Brže od pregledniku!
38 odnosi: Asanaginica, Štokavsko narječje, Čakavsko narječje, Bartol Kašić, Benjamin Kallay, Bitola, Bošnjački jezik, Bošnjaci, Bosna, Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj, Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu, Dalibor Brozović, Hrvati, Hrvatska enciklopedija (LZMK), Hrvatski biografski leksikon, Hrvatski jezik, Jakov Mikalja, Junije Palmotić, Kotor, Kotromanići, Marko Marulić, Matija Divković, Matija Mažuranić, Mula Mustafa Bašeskija, Musliman, Povijest jezika u Bosni i Hercegovini, Radoslav Katičić, Raspad SFRJ, Rat u Bosni i Hercegovini, Slavenski jezici, Slobodna Dalmacija, Srbi, Srpski jezik, Srpskohrvatski jezik, Stjepan II. Kotromanić, Tomislav Ladan, Turcizam, Vatroslav Jagić.
Asanaginica
Alberta Fortisa Put po Dalmaciji. Asanaginica (Hasanaginica) hrvatska je usmena balada, koja je nastala između 1646. i 1649. u Imotskoj krajini i prepričavala se s koljena na koljeno po Imotskom i okolini, postojeći tako u usmenom obliku, dok je nije zapisao 1774. godine talijanski putopisac i etnograf Alberto Fortis nazivajući je "morlačka balada" (morlačka.
Novi!!: Pitanje naziva bošnjačkog jezika i Asanaginica · Vidi više »
Štokavsko narječje
Štokavsko narječje (štokavština, štokavica), jedno od triju narječja hrvatskoga jezika, uz čakavsko i kajkavsko.
Novi!!: Pitanje naziva bošnjačkog jezika i Štokavsko narječje · Vidi više »
Čakavsko narječje
Čakavsko narječje ili čakavski jezik (čakavština, čakavica, čekavski; ISO:ckm) jedno je od triju narječja hrvatskoga jezika, uz kajkavsko i štokavsko.
Novi!!: Pitanje naziva bošnjačkog jezika i Čakavsko narječje · Vidi više »
Bartol Kašić
Bartul Kašić, također Bartol Kašić (Pag, 15. kolovoza 1575. – Rim, 28. prosinca 1650.), hrvatski katolički svećenik, isusovac, gramatičar, duhovni pisac i prevoditelj.
Novi!!: Pitanje naziva bošnjačkog jezika i Bartol Kašić · Vidi više »
Benjamin Kallay
Benjamin Kallay (mađ. Kállay Béni ili Benjamin von Kállay), (Pešta, 22. prosinca 1839. – Beč, 13. srpnja 1903.), mađarski i austrougarski povjesničar i političar.
Novi!!: Pitanje naziva bošnjačkog jezika i Benjamin Kallay · Vidi više »
Bitola
Bitola (mak.: Битола, srpski: Битољ, grč.: Μοναστήρι, tur.: Monastır, vlaški: Bitule/Bituli) za Osmanskog Carstva znan kao Monastir, je grad na jugozapadu Sjeverne Makedonije.
Novi!!: Pitanje naziva bošnjačkog jezika i Bitola · Vidi više »
Bošnjački jezik
Bošnjački jezik (ISO 639-3: bos), jezik zapadne podskupine južnoslavenskih jezika kojim se služi oko 2.216.000 ljudihttp://www.ethnologue.com/language/bos Ethnologue, 17.
Novi!!: Pitanje naziva bošnjačkog jezika i Bošnjački jezik · Vidi više »
Bošnjaci
Bošnjaci su južnoslavenski narod nastanjen ponajviše u Bosni i Hercegovini, kao i na području pokrajine Sandžaka u Srbiji i Crnoj Gori.
Novi!!: Pitanje naziva bošnjačkog jezika i Bošnjaci · Vidi više »
Bosna
Hercegovine Bosna je povijesna i zemljopisna regija koja čini sjeverni dio države ''Bosna i Hercegovina''.
Novi!!: Pitanje naziva bošnjačkog jezika i Bosna · Vidi više »
Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj
Austro-Ugarska Monarhija započela je svoju vlast nad Bosnom i Hercegovinom zaposjedanjem zemlje 1878.
Novi!!: Pitanje naziva bošnjačkog jezika i Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj · Vidi više »
Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu
Nakon osvajanja Srbije, Turci su namjeravali napasti Bosnu.
Novi!!: Pitanje naziva bošnjačkog jezika i Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu · Vidi više »
Dalibor Brozović
Dalibor Brozović Dalibor Brozović (Sarajevo, 28. srpnja 1927. – Zagreb, 19. lipnja 2009.), hrvatski jezikoslovac, kroatist, akademik i političar.
Novi!!: Pitanje naziva bošnjačkog jezika i Dalibor Brozović · Vidi više »
Hrvati
Bez opisa.
Novi!!: Pitanje naziva bošnjačkog jezika i Hrvati · Vidi više »
Hrvatska enciklopedija (LZMK)
Hrvatska enciklopedija, na ovitcima potpisivana i kao Hrvatska opća enciklopedija, u izdanju Leksikografskoga zavoda Miroslava Krleže središnje je hrvatsko enciklopedičko i leksikografsko izdanje.
Novi!!: Pitanje naziva bošnjačkog jezika i Hrvatska enciklopedija (LZMK) · Vidi više »
Hrvatski biografski leksikon
Hrvatski biografski leksikon (HBL) u izdanju Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža opsežno je i cjelovito biografsko i bibliografsko leksikografsko izdanje.
Novi!!: Pitanje naziva bošnjačkog jezika i Hrvatski biografski leksikon · Vidi više »
Hrvatski jezik
Hrvatski jezik (ISO 639-3: hrv) obuhvaća govoreni i pisani hrvatski standardni jezik i sve narodne govore kojima govore i pišu Hrvati.
Novi!!: Pitanje naziva bošnjačkog jezika i Hrvatski jezik · Vidi više »
Jakov Mikalja
Mikalja: Blago jezika slovinskoga Jakov Mikalja (Pještica (Peschici) na poluotoku Gargano, Italija, 31. ožujka 1601. ‒ Loreto, 1. prosinca 1654.), hrvatski katolički svećenik, isusovac, leksikograf.
Novi!!: Pitanje naziva bošnjačkog jezika i Jakov Mikalja · Vidi više »
Junije Palmotić
'''Junije Palmotić''' Naslovna stranica djela ''Kristijada, to jest život i djela Isukrstova'' iz 1670. godine Junije Džono Palmotić (Dubrovnik, 1607. – Dubrovnik, 1657.), hrvatski barokni pjesnik i dramatičar.
Novi!!: Pitanje naziva bošnjačkog jezika i Junije Palmotić · Vidi više »
Kotor
Kotor (crnogor. ćiril. Котор; talijanski: Cattaro; albanski: Kotorri) je grad, općina i luka u Crnogorskom primorju, u krajnjem sjevernoistočnom dijelu Bokokotorskoga zaljeva.
Novi!!: Pitanje naziva bošnjačkog jezika i Kotor · Vidi više »
Kotromanići
Rodoslovlje Kotromanića 14. stoljeća Kotromanići su dinastija koja je vladala srednjovjekovnom Bosnom, isprva kao banovi, a kasnije i kao kraljevi, približno od 1250. do 1463. Podrijetlo joj nije razjašnjeno (postoje različite spekulacije o tom, prikaz kojih se može naći u djelima Mavra Orbinija i Dominika Mandića), prema jednim teorijama je iz krajeva oko Kutine.
Novi!!: Pitanje naziva bošnjačkog jezika i Kotromanići · Vidi više »
Marko Marulić
Marko Marulić (lat. Marcus Marulus Spalatensis) (Split, 18. kolovoza 1450. – Split, 5. siječnja 1524.), bio je Hrvatski književnik i kršćanski humanist, otac hrvatske književnosti.
Novi!!: Pitanje naziva bošnjačkog jezika i Marko Marulić · Vidi više »
Matija Divković
bosančicom. '''Matija Divković''': Besjede, Mleci 1616. Fra Matija Divković (Jelaške kod Vareša 1563. – Olovo, 21. kolovoza 1631.), hrvatski franjevac i vjerski pisac, prvi izdao knjigu na hrvatskom narodnom jeziku i prema tomu utemeljitelj hrvatske književnosti na pučkom jeziku u Bosni i Hercegovini.
Novi!!: Pitanje naziva bošnjačkog jezika i Matija Divković · Vidi više »
Matija Mažuranić
Matija Mažuranić (Novi Vinodolski, 4. veljače 1817. – sanatorij u Feldhofu pokraj Graza, 17. travnja 1881.), hrvatski književnik i putopisac.
Novi!!: Pitanje naziva bošnjačkog jezika i Matija Mažuranić · Vidi više »
Mula Mustafa Bašeskija
Mula Mustafa Bašeskija (Sarajevo, 1731. ili 1732. – Sarajevo, 18. kolovoza 1809.),Dalibor Brozović, gl.
Novi!!: Pitanje naziva bošnjačkog jezika i Mula Mustafa Bašeskija · Vidi više »
Musliman
Slika pod nazivom ''Molitva u Kairu'' iz 1865. godine francuskog slikara Jean-Léon Gérômea koja prikazuje muslimane tijekom molitve. Musliman je sljedbenik religije islama.
Novi!!: Pitanje naziva bošnjačkog jezika i Musliman · Vidi više »
Povijest jezika u Bosni i Hercegovini
Prema ostatcima malog broja srednjovjekovnih očuvanih spomenika u Bosni i Hercegovini potvrđeno je postojanje četiriju pisama na bosansko-humskome području, i to: grčkoga, latinskoga, ćirilice i glagoljice.
Novi!!: Pitanje naziva bošnjačkog jezika i Povijest jezika u Bosni i Hercegovini · Vidi više »
Radoslav Katičić
Radoslav Katičić (Zagreb, 3. srpnja 1930. – Beč, 10. kolovoza 2019.) bio je hrvatski jezikoslovac i književni povjesničar.
Novi!!: Pitanje naziva bošnjačkog jezika i Radoslav Katičić · Vidi više »
Raspad SFRJ
Animacija prikazuje raspad Jugoslavije (1989. – 2008.) Raspad Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije ili raspad SFRJ je naziv za skup povijesnih događaja koji su započeli tijekom 1980-ih i koji su doveli do prestanka pravnog postojanja SFRJ-a kao države.
Novi!!: Pitanje naziva bošnjačkog jezika i Raspad SFRJ · Vidi više »
Rat u Bosni i Hercegovini
Rat u Bosni i Hercegovini je opće prihvaćeni naziv za međunarodni oružani sukob na području Bosne i Hercegovine, koji se vodio između 18. rujna 1991. i 14. prosinca 1995. godine.
Novi!!: Pitanje naziva bošnjačkog jezika i Rat u Bosni i Hercegovini · Vidi više »
Slavenski jezici
Južnoslavenski jezici slovenski, hrvatski, srpski, bošnjački, crnogorski, makedonski, bugarski Rasprostranjenost slavenskih jezika Pregled slavenskih jezika po uporabnim pismima Slavenski jezici (privatni kod) su podskupina Indoeuropskih jezika.
Novi!!: Pitanje naziva bošnjačkog jezika i Slavenski jezici · Vidi više »
Slobodna Dalmacija
Slobodna Dalmacija je hrvatski dnevnik i najtiražnije novine u Dalmaciji.
Novi!!: Pitanje naziva bošnjačkog jezika i Slobodna Dalmacija · Vidi više »
Srbi
Srbi (srp. Srbi/Срби) su narod iz grupe Južnih Slavena nastanjen u Srbiji, Bosni i Hercegovini (većinom u Republici Srpskoj), Hrvatskoj, Crnoj Gori te dijelovima Kosova.
Novi!!: Pitanje naziva bošnjačkog jezika i Srbi · Vidi više »
Srpski jezik
Srpski jezik (ISO 639-3: srp) je materinski jezik za najmanje 7 020 550 ljudi poglavito u Srbiji, 6 200 000 (2006.), zatim 297 000 u Albaniji (2007.); 1 300 000 u Bosni i Hercegovini (2004.); 265 895 u Crnoj Gori (2011.); 45 004 u Hrvatskoj (2021.); 33 300 u Makedoniji (2001.); 27 000 u Rumunjskoj (popis 2002.); 4 160 u Rusiji (popis 2002.); 20 000 u Turskoj (1980.). Prema srpskom jezikoslovcu Ranku Bugarskom ukupni broj govornika srpskoga jezika je oko 12 milijuna ljudi.
Novi!!: Pitanje naziva bošnjačkog jezika i Srpski jezik · Vidi više »
Srpskohrvatski jezik
Srpskohrvatski ili hrvatskosrpski jezik (ISO 639-3: hbs) nazivan i srpsko-hrvatski, hrvatsko-srpski ili hrvatsko-bosansko-srpski ili hrvatsko-bosansko-crnogorsko-srpski; bilo je političko ime hibridnoga jezika koji je trebao nastati spajanjem hrvatskoga i srpskoga.
Novi!!: Pitanje naziva bošnjačkog jezika i Srpskohrvatski jezik · Vidi više »
Stjepan II. Kotromanić
Stjepan II.
Novi!!: Pitanje naziva bošnjačkog jezika i Stjepan II. Kotromanić · Vidi više »
Tomislav Ladan
Tomislav Ladan (Ivanjica, Kraljevina Jugoslavija, 25. lipnja 1932. – Zagreb 12. rujna 2008.), hrvatski leksikograf, etimolog, prevoditelj, književni kritičar i književnik.
Novi!!: Pitanje naziva bošnjačkog jezika i Tomislav Ladan · Vidi više »
Turcizam
Turcizam je usvojenica u hrvatskom jeziku preuzete iz turskog jezika, koji je utjecao na sve jezike prostora na kojem se rasprostiralo Osmansko Carstvo u srednjem i novom vijeku.
Novi!!: Pitanje naziva bošnjačkog jezika i Turcizam · Vidi više »
Vatroslav Jagić
'''Vatroslav Jagić''' Vatroslav Jagić (Varaždin, 6. srpnja 1838. – Beč, 5. kolovoza 1923.), hrvatski jezikoslovac jugoslavenske vokacije, najznačajniji svjetski slavist druge polovice 19. stoljeća.
Novi!!: Pitanje naziva bošnjačkog jezika i Vatroslav Jagić · Vidi više »
Preusmjerava ovdje:
Bosanski jezik, Pitanje naziva bosanskog jezika.
