaz krutine. Kristalni oblik krutog inzulina. Kristal kvarca. čvrstoću. kubičnog kristalnog sustava. fotonaponski članak. Krutine ili čvrste tvari su kemijske tvari (supstancije) stalnog oblika i obujma (volumena).

Pogledaj Michelson-Morleyjev pokus i Krutine

Medij

Medij (lat. medium: sredina, sredstvo) može značiti.

Pogledaj Michelson-Morleyjev pokus i Medij

Mehanički valovi

moru. Primjer longitudinalnog vala. Primjer transverzalnog vala. Interferencija dvaju kružnih valova. Mehanički valovi (na primjer zvuk) šire se u elastičnom mediju (na primjer zrak, voda) titranjem čestica povezanih elastičnim silama oko ravnotežnoga položaja; energija valova to je veća što je veća amplituda titranja, a izvor valova svako je tijelo koje titra (na primjer izvor zvuka može biti žica glazbenog instrumenta).

Pogledaj Michelson-Morleyjev pokus i Mehanički valovi

Metar u sekundi

Metar u sekundi (oznaka m/s, m s-1) je SI izvedena jedinica za brzinu.

Pogledaj Michelson-Morleyjev pokus i Metar u sekundi

Michael Faraday

galvanometru ''(G)''.http://books.google.com/books?id.

Pogledaj Michelson-Morleyjev pokus i Michael Faraday

Mjerenje

Pravokutnik širine ''a'' i duljine ''b'' ima površinu ''P.

Pogledaj Michelson-Morleyjev pokus i Mjerenje

Mjerni instrument

Sat mjeri vrijeme Kronometar Prikaz vodenog sata kojeg je napravio Ktesibije Aleksandrijski u 3. stoljeću pr. Kr. Promjena energije iz pravocrtnog kretanja u kružno kretanje Toplina je oblik energije, koja je djelomično potencijalna energija, a djelomično kinetička energija Sunčani sat Nogometaš će prenijeti svoju energiju na loptu, koja će izvršiti rad.

Pogledaj Michelson-Morleyjev pokus i Mjerni instrument

Objektiv

Izmjenjivi objektivi na mikroskopu Objektiv je dio optičke naprave koji prikuplja svjetlosne zrake s promatranog predmeta (objekta).

Pogledaj Michelson-Morleyjev pokus i Objektiv

Os

Kartezijev ili pravokutni koordinatni sustav. Nebeski polovi, nebeski ekvator i ekliptika. Os je zamišljeni pravac prema kojemu neka točka ili tijelo ima određen položaj ili određena matematička, fizička ili neka druga svojstva.

Pogledaj Michelson-Morleyjev pokus i Os

Paralelogram vektora

Zbrajanje sila. kosini. Smjer sile određujemo strelicom. Točka ''A'' je hvatište sile. veličinu (jakost ili intenzitet), pravac i smjer u kome djeluje. Guraju li dva čovjeka kolica u suprotnom smjeru, ali u istom pravcu, rezultanta će biti jednaka razlici obiju sila i imat će smjer veće komponente \overrightarrowF_1.

Pogledaj Michelson-Morleyjev pokus i Paralelogram vektora

Planet

Planeti Sunčevog sustava: 1. Merkur, 2. Venera, Zemlja, 4. Mars, 5. Jupiter, 6. Saturn, 7. Uran i 8. Neptun. Jupiter. Terestrički planeti: Merkur, Venera, Zemlja i Mars u stvarnim bojama i mjerilu. Planet (lat. planetae, prema grč. πλανήτης: koji luta) je nebesko tijelo koje obilazi oko zvijezde (u našem Sunčevom sustavu to je Sunce) i koje se kreće eliptičnom putanjom oko zvijezde, dovoljno veliko da ga oblikuje vlastita gravitacija, svijetli odraženom Sunčevom svjetlošću i može imati vlastite prirodne satelite.

Pogledaj Michelson-Morleyjev pokus i Planet

Pokus

kemije Pokus ili eksperiment (lat. experimentum) jedna je od osnovnih metoda znanstvene spoznaje.

Pogledaj Michelson-Morleyjev pokus i Pokus

Povijest fizike

Povijest fizike započinje još u prapovijesna vremena, kada je pračovjek stjecao prva iskustvena fizikalna znanja.

Pogledaj Michelson-Morleyjev pokus i Povijest fizike

Prostor

Prostor je jedan od najvažnijih pojmova prirodne filozofije, fizike, matematike i likovnih umjetnosti.

Pogledaj Michelson-Morleyjev pokus i Prostor

Radioteleskop

Opservatorij Parkes u Australiji (izvor: CSIRO). Radioteleskop Green Bank. Jansky dipolne mreže. Radioteleskop Effelsberg. Novom Meksiku, SAD. Radioteleskop Sardinija u gradnji. Radioteleskop je astronomski instrument ili uređaj za prihvat i mjerenje jakosti svemirskih radio valova.

Pogledaj Michelson-Morleyjev pokus i Radioteleskop

Refleksija

ravninu reflektira se tako da je upadni kut ''α'' jednak kutu refleksije ''β'', a upadna i reflektirana (odbijena) zraka leže u istoj ravnini. Refrakcija ili lom svjetlosti je skretanje svjetlosnih zraka pri prijelazu iz jednoga sredstva u drugo zbog razlike u brzini širenja valova u različitim sredstvima.

Pogledaj Michelson-Morleyjev pokus i Refleksija

Siméon Denis Poisson

Siméon Denis Poisson (Pithiviers, 21. lipnja 1781. – Pariz, 25. travnja 1840.), francuski fizičar i matematičar.

Pogledaj Michelson-Morleyjev pokus i Siméon Denis Poisson

Spektroskopija

optičkom prizmom je primjer spektroskopije. Linijski emisijski spektar vodika. Emisijski spektar natrija koji prikazuje svojstvenu D liniju. Fraunhoferove linije: spektar plavog neba, u blizini obzora, oko 3 do 4 sata poslijepodne, na čistom nebu. raspršivanje svjetlosti na razne strane. nm.

Pogledaj Michelson-Morleyjev pokus i Spektroskopija

Svjetlost

Spektar elektromagnetskih valova s istaknutim dijelom vidljive svjetlosti. Boje vidljive ljudskom oku Boja raspon valnih duljina frekvencijski raspon crvena ~ 625 – 740 nm ~ 480 – 405 THz narančasta ~ 590 – 625 nm ~ 510 – 480 THz žuta ~ 565 – 590 nm ~ 530 – 510 THz zelena ~ 500 – 565 nm ~ 600 – 530 THz cijan ~ 485 – 500 nm ~ 620 – 600 THz plava ~ 440 – 485 nm ~ 680 – 620 THz ljubičasta ~ 380 – 440 nm ~ 790 – 680 THz Zemlje (udaljenost od 150 milijuna kilometara).

Pogledaj Michelson-Morleyjev pokus i Svjetlost

Tekućine

gibati. dubinom. Zbog razlike tlaka na donjem dijelu kocke nastaje uzgon. Cijevna libela. vode jasno se vidi u svemiru. gustoće. kukcu gazivoda kretanje po njezinoj površini. Tekućine ili kapljevine su tvari u agregacijskom stanju koje se odlikuje lakom promjenom oblika uz istodobnu, gotovo potpunu, nestlačivost.

Pogledaj Michelson-Morleyjev pokus i Tekućine

Teorija relativnosti

fizike. širenje zvuka u zraku). prostorvremena. S obzirom na referentni sustav (plavi sat), u relativno ubrzanom crvenom satu vrijeme će teći sporije. Zemlji. inercijalnom referentnom okviru (u standardnoj konfiguraciji), prikazane su u govornim oblacima. '''Gore''': okvir ''F' '' se kreće brzinom ''v'' duž osi ''x'' okvira ''F''.

Pogledaj Michelson-Morleyjev pokus i Teorija relativnosti

Thomas Young

Thomas Young (Milverton, 13. lipnja 1773. – London, 10. svibnja 1829.), engleski fizičar, liječnik i egiptolog.

Pogledaj Michelson-Morleyjev pokus i Thomas Young

Tijelo (fizika)

Oprugu smatramo elastičnim tijelom. Kovanjem nastaju plastična tijela. Crno tijelo. Sunce je nebesko tijelo. Tijelo (lat. corpus) ili fizikalno tijelo, u fizici, je skup čestica tvari koje su povezane tako da se zajedno gibaju.

Pogledaj Michelson-Morleyjev pokus i Tijelo (fizika)

Titranje

opruge. Matematički je najjednostavnije sinusno titranje. njihala se prenosi na drugo preko užeta. bubnja. Titranje je periodičko mijenjanje neke fizikalne veličine, ponavljanje niza stanja u određenim vremenskim razmacima (intervalima).

Pogledaj Michelson-Morleyjev pokus i Titranje

Transverzalni val

Primjer transverzalnog vala. Osnovni ton (gore) i 6 viših tonova. Povučemo li gudalom po sredini žice, ona će izvoditi harmonijsko titranje i pri tom ćemo čuti ton. Glazbena viljuška. Transverzalni val je val kod kojeg čestice titraju okomito na smjer širenja vala.

Pogledaj Michelson-Morleyjev pokus i Transverzalni val

Trenje

Trenje je sila kojom se površina na kojoj tijelo miruje ili po kojoj se giba opire gibanju ili otpor sredstva kroz koje se tijelo giba.

Pogledaj Michelson-Morleyjev pokus i Trenje

Tromost

pravcu dok ga neka vanjska sila ne prisili da to stanje promijeni. Klizačica kod okretanja smanjuje svoj moment tromosti ili moment inercije skupljajući ruke uz tijelo kako bi se brže okretala. Tromost ili inercija (lat. inertia: tromost) je nepokretnost, negibljivost, nedjelovanje; ustaljenost, nepromjenljivost; pasivnost, lijenost.

Pogledaj Michelson-Morleyjev pokus i Tromost

Ultrazvuk

ljudskog fetusa s 14 tjedana pomoću ultrazvuka. trudnoće četverodimenzionalnim ultrazvukom. Za orijentiranje u okolišu kao i za utvrđivanje položaja lovine tijekom svojih noćnih letova, šišmiši imaju vrlo dobro razvijenu mogućnost korištenja ultrazvuka. magnetostrikcije.

Pogledaj Michelson-Morleyjev pokus i Ultrazvuk

Val

vodi. moru iza trajekta. longitudinalnog vala. transverzalnog vala. Interferencija dvaju kružnih valova. Matematički je najjednostavnije sinusno titranje valova. Valna duljina ''λ'' je udaljenosti između dvaju brjegova ili dolova sinusoidalnoga vala. gibanju njihova izvora ili promatrača.

Pogledaj Michelson-Morleyjev pokus i Val

Valna teorija

valnoj duljini vala. Pri objašnjenju pojava ogiba Huygensovo načelo daje samo ograničene rezultate. Korpuskularnu teoriju je postavio Isaac Newton 1672. kako bi objasnio ravnocrtno gibanje svjetlosti, te pojave loma svjetlosti (refrakcija) i odbijanja svjetlosti (refleksija). Fotoelektrični učinak: ulazni fotoni slijeva padaju na metalnu ploču i iz nje izbijaju elektrone.

Pogledaj Michelson-Morleyjev pokus i Valna teorija

Vlak

Vlak Vlak je naziv za skup željezničkih vozila, koji se kreću po tračnicama.

Pogledaj Michelson-Morleyjev pokus i Vlak

Vrijeme (fizika)

Sat mjeri vrijeme. Sat s klatnom (njihalom) ili ura njihalica. vodenog sata kojeg je napravio Ktesibije Aleksandrijski u 3. stoljeću pr. Kr. Vrijeme, u fizici, je temeljna fizikalna veličina koja obilježava trajanje zbivanja ili razmak između dvaju događaja.

Pogledaj Michelson-Morleyjev pokus i Vrijeme (fizika)

Zemlja

Zemlja (astronomski simbol) je planet u sunčevom sustavu.

Pogledaj Michelson-Morleyjev pokus i Zemlja

Zemljina putanja

godišnjih doba kako se vidi sa sjevera. Krajnje desno: zimski suncostaj ili solsticij. godišnjih doba kako se vidi s juga. Krajnje lijevo: ljetni suncostaj ili solsticij. Sunca za 4 godišnja doba. Zimski suncostaj ili solsticij. Ravnodnevica ili ekvinocij. Zemljina putanja u astronomiji predstavlja planetarnu putanju (orbitu) Zemlje kojom obilazi Sunce, na udaljenosti od jedne astronomske jedinice (AJ) ili 149 597 870 691 ± 30 metara, što predstavlja približno 150 milijuna kilometara.

Pogledaj Michelson-Morleyjev pokus i Zemljina putanja

Znanost

Znanost (grč. episteme: razumijevanje, spoznanje, studija; lat. scientia, eng. i fr. science, njem. Wissenschaft) organiziran je sustav sveukupnog ljudskog znanja stečenog opažanjem procesa i pojava u prirodi i društvu, a obrađenog racionalnim, znanstveno prihvatljivim metodama.

Pogledaj Michelson-Morleyjev pokus i Znanost

Zrak

gravitacijskim silama. atmosfere. ugljikovog ciklusa. Zrak je smjesa plinova što je kao omotač vezana uz Zemlju pretežno gravitacijskim silama, sudjeluje u njezinoj vrtnji, tvori Zemljinu atmosferu i nužna je za život na Zemlji.

Pogledaj Michelson-Morleyjev pokus i Zrak

Zraka

* zraka (matematika), dio pravca ograničen nekom točkom,.

Pogledaj Michelson-Morleyjev pokus i Zraka

Zrakoplov

Zrakoplov je svaka naprava koja se održava u atmosferi zbog reakcije zraka, osim reakcije zraka u odnosu na Zemljinu površinu (definicija prema Zakonu o zračnom prometu Republike Hrvatske).

Pogledaj Michelson-Morleyjev pokus i Zrakoplov

Zrcalo

Vaza u zrcalu. Ravno zrcalo: svjetlost koja pada na ravno zrcalo odbija se tako da je kut upadanja jednak kutu odbijanja. Primjer ravnog zrcala u prirodi. Zraka svjetlosti nakon refleksije na dvjema zrcalima čini sa svojim prvobitnim smjerom dvostruki kut od kuta između zrcala. žarištu zove se sferna aberacija.

Pogledaj Michelson-Morleyjev pokus i Zrcalo

Zvijezda

svemirskim teleskopom Hubble Zvijezda je nebesko tijelo koji se sastoji od velike količine plina, većinom vodika.

Pogledaj Michelson-Morleyjev pokus i Zvijezda

Također poznat kao Michelson-Morleyev pokus.

, Paralelogram vektora, Planet, Pokus, Povijest fizike, Prostor, Radioteleskop, Refleksija, Siméon Denis Poisson, Spektroskopija, Svjetlost, Tekućine, Teorija relativnosti, Thomas Young, Tijelo (fizika), Titranje, Transverzalni val, Trenje, Tromost, Ultrazvuk, Val, Valna teorija, Vlak, Vrijeme (fizika), Zemlja, Zemljina putanja, Znanost, Zrak, Zraka, Zrakoplov, Zrcalo, Zvijezda.