Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Besplatno
Brže od pregledniku!
 

Pelješac

Indeks Pelješac

Pelješac (čakavski: Pelišac) je drugi po veličini hrvatski poluotok (nakon Istre) koji se smjestio na jugu Hrvatske u Dubrovačko-neretvanskoj županiji.

122 odnosi: Alepski bor, Američki muflon, Austro-Ugarska, Azija, Žalfija, Žuljana, Čagljevi, Česvinica, Badem, Biljke, Bizant, Boljenovići, Brijesta, Brijuni, Broce, Crni bor, Crnogorična šuma, Dalmatinska iglica, Dančanje, Divlja svinja, Dolomit, Donja Banda, Donja Vrućica, Drače, Državna cesta D414, Državna cesta D415, Državna cesta D8, Duba Pelješka, Duba Stonska, Dubrava (Ston), Dubrovačka Republika, Dubrovački dijalekt, Dubrovačko primorje, Dubrovačko-neretvanska županija, Fazan, Fliš, Francuska, Gornja Vrućica (Trpanj), Helidrom, Hodilje, Hrast crnika, Hrvatska, Humska zemlja, Hvar, Ikavski govor, Iliri, Indijski mali mungos, Istočna Hercegovina, Istra, Janjina, ..., Južnočakavski dijalekt, Klima, Kraljevina Dalmacija, Kućište (Orebić), Kuna Pelješka, Lavanda, Ljekovita kadulja, Ljubičina, Lovište, Luka (Ston), Makija, Mali Ston, Malostonski zaljev, Mandarina, Metar, Metohija (Ston), Metvica, Mlađe kameno doba, Mljet, Mljetski kanal, Modro lasinje, Mravinac, Mužjak, Nakovanj (Orebić), Neretvanski kanal, Oštrika, Obični vrijes, Orebić, Oskorušno, Osobjava, Pelješki kanal, Pelješki most, Pijavičino, Pinija, Pitomi šipak, Planika, Ploče, Podgorje (Orebić), Podobuče, Popova Luka, Potomje, Putniković, Raška (država), Rimljani, Rimsko Carstvo, Ružmarin, Salinitet, Siječanj, Sklavinija, Slatka naranča, Smokva, Sparagovići, Sreser, Stanković (Orebić), Stefan Uroš IV. Dušan, Stjepan II. Kotromanić, Ston, Temperatura, Tomislavovac, Trpanj, Trstenik (Orebić), Vapnenac, Veljača, Viganj, XIV. Zimske olimpijske igre – Sarajevo 1984., Zabrđe (Ston), Zapadna Hercegovina, Zaton Doli, Zec, Zetska banovina, Zima, 2001.. Proširite indeks (72 više) »

Alepski bor

Alepski bor (lat. Pinus halepensis) je crnogorična vrsta drveća iz porodice Pinaceae.

Novi!!: Pelješac i Alepski bor · Vidi više »

Američki muflon

Američki muflon (lat. Ovis canadensis) je tipični sisavac Rocky Mountainsa u zapadnim dijelovima SADa, na jugozapadu Kanade i sjeverozapadu Meksika.

Novi!!: Pelješac i Američki muflon · Vidi više »

Austro-Ugarska

Carska i kraljevska (k.u.k.) dvojna monarhija Austro-Ugarska (1867. – 1918.) bila je višenacionalna država u Srednjoj Europi s vladarima isključivo iz Habsburške dinastije.

Novi!!: Pelješac i Austro-Ugarska · Vidi više »

Azija

Zemljovid Azije zemljovidu Azija je najveći i najmnogoljudniji kontinent na Zemlji.

Novi!!: Pelješac i Azija · Vidi više »

Žalfija

Salvia nemorosa Salvia divinorum Salvia canescens Salvia interrupta Žalfija (kadulja, čubar, kuš; lat. Salvia) najveći je rod otpornih zimzelenih biljaka iz porodice Lamiaceae ili usnatica, red Lamiales (medićolike).

Novi!!: Pelješac i Žalfija · Vidi više »

Žuljana

Dubrava, Janjina, Drače i dr. Žuljana je smještena na središnjem dijelu južne obale. Žuljana je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Općine Ston, Dubrovačko-neretvanska županija.

Novi!!: Pelješac i Žuljana · Vidi više »

Čagljevi

Čagljevi ili šakali je naziv za tri vrste iz roda pasa (lat. Canis), malene do srednje veličine, koji nastanjuju Afriku, Aziju i jugoistočnu Europu.

Novi!!: Pelješac i Čagljevi · Vidi više »

Česvinica

Česvinica je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Općine Ston, Dubrovačko-neretvanska županija.

Novi!!: Pelješac i Česvinica · Vidi više »

Badem

Badem (bajam, mindul, mjendul, mendula, mendul, omiendul, lat. Prunus amygdalus; sinonimi: Prunus dulcis, Amygdalis communis) je drvenasta biljka iz porodice ružovki (Rosaceae), jestive jezgre ploda.

Novi!!: Pelješac i Badem · Vidi više »

Biljke

Biljke (lat. Plantae) su glavna grupa koja sadrži 642 porodice i 17.020 rodova (genera) (bez algi), uključujući i organizme kao drveće, cvijeće, bilje i paprati.

Novi!!: Pelješac i Biljke · Vidi više »

Bizant

Bizantsko Carstvo ili jednostavno Bizant – povijesno nazivano Carstvo Rimljana – naziv je za Istočno Rimsko Carstvo koje službeno nastaje 330. godine kada rimski car Konstantin I. Veliki prebacuje prijestolnicu Rimskog Carstva u Novi Rim – Konstantinopol (današnji Istanbul u Turskoj) – koji je postao poznat pod nazivom Carigrad.

Novi!!: Pelješac i Bizant · Vidi više »

Boljenovići

Boljenovići je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Općine Ston, Dubrovačko-neretvanska županija.

Novi!!: Pelješac i Boljenovići · Vidi više »

Brijesta

Brijesta je naselje u Republici Hrvatskoj u sastavu Općine Ston, Dubrovačko-neretvanska županija.

Novi!!: Pelješac i Brijesta · Vidi više »

Brijuni

Karta Brijuna Brijuni ili Brioni su istarsko otočje i nacionalni park u hrvatskom dijelu sjevernog Jadranskog mora.

Novi!!: Pelješac i Brijuni · Vidi više »

Broce

Broce je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Općine Ston, Dubrovačko-neretvanska županija.

Novi!!: Pelješac i Broce · Vidi više »

Crni bor

Crni bor (lat. Pinus nigra) je crnogorično drvo iz porodice Pinaceae.

Novi!!: Pelješac i Crni bor · Vidi više »

Crnogorična šuma

Jutarnje svijetlo u crnogoričnoj šumi Crnogoricom odnosno crnogoričnim šumama nazivamo šume s prevladavajućim vrstama drva koje ne odbacuje lišće, nego ga zadržava cijele godine.

Novi!!: Pelješac i Crnogorična šuma · Vidi više »

Dalmatinska iglica

Dalmatinska iglica (dalmatinska krvomočnica, dalmatinski zdravac, lat. Geranium dalmaticum) je endemska biljka iz porodice Geraniaceae.

Novi!!: Pelješac i Dalmatinska iglica · Vidi više »

Dančanje

Dančanje je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Općine Ston, Dubrovačko-neretvanska županija.

Novi!!: Pelješac i Dančanje · Vidi više »

Divlja svinja

Divlja svinja (lat. Sus scrofa), bliski je rođak domaće svinje, živi u čoporima uglavnom oko vlažnih šuma.

Novi!!: Pelješac i Divlja svinja · Vidi više »

Dolomit

Kristali dolomita Dolomit je naziv i za mineral i za sedimentnu stijenu, a oboje su izgrađeni od kalcij-magnezijeva karbonata (CaCO3 x MgCO3) u kristalnome stanju.

Novi!!: Pelješac i Dolomit · Vidi više »

Donja Banda

Donja Banda naselje je u sastavu općine Orebić na poluotoku Pelješcu u Dubrovačko-neretvanskoj županiji.

Novi!!: Pelješac i Donja Banda · Vidi više »

Donja Vrućica

Donja Vrućica je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Općine Trpanj, Dubrovačko-neretvanska županija.

Novi!!: Pelješac i Donja Vrućica · Vidi više »

Drače

Drače su naselje u Dubrovačko-neretvanskoj županiji u općini Janjini.

Novi!!: Pelješac i Drače · Vidi više »

Državna cesta D414

D414 je državna cesta u Hrvatskoj.

Novi!!: Pelješac i Državna cesta D414 · Vidi više »

Državna cesta D415

D415 je državna cesta u Hrvatskoj.

Novi!!: Pelješac i Državna cesta D415 · Vidi više »

Državna cesta D8

D8 (Jadranska magistrala) je jedna od glavnih hrvatskih državnih cesta koja povezuje sjeverni i južni Jadran.

Novi!!: Pelješac i Državna cesta D8 · Vidi više »

Duba Pelješka

Duba Pelješka je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu općine Trpnja, Dubrovačko-neretvanska županija.

Novi!!: Pelješac i Duba Pelješka · Vidi više »

Duba Stonska

Duba Stonska je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Općine Ston, Dubrovačko-neretvanska županija.

Novi!!: Pelješac i Duba Stonska · Vidi više »

Dubrava (Ston)

Dubrava je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Općine Ston, Dubrovačko-neretvanska županija.

Novi!!: Pelješac i Dubrava (Ston) · Vidi više »

Dubrovačka Republika

Dubrovačka Republika (lat. Respublica Ragusina, tal. Repubblica di Ragusa) bila je patricijska državica nastala iz srednjovjekovne dubrovačke komune.

Novi!!: Pelješac i Dubrovačka Republika · Vidi više »

Dubrovački dijalekt

Povijesno rasprostiranje hrvatskih narječja Današnje rasprostiranje hrvatskih zapadnoštokavskih dijalekata Dubrovački dijalekt je novoštokavski (i)jekavski poddijalekt koji je isključivo hrvatski.

Novi!!: Pelješac i Dubrovački dijalekt · Vidi više »

Dubrovačko primorje

Dubrovačko primorje je općina u Hrvatskoj.

Novi!!: Pelješac i Dubrovačko primorje · Vidi više »

Dubrovačko-neretvanska županija

Dubrovačko-neretvanska županija najjužnija je hrvatska županija.

Novi!!: Pelješac i Dubrovačko-neretvanska županija · Vidi više »

Fazan

Obični fazan (lat. Phasianus colchicus) ptica je koja pripada porodici fazanki i redu kokoški.

Novi!!: Pelješac i Fazan · Vidi više »

Fliš

Vardarske zone, Srbija Fliš je serija sedimentnih stijena u kojima se najčešće smjenjuju lapori, pješčenjaci, glineni škriljci i vapnenci.

Novi!!: Pelješac i Fliš · Vidi više »

Francuska

Francuska Republika (fra. République Française) je država u zapadnoj Europi, s nekoliko prekomorskih teritorija i otoka. Kontinentalna Francuska (France métropolitaine) graniči s Belgijom, Luksemburgom, Njemačkom, Švicarskom, Italijom, Monakom, Andorom i Španjolskom. Prekomorski posjedi uključuju Francusku Gvajanu u Južnoj Americi, te otoke poput Martinika, Réuniona i Nove Kaledonije u Atlantskom, Indijskom i Tihom oceanu. Francuska je jedna od zemalja osnivačica Europske unije, i njena teritorijem najveća članica. Također je zemlja osnivačica Ujedinjenih naroda, i jedna od pet stalnih članica Vijeća sigurnosti; pored toga je i članica grupa G7 i G-20, NATO-a, OECD-a, Frankofonije i niza drugih međunarodnih organizacija. Glavni ideali Francuske izraženi su u Deklaraciji o pravima čovjeka i građanina. Ustavom je definirana kao nedjeljiva, sekularna, demokratska i socijalna država. Jedna je od najrazvijenijih, najbogatijih i najprepoznatljivijih država svijeta, a s 82 milijuna turista godišnje i najposjećenija.

Novi!!: Pelješac i Francuska · Vidi više »

Gornja Vrućica (Trpanj)

Gornja Vručica je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Općine Trpanj, Dubrovačko-neretvanska županija.

Novi!!: Pelješac i Gornja Vrućica (Trpanj) · Vidi više »

Helidrom

Helidrom u Porto Monizu, Madeira Helidrom je određena površina na tlu ili objektu (na palubi broda, platformi, zgradi, i dr.) namijenjena u potpunosti ili djelomično za dolazak, odlazak i površinsko kretanje helikoptera.

Novi!!: Pelješac i Helidrom · Vidi više »

Hodilje

Hodilje je naselje u Dubrovačko-neretvanskoj županiji u općini Ston.

Novi!!: Pelješac i Hodilje · Vidi više »

Hrast crnika

Hrast crnika, česvina ili česmina (lat. Quercus ilex) je zimzeleno drvo iz roda hrastova, porodice Fagaceae.

Novi!!: Pelješac i Hrast crnika · Vidi više »

Hrvatska

Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.

Novi!!: Pelješac i Hrvatska · Vidi više »

Humska zemlja

Humska zemlja (Hum, Zahumlje) srednjovjekovno područje smješteno u slijevu Neretve u današnjoj zapadnoj Hercegovini i dijelu istočne Hercegovine.

Novi!!: Pelješac i Humska zemlja · Vidi više »

Hvar

Hvar Starigradska riva Jelsa Sućuraj Starogrojsko polje, pogled s juga. U pozadini se vidi Vidova gora i otok Brač hvarske lavande u unutrašnjosti otoka Vinogradi na Hvaru. Glavni hvarski greben. Kapelica na najvišem vrhu Hvara, Sv. Nikoli (626 m). Crkva-tvrđava sv. Marije u Vrboskoj Hvar (čakavski Hvor, ili For, grčki: Φάρος, Faros) je otok u Hrvatskoj, ispred istočne obale Jadranskog mora.

Novi!!: Pelješac i Hvar · Vidi više »

Ikavski govor

Ikavski govor (ili vlastiti naziv ikavica) jedan je od triju ("četiriju") govora hrvatskog jezika uz ekavski govor, ijekavski govor te jekavski govor.

Novi!!: Pelješac i Ikavski govor · Vidi više »

Iliri

Položaj i nazivi brojnih ilirskih plemena. Iliri (grčki Ἰλλυρıοί, Illyrioí, latinski Illyrii), skupina srodnih naroda koji od prapovijesnoga doba nastanjuju zapadni i unutarnji dio Balkana.

Novi!!: Pelješac i Iliri · Vidi više »

Indijski mali mungos

Mali indijski mungos (Urva auropunctata) vrsta je mungosa iz južne i jugoistočne Azije, a od kraja 19.

Novi!!: Pelješac i Indijski mali mungos · Vidi više »

Istočna Hercegovina

Istočna Hercegovina je mikroregija u Hercegovini.

Novi!!: Pelješac i Istočna Hercegovina · Vidi više »

Istra

grbu Istarske županije Istra Rt Kamenjak u Istri Istarska narodna nošnja Istra (lat. Histria, tal. Istria, čakavski Istrija, Jistra) je najveći hrvatski i jadranski poluotok.

Novi!!: Pelješac i Istra · Vidi više »

Janjina

Janjina je općina u Hrvatskoj, nalazi se na poluotoku Pelješcu.

Novi!!: Pelješac i Janjina · Vidi više »

Južnočakavski dijalekt

Južnočakavski ili ikavski čakavski dijalekt je jedan od dijalekata čakavskog narječja.

Novi!!: Pelješac i Južnočakavski dijalekt · Vidi više »

Klima

Klima (s grčkog nagib, klima) ili podneblje kao meteorološki pojam je skup meteoroloških čimbenika i pojava koje u određenom vremenskom periodu čine prosječno stanje atmosfere nad nekim dijelom Zemljine površine.

Novi!!: Pelješac i Klima · Vidi više »

Kraljevina Dalmacija

Kraljevina Dalmacija (njem. Königreich Dalmatien) bila je krunska zemlja u Austrijskom Carstvu (1815. – 1867.) i Austro-Ugarskoj (1867. – 1918.). Austro-ugarskom nagodbom 1867.

Novi!!: Pelješac i Kraljevina Dalmacija · Vidi više »

Kućište (Orebić)

Kućište ili Kučište je mjesto na poluotoku Pelješcu, u Dubrovačko-neretvanskoj županiji.

Novi!!: Pelješac i Kućište (Orebić) · Vidi više »

Kuna Pelješka

Kuna Pelješka je naselje smješteno u unutrašnjosti Pelješca u općini Orebić, Dubrovačko-neretvanska županija.

Novi!!: Pelješac i Kuna Pelješka · Vidi više »

Lavanda

hvarske lavande Lavanda (despik, despić, trma, tierma, lat., Lavandula) su rod biljaka iz porodice Lamiaceae.

Novi!!: Pelješac i Lavanda · Vidi više »

Ljekovita kadulja

Ljekovita kadulja (mirisava žalfija, mirisava kadulja, lat. Salvia officinalis) višegodišnja je medonosna, polugrmovita biljka visine 30 do 60 cm iz porodice žalfija.

Novi!!: Pelješac i Ljekovita kadulja · Vidi više »

Ljubičina

Ljubičina (lat. Matthiola), biljni rod iz porodice krstašica (Brassicaceae).

Novi!!: Pelješac i Ljubičina · Vidi više »

Lovište

Lovište je naselje na poluotoku Pelješcu u općini Orebić u Dubrovačko-neretvanskoj županiji.

Novi!!: Pelješac i Lovište · Vidi više »

Luka (Ston)

Luka je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Općine Ston, Dubrovačko-neretvanska županija.

Novi!!: Pelješac i Luka (Ston) · Vidi više »

Makija

Geografska rasprostranjenost makije. Makija (fr. maqui, šp. maquia, tal. macchia) je najvažniji ekosustav Mediterana koji se sastoji od grmlja i termofilnih biljaka visokih do najviše 4 metra.

Novi!!: Pelješac i Makija · Vidi više »

Mali Ston

Mali Ston je naselje u Dubrovačko-neretvanskoj županiji u općini Ston.

Novi!!: Pelješac i Mali Ston · Vidi više »

Malostonski zaljev

Malostonski zaljev Malostonski zaljev (još i Kanal Maloga Stona) nalazi se na završetku Neretvanskog kanala u koji utječe rijeka Neretva.

Novi!!: Pelješac i Malostonski zaljev · Vidi više »

Mandarina

mini Mandarina ili mandarinka (lat. Citrus reticulata) je biljka iz porodice Rutaceae, a pripada rodu Citrusa.

Novi!!: Pelješac i Mandarina · Vidi više »

Metar

platine. Međunarodnog ureda za mjere i utege u Sèvresu kraj Pariza. Izrada međunarodnog prametra 1874. Metar (prema grč. μέτρον: mjera; oznaka: m) mjerna je jedinica za duljinu i jedna je od osnovnih jedinica u Međunarodnom sustavu.

Novi!!: Pelješac i Metar · Vidi više »

Metohija (Ston)

Metohija je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Općine Ston, Dubrovačko-neretvanska županija.

Novi!!: Pelješac i Metohija (Ston) · Vidi više »

Metvica

Metvica (lat. Mentha) je rod cvjetnica s oko trideset raznih vrsta trajnica iz obitelji Lamiaceae.

Novi!!: Pelješac i Metvica · Vidi više »

Mlađe kameno doba

Mlađe kameno doba ili neolitik (od grčkih riječi neos.

Novi!!: Pelješac i Mlađe kameno doba · Vidi više »

Mljet

Mljet (lat. Melita, tal. Meleda) je osmi otok po veličini u Hrvatskoj, jedan od najvećih južnodalmatinskih otoka te ujedno najjužniji i najistočniji od većih hrvatskih otoka.

Novi!!: Pelješac i Mljet · Vidi više »

Mljetski kanal

Mljetski kanal Mljetski kanal je tjesnac u južnom Jadranu, a nalazi se između otoka Mljeta i poluotoka Pelješca.

Novi!!: Pelješac i Mljetski kanal · Vidi više »

Modro lasinje

Modro lasinje (lat. Moltkia petraea), listopadna trajnica sa statusom endemske vrste u Hrvatskoj, gdje je strogo zaštićena.

Novi!!: Pelješac i Modro lasinje · Vidi više »

Mravinac

Mravinac (mažuran, origan, lat. Origanum), biljni rod od pedesetak vrsta jednogodišnjeg i dvogodišnjeg raslinja, trajnica i polugrmova iz porodice usnača (Lamiaceae).

Novi!!: Pelješac i Mravinac · Vidi više »

Mužjak

Marsa često se koristi za označavanje muškoga spola. Mužjak i općenitije muški organizam (♂) je organizam koji u svrhu razmnožavanja stvara spolne stanice poznate kao spermiji.

Novi!!: Pelješac i Mužjak · Vidi više »

Nakovanj (Orebić)

Nakovanj ili Nakovana (starosjedilačko ime), malo je naselje na poluotoku Pelješac u općini Orebić, Dubrovačko-neretvanska županija.

Novi!!: Pelješac i Nakovanj (Orebić) · Vidi više »

Neretvanski kanal

Trajekt u Neretvanskom kanalu. Neretvanski kanal je morski prolaz između jugoistočnog dijela obale otoka Hvara (od uvale Smarska do rta Sućuraj) i obale kopna od Zaostroga do rta Međed s jedne, i sjeverne obale poluotoka Pelješca, od rta Lovišće do rta Blaca, s druge strane.

Novi!!: Pelješac i Neretvanski kanal · Vidi više »

Oštrika

Oštrika (Oštrolist, lat. Onosma), poveći biljni rod jednogodšnjeg i dvogodišnjeg raslinja, trajnica i polugrmova kojemu pripada preko 250 vrsta.

Novi!!: Pelješac i Oštrika · Vidi više »

Obični vrijes

Obični vrijes (jesenski vrijes, latinski: Calluna vulgaris), u narodu poznat još i pod nazivima vrijesak, vries, vriesak, vriesac mali, vres, vristica, vriština, vrištika, vrišt, zimzeleni vrisak, zrnovac, crnošija, berešk, borovo cviće, crnjušina, dreska i bresina jedina je vrsta u rodu Calluna, iz porodice Ericaceae.

Novi!!: Pelješac i Obični vrijes · Vidi više »

Orebić

Orebić je naselje i općina u Hrvatskoj, na poluotoku Pelješcu u Dubrovačko-neretvanskoj županiji.

Novi!!: Pelješac i Orebić · Vidi više »

Oskorušno

panorama sa sjevera Oskorušno je naselje u općini Orebić na poluotoku Pelješac u Dubrovačko-neretvanskoj županiji.

Novi!!: Pelješac i Oskorušno · Vidi više »

Osobjava

Osobjava je selo na poluotoku Pelješcu, Općina Janjina, Dubrovačko-neretvanska županija u Republici Hrvatskoj.

Novi!!: Pelješac i Osobjava · Vidi više »

Pelješki kanal

Pelješki kanal-pogled s istoka na prema zapadu Otoci u istočnom dijelu kanala, pogled s juga Pelješca Pelješki kanal je prolaz između puluotoka Pelješca i otoka Korčule.

Novi!!: Pelješac i Pelješki kanal · Vidi više »

Pelješki most

Pelješki most je most u Dubrovačko-neretvanskoj županiji u Hrvatskoj koji premošćuje Malostonski zaljev između Komarne na kopnu i Brijeste na poluotoku Pelješcu i tako cestovno ostvaruje kontinuitet teritorija Republike Hrvatske prekinut uskim koridorom kojim Bosna i Hercegovina kod Neuma izlazi na more.

Novi!!: Pelješac i Pelješki most · Vidi više »

Pijavičino

Pijavičino je naseljeno mjesto općine Orebić na poluotoku Pelješac, u sastavu Dubrovačko-neretvanske županije.

Novi!!: Pelješac i Pijavičino · Vidi više »

Pinija

Pinija, pinj ili pitomi bor (Pinus pinea) je crnogorična vrsta drveća iz porodice Pinaceae.

Novi!!: Pelješac i Pinija · Vidi više »

Pitomi šipak

Pitomi šipak ili mogranj, obični mogranj, šipak, nar, granat, granat-jabuka, zrnati šipak, zrnati mogranj (lat. Punica granatum) grm je ili drvo koje uspijeva u krajevima s toplijom klimom.

Novi!!: Pelješac i Pitomi šipak · Vidi više »

Planika

Planika (lat. Arbutus), biljni rod iz porodice vrjesovki.

Novi!!: Pelješac i Planika · Vidi više »

Ploče

Luka Ploče Ploče su grad u Hrvatskoj koji administrativno pripada Dubrovačko-neretvanskoj županiji.

Novi!!: Pelješac i Ploče · Vidi više »

Podgorje (Orebić)

Podgorje je naselje na poluotoku Pelješac u općini Orebić, Dubrovačko-neretvanska županija.

Novi!!: Pelješac i Podgorje (Orebić) · Vidi više »

Podobuče

Podobuče je uvala i naselje na poluotoku Pelješac, u općini Orebić.

Novi!!: Pelješac i Podobuče · Vidi više »

Popova Luka

Popova Luka je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Općine Janjina, Dubrovačko-neretvanska županija.

Novi!!: Pelješac i Popova Luka · Vidi više »

Potomje

Potomje je naselje u Dubrovačko-neretvanskoj županiji u općini Orebić.

Novi!!: Pelješac i Potomje · Vidi više »

Putniković

Putniković ili Putnikovići je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Općine Ston, Dubrovačko-neretvanska županija.

Novi!!: Pelješac i Putniković · Vidi više »

Raška (država)

Raška je bila srednjovjekovna država Srba i sinonim je za ranu Srbiju.

Novi!!: Pelješac i Raška (država) · Vidi više »

Rimljani

Rimljanin je naziv za sve ljude koji su bili građani grada Rima sve od vremena nastanka toga grada pa do pada Zapadnog Rimskog Carstva.

Novi!!: Pelješac i Rimljani · Vidi više »

Rimsko Carstvo

Rimsko Carstvo je uobičajeni naziv za rimsku državu nakon što ju je preustrojio Oktavijan August u zadnja 3 desetljeća prije Krista.

Novi!!: Pelješac i Rimsko Carstvo · Vidi više »

Ružmarin

Ružmarin (rozmarin, rusmarin, lužmarin, žmurod, ruzman, rožmarin, zimorad, lat. Salvia rosmarinus, sin. Rosmarinus officinalis), biljka čije ime potječe od latinskog ros (rosa) i marinus (more), odnosno "morska rosa", što govori da je za njegov rast vrlo povoljan povjetarac s mora, koji donosi vlagu.

Novi!!: Pelješac i Ružmarin · Vidi više »

Salinitet

svjetskih voda. Salinitet, slanost ili slanoća je udjel otopljenih soli u vodenoj otopini.

Novi!!: Pelješac i Salinitet · Vidi više »

Siječanj

Siječanj Siječanj (lat. Ianuarius) prvi je mjesec godine po gregorijanskom kalendaru.

Novi!!: Pelješac i Siječanj · Vidi više »

Sklavinija

Sklavinija (grč. Σκλαβηνίαι) je bizantski naziv za područja naseljena Južnim Slavenima na području Bizantskog Carstva.

Novi!!: Pelješac i Sklavinija · Vidi više »

Slatka naranča

Slatka naranča (lat. Citrus ×aurantium f. aurantium; sin. Citrus ×sinensis) je biljka iz porodice Rutaceae.

Novi!!: Pelješac i Slatka naranča · Vidi više »

Smokva

Mlada smokva sa svojim prvim plodom Smokva (lat. Ficus) predstavlja biljni rod iz porodice dudovki (Moraceae), jedini u tribusu Ficeae.

Novi!!: Pelješac i Smokva · Vidi više »

Sparagovići

Sparagovići je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Općine Ston, Dubrovačko-neretvanska županija.

Novi!!: Pelješac i Sparagovići · Vidi više »

Sreser

Sreser je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Općine Janjina, Dubrovačko-neretvanska županija.

Novi!!: Pelješac i Sreser · Vidi više »

Stanković (Orebić)

Stankovići su naselje na poluotoku Pelješac u općini Orebić, Dubrovačko-neretvanska županija.

Novi!!: Pelješac i Stanković (Orebić) · Vidi više »

Stefan Uroš IV. Dušan

Stefan Uroš IV.

Novi!!: Pelješac i Stefan Uroš IV. Dušan · Vidi više »

Stjepan II. Kotromanić

Stjepan II.

Novi!!: Pelješac i Stjepan II. Kotromanić · Vidi više »

Ston

Zidine u Stonu Stonska solana Crkva stradala u potresu 1996. Ston je naselje i općina u Hrvatskoj.

Novi!!: Pelješac i Ston · Vidi više »

Temperatura

kinetičke energije molekula. Toplinske vibracije dijelova bjelančevine: amplituda vibracija raste s temperaturom. Zemlji. °C). °C). Galilejev termometar. Temperatura (lat.: zagrijanost, toplina; oznaka t, T, τ ili θ) je jedna od osnovnih fizikalnih veličina u Međunarodnom sustavu jedinica, koja opisuje toplinsko stanje i sposobnost tijela ili tvari da izmjenjuju toplinu s okolinom.

Novi!!: Pelješac i Temperatura · Vidi više »

Tomislavovac

Tomislavovac je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Općine Ston, Dubrovačko-neretvanska županija.

Novi!!: Pelješac i Tomislavovac · Vidi više »

Trpanj

Trpanj je općina u Hrvatskoj.

Novi!!: Pelješac i Trpanj · Vidi više »

Trstenik (Orebić)

Trstenik je naselje u Dubrovačko-neretvanskoj županiji u općini Orebić.

Novi!!: Pelješac i Trstenik (Orebić) · Vidi više »

Vapnenac

Vapnenac je sedimentna stijena (taložna stijena) koja sadrži najmanje 50 % minerala kalcita (kalcijev karbonat, CaCO3) te primjesa kao što su: dijaspor, cirkon, gline, limonit, hematit, hidrargilit, kremen, turmalin, sporogelit i granat (a ponegdje i granita).

Novi!!: Pelješac i Vapnenac · Vidi više »

Veljača

Veljača Veljača (lat. februarius) drugi je mjesec godine po gregorijanskom kalendaru.

Novi!!: Pelješac i Veljača · Vidi više »

Viganj

Viganj je mjesto na poluotoku Pelješcu, pripada općini Orebić u Dubrovačko-neretvanskoj županiji.

Novi!!: Pelješac i Viganj · Vidi više »

XIV. Zimske olimpijske igre – Sarajevo 1984.

XIV.

Novi!!: Pelješac i XIV. Zimske olimpijske igre – Sarajevo 1984. · Vidi više »

Zabrđe (Ston)

Zabrđe je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Općine Ston, Dubrovačko-neretvanska županija.

Novi!!: Pelješac i Zabrđe (Ston) · Vidi više »

Zapadna Hercegovina

Zapadna Hercegovina je manja regija na jugozapadnom dijelu Bosne i Hercegovine.

Novi!!: Pelješac i Zapadna Hercegovina · Vidi više »

Zaton Doli

Zaton Doli je naselje u Dubrovačko-neretvanskoj županiji u općini Ston.

Novi!!: Pelješac i Zaton Doli · Vidi više »

Zec

Zec (lat. Lepus), rod manjih sisavaca iz porodice zečeva (Leporidae), dio reda dvojezubaca, sličan, ali različit od kunića; uši i noge su duže nego kod kunića.

Novi!!: Pelješac i Zec · Vidi više »

Zetska banovina

Zetska banovina Zetska banovina je bila banovina (pokrajina, regija) u Kraljevini Jugoslaviji od 1929. do 1941. godine.

Novi!!: Pelješac i Zetska banovina · Vidi više »

Zima

Anica Vranković: '''Zima''', 1968. Zima je najhladnije godišnje doba koje započinje 21. prosinca u kojemu dani traju kraće od noći, a priroda je uspavana u skladu s niskim temperaturama.

Novi!!: Pelješac i Zima · Vidi više »

2001.

2001. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u ponedjeljak.

Novi!!: Pelješac i 2001. · Vidi više »

Preusmjerava ovdje:

Pelišac, Stonski rat.

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »