Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Besplatno
Brže od pregledniku!
 

Paneuropski koridor V

Indeks Paneuropski koridor V

Vinkovci – Osijek. Paneuropski željeznički koridor 5, krak c, pogled prema jugu. Snimano iz jurećeg vlaka. Paneuropski Koridor V je željeznička pruga od Europskog značaja, koja povezuje sjevernu i južnu Europu.

54 odnosi: Đakovo, Đikeniš, Škrljevo, Željeznička pruga Bosanski Šamac – Sarajevo, Željeznička pruga Karlovac – Kamanje – DG, Željeznička pruga Oštarije – Knin – Split, Željeznička pruga Sisak-Caprag – Karlovac, Željeznička pruga Varaždin – Dalj, Željeznička pruga Velika Kaniža – Pečuh, Željeznička pruga Viljan – Madžarboja, Željeznička pruga Vinkovci – Osijek, Željeznička pruga Zagreb – Beograd, Željeznička pruga Zidani Most – Zagreb – Sisak, Beli Manastir, Bjelovar, Bosanski Šamac, Bosna i Hercegovina, Botovo, Drava, Dugo Selo, Europski pravac E73, Gorski kotar, Gospić, Herc, Hrvatska, Jastrebarsko, Karlovac, Klara, Koprivnica, Križevci, Kupa, Mađarska, Madžarboja, Metar, Metković, Moravice, Oštarije, Ogulin, Opuzen, Osijek, Pečuh, Ploče, Primorsko-goranske pruge, Rijeka, Sarajevo, Sava, Sesvete, Slavonski Šamac, Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, Strizivojna, ..., Volt, Vrbovec, Vrpolje, Zagreb. Proširite indeks (4 više) »

Đakovo

Đakovo je grad u istočnoj Hrvatskoj, koji administrativno pripada Osječko-baranjskoj županiji.

Novi!!: Paneuropski koridor V i Đakovo · Vidi više »

Đikeniš

Fotografija iz zraka. Đikeniš odnosno Džikeniš (mađ. Gyékényes) je pogranični gradić u južnoj zapadnoj Mađarskoj.

Novi!!: Paneuropski koridor V i Đikeniš · Vidi više »

Škrljevo

Škrljevo je mjesto u Primorsko-goranskoj županiji.

Novi!!: Paneuropski koridor V i Škrljevo · Vidi više »

Željeznička pruga Bosanski Šamac – Sarajevo

Razglednica na temu izgradnje pruge Željeznička pruga Bosanski Šamac - Sarajevo izgrađena je neposredno nakon Drugog svjetskog rata, a pustio ju je u pogon Josip Broz Tito svojim govorom na otvaranju nove željezničke stanice u Sarajevu, 1948. godine.

Novi!!: Paneuropski koridor V i Željeznička pruga Bosanski Šamac – Sarajevo · Vidi više »

Željeznička pruga Karlovac – Kamanje – DG

| Željeznička pruga Karlovac – Kamanje je jednokolosječna neelektificirana pruga za lokalni promet u dolini rijeke Kupe od Karlovca do Kamanja.

Novi!!: Paneuropski koridor V i Željeznička pruga Karlovac – Kamanje – DG · Vidi više »

Željeznička pruga Oštarije – Knin – Split

Pruga Oštarije – Gospić – Knin – Split, službenog imena »željeznička pruga M604« 322 kilometra duga je pruga u Hrvatskoj koja povezuje Ogulin i Oštarije s Gospićem i Kninom te završava u Splitu.

Novi!!: Paneuropski koridor V i Željeznička pruga Oštarije – Knin – Split · Vidi više »

Željeznička pruga Sisak-Caprag – Karlovac

Željeznička pruga Sisak-Caprag – Karlovac dio je prijevozne željezničke mreže Hrvatskih željeznica.

Novi!!: Paneuropski koridor V i Željeznička pruga Sisak-Caprag – Karlovac · Vidi više »

Željeznička pruga Varaždin – Dalj

| Željeznička pruga Varaždin – Dalj (često i Podravska magistrala) jednokolosječna je neelektrificirana regionala pruga duljine 250 km.

Novi!!: Paneuropski koridor V i Željeznička pruga Varaždin – Dalj · Vidi više »

Željeznička pruga Velika Kaniža – Pečuh

| Željeznička pruga Velika Kaniža – Pečuh je željeznička prometna linija Mađarskih državnih željeznica (MÁV-a) br.

Novi!!: Paneuropski koridor V i Željeznička pruga Velika Kaniža – Pečuh · Vidi više »

Željeznička pruga Viljan – Madžarboja

| Željeznička pruga Pečuh-Mohač je željeznička prometna linija Mađarskih državnih željeznica (MÁV-a) br.

Novi!!: Paneuropski koridor V i Željeznička pruga Viljan – Madžarboja · Vidi više »

Željeznička pruga Vinkovci – Osijek

Ulazak na prugu Vinkovci – Osijek iz smjera Vinkovaca (skretanje ulijevo) Kolodvor Osijek Željeznička pruga Vinkovci – Osijek je željeznička pruga u Slavoniji duga 34 km..

Novi!!: Paneuropski koridor V i Željeznička pruga Vinkovci – Osijek · Vidi više »

Željeznička pruga Zagreb – Beograd

Paneuropski željeznički koridor 10 (bivša ''Željeznička pruga Zagreb — Beograd'' blizu Vinkovaca) Paneuropski željeznički koridor 10, kolodvor Vinkovci, pogled prema zapadu Željeznička pruga Zagreb – Beograd bila je 412 km duga željeznička pruga Jugoslavenskih željeznica od Zagreba GK preko Vinkovaca do Beograda.

Novi!!: Paneuropski koridor V i Željeznička pruga Zagreb – Beograd · Vidi više »

Željeznička pruga Zidani Most – Zagreb – Sisak

kolodvor Zidani Most, pogled na istok Željeznička pruga Zidani Most - Zagreb - Sisak puštena je u promet 1. listopada 1862. godine i prva pruga sagrađena na području ondašnje Kraljevine Hrvatske i Slavonije (prva pruga na području današnje Republike Hrvatske bila je pruga u Međimurju).

Novi!!: Paneuropski koridor V i Željeznička pruga Zidani Most – Zagreb – Sisak · Vidi više »

Beli Manastir

Trg slobode Beli Manastir Beli Manastir je jedini baranjski grad i upravno središte Baranje, u Osječko-baranjskoj županiji.

Novi!!: Paneuropski koridor V i Beli Manastir · Vidi više »

Bjelovar

Bjelovar je grad u Hrvatskoj te je ujedno središte Bjelovarsko-bilogorske županije i Bjelovarsko-križevačke biskupije.

Novi!!: Paneuropski koridor V i Bjelovar · Vidi više »

Bosanski Šamac

Bosanski Šamac (boš. / srp. Šamac, Шамац) grad je i općina u Bosni i Hercegovini.

Novi!!: Paneuropski koridor V i Bosanski Šamac · Vidi više »

Bosna i Hercegovina

Bosna i Hercegovina (skraćeno: BiH; srp. Босна и Херцеговина, БиХ) je država u Jugoistočnoj Europi.

Novi!!: Paneuropski koridor V i Bosna i Hercegovina · Vidi više »

Botovo

Botovo je selo i istoimena željeznička postaja u općini Drnje.

Novi!!: Paneuropski koridor V i Botovo · Vidi više »

Drava

Drava (engleski: Drave, njemački: Drau, slovenski: Drava, mađarski: Dráva) je rijeka u središnjoj Europi.

Novi!!: Paneuropski koridor V i Drava · Vidi više »

Dugo Selo

Dugo Selo je grad u središnjoj Hrvatskoj, smješten u Zagrebačkoj županiji.

Novi!!: Paneuropski koridor V i Dugo Selo · Vidi više »

Europski pravac E73

Europski pravac E73, znan i kao Koridor 5c je dio paneuropskog transportnog koridora 5.

Novi!!: Paneuropski koridor V i Europski pravac E73 · Vidi više »

Gorski kotar

Gorski kotar na karti Hrvatske Gorski kotar je sastavni dio Primorsko-goranske županije, šumsko-brdsko područje kroz koje se prolazi putujući između Zagreba i Rijeke.

Novi!!: Paneuropski koridor V i Gorski kotar · Vidi više »

Gospić

Gospić je grad u Hrvatskoj.

Novi!!: Paneuropski koridor V i Gospić · Vidi više »

Herc

Tri svjetla s blijeskovima, od najniže frekvencije (gore) do najviše (dolje): f je frekvencija Hertza ("Hz"), tj. broj bljeskanja po sekundi. T je vremensko razdoblje u sekundama ("s"), tj. broj sekundi po bljeskanju. Herc (znak: Hz) mjerna je jedinica za frekvenciju u Međunarodnom sustavu (SI) i ubraja se u izvedene jedinice SI.

Novi!!: Paneuropski koridor V i Herc · Vidi više »

Hrvatska

Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.

Novi!!: Paneuropski koridor V i Hrvatska · Vidi više »

Jastrebarsko

Jastrebarsko je grad u središnjoj Hrvatskoj koji se nalazi na pola puta između Zagreba i Karlovca.

Novi!!: Paneuropski koridor V i Jastrebarsko · Vidi više »

Karlovac

Karlovac je grad u Hrvatskoj, upravno središte Karlovačke županije.

Novi!!: Paneuropski koridor V i Karlovac · Vidi više »

Klara

Clara de noche je serijal stripa o Klari, prelijepoj prostitutki savršenog tijela, ali i samohranoj majci koja se brine za svog sinčića, sastavljen od kratkih, uglavnom dvostranih pričica, koju su Trillo, Maicas i Bernet kreirali za španjolski tjednik El Jueves.

Novi!!: Paneuropski koridor V i Klara · Vidi više »

Koprivnica

Koprivnica (izgovor: Kòprīvnica) je grad u Hrvatskoj koji se nalazi 70 kilometara sjeveroistočno od Zagreba.

Novi!!: Paneuropski koridor V i Koprivnica · Vidi više »

Križevci

Križevci su grad u Koprivničko-križevačkoj županiji u Hrvatskoj.

Novi!!: Paneuropski koridor V i Križevci · Vidi više »

Kupa

Kupa (slovenski: Kolpa) je najdulja rijeka čiji je izvor i ušće u Hrvatskoj, a dijelom svoga toka čini granicu sa Slovenijom.

Novi!!: Paneuropski koridor V i Kupa · Vidi više »

Mađarska

Mađarska (ponekad zvana i Madžarska) država je u Srednjoj Europi. Na mađarskom jeziku zove se Magyarország. Graniči s Austrijom na zapadu, Slovačkom na sjeveru, Ukrajinom na sjeveroistoku, Rumunjskom na istoku, Hrvatskom i Srbijom na jugu, te Slovenijom na jugozapadu. Članica je Europske unije od 1. svibnja 2004. godine, te Schengenskog prostora od 21. prosinca 2007. godine. Zajedno s Poljskom, Slovačkom i Češkom čini Višegradsku skupinu ili "Višegradsku četvorku" (V4).

Novi!!: Paneuropski koridor V i Mađarska · Vidi više »

Madžarboja

Srpska crkva u Madžarboji. Madžarboja Živko Mandić: Hrvatska imena naseljenih mjesta u Madžarskoj, ili Mađarbolj (mađ. Magyarbóly, nje. Ungarischbohl, srp.: Mađarboja) je pogranično selo u južnoj Mađarskoj.

Novi!!: Paneuropski koridor V i Madžarboja · Vidi više »

Metar

platine. Međunarodnog ureda za mjere i utege u Sèvresu kraj Pariza. Izrada međunarodnog prametra 1874. Metar (prema grč. μέτρον: mjera; oznaka: m) mjerna je jedinica za duljinu i jedna je od osnovnih jedinica u Međunarodnom sustavu.

Novi!!: Paneuropski koridor V i Metar · Vidi više »

Metković

Metković je grad u Dalmaciji, u sastavu Dubrovačko-neretvanske županije.

Novi!!: Paneuropski koridor V i Metković · Vidi više »

Moravice

Moravice (do 1919. Komorske Moravice, zatim Srpske Moravice do 1991. a u službenoj uporabi do 1996., Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2021., pristupljeno 21. listopada 2013.) naselje su u sjeverozapadnoj Hrvatskoj, u Primorsko-goranskoj županiji.

Novi!!: Paneuropski koridor V i Moravice · Vidi više »

Oštarije

Oštarije su naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Općine Josipdol, Karlovačka županija.

Novi!!: Paneuropski koridor V i Oštarije · Vidi više »

Ogulin

Ogulin je grad u Hrvatskoj, u Karlovačkoj županiji.

Novi!!: Paneuropski koridor V i Ogulin · Vidi više »

Opuzen

Opuzen je grad u Dalmaciji, Hrvatskoj.

Novi!!: Paneuropski koridor V i Opuzen · Vidi više »

Osijek

Osijek je grad u istočnoj Hrvatskoj.

Novi!!: Paneuropski koridor V i Osijek · Vidi više »

Pečuh

Pečuh (mađarski: Pécs, latinski: Quinque Ecclesiae, njemački: Fünfkirchen, srpski: Pečuj ili Печуј, slovački: Päťkostolie, turski: Peçuy) je grad u južnoj Mađarskoj; peti po veličini.

Novi!!: Paneuropski koridor V i Pečuh · Vidi više »

Ploče

Luka Ploče Ploče su grad u Hrvatskoj koji administrativno pripada Dubrovačko-neretvanskoj županiji.

Novi!!: Paneuropski koridor V i Ploče · Vidi više »

Primorsko-goranske pruge

riječki kolodvor. Pruga (Pivka -) DG - Šapjane - Rijeka Primorsko-goranske pruge je naziv je za željezničke pruge koje prolaze Primorsko-goranskom županijom, od granice sa Slovenijom Šapjana, preko Rijeke do Moravica te odvojkom od Škrljeva do Bakra.

Novi!!: Paneuropski koridor V i Primorsko-goranske pruge · Vidi više »

Rijeka

Rijeka (talijanski i mađarski Fiume, autohtono čakavski: Rekà ili Rika, stari njemački: Sankt Veit am Flaum, slovenski: Reka), najveća je hrvatska luka, treći po veličini grad u Republici Hrvatskoj te administrativno središte Primorsko-goranske županije.

Novi!!: Paneuropski koridor V i Rijeka · Vidi više »

Sarajevo

Sarajevo (stari hrvatski naziv: Vrhbosna) glavni je i najveći grad Bosne i Hercegovine.

Novi!!: Paneuropski koridor V i Sarajevo · Vidi više »

Sava

Sava je najdulja rijeka u Hrvatskoj.

Novi!!: Paneuropski koridor V i Sava · Vidi više »

Sesvete

Crkva Svih Svetih u Sesvetama Sesvete su naselje u sastavu Grada Zagreba i dio zagrebačke gradske aglomeracije, a također isto ime nosi gradska četvrt u sastavu Grada Zagreba.

Novi!!: Paneuropski koridor V i Sesvete · Vidi više »

Slavonski Šamac

Općinska zgrada Slavonski Šamac je općina u Hrvatskoj.

Novi!!: Paneuropski koridor V i Slavonski Šamac · Vidi više »

Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija

Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, pod kolokvijalnim imenom Druga Jugoslavija ili Titova Jugoslavija, naziv je za bivšu socijalističku državu koja je obuhvaćala današnje države Sloveniju, Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Crnu Goru, Kosovo i Sjevernu Makedoniju, a postojala je od 1943. do 1992. godine.

Novi!!: Paneuropski koridor V i Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija · Vidi više »

Strizivojna

Strizivojna je općina u Hrvatskoj.

Novi!!: Paneuropski koridor V i Strizivojna · Vidi više »

Volt

Volt (simbol: V) je mjerna jedinica SI sustava za električku razliku potencijala.

Novi!!: Paneuropski koridor V i Volt · Vidi više »

Vrbovec

Vrbovec je grad smješten na istoku Zagrebačke županije u Republici Hrvatskoj.

Novi!!: Paneuropski koridor V i Vrbovec · Vidi više »

Vrpolje

Vrpolje je općina u Hrvatskoj.

Novi!!: Paneuropski koridor V i Vrpolje · Vidi više »

Zagreb

Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.

Novi!!: Paneuropski koridor V i Zagreb · Vidi više »

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »