Sadržaj
225 odnosi: Adaptivna optika, Albert Abraham Michelson, Amaterska astronomija, Antena, Apollo 11, Argentina, Arizona, Asteroidi, Astrofizika, Astrometrija, Astronomija, Astronomski objekt, Atacama, Australija, Avion, Azimut, Azimutska montaža, Španjolski jezik, Žarište, Čerenkovljevo zračenje, Četvorni kilometar, Četvorni metar, Čile, Balon, Beč, Brzina svjetlosti, Cassegrainov reflektor, Chandra, Cijev, Crna rupa, Crveni patuljak, Crveni pomak, Dalekozor, Deklinacija (astronomija), Detektor, Dozimetar, Dugobazična interferometrija, Edward Williams Morley, Edwin Hubble, Ekspozicija, Ekvatorska montaža, Elektromagnetsko zračenje, Elektron, Elektronika, Elektronvolt, Engleski jezik, Eter, Europski južni opservatorij, Fluorescencija, Fotografija, ... Proširite indeks (175 više) »
- Astronomski popisi
Adaptivna optika
Deformabilno zrcalo može se koristiti za ispravljanje pogrešaka valne fronte u astronomskom teleskopu. Ilustracija (pojednostavljenog) adaptivnog optičkog sustava. Svjetlost prvo udari u zrcalo s nagibom vrha (TT), a zatim u zrcalo koje se može deformirati (DM) koje ispravlja valnu frontu. Dio svjetla odvodi se razdjelnikom snopa (BS) na senzor valnog fronta i upravljački hardver koji šalje ažurirane signale DM i TT zrcalima.
Pogledaj Astronomski instrumenti i Adaptivna optika
Albert Abraham Michelson
Albert Abraham Michelson (Strzelno, Poljska, 19. prosinca 1852. – Pasadena, Kalifornija, 9. svibnja 1931.), američki fizičar poljskog porijekla.
Pogledaj Astronomski instrumenti i Albert Abraham Michelson
Amaterska astronomija
Perzeida. Malom medvjedu. Zviježđe Orion. Zimski trokut (crveno) i Zimski šesterokut (plavo). Zodijak ili '''životinjski krug''' čine 13 zviježđa kroz koje Sunce prividno prolazi tijekom godine. Astronom amater je osoba koja se bavi astronomijom bez neke izravne novčane naknade, za razliku od profesionalca astronoma koji za isti posao dobiva plaću.
Pogledaj Astronomski instrumenti i Amaterska astronomija
Antena
TV UHF i VHF, te satelitska). električnog polja. ''Yagi-Udine antena''. ''Dipolna antena''. Hertzov dipol je osnovna sastavnica mnogih antena. reflektor. kapaciteta ''C'', gdje titrajni krug ne sadrži radne otpore koji bi uzrokovali gubitke energije.
Pogledaj Astronomski instrumenti i Antena
Apollo 11
Apollo 11 je bila svemirska misija koja je 20.
Pogledaj Astronomski instrumenti i Apollo 11
Argentina
Argentina je država u Južnoj Americi, smještena između Anda na zapadu i Atlantskog oceana na istoku.
Pogledaj Astronomski instrumenti i Argentina
Arizona
Arizona, jedna od Sjedinjenih Američkih Država.
Pogledaj Astronomski instrumenti i Arizona
Asteroidi
Asteroid 243 Ida i njen prirodni satelit Dactyl, a to je bio prvi mjesec koji je bio otkriven kod asteroida. Trojanci se nalaze na Jupiterovoj stazi, 60° ispred i iza Jupitera. Usporedba veličina planetoida: 4 Vesta, 21 Lutetia, 253 Mathilde, 243 Ida i njen prirodni satelit Dactyl, 433 Eros, 951 Gaspra, 2867 Šteins, 25143 Itokawa.
Pogledaj Astronomski instrumenti i Asteroidi
Astrofizika
Astrofizika je dio astronomije koji se bavi proučavanjem fizike svemira uključujući luminozitet, gustoću, temperaturu i kemijski sastav zvijezda, nastanak i evoluciju galaksija, svojstva međuzvjezdanog prostora, fizikalnu kozmologiju, svojstva crnih rupa i drugih pojava na nebu.
Pogledaj Astronomski instrumenti i Astrofizika
Astrometrija
reflektora iz 1672. Sveučilišta u Beču. 150 mm Maksutov–Cassegrain teleskop (katadiopter). cirkumpolarne zvijezde. kulminaciju (podne) u odnosu na Sunce (1→3.
Pogledaj Astronomski instrumenti i Astrometrija
Astronomija
Svemirskog teleskopa Hubble). Svemirskog teleskopa Hubble). Babilnskog carstva (7. stoljeće pr. Kr.) Mliječnog puta (2010.). Nebeski ekvator i ekliptika. Pulsirajuće gama zrake koje dolaze s pulsara Vela. Astronomija ili zvjezdoznanstvo (grč. ἀστρονομία: zvjezdoznanstvo) je znanost o nebeskim tijelima i pojavama u svemiru te o njegovu ustroju; jedna od najstarijih ljudskih djelatnosti.
Pogledaj Astronomski instrumenti i Astronomija
Astronomski objekt
Pod pojmom astronomskih objekata ili nebeskih tijela podrazumijevamo sve objekte u svemiru: zvijezde, planete, asteroide, prirodne satelite.
Pogledaj Astronomski instrumenti i Astronomski objekt
Atacama
Pustinja Atacama Atacama je najsuša pustinja na svijetu smještena duž obale Čilea, u Južnoj Americi, na obali Tihog oceana.
Pogledaj Astronomski instrumenti i Atacama
Australija
Australija je država koja zauzima kontinent Australiju, otok Tasmaniju i brojne manje otoke u Indijskom i Tihom oceanu na Zemljinoj južnoj polutki.
Pogledaj Astronomski instrumenti i Australija
Avion
Putnički mlazni avion Airbus A-320 Avion je zrakoplov teži od zraka, pokretan motorom, koji uzgon u letu dobiva dinamičkom reakcijom zraka oko svojih učvršćenih (nepomičnih) krila.
Pogledaj Astronomski instrumenti i Avion
Azimut
zenitnom daljinom.
Pogledaj Astronomski instrumenti i Azimut
Azimutska montaža
Newtonov reflektor na jednostavnoj azimutskoj montaži. Heliostat na azimutskoj montaži. Ogledalo se okreće i prati Sunce tako da bude stalno okomito na Sunčevo zračenje. Azimutska montaža ili altazimutska montaža je postavljanje astronomskoga teleskopa na dvije osovine, okomitu (azimutsku) i vodoravnu (visinsku), koje omogućuje da se prilikom praćenja dnevnoga gibanja nebeskih tijela teleskop okreće oko obje osovine.
Pogledaj Astronomski instrumenti i Azimutska montaža
Španjolski jezik
Španjolski jezik (ISO 639-3: spa; kastiljanski) romanski je jezik i jedan od pet velikih jezika svijeta.
Pogledaj Astronomski instrumenti i Španjolski jezik
Žarište
udubljenog i ispupčenog zrcala. Sabirna, ispupčena, konveksna ili konvergentna optička leća. Žarište ili fokus (oznaka F) u geometrijskoj optici je točka kroz koju prolaze sve zrake svjetlosti što padaju na neki optički sustav paralelno s optičkom osi toga sustava.
Pogledaj Astronomski instrumenti i Žarište
Čerenkovljevo zračenje
nuklearnom reaktoru. Čerenkovljevo zračenje, Čerenkovljev učinak ili Čerenkovljev efekt je emisija elektromagnetskoga zračenja koje nastaje kada brze električki nabijene čestice (elektroni, protoni, mezoni) prolaze kroz optičku sredinu (dielektrik ili izolator) brzinom većom od brzine širenja svjetlosti u istome mediju.
Pogledaj Astronomski instrumenti i Čerenkovljevo zračenje
Četvorni kilometar
Ilustracija jednog četvornog kilometara Četvorni kilometar ili kilometar kvadratni je mjerna jedinica za površinu.
Pogledaj Astronomski instrumenti i Četvorni kilometar
Četvorni metar
Četvorni metar ili kvadratni metar, znak m2, mjerna je jedinica za ploštinu (površinu) u Međunarodnom sustavu (SI) i ubraja se u izvedene jedinice.
Pogledaj Astronomski instrumenti i Četvorni metar
Čile
Čile je država u Južnoj Americi, smještena na jugu kontinenta uzduž pacifičke obale.
Pogledaj Astronomski instrumenti i Čile
Balon
braće Montgolfier. Baloni na vrući zrak. Baloni na vrući zrak. Baloni u obliku srca. Balon (franc. ballon balon, "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.
Pogledaj Astronomski instrumenti i Balon
Beč
Beč (Savezni glavni grad Beč, standardni njemački: Bundeshauptstadt Wien, bečki njemački: Bundeshauptstod Wean, mađarski: Bécs, slovački: Viedeň, slovenski: Dunaj), glavni grad Austrije, i jedna od devet austrijskih saveznih država.
Pogledaj Astronomski instrumenti i Beč
Brzina svjetlosti
Zemlje (udaljenost od 150 milijuna kilometara) Brzina svjetlosti je brzina širenja elektromagnetskih valova.
Pogledaj Astronomski instrumenti i Brzina svjetlosti
Cassegrainov reflektor
svjetlosnih zraka kod Cassegrainovog reflektora. Amaterski Schmidt-Cassegrain teleskop na ekvatorijalnoj montaži. http://commons.wikimedia.org/wiki/File:Goto-teleskop.jpg Cassegrainov reflektor je dalekozor nazvan po francuskom svećeniku Laurentu Cassegrainu (oko 1629. — 1. rujna 1693.), koji ga je izumio 1672.
Pogledaj Astronomski instrumenti i Cassegrainov reflektor
Chandra
Promatračnica X-zraka Chandra Chandra je NASA-ina promatračnica X-zraka.
Pogledaj Astronomski instrumenti i Chandra
Cijev
Čelične cijevi. Skica osnovnih dimenzija cijevi koje nisu izrađene iz čelika: ''DN'' - nazivni promjer cijevi, ''Du'' - unutarnji promjer cijevi, ''Dv'' - vanjski promjer cijevi, ''s'' - debljina stijenke cijevi. Skica osnovnih dimenzija cijevi koje su izrađene iz čelika: ''DN'' - nazivni promjer cijevi, ''Du'' - unutarnji promjer cijevi, ''Dv'' - vanjski promjer cijevi, ''s'' - debljina stijenke cijevi.
Pogledaj Astronomski instrumenti i Cijev
Crna rupa
Simulacija crne rupe akrecijskog diska crne rupe Super masivna crna rupa ili jama u jezgri super gigantske eliptične galaktike Messier 87, mase 7 milijarda puta veće od našeg sunca. Ovu sliku objavila je NASA, slikano Event Horizon Teleskopom 10. travnja 2019. Crna rupa ili crna jama je regija prostor-vremena u kojem je velika masa zbijena u malu točku čija je gravitacijska akceleracija ili sila toliko jaka da ju ništa, niti čestice pa čak niti elektromagnetska radijacija poput svjetlosti ne može napustiti.
Pogledaj Astronomski instrumenti i Crna rupa
Crveni patuljak
Umjetničko viđenje izgleda crvenog patuljka. Dojam jednog umjetnika: planet koji kruži oko crvenog patuljka. Svemirskog teleskopa Hubble. Barnardovu zvijezdu. Crveni patuljak je zvijezda 2 do 10 puta manje mase od Sunca, površinske temperature od 2 500 do 3 800 K.
Pogledaj Astronomski instrumenti i Crveni patuljak
Crveni pomak
Crveni pomak (gore) i plavi pomak (dolje). Sunčevim (lijevo). Dopplerova učinka i radara može odrediti brzina kretanja vozila. Dopplerov učinak se može primijetiti i kod kretanja labuda po vodi (valovi na vodi). Crveni pomak je pomak spektralnih linija svjetlosti (povećanje valnih duljina) prema crvenom dijelu spektra.
Pogledaj Astronomski instrumenti i Crveni pomak
Dalekozor
Dalekozor. Presjek kroz dalekozor koji koristi Schmidt-Pechanovu prizmu: '''1''' - objektiv '''2''' - Schmidt-Pechanova prizma '''3''' - okular. reflektora iz 1672. Sveučilišta u Beču. Najveći optički teleskop na svijetu je europski Vrlo veliki teleskop (VLT) u Čileu.
Pogledaj Astronomski instrumenti i Dalekozor
Deklinacija (astronomija)
Nebeski ekvatorski koordinatni sustav. Osnovna gibanja Zemlje. Zemljina vrtnja uzrok je prividnom okretanju nebeske sfere i izmjene dana i noći. Nebeski ekvator i ekliptika. Sjevernom polu. Nebeska sfera. Deklinacija (lat. declinatio, prema grč. ϰλίσıς: nagib, svijanje, otklon) je jedna od koordinata (uz rektascenziju) kojima se određuje položaj nebeskog tijela na nebeskoj sferi u ekvatorijalnom koordinatnom sustavu.
Pogledaj Astronomski instrumenti i Deklinacija (astronomija)
Detektor
Način rada elektroskopa s kuglicom. amplitudne modulacije. dozimetru. Proporcionalni brojač. Geigerov brojač. Detektor ALICE. Dio hadronskog kalorimetra na detektoru ATLAS. Detektor LHCb. Detektor (kasnolat. detector, od lat. detegere: otkriti; preko engl. i njem.) je osjetljiva naprava, mjerni instrument ili uređaj kojim se ustanovljuje (to jest otkriva, opaža) postojanje (ili promjena) neke pojave (na primjer čestica, zračenja) ili mjerljive veličine (na primjer napon, struja, magnetsko polje, signal).
Pogledaj Astronomski instrumenti i Detektor
Dozimetar
Primjer modernog osobnog dozimetra (Radex RD1503). Penkala dozimetar za direktno očitavanje. Dozimetar se koristi za zaštitu ljudi koji rade u područjima jakog ionizirajućeg zračenja, prije svega u postrojenjima ili ustanovama gdje se koriste jaki izvori radioaktivnosti.
Pogledaj Astronomski instrumenti i Dozimetar
Dugobazična interferometrija
''Very Large Array'', puno malih teleskopa se povezuje radio interferometrijom u veliki teleskop. Radio teleskop ''Goldstone Deep Space Communications Complex'' (SAD) se koristio u dugobazičnoj interferometriji. Radio teleskop ''Mount Pleasant'' (Australija) se koristio u dugobazičnoj interferometriji.
Pogledaj Astronomski instrumenti i Dugobazična interferometrija
Edward Williams Morley
Edward Williams Morley (Newark, New Jersey, 29. siječnja 1838. – West Hartford, Connecticut, 24. veljače 1923.), američki kemičar i fizičar.
Pogledaj Astronomski instrumenti i Edward Williams Morley
Edwin Hubble
crvene pomake galaktika i tako otkrio širenje svemira. Crveni pomak (gore) i plavi pomak (dolje). Sunčevim (lijevo). Hubbleova klasifikacija galaktika. Svemirski teleskop Hubble slikan iz raketoplana ''Discovery'' tijekom njegove druge misije (STS-82). Edwin Hubble, punim imenom Edwin Powell Hubble (Marshfield, Missouri, SAD, 20.
Pogledaj Astronomski instrumenti i Edwin Hubble
Ekspozicija
Primjer ekspozicije dugačke nekoliko satihttp://www.astrosurf.com/sguisard/Pagim/Paranal_Star_Trails.html astrosurf.com, pristupljeno 25. veljače 2012. - zvijezde na nebu ostavljaju tragove Ekspozicija od 15 sekundi valove "pretvara" u maglu Ekspozicija (lat. expositio - izložba) u svijetu fotografije je izlaganje fotografskog filma, ploče, papira ili senzora svjetlosti.
Pogledaj Astronomski instrumenti i Ekspozicija
Ekvatorska montaža
Njemačka ekvatorska montaža. Ekvatorska montaža. Ekvatorska montaža. Ekvatorska montaža ili paralaktička montaža je postavljanje astronomskoga teleskopa na dvije osovine odabrane tako da se prilikom praćenja dnevnoga gibanja nebeskih tijela teleskop okreće samo oko jedne od njih: osovine usporedne sa Zemljinom rotacijskom osi (polarne osovine) okreću se brzinom kojom se okreće nebeska sfera, to jest 360° za jednoga zvjezdanog dana.
Pogledaj Astronomski instrumenti i Ekvatorska montaža
Elektromagnetsko zračenje
Spektar elektromagnetskih valova s istaknutim dijelom vidljive svjetlosti. Svjetlost je elektromagnetski val. brzini svjetlosti. Rendgenska snimka ruke. Elektromagnetsko zračenje predstavlja elektromagnetske valove svih valnih duljina: infracrveno, ultraljubičasto, rendgensko i gama-zračenje.
Pogledaj Astronomski instrumenti i Elektromagnetsko zračenje
Elektron
dualizam). električnog polja koje okružuje pozitivni (crveno) i negativni (plavo) električni naboj. elektrostatičke sile odbijaju, a naboji suprotnog predznaka privlače. nm. valne duljine \lambda koji dolazi s lijeve strane, sudara se sa slobodnim elektronom, pa se zatim stvara novi foton valne duljine \lambda' koji se raspršuje pod kutem \theta.
Pogledaj Astronomski instrumenti i Elektron
Elektronika
Digitalni voltmetar Elektronika je područje elektrotehnike koje se bavi proučavanjem i kontrolom protoka elektrona i elektronskih sklopova koji se sastoje od pasivnih i aktivnih elektroničkih elemenata.
Pogledaj Astronomski instrumenti i Elektronika
Elektronvolt
Elektronvolt (eV) mjerna je jedinica za energiju, korištena u atomskoj i molekularnoj fizici.
Pogledaj Astronomski instrumenti i Elektronvolt
Engleski jezik
skyblue Države u kojima je engleski jezik samo službeni Engleski jezik (ISO 639-3: eng) jedan je od dvaju jezika engleske podskupine zapadnogermanskih jezika kojim govori više od 328 008 000 ljudi, a poznaje ga 508 milijuna diljem svijeta od čega većina živi na području Ujedinjenoga Kraljevstva (55 000 000; 1984.), Sjedinjenih Američkih Država (210 000 000; 1984.), Australije (15 682 000; 1987), Novog Zelanda (3 213 000; 1987.), Irskoj (2 600 000; 1983.), Zimbabveu (375 490; 1969.), Singapuru (227 000; 1985.), Liberiji (69 000; 1993.), Izraelu (100 000; 1993.) i drugdje.
Pogledaj Astronomski instrumenti i Engleski jezik
Eter
* Eter (mitologija).
Pogledaj Astronomski instrumenti i Eter
Europski južni opservatorij
Najveći teleskop na svijetu je europski Vrlo veliki teleskop (VLT) u Čileu. Čine ga četiri 8,2 m teleskopa. Europski ekstremno veliki teleskop ili E-ELT (engl. ''European Extremely Large Telescope'') se planira završiti 2018. La Silla teleskopi. La Silla u noći. NTT teleskop (engl.
Pogledaj Astronomski instrumenti i Europski južni opservatorij
Fluorescencija
ultraljubičastom zračenju. vibracijsko stanje osnovnog elektronskog stanja (''v”''.
Pogledaj Astronomski instrumenti i Fluorescencija
Fotografija
osnovni dijelovi digitalnog fotoparata fotografija dvoje fotografa pri fotografiranju Fotografija je tehnika kemijskoga ili digitalnoga elektroničkog zapisivanja prizora iz stvarnosti na sloju materijala koji je osjetljiv na svjetlost koja na nj pada.
Pogledaj Astronomski instrumenti i Fotografija
Fotometar
Fotometar. nm za dnevnu osjetljivost (crno) i 507 nm za noćnu osjetljivost (zeleno). Njezina je vrijednost za valnu duljinu 600 nm 0,63, a za valne duljine 380 i 780 nm iznosi 0. 300px W i svjetlosne snage 470 lumena. W i svjetlosne snage 325 lumena. Fotometar ili svjetlomjer je mjerni instrument za mjerenje jakosti svjetlosti.
Pogledaj Astronomski instrumenti i Fotometar
Fotomultiplikator
Fotomultiplikator Fotomultiplikator je vrlo osjetljivi detektor u području vidljivog, ultraljubičastog i bliskog infracrvenog zračenja.
Pogledaj Astronomski instrumenti i Fotomultiplikator
Fotosfera
Struktura Sunca i položaj njegove fotosfere Fotosfera (grč. φῶς, φωτός.
Pogledaj Astronomski instrumenti i Fotosfera
Francuski jezik
Francuski jezik u svijetu:-tamno plavo: materinski jezik-plavo: administrativni jezik-svijetloplavo: jezik kulture-zeleno: frankofone manjine. Francuski jezik (ISO 639-3: fra) je jedan od romanskih jezika koji se prvenstveno koristi u Francuskoj i njenim prekomorskim departmanima i teritorijima, u Belgiji (uz flamanski i njemački), Luksemburgu (uz luksemburški i njemački), Monaku i Švicarskoj (uz njemački, talijanski i retoromanski), u Kanadi (poglavito u pokrajini Québec) te u bivšim francuskim i belgijskim kolonijama.
Pogledaj Astronomski instrumenti i Francuski jezik
Galaktika
Nevadi. zviježđu Berenikina kosa, ima promjer od oko 17 000 parseka i približno je od nas udaljena 20 milijuna parseka. (Fotografija: Svemirski teleskop Hubble, NASA/ESA.) Spiralna galaktika NGC 5194. Andromeda. zviježđu Vaga. Galaktika ili galaksija je velika nakupina zvijezda, ostataka zvijezda, međuzvjezdane tvari i tamne tvari koju na okupu održava gravitacija.
Pogledaj Astronomski instrumenti i Galaktika
GALEX
Galex je teleskop smješten u Zemljinoj orbiti.
Pogledaj Astronomski instrumenti i GALEX
Gama astronomija
Gama zračenje iz svemira upija Zemljina atmosfera, tako da korištenje gama astronomije treba biti iz svemira. Svemirski opservatorij Compton Gamma Ray Observatory, koji koristi gama zračenje za istraživanje svemira. Dva ogromna balona rendgenskog i gama zračenja zračenja u samom središtu Mliječnog puta (2010.).
Pogledaj Astronomski instrumenti i Gama astronomija
Gama-čestica
atomskoj jezgri. nuklearnim eksplozijama. Znak za opasnost od radioaktivnosti. Alfa-zračenje može zaustaviti papir; beta-zračenje može zaustaviti aluminijski lim debeo nekoliko milimetara; a većinu gama-zračenja može zaustaviti desetak centimetara debela olovna ploča. Linearni koeficijent za slabljenje mlaza gama zraka (''μ'') zbog prolaza kroz aluminij (atomski broj Z.
Pogledaj Astronomski instrumenti i Gama-čestica
Gregoryjev teleskop
Put svjetla kroz Gregoryjev teleskop. Gregoryjev teleskop ili Gregorian teleskop je vrsta reflektorskog teleskopa, koji je konstruirao škotski matematičar i astronom James Gregory u 17.
Pogledaj Astronomski instrumenti i Gregoryjev teleskop
Havaji
Havaji ili Država Hawaii je otočje u Tihome oceanu koje pripada kao savezna država Sjedinjenim Američkim Državama.
Pogledaj Astronomski instrumenti i Havaji
Heliograf
Campbell–Stokesov heliograf. Campbell-Stokesov heliograf prilagođen za polarne uvjete (desna kugla je usmjerena na jug). Prikaz ljetne trake za Campbell-Stokesov heliograf Morseovom telegrafijom s pomoću reflektiranoga Sunčeva zračenja (1910.) Heliograf je uređaj za registraciju Sunčeva zračenja.
Pogledaj Astronomski instrumenti i Heliograf
Heliostat
Heliostat napravljen oko 1850. (Beč, Johann Michael Ekling). azimutskoj montaži. Ogledalo se okreće i prati Sunce tako da bude stalno okomito na Sunčevo zračenje. Sunčev toranj PS10. Heliostat je optička sprava koja s jednim, najčešće ravnim zrcalom prati gibanje Sunca i Sunčevu svjetlost odbija (reflektira) na odabrano mjesto.
Pogledaj Astronomski instrumenti i Heliostat
Horizontski koordinatni sustav
zenitnom daljinom.
Pogledaj Astronomski instrumenti i Horizontski koordinatni sustav
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje.
Pogledaj Astronomski instrumenti i Hrvatska
Hvar (grad)
Hvar Palača u Hvaru Barokna katedrala sv. Stjepana Hvar je grad na istoimenom otoku u Hrvatskoj i važno turističko odredište.
Pogledaj Astronomski instrumenti i Hvar (grad)
Infracrvena astronomija
svemirskog teleskopa Hubble. Stratosferska zvjezdarnica za infracrvenu Astronomiju (SOFIA) predstavlja Boeing 747 - zvjezdarnicu Njem.:''Deutsches Institut SOFIA'').
Pogledaj Astronomski instrumenti i Infracrvena astronomija
Infracrveno zračenje
Sunčevog zračenja emitira se u infracrvenom području. Slika psa u srednjem ("termalnom") infracrvenom području (temperatura je prikazana bojom). Slikarski stalak viđena u infracrvenom spektru. Infracrveno zračenje (lat. infra: ispod; kratica IR od eng. infrared) je elektromagnetsko zračenje valnih duljina približno između 0,8 μm i nekoliko stotina mikrometara.
Pogledaj Astronomski instrumenti i Infracrveno zračenje
Institut Ruđer Bošković
Institut „Ruđer Bošković“ (IRB) u Zagrebu najveći je istraživački institut iz područja prirodnih znanosti i tehnologija na području Republike Hrvatske.
Pogledaj Astronomski instrumenti i Institut Ruđer Bošković
INTEGRAL
INTEGRAL (INTErnational Gamma-Ray Astrophysics Laboratory) je ESA-in umjetni satelit koja ima zadaću istraživati gama zrake te crne rupe, neutronske zvijezde, aktivne galaktike, supernove, otkriti kako su nastali kemijski elementi te istražiti misteriozne gama bljeskove.
Pogledaj Astronomski instrumenti i INTEGRAL
Interferencija valova
Interferencija dvaju kružnih valova. Interferencija lijevog (zeleni) i desnog (plavi) vala, te rezultirajući val (crveni). Newtonovi kolobari ili prsteni. Interferencija svjetlosti između 2 izvora za različite valne duljine i udaljenosti između njih. ''Very Large Array'', puno malih radio teleskopa se povezuje radio interferometrijom u veliki radio teleskop.
Pogledaj Astronomski instrumenti i Interferencija valova
Interferometar
Michelson-Morleyjevog pokusa. Osnova Michelsonovog interferometra. ''Very Large Array'', puno malih radio teleskopa se povezuje radio interferometrijom u veliki radio teleskop. Interferometar je mjerni instrument koji elektromagnetske ili mehaničke valove izvora prima s pomoću dvaju ili više objektiva (detektora) pa se s pomoću pruga interferencije valova provode precizna mjerenja.
Pogledaj Astronomski instrumenti i Interferometar
Ion
Ion je čestica – atom ili skupina atoma, npr.
Pogledaj Astronomski instrumenti i Ion
Ionizacijska komora
Skica ionizacijske komore. Ionizacijska komora: 1. cilindrična komora (katoda), 2. vanjski izolator, 3. izlaz u pojačalo, 4. zaštitni prsten, 5. unutrašnji izolator, 6. anoda, 7. električna struja, 8. plin. Ionizacijska komora koju je napravio Pierre Curie (između 1895. i 1900.). Ionizacijska komora u dozimetru.
Pogledaj Astronomski instrumenti i Ionizacijska komora
Isaac Newton
lat. ''Philosophiae Naturalis Principia Mathematica'', 1687.) reflektora iz 1672. indeksa loma i da je boja prolazne svjetlosti svojstvo koje dolazi od loma svjetlosti kroz tvar. hiperboli E i napustila bi Zemlju. kvadratu njihove međusobne udaljenosti. Prema predaji, 1666. Newton je opazio pad jabuke s drveta u svom vrtu u Woolsthorpeu.
Pogledaj Astronomski instrumenti i Isaac Newton
Italija
Italija (tal. Italia), službeno Talijanska Republika (tal. Repubblica Italiana), država u južnoj Europi. Stari hrvatski izvori ju zovu i Talijanska. Sastoji se od Apeninskog poluotoka i dva velika otoka na Sredozemnom moru, Sicilije i Sardinije. Glavni grad je Rim. Jedina kopnena granica joj se nalazi na sjeveru, na Alpama, gdje graniči s Francuskom u zapadnom dijelu, Švicarskom na sjeverozapadnom dijelu, Austrijom na sjevernom dijelu, te Slovenijom na sjeveroistočnom dijelu.
Pogledaj Astronomski instrumenti i Italija
Jod
Kristali joda Kao plin jod je ljubičaste boje Angiografski snimak Štitna žlijezda Računalna tomografija Jod je kemijski element koji se prvenstveno koristi u prehrani.
Pogledaj Astronomski instrumenti i Jod
Joseph von Fraunhofer
Fraunhoferovim linijama. neba, u blizini obzora, oko 3 do 4 sata poslijepodne, na čistom nebu. Joseph von Fraunhofer (Straubing, 6. ožujka 1787. - München, 7. lipnja 1826.), njemački fizičar, optičar i izumitelj, utemeljitelj spektroskopije.
Pogledaj Astronomski instrumenti i Joseph von Fraunhofer
Joseph-Louis Lagrange
Joseph-Louis Lagrange (Torino, 25. siječnja 1736. - Pariz, 10. travnja 1813.), talijanski matematičar i astronom, živio je u doba prosvjetiteljstva.
Pogledaj Astronomski instrumenti i Joseph-Louis Lagrange
Južna Afrika
Južna Afrika (službeno Republika Južna Afrika) država je na krajnjem jugu afričkog kontinenta, na obalama Atlantskog i Indijskog oceana.
Pogledaj Astronomski instrumenti i Južna Afrika
Kanada
Kanada je, s površinom od 9.984.670 km², druga najveća država na svijetu po površini.
Pogledaj Astronomski instrumenti i Kanada
Kanari
Kanarski otoci ili Kanari (špa. Canarias ili Islas Canarias) su otočje od sedam otoka vulkanskog porijekla u Atlantskom oceanu, sjeverozapadno od obale Afrike.
Pogledaj Astronomski instrumenti i Kanari
Karlsruhe
Karlsruhe, lepezasti prikaz grada Karlsruhe je s oko 296.033 stanovnika (2012.) po veličini drugi grad savezne pokrajine Baden-Württemberg, sjedište je okružne uprave Karlsruhe te uprave regije Mittlerer Oberrhein (Srednja gornja dolina Rajne).
Pogledaj Astronomski instrumenti i Karlsruhe
Komet
Komet Hale-Bopp snimljen 29. ožujka 1997. u Pazinu. Mlazovi plina i leda izbijaju iz kometa Hartley 2. Halleyjev komet snimljen 8. ožujka 1986. Komet C/2011 W3 (Lovejoy) se približava Suncu krajem 2011. Australije 2007. Sunca. Sunca. Građa kometa. Dijelovi repa kometa. Neki kometi kao komet Lovejoy (oznake C/2011 W3) imaju vrlo dugačak rep.
Pogledaj Astronomski instrumenti i Komet
Komora na iskre
Komora na iskre u muzeju fizike, u Rimu. Sudar proton – antiproton snimljen s komorom na iskre (CERN). Komora na iskre sastoji se od niza paralelnih vrlo tankih elektroda između kojih vlada visoki napon, no ne dovoljno visok da bi se dogodio električni izboj među njima.
Pogledaj Astronomski instrumenti i Komora na iskre
Korona
Sunčeva korona snimljena posebnim teleskopom - koronagrafom Izbijanje pramenova korone 31. kolovoza 2012. Korona (lat. corona: vijenac, kruna) je vanjski dio atmosfere Sunca i zvijezda koji emitira rendgensko zračenje.
Pogledaj Astronomski instrumenti i Korona
Kozmičke zrake
video verziju Kozmičke zrake ili kozmičko zračenje je zračenje visoke energije koje dopire na Zemlju iz svemira.
Pogledaj Astronomski instrumenti i Kozmičke zrake
Kromosfera
Sunce promatrano kroz H-alfa filter. Pomrčina Sunca 11. kolovoza 1999. Kromosfera je sloj Sunčeve atmosfere, iznad fotosfere i visok je oko 2 000 kilometara.
Pogledaj Astronomski instrumenti i Kromosfera
Kut
Kut je dio ravnine omeđen dvama polupravcima koji se sijeku i imaju zajednički vrh.
Pogledaj Astronomski instrumenti i Kut
Kutna visina
zenitnom daljinom.
Pogledaj Astronomski instrumenti i Kutna visina
Kutomjer
stupnjevima (180°). Mehanički univerzalni kutomjer. Sinusno ravnalo s hipotenuzom od 100 mm (gore). Kutomjer je mjerni instrument, alat ili crtaći pribor za mjerenje kutova.
Pogledaj Astronomski instrumenti i Kutomjer
Kvazar
newspaper.
Pogledaj Astronomski instrumenti i Kvazar
Laser
Pokus s laserskom zrakom. Laser (akronim od engl. Light Amplification by Stimulated Emission of Radiation: pojačanje svjetlosti s pomoću stimulirane emisije zračenja) je uređaj za stvaranje i pojačavanje koherentnog elektromagnetskog, najčešće monokromatskog, usko usmjerenog zračenja.
Pogledaj Astronomski instrumenti i Laser
Latinski jezik
Biblija iz 1407. godine pisana na latinskom jeziku Latinski jezik (ISO 639-3: lat) jest izumrli jezik koji pripada skupini italskih jezika i predak svih današnjih romanskih jezika.
Pogledaj Astronomski instrumenti i Latinski jezik
Leća (optika)
Bikonveksna optička leća. sabirnih leća: a) bikonveksna b) plankonveksna c) konkavkonveksna. Rastresne leće mogu biti: d) konvekskonkavne, e) plankonkavne i f) bikonkavne. žarištu, pa se tu može na primjer zapaliti šibica. Ispupčena, konveksna, sabirna ili konvergentna optička leća.
Pogledaj Astronomski instrumenti i Leća (optika)
Maglica
zviježđu Bika. Tamna maglica Konjska glava - svijetle točke su zvijezde u nastajanju. Maglica NGC 6543, poznata i pod imenom Mačje oko. Maglica Messier 42, poznata i pod imenom Orionova maglica. Maglica ili nebula je oblak međuzvjezdane tvari (međuzvjezdani oblak), sačinjen od prašine i plinova.
Pogledaj Astronomski instrumenti i Maglica
Magnetska rezonancija
MR-snimka ljudskog koljena parasagitalna MR-snimka glave (nos i čelo djelomice "odrezani" lijevim rubom snimke) Magnetska rezonancija (akr. MR), pojačana apsorpcija elektromagnetskog zračenja pri prijelazu između magnetskih kvantnih stanja u nekom materijalu.
Pogledaj Astronomski instrumenti i Magnetska rezonancija
Masena spektrometrija
maseni spektrometar Masena spektrometrija je tehnika kojom se analiziraju molekule na temelju njihove mase (i naboja).
Pogledaj Astronomski instrumenti i Masena spektrometrija
Mössbauerov efekt
adsorpcije. adsorpcijske linije kod elektronskih i nuklearnih prijelaza. scintilacijski detektor. Prvi Mössbauerov spektar. Shematski prikaz suvremenog Mössbauerovog uređaja postavljenog za transmisijsko snimanje. 57Fe Mössbauerov spektar uzorka sintetičkog getita. Mössbauerov efekt ili Mössbauerov učinak (po R.
Pogledaj Astronomski instrumenti i Mössbauerov efekt
Međuzvjezdana tvar
Orionova maglica je difuzna maglica koja predstavlja oblake međuzvjezdane tvari. Odrazna maglica je oblak međuzvjezdane prašine koja odražava svjetlost obližnjih zvijezda i zvjezdanih skupova. Svemirskog teleskopa Hubble. Mjerilo u desnom donjem kutu predstavlja 100 AJ. beta-čestice) čime su dokazane kozmičke zrake.
Pogledaj Astronomski instrumenti i Međuzvjezdana tvar
Mehanika
oslonca ili zgloba i vrijedi: '''F1D1.
Pogledaj Astronomski instrumenti i Mehanika
Meridijanski krug
Kuffnerovoj zvjezdarnici u Beču. Meridijanski krug je osnovni astrometrijski instrument u astronomskom opservatoriju.
Pogledaj Astronomski instrumenti i Meridijanski krug
Metar
platine. Međunarodnog ureda za mjere i utege u Sèvresu kraj Pariza. Izrada međunarodnog prametra 1874. Metar (prema grč. μέτρον: mjera; oznaka: m) mjerna je jedinica za duljinu i jedna je od osnovnih jedinica u Međunarodnom sustavu.
Pogledaj Astronomski instrumenti i Metar
Meteoroid
Trojanci se nalaze na Jupiterovoj stazi, 60° ispred i iza Jupitera. meteorski roj. atmosferu. željezni meteorit koji je 26. svibnja 1751. pao kod mjesta Hrašćina (Hrvatsko zagorje). Zemlje. Meteoroid je malo kameno ili metalno nebesko tijelo dimenzija od zrna pijeska (promjera oko 100 μm) do povećega kamena (promjera oko 1 metar) koje obilazi oko Sunca. Po građi, može biti kompaktan, gustoće stijene, ili šupljikav, kada mu je gustoća manja od gustoće vode.
Pogledaj Astronomski instrumenti i Meteoroid
Mikroskop
Dijelovi mikroskopa jesu: (1) okular, (2) objektiv, (4) veliki vijak, (5) mali vijak, (6) stolić s otvorom, (7) povećalo i (8) cijev ili tubus. Optički mikroskop. Mikroskop (od grč. μικρός: malen, sitan + σκοπέω: promatram, gledam; arh. sitnozor) je instrument koji daje uvećane slike bliskih predmeta, koji se ne bi mogli promatrati golim okom.
Pogledaj Astronomski instrumenti i Mikroskop
Mikrovalovi
Mikrovalna pećnica. elektromagnetskog zračenja. Mikrovalovi su elektromagnetski valovi valne duljine od 1 do 300 mm.
Pogledaj Astronomski instrumenti i Mikrovalovi
Mjerenje
Pravokutnik širine ''a'' i duljine ''b'' ima površinu ''P.
Pogledaj Astronomski instrumenti i Mjerenje
Mjerni instrument
Sat mjeri vrijeme Kronometar Prikaz vodenog sata kojeg je napravio Ktesibije Aleksandrijski u 3. stoljeću pr. Kr. Promjena energije iz pravocrtnog kretanja u kružno kretanje Toplina je oblik energije, koja je djelomično potencijalna energija, a djelomično kinetička energija Sunčani sat Nogometaš će prenijeti svoju energiju na loptu, koja će izvršiti rad.
Pogledaj Astronomski instrumenti i Mjerni instrument
Mjesec
Bliža strana Mjeseca koju stalno vidimo sa Zemlje. libracije. Mjesec (lat. Luna) je Zemljin prirodni satelit i ujedno najbliže nebesko tijelo, udaljeno u prosjeku 384 401 km, tako da svjetlost s Mjeseca na Zemlju stiže za 1,25 sekundi.
Pogledaj Astronomski instrumenti i Mjesec
Mliječni put
Mliječni put (Mliječna staza, Kumova slama, Slamotres, Rimska cesta, Galaktika, Marijina kruna) je galaktika kojoj pripada naš Sunčev sustav, u kojem je Zemlja jedan od planeta.
Pogledaj Astronomski instrumenti i Mliječni put
Molibden
Molibden je srebrnobijeli metal, visokoga tališta, velike čvrstoće, tvrd, dobro toplinske i električne vodljivosti.
Pogledaj Astronomski instrumenti i Molibden
Nadmorska visina
HA, HB - apsolutna visina ili nadmorska visinaHC, HD - relativna visina u odnosu na točku A Nadmorska visina ili apsolutna visina je okomita udaljenost neke točke na Zemlji u odnosu na srednju razinu mora.
Pogledaj Astronomski instrumenti i Nadmorska visina
Namibija
Namibija je država u južnoj Africi na obali Atlantskog oceana.
Pogledaj Astronomski instrumenti i Namibija
NASA
Svemirski centar John F. Kennedy. 50 godina NASA-e. NASA (akronim od engl. National Aeronautics and Space Administration) je državna civilna uprava SAD-a za zrakoplovna i svemirska istraživanja i razvoj, sa sjedištem u Washingtonu.
Pogledaj Astronomski instrumenti i NASA
Natrij
Sodik je stari hrvatski naziv za natrij.
Pogledaj Astronomski instrumenti i Natrij
Nebeska mehanika
Sunca služio za pogon. umnošku njihovih masa, a obrnuto proporcionalna kvadratu njihove međusobne udaljenosti. Općoj teoriji relativnosti, planet u svom obilasku oko Sunca opisuje elipsu koja se polako okreće u svojoj ravnini (primjer Merkurova perihela). ophodna vremena planeta 1 i planeta 2 imaju odnos ''t''13/2: ''t''23/2.
Pogledaj Astronomski instrumenti i Nebeska mehanika
Nebeska sfera
ekvatorskom koordinatnom sustavu. geometrijsko pomagalo (18. stoljeće., ''Brooklyn Museum''. Osnovna gibanja Zemlje. Sjevernom polu. Zemljina vrtnja uzrok je prividnom okretanju nebeske sfere i izmjene dana i noći. horizontskom koordinatnom sustavu položaj nebeskog objekta određen je azimutom i visinom (ili zenitnom daljinom.
Pogledaj Astronomski instrumenti i Nebeska sfera
Nebeski ekvatorski koordinatni sustav
deklinacije (zeleno) u nebeskom ekvatorskom koordinatnom sustavu. Nebeski ekvatorski koordinatni sustav. Osnovna gibanja Zemlje. Zemljina vrtnja uzrok je prividnom okretanju nebeske sfere i izmjene dana i noći. Nebeski ekvator i ekliptika. Sjevernom polu. Nebeska sfera. Nebeski ekvatorski koordinatni sustav je nebeski koordinatni sustav kojemu je osnovna ravnina nebeski ekvator.
Pogledaj Astronomski instrumenti i Nebeski ekvatorski koordinatni sustav
Nebeski koordinatni sustavi
proljetnu točku (magenta) kao polaznu točku. Galaktičke koordinate su na odnosu Galaktičkog centra (žuta točka). nebeske sfere i izmjene dana i noći. Zemlje. Nebeski ekvator i ekliptika. zenitnom daljinom.
Pogledaj Astronomski instrumenti i Nebeski koordinatni sustavi
Nebeski meridijan
Nebeski ekvatorski koordinatni sustav. horizontskom koordinatnom sustavu položaj nebeskog objekta određen je azimutom i visinom (ili zenitnom daljinom.
Pogledaj Astronomski instrumenti i Nebeski meridijan
Nebeski polovi
Nebeski polovi, nebeski ekvator i ekliptika. Osnovna gibanja Zemlje. Nebeski ekvatorski koordinatni sustav. horizontskom koordinatnom sustavu položaj nebeskog objekta određen je azimutom i visinom (ili zenitnom daljinom.
Pogledaj Astronomski instrumenti i Nebeski polovi
Neutron
nuklearnih fisijskih lančanih reakcija: 1. Atom uranija-235 hvata spori neutron i raspada se na dva nova atoma (fisioni fragmenti – barij-141 i kripton-92), oslobađajući 3 nova neutrona i ogromnu količinu energije vezanja (200 MeV). 2. Jedan od tih neutrona bude uhvaćen od atoma uranija-238 i ne nastavlja reakciju.
Pogledaj Astronomski instrumenti i Neutron
Neutronska zvijezda
accessdate.
Pogledaj Astronomski instrumenti i Neutronska zvijezda
Njemačka
Njemačka (njem. Deutschland), službeno: Savezna Republika Njemačka (njem. Bundesrepublik Deutschland) je država u srednjoj Europi. Na sjeveru graniči sa Sjevernim morem, Danskom i Baltičkim morem, na istoku s Poljskom i Češkom, na jugu s Austrijom i Švicarskom, a na zapadu s Francuskom, Luksemburgom, Belgijom i Nizozemskom.
Pogledaj Astronomski instrumenti i Njemačka
Njemački jezik
Njemački jezik (njem. Die deutsche Sprache, skr. Deutsch) pripada skupini zapadnogermanskih jezika i ubraja se među svjetske jezike.
Pogledaj Astronomski instrumenti i Njemački jezik
Nobelova nagrada za fiziku
Nobelova nagrada za fiziku vrijedi kao najviše priznanje za radove u oblasti fizike.
Pogledaj Astronomski instrumenti i Nobelova nagrada za fiziku
Nutacija
nutacije (crveno). Zemljina precesija. Sjevernjaču zamjenjivati druge zvijezde. Nutacija u astronomiji je malo periodično remećenje Zemljina precesijskoga stošca, uzrokovano promjenom relativnih položaja i udaljenosti Mjeseca i Sunca.
Pogledaj Astronomski instrumenti i Nutacija
Objektiv
Izmjenjivi objektivi na mikroskopu Objektiv je dio optičke naprave koji prikuplja svjetlosne zrake s promatranog predmeta (objekta).
Pogledaj Astronomski instrumenti i Objektiv
Okular
Okular je leća ili sustav leća kroz koji se gleda slika predmeta koju stvara neka optička naprava.
Pogledaj Astronomski instrumenti i Okular
Opservatorij
Alpama. Automatska meteorološka postaja. Opservatorij (prema lat. observare: promatrati) je znanstvena ustanova u kojoj se sustavno motre određene prirodne pojave (na primjer astronomski, meteorološki, seizmološki opservatorij).
Pogledaj Astronomski instrumenti i Opservatorij
Opservatorij Hvar
Opservatorij Hvar Geodetskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu je zvjezdarnica za astrofizička istraživanja, smještena iznad grada Hvara (visina smještaja kupola između 173 i 245 metara nad morem).
Pogledaj Astronomski instrumenti i Opservatorij Hvar
Opservatorij Parkes
Parkes radio teleskop Radioteleskop Parkes ili Opservatorij Parkes (eng. Parkes Observatory) radioteleskop je smješten 20 km od mjesta Parkes, u Novom Južnom Walesu, u Australiji.
Pogledaj Astronomski instrumenti i Opservatorij Parkes
Optički teleskop
Sveučilišta u Beču. Najveći optički teleskop na svijetu je europski Vrlo veliki teleskop (VLT) u Čileu. Čine ga četiri 8,2 metarska teleskopa. Najveći refraktorski teleskop, s objektivom promjera 102 cm, ima Zvjezdarnica Yerkes u SAD-u. Meridijanski krug u Kuffnerovoj zvjezdarnici u Beču.
Pogledaj Astronomski instrumenti i Optički teleskop
Osovina
Osovina vlaka. Osovina vlaka mreže vlakova velikih brzinâ u Japanu, Shinkansen. Simetrična osovina s dva potporna rukavca (osnaca): ''F'' – opterećenje na savijanje, ''l'' – dužina rukavaca, ''d'' – promjer rukavca, crtkano – idealni oblik predstavlja kubna parabola.
Pogledaj Astronomski instrumenti i Osovina
Paraboloid
Kružni paraboloid. Hiperbolički paraboloid. Paraboloid je u matematici ploha drugog reda ili kvadrika.
Pogledaj Astronomski instrumenti i Paraboloid
Pavel Aleksejevič Čerenkov
Pavel Aleksejevič Čerenkov (rus.: Павел Алексеевич Черенков; Novaja Čigla, 28. srpnja 1904. – Moskva, 6. siječnja 1990.), ruski fizičar.
Pogledaj Astronomski instrumenti i Pavel Aleksejevič Čerenkov
Planet
Planeti Sunčevog sustava: 1. Merkur, 2. Venera, Zemlja, 4. Mars, 5. Jupiter, 6. Saturn, 7. Uran i 8. Neptun. Jupiter. Terestrički planeti: Merkur, Venera, Zemlja i Mars u stvarnim bojama i mjerilu. Planet (lat. planetae, prema grč. πλανήτης: koji luta) je nebesko tijelo koje obilazi oko zvijezde (u našem Sunčevom sustavu to je Sunce) i koje se kreće eliptičnom putanjom oko zvijezde, dovoljno veliko da ga oblikuje vlastita gravitacija, svijetli odraženom Sunčevom svjetlošću i može imati vlastite prirodne satelite.
Pogledaj Astronomski instrumenti i Planet
Plin
kinetičke energije molekula. Dim omogućuje kretanje okolnih čestica plina. čelične cijevi. Plin je agregatno stanje u kojemu tvar nema stalni oblik ni obujam.
Pogledaj Astronomski instrumenti i Plin
Pojačalo
Pojačalo ili elektroničko pojačalo je elektronički sklop čija je osnovna zadaća da pojača jakost električnog signala.
Pogledaj Astronomski instrumenti i Pojačalo
Poluga
jednostavnih strojeva. oslonca ili zgloba i vrijedi: '''F1∙D1.
Pogledaj Astronomski instrumenti i Poluga
Poluvodič
Poluvodič (engl. semiconductor) je materijal koji ima električnu vodljivost u sredini između izolatora i vodiča.
Pogledaj Astronomski instrumenti i Poluvodič
Povijest astronomije
Europi su takozvani Gosecki krugovi u Sachsen-Anhaltu (Njemačka), koji su bili izgrađeni prije gotovo 7000 godina (oko 4900 pr.Kr.). Povijest astronomije započinje još u prapovijesno vrijeme, davno prije prvih pisanih dokumenata.
Pogledaj Astronomski instrumenti i Povijest astronomije
Pozitron
Pozitron je antičestica elektrona.
Pogledaj Astronomski instrumenti i Pozitron
Precesija
Precesija zvrka ili žiroskopa. Zemljina precesija. nutacije (crveno). proljetne točke danas (2014.) i prije, za razdoblje od 6 tisućljeća. Precesija (kasnolatinski praecessio, prema klasičnom latinskom praecedere: ići naprijed) je pravilna promjena smjera osi rotirajućega tijela koja nastaje kada na tijelo djeluje vanjski moment sile.
Pogledaj Astronomski instrumenti i Precesija
Promjer
Promjer (dijametar) je pojam u geometriji koji označava duljinu dužine koja prolazi kroz središte kružnice i čiji krajevi se nalaze na kružnici.
Pogledaj Astronomski instrumenti i Promjer
Proton
atomskoj jezgri. S lijeva na desno: procijum 1H je bez neutrona, deuterij 2H s jednim neutronom i tricij 3H s dva neutrona. Prikaz atoma helija s oblakom elektrona u nijansama sive. U jezgri su dva protona i dva neutrona prikazana crveno i plavo. 1/12 mase atoma ugljika 12C je danas atomska jedinica mase.
Pogledaj Astronomski instrumenti i Proton
Pula
Pula (tal. Pola, istrovenetski Poła, istriotski Puola, lat. Pietas Iulia, stariji hrv. čak. Pul,Zvane Črnja, Eseji, Jubilarno izdanje u povodu pedesetogodišnjice književnog rada, »Otokar Keršovani«, Opatija, 1988.,, str. 109., 110., 112. slov. Pulj, njem. Polei), grad u Hrvatskoj.
Pogledaj Astronomski instrumenti i Pula
Pulsar
magnetskih polja i čestica iz središnjeg pulsara. Zemlji. Pulsar PSR B1509-58 je ustvari neutronska zvijezda kola se brzo okreće. gama-zrake koje dolaze s pulsara Vela. Pulsar (eng., skraćeno od puls ar: pulsirajuća zvijezda) je vrsta neutronske zvijezde, snažnoga magnetskoga polja (oko 108 T) i brze vrtnje, nazvane po strogo pravilnoj periodičnoj emisiji impulsa elektromagnetskih valova.
Pogledaj Astronomski instrumenti i Pulsar
Putanja
balistička krivulja Zelena putanja: Newtonova balistička krivulja. m/s pod različitim kutevima (u vakuumu). godišnjih doba kako se vidi sa sjevera. Krajnje desno: zimski suncostaj ili solsticij. Putanja, staza ili trajektorija je krivulja koju tijekom gibanja opisuju materijalna točka ili središte mase nekog fizikalnog tijela.
Pogledaj Astronomski instrumenti i Putanja
Računalo
right Računalo, razgovorno poznato i kao kompjutor ili kompjuter, uređaj je koji služi za izvršavanje matematičkih operacija ili kontrolnih operacija koje se mogu izraziti u numeričkom ili logičkom obliku.
Pogledaj Astronomski instrumenti i Računalo
Radar
Radar. Rad radara. Brodska radarska antena. navigaciji. Zemljinoj atmosferi. gibanju njihova izvora ili promatrača. Izgled zaslona meteorološkog radara. Snimak modernog meteorološkog radara. Velika Britanija je od 1936. do 1939. postavila uzduž južne i istočne obale lanac radarskih postaja za obranu od njemačkih zračnih i pomorskih napada.
Pogledaj Astronomski instrumenti i Radar
Radioteleskop
Opservatorij Parkes u Australiji (izvor: CSIRO). Radioteleskop Green Bank. Jansky dipolne mreže. Radioteleskop Effelsberg. Novom Meksiku, SAD. Radioteleskop Sardinija u gradnji. Radioteleskop je astronomski instrument ili uređaj za prihvat i mjerenje jakosti svemirskih radio valova.
Pogledaj Astronomski instrumenti i Radioteleskop
Radioteleskop Effelsberg
Radioteleskop Effelsberg Radioteleskop Effelsberg Radioteleskop Effelsberg radioteleskop je u mjestu Bad Munstereifel, oblast Euskirchen, Sjeverna Rajna-Vestfalija, Njemačka.
Pogledaj Astronomski instrumenti i Radioteleskop Effelsberg
Radioteleskop Roberta C. Byrda u Green Banku
Green Bank radio teleskop Radioteleskop Roberta C. Byrda u Green Banku (eng. Robert C. Byrd Green Bank Telescope) (GBT) najveći je svjetski potpuno zakretljivi radioteleskop, koji se nalazi u Zapadnoj Virginiji, u SAD-u. Nosi ime pokojnog senatora Roberta C. Byrda koji je zastupao Zapadnu Virginiju i proguravao kroz Kongres financiraje teleskopa.
Pogledaj Astronomski instrumenti i Radioteleskop Roberta C. Byrda u Green Banku
Radioteleskop Sardinija
Radioteleskop Sardinija u gradnji Radioteleskop Sardinija veliki je, u svim smjerovima potpuno okretljivi radioteleskop izgrađen 2011., a pušten u pogon 2012. godine, smješten u mjestu San Basilio, pokrajina Cagliari, na otoku Sardiniji, u Italiji.
Pogledaj Astronomski instrumenti i Radioteleskop Sardinija
Radiovalovi
minijatura Radiovalovi ili radijski valovi su veliko područje elektromagnetskih valova s valnom duljinom većom od one infracrvenog zračenja, a zajednička im je osobina da se mogu proizvesti protjecanjem izmjenične električne struje u napravi koja se zove antena.
Pogledaj Astronomski instrumenti i Radiovalovi
Raketa
Raketa Redstone - okosnica projekta Mercury Nacrt višestupne rakete iz 17. stoljeća - poljskog izumitelja Kazimierz Siemienowicza Raketa (njem. Rakete, tal. rocchetto:vreteno) je naziv za letjelicu, zrno, projektil, svemirski brod koja se kreće s pomoću brzog izlaska plinova ili propelanta iz motora rakete.
Pogledaj Astronomski instrumenti i Raketa
Ravnina
Ravnina u 3D prostoru. Ravnina je jedan od osnovnih pojmova u geometriji, ravna površina u trodimenzionalnom prostoru, koja se u svakom smjeru širi do beskonačnosti.
Pogledaj Astronomski instrumenti i Ravnina
Reflektorski teleskop
Dobsonovoj montaži. Svemirski teleskop Hubble slikan iz raketoplana ''Discovery'' tijekom njegove druge misije (STS-82). Newtonovog reflektora iz 1672. Gregorian teleskop iz 1735. Reflektorski teleskop je tip teleskopa koji svjetlost sakuplja zrcalima za razliku od refraktorskih teleskopa koji svjetlost skupljaju lećama.
Pogledaj Astronomski instrumenti i Reflektorski teleskop
Refraktorski teleskop
Najveći refraktorski teleskop, s objektivom promjera 102 cm, ima Zvjezdarnica Yerkes u SAD-u. Refraktorski teleskop ili refraktor (njem. Refraktor, prema lat. refractus: slomljen) je vrsta optičkog teleskopa koja koristi leću kao objektiv.
Pogledaj Astronomski instrumenti i Refraktorski teleskop
Rektascenzija
Nebeski ekvatorski koordinatni sustav. Osnovna gibanja Zemlje. Zemljina vrtnja uzrok je prividnom okretanju nebeske sfere i izmjene dana i noći. Nebeski ekvator i ekliptika. Sjevernom polu. Nebeska sfera. Rektascenzija (njem. Rektaszension, od lat. rectus: prav; uspravan + ascensio: uspinjanje, kratica RA prema engl.
Pogledaj Astronomski instrumenti i Rektascenzija
Rendgenska astronomija
Područje rendgenske astronomije počinje od ~ 0,008 nm i pokriva sve do ~ 8 nm, a to je područje koje upija Zemljina atmosfera, pa je za astronome na površini Zemlje nevidljivo. rendgenskog zračenja. Chandra opservatorij rendgenskih zraka. Mliječnog puta (2010.). Komet Lulin snimljen u rendgenskom i gama području (2009.).
Pogledaj Astronomski instrumenti i Rendgenska astronomija
Rendgenske zrake
W. C. Röntgena. elektromagnetskog zračenja. zavarenog spoja gdje se vidi da je unutrašnjost materijala pregorjela. Coolidgeova rendgenska cijev iz 1917. Užarena katoda je na lijevo, a anoda je na desno. Rendgenske zrake zrače u sredini prema dolje. elektronske cijevi koje mogu stvoriti rendgensko zračenje.
Pogledaj Astronomski instrumenti i Rendgenske zrake
Robert Hooke
opruge ''x''. Zupčasti prekidač. Robert Hooke (Freshwater, 18. srpnja 1635. - London, 3. ožujka 1703.), britanski fizičar, matematičar i izumitelj.
Pogledaj Astronomski instrumenti i Robert Hooke
Sat (instrument)
vrijeme. vodenog sata kojeg je napravio Ktesibije Aleksandrijski u 3. stoljeću pr. Kr. Varšavi. mehaničkog sata. elektroničkog sata. Tipični mehanički zaporni sat. sekunde u 30 milijuna godina. Sat (tur. saat sat, "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.
Pogledaj Astronomski instrumenti i Sat (instrument)
Scintilacija
Scintilatorski kristal okružen s raznim scintilatorskim uređajima. Spektar natrijevog jodida pod utjecajem radioaktivnog cezija-137. Spektar natrijevog jodida pod utjecajem radioaktivnog kobalta-60. Scintilacija ili svjetlucanje je pojava u nuklearnoj fizici i fizici elementarnih čestica da neki materijali (scintilatori), kada su ozračeni ionizirajućim zračenjem stvaraju fotone vidljive svjetlosti.
Pogledaj Astronomski instrumenti i Scintilacija
Seyfertova galaktika
klasificiranih) Seyfertovih galaksija. zviježđu Vaga. Seyfertova galaktika (prema američkom astronomu Carlu Keenanu Seyfertu, koji ih je opisao 1943.) je aktivna galaktika s malom sjajnom jezgrom.
Pogledaj Astronomski instrumenti i Seyfertova galaktika
Sferna astronomija
Nebeski ekvator i ekliptika. Osnovna gibanja Zemlje. horizontskom koordinatnom sustavu položaj nebeskog objekta određen je azimutom i visinom (ili zenitnom daljinom.
Pogledaj Astronomski instrumenti i Sferna astronomija
Siderički dan
sinodičkog (sunčanog) dana koji traje 24 sata i sideričkog (zvijezdanog) dana koji traje 23 sata 56 minuta i 4 sekunde. kulminaciju (podne) u odnosu na Sunce (1→3.
Pogledaj Astronomski instrumenti i Siderički dan
Silicij
Silicij (lat. silex.
Pogledaj Astronomski instrumenti i Silicij
Sjedinjene Američke Države
Sjedinjene Američke Države, također se često koristi kratica SAD (eng. United States of America, USA), savezna je republika u središnjoj Sjevernoj Americi, koja se prostire od Atlantika na istoku do Tihog oceana na zapadu.
Pogledaj Astronomski instrumenti i Sjedinjene Američke Države
Smeđi patuljak
Smeđi patuljak i planeti u njegovoj orbiti Smeđi patuljak je nebesko tijelo mnogostruko veće od planeta, ali ne dovoljno masivno da bi u svom središtu pokrenulo nuklearne reakcije.
Pogledaj Astronomski instrumenti i Smeđi patuljak
SOHO
SOHO SOHO (engl. Solar and Heliospheric Observatory) je letjelica koja istražuje Sunce, Sunčev sastav, te njegovo magnetsko polje, sunčev vjetar i baklje, te unutrašnjost Sunca (ispod korone).
Pogledaj Astronomski instrumenti i SOHO
Space Shuttle
Space Shuttle, službeno nazvan Space Transportation System ili STS (svemirski transportni sustav), svemirska je letjelica koju je svemirska agencija NASA vlade Sjedinjenih Američkih Država upotrebljavala za svemirske letove s ljudskom posadom.
Pogledaj Astronomski instrumenti i Space Shuttle
Spektar (fizika)
elektromagnetskog zračenja. Dvostruka duga. infracrvenom području (temperatura je prikazana bojom). flourescentna svjetiljka (ultraljubičasto zračenje). Rendgenska snimka ruke. Spektar (lat. spectrum: pojava, priviđenje) je raspodjela intenzitetâ mjerene veličine prikazanih ovisno o nekoj fizikalnoj veličini, na primjer energiji, frekvenciji, brzini, masi i drugo.
Pogledaj Astronomski instrumenti i Spektar (fizika)
Spektrofotometar
UV-VIS spektrofotometar Spektrofotometar je uređaj za analizu spektra elektromagnetskog zračenja.
Pogledaj Astronomski instrumenti i Spektrofotometar
Spektrograf
Spektrograf (grčki grafo.
Pogledaj Astronomski instrumenti i Spektrograf
Spektrometar
Spektrometar. valne duljine 589 nanometara D2 (lijevo) i 590 nanometara D1 (desno), korištenjem fitilja i plamena koji se natapa slanom vodom. Emisijski spektar natrija koji prikazuje svojstvenu D liniju. Maseni spektrometar. Spektroskop. Spektrometar je uređaj koji izravno elektronskim detektorom snima spektar i mjeri njegovu jakost (intenzitet), dok je spektrofotometar naziv za spektrometar koji se koristi u području takozvane optičke spektrometrije (obuhvaća samo ultraljubičasto, vidljivo i infracrveno zračenje).
Pogledaj Astronomski instrumenti i Spektrometar
Spektroskop
spektroskop Spektroskop (grčki skopeo.
Pogledaj Astronomski instrumenti i Spektroskop
Spektroskopija
optičkom prizmom je primjer spektroskopije. Linijski emisijski spektar vodika. Emisijski spektar natrija koji prikazuje svojstvenu D liniju. Fraunhoferove linije: spektar plavog neba, u blizini obzora, oko 3 do 4 sata poslijepodne, na čistom nebu. raspršivanje svjetlosti na razne strane. nm.
Pogledaj Astronomski instrumenti i Spektroskopija
Stratosferska zvjezdarnica za infracrvenu astronomiju (SOFIA)
Boeing 747 - zvjezdarnica Stratosferska zvjezdarnica za infracrvenu Astronomiju (Stratospheric Observatory for Infrared Astronomy, SOFIA je zajednički projekt NASA-e i "Njemačkog zrakoplovnog centera" (njem.: Deutsches Zentrum für Luft- und Raumfahrt) na izgradnji i održavanju jednog teleskopa koji svoju ulogu vrši iz aviona tijekom leta.
Pogledaj Astronomski instrumenti i Stratosferska zvjezdarnica za infracrvenu astronomiju (SOFIA)
Stupanj (kut)
Stupanj (znak: °) je mjerna jedinica za mjernu veličinu ravninskog kuta i jednak je vrijednosti 1/360 punog kuta.
Pogledaj Astronomski instrumenti i Stupanj (kut)
Sunce
Sunce u prirodnoj boji, sjaja smanjenog jakim neutralnim filterom. nuklearnom fuzijom, pretvarajući vodik u helij. Niz proton-proton dominira u zvijezdama veličine Sunca ili manjim. Sunce (astronomski simbol) je zvijezda u centru našeg Sunčevog sustava.
Pogledaj Astronomski instrumenti i Sunce
Supernova
Supernova je katastrofična eksplozija zvijezde pri kojoj se oslobađa dovoljno energije da supernova svojim sjajem zasjeni ostatak galaksije.
Pogledaj Astronomski instrumenti i Supernova
Svemir
Universum - C. Flammarion, drvorez, Pariz 1888. godine, Koloracija: Heikenwaelder Hugo, Beč 1998. Svemir je čitav svijet što nas okružuje: prostor, vrijeme, materija, energija, planeti, zvijezde, galaktike, intergalaktički prostor i sve iza toga.
Pogledaj Astronomski instrumenti i Svemir
Svemirske letjelice
Voyager Phoenix Proton Columbia Apollo Svemirski brod Sojuz Hubble Cassini Svemirska letjelica je vozilo koje putuje kroz svemir.
Pogledaj Astronomski instrumenti i Svemirske letjelice
Svemirski teleskop Hubble
Svemirski teleskop Hubble slikan iz raketoplana Discovery tijekom njegove druge misije (STS-82) Slika WFPC2 snimljena Hubble teleskopom (maglica Tarantula u Velikom Magellanovom oblaku Svemirski teleskop Hubble (HST) projekt je nastao suradnjom NASA-e i Europske svemirske agencije.
Pogledaj Astronomski instrumenti i Svemirski teleskop Hubble
Svemirski teleskop Spitzer
Svemirski teleskop Spitzer Svemirski teleskop Spitzer je infracrveni teleskop, što znači da radi u infracrvenom dijelu spektra.
Pogledaj Astronomski instrumenti i Svemirski teleskop Spitzer
Sveučilište u Beču
Sveučilište u Beču osnovao je 12. ožujka 1365. Herzog Rudolf IV.
Pogledaj Astronomski instrumenti i Sveučilište u Beču
Svjetlomjer
Izgled jednog digitalnog svjetlomjera. Svjetlomjer je dio fotografske ili filmske opreme, a to je ustvari fotometar koji mjereći svjetlosnu jakost omogućuje određivanje elemenata ekspozicije, to jest otvor objektiva i trajanje eksponiranja (izlaganja).
Pogledaj Astronomski instrumenti i Svjetlomjer
Svjetlosna jakost
Fotometar. nm za dnevnu osjetljivost (crno) i 507 nm za noćnu osjetljivost (zeleno). Njezina je vrijednost za valnu duljinu 600 nm 0,63, a za valne duljine 380 i 780 nm iznosi 0. svjetlosne snage 470 lumena. svjetlosne snage 325 lumena. Svjetlosna jakost ili luminacijski intenzitet (oznaka Is) je jedna od sedam osnovnih fizikalna veličina koja opisuje snagu elektromagnetskog zračenja točkastog izvora u području frekvencija vidljive svjetlosti.
Pogledaj Astronomski instrumenti i Svjetlosna jakost
Svjetlosno onečišćenje
Svjetlosno onečišćenje Različiti tipovi svjetiljki Svjetlosno onečišćenje (zagađenje) je promjena razine prirodne svjetlosti u noćnim uvjetima uzrokovana emisijom svjetlosti iz umjetnih izvora svjetlosti.
Pogledaj Astronomski instrumenti i Svjetlosno onečišćenje
Svjetlost
Spektar elektromagnetskih valova s istaknutim dijelom vidljive svjetlosti. Boje vidljive ljudskom oku Boja raspon valnih duljina frekvencijski raspon crvena ~ 625 – 740 nm ~ 480 – 405 THz narančasta ~ 590 – 625 nm ~ 510 – 480 THz žuta ~ 565 – 590 nm ~ 530 – 510 THz zelena ~ 500 – 565 nm ~ 600 – 530 THz cijan ~ 485 – 500 nm ~ 620 – 600 THz plava ~ 440 – 485 nm ~ 680 – 620 THz ljubičasta ~ 380 – 440 nm ~ 790 – 680 THz Zemlje (udaljenost od 150 milijuna kilometara).
Pogledaj Astronomski instrumenti i Svjetlost
Teleskop
Refraktorski teleskop opservatorija u Harvardu. Fotometar. Newtonovog reflektora iz 1672. Sveučilišta u Beču. Messierovu maratonu Višnjan-Rušnjak 2006. Green Bank radio teleskop. astročestične fizike. rendgenskih zraka. Amaterski Schmidt-Cassegrain teleskop na ekvatorijalnoj montaži.
Pogledaj Astronomski instrumenti i Teleskop
Teleskop MAGIC
Teleskop MAGIC za maglovitog dana. Vide se laserske referentne zrake, koje mjere geometriju aktivne površine reflektora. Teleskop MAGIC za sunčanog dana. Dijelovi zrcala teleskopa MAGIC Dva ogromna balona rendgenskog i gama zračenja zračenja u samom središtu Mliječnog puta (2010.). pulsara Vela.
Pogledaj Astronomski instrumenti i Teleskop MAGIC
Teleskopi Keck
Keck observatorij je dom dvama najvećim teleskopima u svijetu.
Pogledaj Astronomski instrumenti i Teleskopi Keck
Teodolit
Sovjetski optički teodolit. Presjek kroz teodolit prikazuje složenost puta zrake svjetlosti. geodetska mjerenja. Teodolit (engl. theodolite teodolit, "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015. Prvi teodolit napravljen je u Njemačkoj u 16.
Pogledaj Astronomski instrumenti i Teodolit
Thomas Young
Thomas Young (Milverton, 13. lipnja 1773. – London, 10. svibnja 1829.), engleski fizičar, liječnik i egiptolog.
Pogledaj Astronomski instrumenti i Thomas Young
Tićan
Tićan ili Tičan jest naselje u Republici Hrvatskoj u sastavu Općine Višnjan, Istarska županija.
Pogledaj Astronomski instrumenti i Tićan
Ultraljubičasta astronomija
Spiralna galaksija Messier 81 (M81 ili NGC 3031), poznata kao i Bodeova maglica u zviježđu Veliki medvjed, snimljena u ultraljubičastom spektru (teleskop GALEX). Ultraljubičasta astronomija je dio astronomije, koja promatra nebeska tijela u području ultraljubičastog zračenja.
Pogledaj Astronomski instrumenti i Ultraljubičasta astronomija
Ultraljubičasto zračenje
energije. flourescentna svjetiljka. Ultraljubičasto zračenje, ultraljubičasta svjetlost ili ultravioletno zračenje (oznaka UV prema eng. ultraviolet) je elektromagnetsko zračenje valnih duljina od približno 10 do 400 nanometara, to jest između rendgenskoga zračenja i ljubičastoga dijela vidljive svjetlosti, i energiji fotona od 3 eV do 124 eV.
Pogledaj Astronomski instrumenti i Ultraljubičasto zračenje
Ultrazvuk
ljudskog fetusa s 14 tjedana pomoću ultrazvuka. trudnoće četverodimenzionalnim ultrazvukom. Za orijentiranje u okolišu kao i za utvrđivanje položaja lovine tijekom svojih noćnih letova, šišmiši imaju vrlo dobro razvijenu mogućnost korištenja ultrazvuka. magnetostrikcije.
Pogledaj Astronomski instrumenti i Ultrazvuk
Umjetni satelit
Prvi zabilježeni umjetni satelit bio je Sputnik 1 koji je bio lansiran iz SSSR-a 1957. eng. ''Advanced Extremely High Frequency''). Meteorološki satelit u radu. Zemljinom vrtnjom. Svemirski teleskop Hubble. Međunarodna svemirska postaja. Termoelektrični generator ili Peltierov element.
Pogledaj Astronomski instrumenti i Umjetni satelit
Valna duljina
Valna duljina periodičnoga vala je najmanja udaljenost između dvije čestice koje titraju u fazi.
Pogledaj Astronomski instrumenti i Valna duljina
Vancouver
Vancouver (eng. izgovor /vænˈkuːvər/; hrv. izgovor vankúver) je obalni grad smješten u regiji Lower Mainlandu, u Britanskoj Kolumbiji, Kanada.
Pogledaj Astronomski instrumenti i Vancouver
Vat
Vat (simbol: W) je izvedena jedinica SI sustava za snagu.
Pogledaj Astronomski instrumenti i Vat
Višnjan
Višnjan (tal. Visignano d'Istria) je općina u zapadnoj Hrvatskoj, u Istarskoj županiji.
Pogledaj Astronomski instrumenti i Višnjan
Vladis Vujnović
Vladis Vujnović, (Grubišno Polje, 13. srpnja 1933.), hrvatski astronom i popularizator astronomije.
Pogledaj Astronomski instrumenti i Vladis Vujnović
Vodik
Vodik nema određen položaj u periodnom sustavu.
Pogledaj Astronomski instrumenti i Vodik
Vrijeme (fizika)
Sat mjeri vrijeme. Sat s klatnom (njihalom) ili ura njihalica. vodenog sata kojeg je napravio Ktesibije Aleksandrijski u 3. stoljeću pr. Kr. Vrijeme, u fizici, je temeljna fizikalna veličina koja obilježava trajanje zbivanja ili razmak između dvaju događaja.
Pogledaj Astronomski instrumenti i Vrijeme (fizika)
Vrlo veliki teleskop
Najveći teleskop na svijetu je europski Vrlo veliki teleskop (VLT) u Čileu. Čine ga četiri 8,2 m teleskopa. adaptivne optike (pobuđeni atomi natrija u Zemljinoj atmosferi stvaraju umjetnu zvijezdu). Unutrašnjost jednog od teleskopa (''Antu''). Vrlo veliki teleskop ili VLT (akronim od engl.
Pogledaj Astronomski instrumenti i Vrlo veliki teleskop
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Pogledaj Astronomski instrumenti i Zagreb
Zemlja
Zemlja (astronomski simbol) je planet u sunčevom sustavu.
Pogledaj Astronomski instrumenti i Zemlja
Zemljina atmosfera
Slojevi atmosfere (NOAA) Sastav Zemljine atmosfere. Donji dijagram predstavlja najmanje uobičajene plinove koje čine samo 0.038% atmosfere. Vrijednosti su regulirane za ilustraciju. Chapmanov ozonski ciklus Apsorpcija uv-zračenja u ozonskim sloju Veoma svijetli meteor Položaj ionosfere u atmosferi Magnetosfera štiti zemljinu površinu od naelektriziranih čestica Sunčevog vjetra Van Allenovi pojasevi zračenja Zemljina atmosfera je sloj plinova koji okružuju planet Zemlju i koji zadržava Zemljina gravitacija.
Pogledaj Astronomski instrumenti i Zemljina atmosfera
Zemljina rotacija
Zemljina rotacija je rotacija krutog tijela Zemlje oko svoje osi.
Pogledaj Astronomski instrumenti i Zemljina rotacija
Zemljopisna širina
Važnije zemljopisne širine imaju svoje nazive Geografska ili zemljopisna širina je udaljenost neke točke na Zemlji prema sjeveru ili jugu od ekvatora (polutnika).
Pogledaj Astronomski instrumenti i Zemljopisna širina
Zenitna daljina
zenitnom daljinom.
Pogledaj Astronomski instrumenti i Zenitna daljina
Zenitni teleskop
Zenitni teleskop. zenitnom daljinom.
Pogledaj Astronomski instrumenti i Zenitni teleskop
Zrcalo
Vaza u zrcalu. Ravno zrcalo: svjetlost koja pada na ravno zrcalo odbija se tako da je kut upadanja jednak kutu odbijanja. Primjer ravnog zrcala u prirodi. Zraka svjetlosti nakon refleksije na dvjema zrcalima čini sa svojim prvobitnim smjerom dvostruki kut od kuta između zrcala. žarištu zove se sferna aberacija.
Pogledaj Astronomski instrumenti i Zrcalo
Zvijezda
svemirskim teleskopom Hubble Zvijezda je nebesko tijelo koji se sastoji od velike količine plina, većinom vodika.
Pogledaj Astronomski instrumenti i Zvijezda
Zvjezdana godina
kulminaciju (podne) u odnosu na Sunce (1→3.
Pogledaj Astronomski instrumenti i Zvjezdana godina
Zvjezdarnica
Stonehenge u ljetnjem suncostaju (solsticiju) 2005. Zvjezdarnica Brera koju je sagradio Ruđer Bošković. Teleskopi Keck. Najveći optički teleskop na svijetu je europski Vrlo veliki teleskop ili VLT u Čileu. Čine ga četiri 8,2 m teleskopa. Sardinija radio teleskop u gradnji. Svemirski teleskop Hubble.
Pogledaj Astronomski instrumenti i Zvjezdarnica
Zvjezdarnica Arecibo
Zvjezdarnica Arecibo (eng. Arecibo Observatory) se nalazi pokraj mjesta Arecibo u Portoriku.
Pogledaj Astronomski instrumenti i Zvjezdarnica Arecibo
14. prosinca
14.
Pogledaj Astronomski instrumenti i 14. prosinca
17. veljače
17.
Pogledaj Astronomski instrumenti i 17. veljače
2009.
2009. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u četvrtak.
Pogledaj Astronomski instrumenti i 2009.