Sadržaj
89 odnosi: Aleksandar Kerenski, Antanta, Austro-Ugarska, Švicarska, Balkansko bojište (Prvi svjetski rat), Berlin, Bjelorusija, Boljševizam, Braunschweig, Bremen, Brest, Centralne sile, Düsseldorf, Demokracija, Erich Ludendorff, Ernst Toller, Estonija, Finska, Frankfurt na Majni, Franz von Hipper, Friedrich Ebert, Friedrich Engels, Gruzija, Hamburg, Hanover, Hugo Haase, Kapitalizam, Karl Liebknecht, Karl Marx, Kiel, Latvija, Leipzig, Litva, Ludvig III. Bavarski, Mir u Brest-Litovsku, Mirotvorstvo, Njemačka, Njemačka proljetna ofenziva 1918., Njemački jezik, Njemačko Carstvo, Ofenziva od 100 dana, Osmansko Carstvo, Parlamentarna monarhija, Paul von Hindenburg, Philipp Scheidemann, Politička desnica, Primirje s Njemačkom 1918., Princ Maximilian Badenski, Prvi svjetski rat, Reinhard Scheer, ... Proširite indeks (39 više) »
Aleksandar Kerenski
'''Aleksandar Kerenski''' Aleksandar Kerenski (2. svibnja 1881. – 11. lipnja 1970.) bio je ruski političar, državnik i pravnik, najpoznatiji kao predsjednik privremene vlade Rusije 1917. godine.
Pogledaj Njemačka revolucija i Aleksandar Kerenski
Antanta
Zemljovid svijeta u Prvom svjetskom ratu:~ Antanta-zelena boja ~ Središnje sile-narančasta boja ~ Neutralne države-sivo. Antanta je savez koji su stvorile Rusija, Francuska i Velika Britanija.
Pogledaj Njemačka revolucija i Antanta
Austro-Ugarska
Carska i kraljevska (k.u.k.) dvojna monarhija Austro-Ugarska (1867. – 1918.) bila je višenacionalna država u Srednjoj Europi s vladarima isključivo iz Habsburške dinastije.
Pogledaj Njemačka revolucija i Austro-Ugarska
Švicarska
Švicarska Konfederacija ili Švicarska (lat. Confœderatio Helvetica, njem. Schweizerische Eidgenossenschaft, fra. Confédération suisse, tal. Confederazione Svizzera, retoromanski Confederaziun Svizerra) je savezna država 26 kantona u središnjoj Europi. Graniči s Lihtenštajnom i Austrijom na istoku, Francuskom na zapadu, Italijom na jugu i jugoistoku, te Njemačkom na sjeveru.
Pogledaj Njemačka revolucija i Švicarska
Balkansko bojište (Prvi svjetski rat)
Borbe su počele u kolovozu 1914.
Pogledaj Njemačka revolucija i Balkansko bojište (Prvi svjetski rat)
Berlin
Berlin je s više od 3,6 milijuna stanovnika najveći i glavni grad Njemačke i najveći grad Europske unije.
Pogledaj Njemačka revolucija i Berlin
Bjelorusija
Bjelorusija (bjeloruski: Беларусь, Belarús'; ruski: Беларусь, Belarus'), službeno Republika Bjelarus (bjeloruski: Рэспубліка Беларусь, Rèspublika Belarús),Božidar Bakotić (prir.), Službena skraćena i puna imena država na hrvatskom i engleskom jeziku, Peto izmijenjeno izdanje, Ministarstvo vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske, Zagreb, listopad, 2012., str.
Pogledaj Njemačka revolucija i Bjelorusija
Boljševizam
Boljševizam je u izvornom značenju Lenjinovo učenje u pitanjima teorije, organizacije, strategije i taktike partije radničke klase.
Pogledaj Njemačka revolucija i Boljševizam
Braunschweig
Položaj Braunschwiga u Njemačkoj Braunschweig (donjonjemački: Brunswiek) grad je u njemačkoj saveznoj pokrajini Donja Saska.
Pogledaj Njemačka revolucija i Braunschweig
Bremen
Slobodni hanzeatski grad Bremen je grad na sjeverozapadu Njemačke i istovremeno upravno središte najmanje savezne pokrajine Bremen (404 km²).
Pogledaj Njemačka revolucija i Bremen
Brest
* Brest (Bjelorusija), grad u Bjelorusiji.
Pogledaj Njemačka revolucija i Brest
Centralne sile
Karta Europe 1914. koja prikazuje dva vojno-politička saveza:~ Antanta (zelena boja)~Središnje sile (crvena boja)~ i neutralne zemlje (koje nisu vojno-politički savezi) su žute boje Centralne sile, (rjeđe Centralnoeuropske sile) je neformalni naziv koji se u Prvom svjetskom ratu koristio za Njemačku i države koje su u ratu sudjelovale kao njeni saveznici.
Pogledaj Njemačka revolucija i Centralne sile
Düsseldorf
Düsseldorf (donjonjemački: Düsseldörp) je grad u Njemačkoj i glavni grad gusto naseljene njemačke pokrajine Sjeverna Rajna-Vestfalija.
Pogledaj Njemačka revolucija i Düsseldorf
Demokracija
Glasovanje u Francuskoj 2007. Izravna demokracija u Švicarskoj Pojam demokracija označava pluralistički oblik vlasti u kojem sve odluke neke države donosi izravno ili neizravno većina njezinih građana kroz izbore.
Pogledaj Njemačka revolucija i Demokracija
Erich Ludendorff
Erich Friedrich Wilhelm Ludendorff (u literaturi nekad krivo navođeno Erich von Ludendorff, Kruszewnia, 9. travnja 1865. – Tutzing, 20. prosinca 1937.), istaknuti njemački general i vojni teoretičar, a u razdoblju nakon I. svjetskog rata i desničarski političar.
Pogledaj Njemačka revolucija i Erich Ludendorff
Ernst Toller
Ernst Toller Ernst Toller (Samotschin, 1. prosinca 1893. – New York, 22. svibnja 1939.), njemački književnik.
Pogledaj Njemačka revolucija i Ernst Toller
Estonija
Estonija (est. Eesti), službeno Republika Estonija (est. Eesti Vabariik) je država smještena na istočnoj obali Baltičkog mora u Sjevernoj Europi. Estonija na kopnu graniči s Rusijom (338,6 km) na istoku i s Latvijom (343 km), dok na sjeveru ima morsku granicu s Finskom u Finskom zaljevu, a na zapadu sa Švedskom na Baltičkom moru.
Pogledaj Njemačka revolucija i Estonija
Finska
Finska (fin. Suomi), službeno Republika Finska (fin. Suomen tasavalta, šve. Republiken Finland) je nordijska država u sjeveroistočnoj Europi, ograničena Baltičkim morem na jugozapadu, Finskim zaljevom na jugoistoku i Botničkim zaljevom na zapadu. Finska ima granice sa Švedskom, Norveškom i Rusijom.
Pogledaj Njemačka revolucija i Finska
Frankfurt na Majni
Frankfurt 1612. godine. Drugog svjetskog rata, svibanj 1945. Frankfurt na Majni (na njemačkom jeziku: Frankfurt am Main) je s više od 700.000 stanovnika najveći grad u njemačkoj saveznoj zemlji Hessen i poslije Berlina, Hamburga, Münchena i Kölna peti po veličini grad u Njemačkoj.
Pogledaj Njemačka revolucija i Frankfurt na Majni
Franz von Hipper
Franz Ritter von Hipper, ili Franz, vitez von Hipper (Weilheim, 13. rujna 1863. – Othmarschen, 25. svibnja 1932.) je bio njemački admiral tijekom Prvog svjetskog rata.
Pogledaj Njemačka revolucija i Franz von Hipper
Friedrich Ebert
Friedrich Ebert Friedrich Ebert (Heidelberg, 4. veljače 1871. – Berlin, 28. veljače 1925.) je bio njemački političar i član Socijaldemokratske stranke Njemačke.
Pogledaj Njemačka revolucija i Friedrich Ebert
Friedrich Engels
Friedrich Engels (Barmen, 28. studenog 1820. – London, 5. kolovoza 1895.) njemački filozof, politolog, povjesničar i revolucionar, ideolog komunističkog i socijalističkog pokreta.
Pogledaj Njemačka revolucija i Friedrich Engels
Gruzija
Gruzija (gruzijski საქართველო) je država u južnom Kavkazu, na sjeveroistoku Crnog mora.
Pogledaj Njemačka revolucija i Gruzija
Hamburg
Hamburg, službeno Slobodni i hanzeatski grad Hamburg (njemački: Freie und Hansestadt Hamburg) je grad na sjeveru Njemačke i istovremeno jedan od 16 pokrajina u Njemačkoj i sa svojih 1,7 milijuna stanovnika po veličini je drugi njemački grad.
Pogledaj Njemačka revolucija i Hamburg
Hanover
* Hannover (razdvojba), više značenja.
Pogledaj Njemačka revolucija i Hanover
Hugo Haase
Hugo Haase (Allenstein, 29. rujna 1863. – Berlin, 7. studenog 1919.), njemački političar, pravnik i pacifist.
Pogledaj Njemačka revolucija i Hugo Haase
Kapitalizam
Kapitalizam je ekonomski i društveni sustav u kojem su kapital, zemlja i sredstva za proizvodnju privatno vlasništvo; rad, dobra i izvori resursi trguju se na tržištima; i zarada, nakon oporezivanja, podijeljena je vlasnicima ili uložena u tehnologiju i industriju.
Pogledaj Njemačka revolucija i Kapitalizam
Karl Liebknecht
'''Karl Liebknecht''' Karl Liebknecht (Leipzig, 13. kolovoza 1871. – Berlin, 15. siječnja 1919.), njemački socijalist i suosnivač Spartakističke lige i Komunističke partije Njemačke.
Pogledaj Njemačka revolucija i Karl Liebknecht
Karl Marx
Karl Heinrich Marx (Trier, 5. svibnja 1818. – London, 14. ožujka 1883.), njemački je sociolog, filozof, politolog, ekonomist, povjesničar, novinar i revolucionar, ideolog komunističkog i socijalističkog pokreta, lider Međunarodnog saveza radnika ili Prve Internacionale.
Pogledaj Njemačka revolucija i Karl Marx
Kiel
Kiel (Zemaljski glavni grad Kiel, Landeshauptstadt Kiel, Landshööftstedt Kiel), grad u sjevernoj Njemačkoj, sjedište njemačke savezne pokrajine Schleswig-Holstein.
Pogledaj Njemačka revolucija i Kiel
Latvija
Latvija (službeno Republika Latvija, let.: Latvijas Republika), često zvana i Letonija, država je u baltičkom dijelu Sjeverne Europe i jedna je od triju pribaltičkih država. Graniči s Estonijom na sjeveru, Litvom na jugu, Rusijom na istoku, Bjelorusijom na jugoistoku, a na zapadu dijeli pomorsku granicu sa Švedskom.
Pogledaj Njemačka revolucija i Latvija
Leipzig
Leipzig je grad u Njemačkoj.
Pogledaj Njemačka revolucija i Leipzig
Litva
Litva (lit. Lietuva) je država na sjeveroistoku Europe, na obali Baltičkog mora. Graniči na sjeveru s Latvijom, na jugoistoku s Bjelorusijom, na jugu s Poljskom te na jugozapadu s Rusijom (tj. ruskim teritorijem (eksklavom) Kalinjingradska oblast). Litva je najveća baltička država. U srednjem vijeku bila je jedna od najmoćnijih država istočne Europe.
Pogledaj Njemačka revolucija i Litva
Ludvig III. Bavarski
Ludvig III. Bavarski (slika iz 1915.) Ludvig III.
Pogledaj Njemačka revolucija i Ludvig III. Bavarski
Mir u Brest-Litovsku
Granice podijeljene u Brest-Litovsku Mir u Brest- Litovsku, poznatiji kao Brestlitovski mir jest sporazum kojeg je 3. ožujka 1918. u gradu Brest-Litovsk (današnji Brest u Bjelorusiji) sklopila boljševička vlada Rusije s predstavnicima Središnjih sila.
Pogledaj Njemačka revolucija i Mir u Brest-Litovsku
Mirotvorstvo
Simbol mirotvorstva Mirotvorstvo ili pacifizam je uvjerenje koje se protivi ratu, ili bilo kakvom nasilju.
Pogledaj Njemačka revolucija i Mirotvorstvo
Njemačka
Njemačka (njem. Deutschland), službeno: Savezna Republika Njemačka (njem. Bundesrepublik Deutschland) je država u srednjoj Europi. Na sjeveru graniči sa Sjevernim morem, Danskom i Baltičkim morem, na istoku s Poljskom i Češkom, na jugu s Austrijom i Švicarskom, a na zapadu s Francuskom, Luksemburgom, Belgijom i Nizozemskom.
Pogledaj Njemačka revolucija i Njemačka
Njemačka proljetna ofenziva 1918.
Proljetna ofenziva ili Kaiserschlacht (njem. Kaiserova ili Careva bitka) naziv je za organizirani niz njemačkih napada na uporišta Antante na Zapadnom bojištu tijekom proljeća 1918. godine u Prvom svjetskom ratu.
Pogledaj Njemačka revolucija i Njemačka proljetna ofenziva 1918.
Njemački jezik
Njemački jezik (njem. Die deutsche Sprache, skr. Deutsch) pripada skupini zapadnogermanskih jezika i ubraja se među svjetske jezike.
Pogledaj Njemačka revolucija i Njemački jezik
Njemačko Carstvo
Njemačko Carstvo (njem. Deutsches Reich) bio je naziv za njemačku državu u vremenu od 47 godina, počevši od proglasa Vilima I. od Pruske, njemačkog cara (18. siječnja 1871.) te završivši abdikacijom Vilima II. (9. studenoga 1918.). Službeno ime države u to doba, Deutsches Reich (Njemački Reich), koristilo se sve do 1943.
Pogledaj Njemačka revolucija i Njemačko Carstvo
Ofenziva od 100 dana
Ofenziva od 100 dana bila je završna saveznička ofenziva u Prvom svjetskom ratu na Zapadnom bojištu.
Pogledaj Njemačka revolucija i Ofenziva od 100 dana
Osmansko Carstvo
Osmansko Carstvo (osm. دولتِ عَليه عُثمانيه, Devlet-i Aliye-i Osmaniye – "Osmanska Uzvišena Država"; tur. Osmanlı Devleti – "Osmanska država," ili Osmanlı Imparatorluğu – "Osmansko carstvo", a drugim nazivima i Osmanlijsko Carstvo, Otomansko Carstvo te Tursko Carstvo) bilo je carstvo koje je 1299.
Pogledaj Njemačka revolucija i Osmansko Carstvo
Parlamentarna monarhija
Parlamentarna monarhija je monarhija u kojoj je vlast vladara ograničena parlamentom.
Pogledaj Njemačka revolucija i Parlamentarna monarhija
Paul von Hindenburg
Paul Ludwig Hans Anton von Beneckendorff i von Hindenburg (Poznań, 2. listopada 1847. – Neudeck, 2. kolovoza 1934.), njemački feldmaršal i političar Hindenburg se u Prvom svjetskom ratu, kao zapovjednik Osme armije, istakao pobjedama kod Tanenberga i na Mazurskim jezerima.
Pogledaj Njemačka revolucija i Paul von Hindenburg
Philipp Scheidemann
Philipp Scheidemann (Kassel, 26. srpnja 1865. – Kopenhagen, 29. studenog 1939.), je bio njemački socijaldemokratski političar, koji je 9. studenog 1918. proglasio Republiku, a 13. veljače 1919. je postao njezin 2.
Pogledaj Njemačka revolucija i Philipp Scheidemann
Politička desnica
Politička desnica je sintagma kojom u aktualnom političkom životu označavamo uglavnom konzervativne struje unutar političkog spektra.
Pogledaj Njemačka revolucija i Politička desnica
Primirje s Njemačkom 1918.
Primirje s Njemačkom 1918. Primirje s Njemačkom 1918. dogodilo se 11. studenoga 1918. tijekom Prvog svjetskog rata između Saveznika i Njemačke.
Pogledaj Njemačka revolucija i Primirje s Njemačkom 1918.
Princ Maximilian Badenski
Princ Maximilian od Badena (Baden, 10. srpnja 1867. – Salem, 6. studenog 1929.) bio je rođak i zamjenik Friedricha II, velikog vojvode od Badena (bio je najstariji sin njegova unuka Princa Ludwig Wilhema od Badena), te je zamijenio Fredericka na čelu te grofovske kuće.
Pogledaj Njemačka revolucija i Princ Maximilian Badenski
Prvi svjetski rat
Prvi svjetski rat bio je globalni oružani sukob između dva saveza država (Antanta i Centralne sile) koji se odvijao na više kontinenata od 28. srpnja 1914. do 11. studenoga 1918. Posljedice rata bile su, između ostalih, i više od 40.000.000 žrtava, uključujući približno 20.000.000 mrtvih vojnika i civila (zbog čega je to jedan od najsmrtonosnijih sukoba u modernoj ljudskoj povijesti), pandemija španjolske gripe koje je uzrokovalo oko 50.000.000 – 100.000.000 žrtava i značajna razaranja država i gospodarstava, kao što se većina zemalja našlo u velikim gospodarskim krizama, a SAD je postala vodeća svjetska gospodarska sila.
Pogledaj Njemačka revolucija i Prvi svjetski rat
Reinhard Scheer
Reinhard Scheer (Obernkirchen, 30. rujna 1863. – Marktredwitz, 26. studenog 1928.) je bio admiral njemačke mornarice.
Pogledaj Njemačka revolucija i Reinhard Scheer
Revolucija
Eugène Delacroix - Sloboda vodi narod Revolucija (lat. revolutio, “preokret“) je temeljita promjena moći ili organizacijskih struktura koja se događa u vrlo kratkom razdoblju.
Pogledaj Njemačka revolucija i Revolucija
Rosa Luxemburg
Rosa Luxemburg (polj. Rozalia Luxenburg; Zamošć, 5. ožujka 1870. – 15. siječnja 1919.), bila је teoretičarka marksizma i demokratskog socijalizma.
Pogledaj Njemačka revolucija i Rosa Luxemburg
Rusija
Rusija (rus. ćir. Россия, lat. Rossija), službeno Ruska Federacija (rus. ćir. Российская Федерация, lat. Rossijskaja Federacija) država je na istoku Europe i sjeveru Azije.
Pogledaj Njemačka revolucija i Rusija
Rusko Carstvo
Rusko Carstvo službeno je nastalo 1721. godine, no još 1547. moskovski knez Ivan Grozni okrunio se i proglasio ruskim carem nakon čega je započeo s postupnim objedinjavanjem svih staroruskih zemalja.
Pogledaj Njemačka revolucija i Rusko Carstvo
Sarajevski atentat
Oko pet minuta prije atentata, 28. lipnja 1914. Sarajevski atentat poslužio je kao povod za izbijanje Prvoga svjetskog rata.
Pogledaj Njemačka revolucija i Sarajevski atentat
Siječanj
Siječanj Siječanj (lat. Ianuarius) prvi je mjesec godine po gregorijanskom kalendaru.
Pogledaj Njemačka revolucija i Siječanj
Sjedinjene Američke Države
Sjedinjene Američke Države, također se često koristi kratica SAD (eng. United States of America, USA), savezna je republika u središnjoj Sjevernoj Americi, koja se prostire od Atlantika na istoku do Tihog oceana na zapadu.
Pogledaj Njemačka revolucija i Sjedinjene Američke Države
Socijaldemokratska stranka Njemačke
Socijaldemokratska stranka Njemačke (SPD) (njem. Sozialdemokratische Partei Deutschlands; SPD) je druga najstarija politička stranka u Njemačkoj.
Pogledaj Njemačka revolucija i Socijaldemokratska stranka Njemačke
Socijalizam
Crvena zastava, simbol radničkog i socijalističkog pokreta Socijalizam (engl. socialism; franc. socialisme; njem. sozialismus; novovjeka tvorba prema lat. socialis: društveni; saveznički), pojam koji označava ideje, teorije, pokrete koji teže socijalizaciji (podruštvljenju) temeljnih uvjeta ljudske egzistencije.
Pogledaj Njemačka revolucija i Socijalizam
Spartakistička liga
Spartakistička liga (njem. Spartakusbund) bila je njemačka revolucionarna marksističko-socijalistička skupina u Njemačkoj 1916.
Pogledaj Njemačka revolucija i Spartakistička liga
Spartakistički ustanak
Borbe u Berlinu Spartakistički ustanak (njem. Spartakusaufstand) (ponekad zvan i siječanjski ustanak) trajao je od 5.
Pogledaj Njemačka revolucija i Spartakistički ustanak
Srpanjska kriza
Prvom svjetskom ratu. Srpanjska kriza (njemački: Julikrise) naziv je za diplomatsku krizu koja je trajala od 28. lipnja do 8. kolovoza 1914. godine.
Pogledaj Njemačka revolucija i Srpanjska kriza
Theobald von Bethmann-Hollweg
Theobald von Bethmann Hollweg (29. studenog, 1856. – 1. siječnja, 1921.) bio je njemački političar i državnik koji je služio kao peti kancelar Njemačkog Carstva od 1909. do 1917.
Pogledaj Njemačka revolucija i Theobald von Bethmann-Hollweg
Ugljen
'''Ugljen''' Ugljen je, kao vrsta fosilnog goriva, crna ili crno-smeđa, sedimentna stijena sa sadržajem ugljika od 30% (lignit) do 98% (antracit), pomiješanog s malim količinama sumpornih i dušikovih spojeva.
Pogledaj Njemačka revolucija i Ugljen
Ukrajina
Ukrajina (ukr. Україна, Ukrajina, dosl. "u zemlji") je država u istočnoj Europi.
Pogledaj Njemačka revolucija i Ukrajina
Veljačka revolucija u Rusiji
Veljačka revolucija odnosno februarska revolucija izbija u Ruskom Carstvu 8. ožujka 1917. U samo devet dana revolucionari pobjeđuju monarhističke snage nakon čega se ukida Carstvo i proglašava Ruska Republika.
Pogledaj Njemačka revolucija i Veljačka revolucija u Rusiji
Vilim II., njemački car
Vilim II. (njem. Wilhelm II.) (Berlin, 27. siječnja 1859. – Doorn, Nizozemska, 4. lipnja 1941.), njemački vladar iz dinastije Hohenzollern koji je u povijest ušao kao posljednji njemački car i pruski kralj.
Pogledaj Njemačka revolucija i Vilim II., njemački car
Vladimir Iljič Lenjin
Vladimir Iljič Uljanov (Simbirsk, današnji Uljanovsk, 22. travnja 1870. – Gorki Lenjinskij kod Moskve, 21. siječnja 1924.), poznatiji kao Vladimir Iljič Lenjin, bio je sovjetski revolucionar, državnik, pravnik, filozof i publicist; predvodnik Oktobarske revolucije 1917.
Pogledaj Njemačka revolucija i Vladimir Iljič Lenjin
Weimarska Republika
Weimarska Republika (njem. Weimarer Republik) je od povjesničara kasnije dan naziv za njemačku državu nastalu nakon Prvog svjetskog rata.
Pogledaj Njemačka revolucija i Weimarska Republika
Woodrow Wilson
Thomas Woodrow Wilson (28. prosinca 1856. – 3. veljače 1924.), američki povjesničar, publicist i političar, 28. predsjednik SAD-a koji je potakao stvaranje Lige naroda, preteče Ujedinjenih naroda.
Pogledaj Njemačka revolucija i Woodrow Wilson
Zapadno bojište (Prvi svjetski rat)
Zapadno bojište bilo je najznačajnije bojno polje Prvog svjetskog rata.
Pogledaj Njemačka revolucija i Zapadno bojište (Prvi svjetski rat)
1. kolovoza
1.
Pogledaj Njemačka revolucija i 1. kolovoza
11. kolovoza
11.
Pogledaj Njemačka revolucija i 11. kolovoza
11. studenoga
11.
Pogledaj Njemačka revolucija i 11. studenoga
12. studenoga
12.
Pogledaj Njemačka revolucija i 12. studenoga
15. studenoga
15.
Pogledaj Njemačka revolucija i 15. studenoga
16. lipnja
16.
Pogledaj Njemačka revolucija i 16. lipnja
1900.
Iako je broj 1900 višekratnik broja 4, ova godina nije bila prijestupna.
Pogledaj Njemačka revolucija i 1900.
1914.
Hrvatska domoljubna humanitarna značka iz 1914. godine.
Pogledaj Njemačka revolucija i 1914.
21. ožujka
21.
Pogledaj Njemačka revolucija i 21. ožujka
24. listopada
24.
Pogledaj Njemačka revolucija i 24. listopada
29. listopada
29.
Pogledaj Njemačka revolucija i 29. listopada
29. rujna
29.
Pogledaj Njemačka revolucija i 29. rujna
3. listopada
3.
Pogledaj Njemačka revolucija i 3. listopada
3. ožujka
3.
Pogledaj Njemačka revolucija i 3. ožujka
4. listopada
4.
Pogledaj Njemačka revolucija i 4. listopada
5. listopada
5.
Pogledaj Njemačka revolucija i 5. listopada
7. studenoga
7.
Pogledaj Njemačka revolucija i 7. studenoga
9. studenoga
9.
Pogledaj Njemačka revolucija i 9. studenoga